Professional Documents
Culture Documents
Skripta
Skripta
RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET
SKRIPTA IZ KOLEGIJA:
PROIZVODNJA I PRETVORBA ENERGIJE
Nositelj kolegija:
dr. sc. Damir Rajkovi,
redoviti profesor na
Rudarsko-geoloko-naftnom fakultetu
Asistent:
Nenad Kukulj, dipl.ing.
Zagreb, 2011.
SADRAJ
LITERATURA..................................................................................................... 142
POGLAVLJE 1.
CENTRALIZIRANI ENERGETSKI OBJEKTI
1. UVOD
Podjela elektrana:
Termoelektrane energetska postrojenja koja energiju dobivaju sagorijevanjem
fosilnih goriva (nafta, plin i ugljen);
Nuklearne elektrane energetska postrojenja koje dobivaju elektrinu energiju na
temelju oslobaanje toplinske energije pri cijepanju jezgre u reaktoru
Vjetroelektrane proizvode elektrinu energiju preko vjetrenjaa koristei
energiju vjetra
Hidrelektrane proizvode elektrinu energiju koristei energiju vode
Solarne termalne elektrane - izvori elektrine struje dobivene pretvorbom
Suneve energije u toplinsku
Veliki centralizirani toplinski sustavi, u kojima se redovito nalazi bar jedna TE-TO, su
ogranieni na vee gradove. Zbog velikih gubitaka topline, nema mogunosti transporta topline
na vee udaljenosti (izmeu gradova). Zbog toga se radi iskljuivo o distributivnoj toplovodnoj i
parovodnoj mrei.
Ono to treba istaknuti jest da u CTS-ima za opskrbu kuanstava i usluga postoji
mogunost izgradnje suproizvodnih jedinica i akumulatora topline koji bi mogli unaprijediti
ekonomsku uinkovitost kako toplinskog tako i cijelog energetskog sustava.
U Hrvatskoj kuanstva troe oko 30% ukupne primarne energije, od ega znaajan dio
otpada na grijanje i pripremu potrone tople vode.
Ukupna instalirana toplinska snaga proizvodnih jedinica u centraliziranim toplinskim
sustavima (CTS) u Republici Hrvatskoj iznosi oko 1,8 GJ/s. Velik dio proizvodnih kapaciteta je
zastarjele tehnologije pa zato postoje znatne mogunosti poveanja energetske uinkovitosti.
Oko 10% od ukupnog broja kuanstava u RH prikljueno je na CTS, a ukupni broj korisnika je
oko 151 000. U ukupnoj neposrednoj potronji energije za grijanje i potronu toplu vodu kod
kuanstava i usluga CTS sudjeluje s 12%.
2.2. Kuen-CTS
Program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava - KUEN-CTS je
nacionalni energetski program Republike Hrvatske, s kojim se nastoji smanjiti potronja i
poveati energetska i ekonomska efikasnost koritenja energije u stambenim objektima koji
toplinsku energiju tople vode iz centraliziranih toplinskih sustava (CTS) koriste za grijanje
prostora i pripremu tople sanitarne vode.
KUEN-CTS ima cilj omoguiti smanjenje gubitaka i racionalizaciju proizvodnje,
transporta, distribucije i potronje toplinske energije.
2.
3.
4.
5.
6.
3.1. Termoelektrane
Termoelektrane
su
energetska
postrojenja
koje
energiju
elektrinu
dobivaju
sagorijevanjem fosilnih goriva, kao to su ugljen, plin i nafta, a glavna primjena i svrha
termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja e pokretati turbinu, a potom i generator
elektrine energije.
Osnovna namjena im je proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan
rad, koji se kasnije u obliku mehanike energije dalje iskoritava za proizvodnju elektrine
energije. Mehanika energija je proizvedena uz pomo toplinskog stroja koji transformira
toplinsku energiju. Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak razliitim
procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak slui kao prijenosnik te energije,
esto izgaranjem goriva, u energiju vrtnje.
Opis slike:
Pri izgaranju goriva u kotlu nastaje toplina koja pretvara vodu u paru. Para se odvodi na
turbinu, ona pokree generator, koji pretvara mehaniku energiju u elektrinu. Iz turbine para
putuje u kondenzator, gdje se pretvara u tekuinu i vraa se u kotao. Kondenzator se hladi
rashladnim tornjevima ili protono, vodom iz rijeke.
5
postrojenja za dobivanje plinova radi iskoritenja plinova koji nastaju pri dobivanju koksa, zatim
za iskoritavanje zemnog plina itd. Ukoliko elimo poveati stupanj iskoristivosti moramo
poveati temperaturu medija koji ulazi u turbinu. Svako plinsko-turbinsko postrojenje sastoji se
od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine.
Princip rada:
Kompresor slui za stlaivanje zraka kojeg usisava iz okolia te ga komprimira do nekog
zadanog tlaka, komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja
goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini
gdje stvaraju moment koji se iskoritava u proizvodnji elektrine energije i pri radu kompresora.
a) Kompresori
Kompresori slue kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori
mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vri se u smjeru vratila, dok kod
radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori laki su i
mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod veih
postrojenja koriste se aksijalni kompresori obzirom da su efikasniji (za vee kompresijske
omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viih kompresorskih
omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i
kompresor najee na istom vratilu. Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij
koji ekspandira kasnije u turbini.
b) Komora izgaranja
Komora izgaranja sastoji se od dva cilindra. U prvom se odvija izgaranje prilikom ega se
razvijaju visoke temperature te se tako titi vanjski cilindar od djelovanja zraenja topline.
10
c) Kondenzator
Kondenzator je klasini izmjenjiva topline koji vraa paru natrag u tekue stanje,
nakon to ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraa natrag u proces. Tlak u klasinom
kondenzatoru je izuzetno mali (podtlak oko 0,045 bara). Poto je kondenzator izmjenjiva
topline potrebno je osigurati i medij kojem e se ta topline predati kako bi se para ohladila do
temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smjetene na rijekama, moru ili uz
neki drugi vodeni izvor, kako bi se osigurao medij koji e preuzimati svu tu toplinu. Naravno
postoji mogunost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para moe
odvoditi vrelovodima i sluiti kao grijanje.
d) Generator pare
Za generator pare mogli bismo rei da ini sredinji dio svake termoelektrane. Ukratko
generator pare, to mu i samo ime kae, slui za proizvodnju pare s odreenim parametrima
(temperature i tlaka) koja e se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju elektrine energije.
Princip rada
Nuklearne elektrane kao gorivo koriste izotop
urana U-235 koji je vrlo pogodan za fisiju. U prirodi se
moe nai uran sa vie od 99% U-238 i svega oko 0.7%
U-235. Dok U-238 apsorbira brze neutrone, U-235 se u
sudarima sa sporim neutronima raspada na vrlo
radioaktivne, fisijske produkte, a pri tom se oslobaa jo
brzih neutrona (slika).
Usporavanjem tih brzih neutrona u sudarima s
molekulama teke vode, koja se pri tome zagrijava,
ostvaruje se lanana reakcija. Osloboena toplina jest
zove
reaktor.
atomska
bomba,
U konanoj upotrebljivoj fazi, nuklearno gorivo biti e u formi tableta dugih oko dva i
pol centimetra. Jedna takva tableta moe dati otprilike istu koliinu energije kao i jedna tona
ugljena. Energija koja se oslobaa sudaranjem neutrona sa uranom koristi se za zagrijavanje
vode. Ta voda (para) tada pokree generator, a nakon toga treba je rashladiti i ponovo vratiti u
12
reaktor. Za to je potreban stalan i veliki protok vode oko jezgre reaktora. Na primjer nuklearna
elektrana Krko koristi rijeku Savu za hlaenje.
13
Rashladni fluid
Konstrukcijski elementi
2.
3.
4.
Reaktori hlaeni plinom i moderirani grafitom, GCR (Gas Cooled Reactor), AGR
(Advanced Gas Reaktor), HTGR (High Temperature Gas Reaktor)
5.
14
Slika 1.6: Usporedba neophodnih koliina primarnih oblika energije za godinju proizvodnju
elektrine energije u postrojenju snage 1 GW
Prednosti:
PWR reaktori su vrlo stabilni zbog njihove tendencije proizvodnje manje snage
kako temperatura raste; ovo ini rad sa PWR reaktorima lakim sa gledita
stabilnosti;
15
Nedostatci:
Visoki tlak rashladne vode zahtjeva vre cijevi i kuite reaktora, to poveava
trokove same konstrukcije;
Visoki tlak moe poveati posljedice curenja rashladne vode;
Veina PWR reaktora ne mogu biti dopunjeni za vrijeme rada to smanjuje
vrijeme upotrebe reaktora a samim time i financijske gubitke;
Prirodni uran sadri samo 0.7% U-235 izotopa potrebnog za nuklearnu reakciju.
Zbog toga je potrebno umjetno obogaivati uran, to poskupljuje samo gorivo.
Zbog toga to se koristi voda kao neutronski moderator nije mogue sagraditi brzi
neutronski reaktor u PWR izvedbi.
16
1 308 MW
Protone HE
421 MW
Reverzibilna HE
276/240 MW
Kondenzacijske TE
878 MW
Termoelektrane toplane
2 465 MWe
toplina
9 801 GWh
2 255 GWh
u TE Plomin 2
1 401 GWh
94 %
Raspoloiva snaga na
pragu (MW)
Gorivo
TE Sisak
396
TE-TO Zagreb
337
TE Rijeka
303
loivo ulje
TE Plomin 1
98
ugljen
EL-TO Zagreb
90
KTE Jertovac
83
TE-TO Osijek
90
TE Plomin 2*
192
ugljen
Ukupno:
1589
17
Slika 1.7: Prikaz dananjih udjela pojedinih izvora za proizvodnju elektrine energije
5. TERMOELEKTRANE U HRVATSKOJ
5.1. Zagreb
Proizvodni kapaciteti toplinske energije u Zagrebu, u vlasnitvu Hrvatske elektroprivrede
(HEP), smjeteni su u dvije kogeneracijske elektrane, u Termoelektrani-toplani Zagreb (TE-TO
Zagreb) i u Elektrani-toplani Zagreb (EL-TO Zagreb), te u 61 kotlovnici. Jedinice za proizvodnju
topline u kogeneracijskim elektranama sastoje se od kogeneracijskih blokova, te parnih i
vrelovodnih kotlova. Pogon Posebne toplane proizvodi, prenosi i distribuira toplinu potroaima
pomou tople vode. Proizvodne jedinice nalaze se u 61 kotlovnici, s instaliranim toplovodnim
kotlovima, koji rade na 110/70C ili 90/70C temperaturnom reimu, a transport i distribucija se
vri kroz 50 zasebnih toplovodnih mrea.
18
a) TE-TO Zagreb
Opi podaci:
vrsta goriva:
o g1: prirodni plin ili spec. lako ulje za loenje
o g2: teko loivo ulje / plin
Prosjek od 2002.
u 2007.
Toplinska energija
3 213 060 GJ
3 452 964 GJ
Tehnoloka para
248 872 t
233 775 t
1 279 GWh
1577 GWh
b) EL-TO Zagreb
Opi podaci:
vrsta goriva:
19
prosjena 2001.-05.
u 2007.
Toplinska energija
2.406.354 GJ
2.875.256 GJ
Tehnoloka para
495.407 t
475.560 t
382 GWh
357 GWh
5.2. Osijek
Proizvodne jedinice Pogona Osijek smjetene su u jednoj kogeneracijskoj elektrani Termoelektrani-toplani Osijek (TE-TO Osijek) i jednoj toplani (Toplana). U pogon Osijek
takoer ulazi i sistem od 3 blok kotlovnice.
Kogeneracijski blokovi smjeteni su u TE-TO Osijek, dok se u Toplani nalaze parni i
vrelovodni kotlovi za pokrivanje vrnih optereenja. Svi kotlovi u blok kotlovnicama su
toplovodni (110/70C). Vrelovodni i parni potroai koriste toplinu samo za grijanje, a potroai
prikljueni na blok kotlovnice i za pripremu potrone tople vode.
TE-TO Osijek
Opi podaci:
poloaj: Osijek
vrsta goriva:
prosjena od 1991.
u 2007.
Toplinska energija
657 492 GJ
657 778 GJ
Tehnoloka para
170 500 t
161 809 t
192 GWh
124 GWh
20
5.3. Sisak
TE Sisak
Opi podaci:.
poloaj: Sisak, ret, etiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save
tip elektrane: kondenzacijska termoelektrana s dva bloka : svaki blok ima dva
parna kotla i po jednu parnu turbinu
prosjena
Tehnoloka para
(15 bar, 300C)
Elektrina energija - prag
u 2007.
105 305 t
1197 GWh
1206 GWh
21
5.4. Rijeka
22
23
TE Rijeka
Opi podaci:
24
POGLAVLJE 2.
DECENTRALIZIRANI ENERGETSKI
SUSTAVI
25
1. UVOD
kogeneracije
industriji,
javnim
zgradama,
hotelijersko-rekreacijskim
na
proizvodnju
elektrine
energije
0,3%
na
biogoriva
Za mjeru ove energije upotrebljavamo termin kilovat sat (kWh) ili megavat sat (MWh)
tokom odreenog vremena: jednog sata, jedne godine. Vjetrovne turbine maksimalno rade 75%
sati od ukupnog broja sati tokom godine: 8760 sati. Meutim, koliko elektrine energije turbine
mogu proizvesti ovisno o distribuciji brzine vjetra za svaku turbinu posebno.
Vjetroelektrane poveavaju pouzdanost opskrbe elektrinom energijom decentraliziranih
energetskih sustava te se na taj nain smanjuje ovisnost o centraliziranim energetskim sustavima,
a ujedno se poveava postotak koritenja energije iz obnovljivih izvora.
30
Loe strane su visoki trokovi izgradnje i promjenjivost brzine vjetra (ne moe se
garantirati isporuivanje energije). Buka koju stvaraju predstavlja jedan od kljunih problema, te
zbog toga dolazi do promjene u ivotinjskom svijetu toga podruja.
U cilju stvaranja uvjeta za gospodarsko koritenje energije vjetra Vlada Republike
Hrvatske pokrenula je nacionalni energetski program ENWIND. Odabrani su demonstracijski
pilot-projekti koji trebaju potvrditi opravdanost ulaganja te pridonijeti stvaranju slike tipinog
hodograma kroz projekte u specifino hrvatskim okolnostima. Temeljem dostupnih
meteorolokih podloga, prostorne raspoloivosti, zatite okolia te niza drugih kriterija odabrano
je 29 makro-podruja pogodnih za koritenje energije vjetra, unutar kojih su preliminarno
izdvojene mikro-lokacije te je za odabrane vjetroelektrane, raspoloive na komercijalnom tritu,
simulacijom ocijenjena mogua proizvodnja elektrine energije iz energije vjetra. Za 29 lokacija
hrvatske obale i otoka procijenjeno je da je mogue instalirati minimalno oko 370 MW
vjetroelektrana s godinjom proizvodnjom od oko 800 GWh/god., ako se koriste vjetroelektrane
klase 750 kW.
Za domainstva vrlo su interesantne male vjetrenjae snage do nekoliko desetaka kW.
One se mogu koristiti kao dodatni izvor energije ili kao primarni izvor energije u udaljenim
podrujima. Kada se koriste kao primarni izvor energije nuno im se dodaju baterije
(akumulatori) u kojima se energija sprema kada se generira vie od potronje. Velike vjetrenjae
esto se instaliraju u park vjetrenjaa i preko transformatora spajaju na elektrinu mreu.
31
Slika 2.3: Shema postrojenja za iskoritavanje energije vjetra s vodoravnom osi vrtnje
32
Solarni kolektori
U njima se suneva energija pretvara u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekuine).
Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi
direktno kroz kolektor na krovu ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekuinom koja se
ne smrzava. Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, ak i kod vanjskih temperatura ispod
nule.
Fotonaponske elije
Predstavljaju poluvodike elemente koji direktno pretvaraju elektrinu energiju suneva
zraenja u elektrinu energiju. Efikasnost im je od 10% za jeftinije izvedbe s amorfnim silicijem,
do 25% za skuplje izvedbe. Za sada su jo uvijek nerentabilni zbog previsoke cijene.
33
Fotonaponske elije mogu se koristiti kao samostalni izvor energije ili kao dodatni izvor
energije. Kao samostalni izvor energije koristi se npr. na satelitima, cestovnim znakovima,
kalkulatorima i udaljenim objektima koji zahtijevaju dugotrajni izvor energije. U svemiru je i
snaga suneva zraenja puno vea jer Zemljina atmosfera apsorbira veliki dio zraenja pa je i
dobivena energija vea. Kao dodatni izvori energije fotonaponske elije mogu se na primjer
prikljuiti na elektrinu mreu, ali za sada je to neisplativo.
34
"Dish" sistemi prate kretanje Sunca i na taj nain fokusiraju sunevo zraenje.
Postoji jo i "Trough" sistem fokusiranja suneva zraenja, koji moe biti vrlo efikasan.
Takve elektrane mogu biti vrlo jake: u Kaliforniji je instalirana elektrana snage 354 MW. Kada
nema dovoljno energije od Sunca, sistemi koji fokusiraju sunevo zraenje mogu se bez veih
problema prebaciti na prirodni plin ili neki drugi izvor energije. To je mogue jer Sunce
koristimo za grijanje tekuine, a kad nema sunca zagrijemo tekuinu ne neki drugi nain.
Problem kod fokusiranja je veliki potrebni prostor za elektranu, ali to se rjeava tako da se
elektrana radi npr. u pustinji. U pustinjama je ionako snaga suneva zraenja najizraenija.
Veliki problem je i cijena zrcala i sustava za fokusiranje.
oekuje znatan porast potronje energije. Najvei projekti, planirani ili zapoeti, odnose se na
Kinu, Indiju, Maleziju, Vijetnam, Brazil, Peru... Rastua potreba za energijom pri tome esto
pretee nad brigom o utjecajima na okoli, a dimenzije nekih zahvata nameu dojam da je
njihovo izvoenje ne samo stvar energije nego i prestia.
Postoje tri osnovne vrste hidroelektrana: protone, akumulacijske i reverzibilne
hidroelektrane.
Po definiciji protone hidroelektrane su one koje nemaju uzvodnu akumulaciju ili se
njihova akumulacija moe isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage. To znai da se
skoro direktno koristi kinetika energije vode za pokretanje turbina. Takve hidroelektrane je
najjednostavnije izvesti, ali su vrlo ovisne o trenutnom protoku vode. Prednost takve izvedbe je
vrlo mali utjecaj na okoli i nema dizanja razine podzemnih voda.
Glavni dijelovi akumulacijske elektrane su: akumulacija, brana, zahvat, gravitacijski
dovod, vodna komora, zasunska komora, tlani cjevovod, strojarnica i odvod vode. Postoje dvije
izvedbe akumulacijskih hidroelektrana: pribranska i derivacijska. Pribranska se nalazi ispod
same brane, a derivacijska je smjetena puno nie od brane i cjevovodima je spojena na
akumulaciju. Akumulacijske hidroelektrane su najei nain dobivanja elektrine energije iz
energije vode. Problemi nastaju u ljetnim mjesecima kad prirodni dotok postane premali za
funkcioniranje elektrane. U tom sluaju se brana mora zatvoriti i potrebno je odravati bar razinu
vode koja je bioloki minimum.
a) Energija valova
Oblik je kinetike energije koja postoji u kretanju valova u oceanu, a kretanje valova
uzrokuje puhanje vjetrova po povrini oceana. Ta energija moe biti iskoritena da pokrene
turbine, te postoji dosta mjesta gdje su vjetrovi dovoljno snani da proizvedu stalno kretanje
valova. Ogromne koliine energije kriju se u energiji valova te joj to daje ogromni energetski
potencijal. Energija valova se direktno hvata ispod povrine valova ili iz raznih fluktuacija
pritisaka ispod povrine. Tada ta energija moe pogoniti turbinu, a najjednostavniji i najei
nain funkcioniranja je sljedei: Val se die u komori, a rastue sile vode tjeraju zrak iz komore
te tako pokretljivi zrak zatim pogoni turbinu, a koja onda pokree generator.
36
37
hibridni sistemi
Sistemi otvorenog kruga koriste tople povrine tropskih oceana za dobivanje elektriciteta
zahvaljujui injenici to topla voda nakon to se stavi u kontejner sa niskim pritiskom,
prokljua. Nakon toga para koja se iri poinje tjerati turbinu sa niskim pritiskom spojenu na
elektrini generator, te se na kraju kondenzira natrag u tekuinu zbog izloenosti hladnim
temperaturama iz dubine oceana.
Hibridni sistemi su dizajnirani na nain koji kombinira pozitivne znaajke, kako
otvorenih, tako i zatvorenih sistema. Nain rada kod hibridnih sistema ukljuuje toplu morsku
vodu koja ulazi u vakuumsku komoru gdje se pretvara u paru (proces slian kod sistema
38
otvorenog tipa). Nakon toga para se vaporizira u tekuinu niskog vrelita (kao kod zatvorenih
sistema), a koja zatim pokree turbinu te stvara elektrinu energiju.
39
Prvo je potrebno ekstrahirati geotermalnu energiju iz pare, vrue vode, odnosno iz vruih
kamenih slojeva zemljine unutranjosti. Uspjeh tog procesa ovisi o tome koliko e se voda
zagrijati, a to ovisi o tome koliko je vrue kamenje bilo u startu te o tome koliko vode
ispumpamo prema tom kamenju. Nakon toga se voda pumpa, odnosno isputa kroz otvor za
ubrizgavanje, te na taj nain prolazi kroz pukotine vruih slojeva zemljine unutranjosti te se
zatim kroz povratni otvor vraa natrag na povrinu pod velikim pritiskom te se pritom pretvara u
paru kada doe do povrine. Tako dobivenu paru potrebno je odvojiti od slane vode to se obino
odvija u centralnom postrojenju za odvajanje. Kada proces odvajanje slane vode od pare bude
dovren para se provodi do transferatora topline koji se nalaze u unutranjosti elektrane. Kada se
para provede do transferatora topline mogue ju je provesti do parnih turbina gdje se moe
generirati u struju, a istovremeno se kroz ispune ventile oslobaa neiskoritena energija. U
transferatorima topline para se pod pritiskom hladi u kondenzate da bi se nakon toga toplina
transferirala u hladnu vodu u kondenzacijskim transferatorima topline. Tako dobivena hladna
voda pumpa se se iz izvora u skladine spremnike iz kojih se provodi u transferatore topline gdje
se vodi podie temperatura za 85-90 stupnjeva Celzijusa. Tako zagrijana voda prolazi kroz
deaeratore te se kljuanjem vode odvaja otputen kisik i ostali plinovi koji bi mogli uzrokovati
koroziju nakon to se zagriju te je zbog toga potrebno rashladiti vodu na 82-85 stupnjeva
Celzijusa. Dakle u biti se radi o procesu zagrijavanja vode, te njenom pretvaranju u paru koja se
kasnije moe koristiti bilo na nain da se pomou turbogeneratora proizvodi struja ili da ista
prolazei kroz transferatore topline grije vodu stvarajui tako potrebnu toplinu za grijanje
kuanstava i industrijskih postrojenja.
40
3.1.5. Bioenergija
Biomasa je obnovljiv izvor energije, a ine ju brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog
svijeta. Moe se izravno pretvarati u energiju izgaranjem te tako proizvesti vodena para za
grijanje u industriji i kuanstvima te dobivati elektrina energija u malim termoelektranama.
Fermentacija u alkohol zasad je najrazvijenija metoda kemijske konverzije biomase. Bioplin
nastao fermentacijom bez prisutnosti kisika sadri metan i ugljik te se moe upotrebljavati kao
gorivo, a ostali suvremeni postupci koritenja energije biomase ukljuuju i pirolizu,
rasplinjavanje te dobivanje vodika. Oblici koritenja bioenergije su: energija od drva, bioplin,
biogorivo i sl.
Glavna je prednost biomase u odnosu na fosilna goriva manja emisija tetnih plinova i
otpadnih voda. Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskoritavanje otpada i ostataka iz
poljoprivrede, umarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu
i nerazvijena podruja i poveanje sigurnosti opskrbe energijom. Predvia se da e do sredine
stoljea u svijetu udjel biomase u potronji energije iznositi izmeu 30 i 40 posto.
zanemariva emisija tetnih plinova i otuda vrlo mali vanjski trokovi energije;
42
Ovisno izvedbi, odnosno o primijenjenom elektrolitu, postoji vie vrsta gorivih elija:
3.2.2. Mikrokogeneracije
Poznate pod nazivom mikroCHP. Mikrokogeneracija je takoer naziv za distribuirani
energijski izvor i reda veliine je kuanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve
gorivo potroi na grijanje dio se koristi i za proizvodnju elektrine energije. Ta se elektrina
energija moe koristiti unutar domainstva (obrta), ili uz doputenje mree prodavati je natrag u
istu. Postojee mikroCHP instalacije koriste etiri razliite tehnologije: motore na unutranje
izgaranje, Stirling-ove motore, krune procese s vodenom parom i gorive elije. MikroCHP
hvata odbaenu toplinu i time omoguava veu iskoristivost od oko 70%. To znai da se manje
goriva mora potroiti za isti iznos korisne energije.
MikroCHP je efikasniji ako je mjesto potronje blie mjestu proizvodnje, dok mu
korisnost pada sa udaljenou potroaa.
MikroCHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potranju za toplinskom
energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana iji se toplinski otpad iskoritava.
Tipine CHP elektrane su:
3.2.3. Trigeneracije
Trigeneracije je proces istodobne proizvodnje elektrine i toplinske energije i hlaenja u
jedinstvenom procesu. Toplina CHP elektrane se u tom sluaju koristi za hlaenje preko
apsorpcijskog ciklusa (dodaje se apsorpcijski hladnjak koji koristi "odbaenu" toplinu). U
usporedbi s kogeneracijom uinkovitost se poveava za ak 50 posto.
Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan nain rjeavanja opskrbe elektrinom energijom
bolnica, domova za umirovljenike, rekreacijskih centara s bazenima, hotela, trgovakih centara i
slinih objekata te industrijskih postrojenja u kojima se uz elektrinu energiju troi i znatna
koliina toplinske i rashladne energije. Pomou ovog koncepta mogue je dobiti ukupnu
efikasnost od 75% (elektrina energija i hlaenje).
Prednosti apsorpcijskih rashladnih ureaja u odnosu na klasine kompresorske su
sljedee:
44
45
kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo
pogodni za upotrebu u domainstvima ili u poslovnim prostorima.
46
47
POGLAVLJE 3.
HIDROELEKTRANE
48
1. UVOD
2. HIDROELEKTRANE
ipak
znaajno
zaostaje
za
proizvodnjom
nuklearnim
ali
50
brana, razlog tome je to su najpogodnije lokacije ve zauzete. S obzirom na visinu, brane mogu
biti: visoke i niske. S obzirom na izradu: masivne (npr. betonske) ili nasute (npr. zemljane,
kamene). Niske se brane nazivaju i pragovima, to je est sluaj kod malih vodotokova, odnosno
kod malih hidroelektrana.
b) Zahvat vode
Prima i usmjerava vodu zadranu u akumulaciji prema dovodu, odnosno turbini. Postoje
dva tipa zahvata, zahvat na povrini vode ili ispod povrine. Kada je pregrada niska i razina vode
gotovo konstantna izvodi se na povrini, dok se ispod povrine i to na najnioj moguoj razini
izvodi u sluaju kada se razina vode tijekom godine znaajno mijenja. Prolaz vode kroz zahvat
se regulira zapornicama.
c) Dovod vode
Je dio hidrotehnikog sustava koji spaja zahvat s vodostanom odnosno s vodenom
komorom. Ovisno o izgledu okolnog tla i pogonskim zahtjevima, moe biti:
- otvoren (kanal)
- zatvoren (tunel), koji moe biti gravitacijski ili tlani.
Gravitacijski tunel nije posve ispunjen vodom pa za promjenu protoka vode valja regulirati
zahvat, dok kod tlanog tunela voda ispunjava cijeli popreni presjek i za promjenu protoka ne
treba utjecati na zahvat. S gledita elastinosti pogona (mogunosti odgovaranja na promjene u
elektroenergetskom sustavu) tlani su kanali povoljniji,puno elastiniji u pogonu jer bez ikakvih
djelovanja mogu pratiti promjenu optereenja.
e) Tlani cjevovod
Dovodi vodu od vodostana do turbina. Izrauje se o elika ili betona (kod manjih
padova), a prema smjetaju moe biti na povrini ili u tunelu. Na ulazu u tlani cjevovod
52
obvezno se nalazi zaporni ureaj koji ima sigurnosnu ulogu. Zapornim ureajem se sprjeava
daljnje dotok vode u cjevovod u sluaju pucanja cijevi.
Ispred glavnog zapornog ureaja redovito se postavlja i pomoni, koji omoguava bilo
kakve radove na glavnom bez potrebe za pranjenjem sustava. Obilazni cjevovod je smjeten na
poetku tlanog i slui za njegovo postupno punjenje te za izjednaavanje tlaka ispred i iza
zapornog organa. Postavljanje zapornih ureaja na dnu tlanog cjevovoda ovisi o broju turbina
koje su spojene na jedan cjevovod.
h) Generator
Je ureaj u kojem se mehanika energija vrtnje vratila pretvara u elektrinu. Moe biti
postavljen okomito (kod velikih hidroelektrana) ili vodoravno (kod manjih ili kada su dvije
turbine spojene na jedan generator). Kod crpno-akumulacijskih hidroelektrana uz turbinu i
generator se na istom vratilu nalazi i crpka pa generator moe raditi i kao motor.
53
i) Strojarnica
Graevina u kojoj su smjetene turbine, vratila, generatori te svi potrebni upravljaki i
razni pomoni ureaji. Moe biti izgraena na otvorenom, kao samostojea zgrada ili ukopana, u
tunelu.
j) Rasklopno postrojenje
Predstavlja vezu hidroelektrane i elektroenergetskog sustava. Izvodi se u neposrednoj
blizini strojarnice, a tek iznimno (ako je to uvjetovano okolnim tlom) dalje od nje.
k) Odvod vode
Je zavrni dio hidrotehnikog sustava, a moe biti izveden kao kanal ili kao tunel. Slui
za vraanje vode iskoritene u turbini natrag u korito vodotoka ili za dovod vode do zahvata
sljedee elektrane.
To su:
-
gornja
akumulacija
istovjetna
je
akumulacijskom
jezeru
klasinih
Kad je potronja elektrine energije mala voda se pumpa iz donjeg jezera tj. iz nieg
spremnika u gornju akumulaciju tj. u vii spremnik vode. To se obino radi nou, jer je tada
potronja energije najmanja. Reverzibilna turbina/generator moe se ponaati i kao pumpa i kao
turbina (obino kao Francis turbina). Danju se prebacuje na proizvodnju elektrine energije i
tada se prazni gornja akumulacija, voda se proputa kroz turbinu, natrag u nii rezervoar i pritom
se generira elektrina struja.
To nije ba energetski najbolje rjeenje, ali je bolje nego napraviti jo nekoliko
termoelektrana za pokrivanje dnevnih pica potronje.
Postoje postrojenja koja koriste naputene rudnike kao nie spremnike, ali u veini
sluajeva su to prirodni spremnici ili ak "umjetni" (iskopani) spremnici. iste reverzibilne
hidroelektrane izmjenjuju vodu izmeu dvaju spremnika, ali kombinirane reverzibilne
hidroelektrane ujedno generiraju elektrinu energiju kao konvencionalne hidroelektrane kroz
energiju toka vode.
Za elektrane koje ne koriste tzv. sustav napumpanog spremnika moemo rei da su
konvencionalne hidroelektrane.
Konvencionalne hidroelektrane koje koriste akumulaciju vode mogu imati slinu ulogu u
elektrinoj mrei kao one sa sustavom napumpanog spremnika, tako da odgaaju proizvodnju
elektrine energije sve dok to nije potrebno.
Uzimajui u obzir gubitke uslijed isparavanja akumulirane vode i gubitke uslijed
pretvorbe, priblino 70% do 85% elektrine energije koja se koristi za napumpavanje vode u vii
spremnik moe biti povraeno! Ova tehnologija je trenutno najisplativija u smislu spremanja
velike koliine elektrine energije, ali investicijski trokovi i prisutnost problema primjerenog
geografskog poloaja (razlika u visini izmeu spremnika) su kritini faktori u odluci o izgradnji.
Relativno niska gustoa energije napumpanog spremnika iziskuje ili veliku koliinu vode
ili veliku razliku u visini izmeu dvaju spremnika.
Na primjer, 1000 kilograma vode (1 kubini metar) na vrhu sto metara visokog tornja ima
potencijalnu energiju od oko 0,272 KWh. Jedini nain da stvorimo znaajniju koliinu elektrine
energije je taj da imamo veliku koliinu vode na to viem brdu iznad donjeg spremnika. Na
57
Svjetski energetski trend posljednjih godina sve vie tei ka obnovljivim izvorima
energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav tetan utjecaj na okoli te se tu
krije njihova prednost, za razliku od velikih ija se tetnost opisuje kroz velike promjene
58
ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaja na tlo, poplavljivanje, utjecaj na slatkovodni ivi
svijet, poveana emisija metana i postojanje tetnih emisija u itavom ivotnom ciklusu
hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i
transport.
Pojam male hidroelektrane se moe promatrati sa razliitih toaka gledita i razlikuje se
od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrolokim, meteorolokim, topografskim i
morfolokim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnolokog razvoja i ekonomskom
standardu zemlje.
Razlika izmeu hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi. Granina
snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. Neke
zamlje poput Portugala, panjolske, Irske, Grke i Belgije su prihvatila 10 MW kao gornju
granicu instalirane snage za male hidroelektrane. U Italiji je granica 3 MW, u vedskoj 1.5 MW,
u Francuskoj 8 MW, u Indiji 15 MW, u Kini 25 MW.
Meutim u Europi se sve vie prihvaa kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja
granica i tu granicu je podrala Europska udruga malih hidroelektrana (ESHA), te Europska
komisija.
U Hrvatskoj prema postojeim propisima, mala hidroelektrana, odreena je kao
postrojenje za iskoritavanje energije vodotokova s izlaznom elektrinom snagom od 10 kW do
10MW. Male hidroelektrane se esto dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje elektrine energije
iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje elektrine energije, dok istovremeno
ne pokazuju negativan utjecaj na okoli kao velike hidroelektrane.
instalirane snage 5,4 MW. Potom slijede HE Miljacka izgraena 1906. godine (Manojlovac) na
rijeci Krki, HE Ozalj (1908. godine) na rijeci Kupi, HE Kraljevac (1912. godine) na rijeci Cetini,
''Munjara'' na rijeci Kupi, iako je bila namijenjena za razvoj i opskrbu ozaljske industrije, njome
se je potpomogla karlovaka industrija. Neorenesansna zgrada hidroelektrane kulturni je
spomenik.
Jedan od vodotokova na kojem postoje brojne mogunosti za izgradnju malih
hidroelektrana pregradnjom postojeih ili naputenih mlinova (vodenica) je rijeka Mrenica.
Njezina ukupna duljina iznosi 64 km, visinska razlika 148 m, a prosjeni godinji protok 34
m3/s. Ono po emu je Mrenica najpoznatija su ak 93 sedrena slapa izmeu kojih su stvoreni
jezerni dijelovi rijeke. Na ak tih 49 slapova tijekom povijesti ljudi su izgradili vodenice za
pogon mlinova, a kako je danas najvei dio tih mlinova naputen ili zaputen, postoje velike
mogunosti za njihovu pregradnju u male hidroelektrane.
Prve hidroelektrane koje su poveale snagu elektroenergetskog sustava, izgraene iza
Drugog svjetskog rata, bile su HE Vinodol, HE Zavrelje kod Dubrovnika i HE Ozalj 2. Danas je
u pogonu 25 hidroelektrana u Hrvatskoj.
60
u novim lanicama Europske unije i Turskoj. Niti jedan od drugih obnovljivih oblika energije
(vjetar, biomasa, fotonaponske elije i sl.), u tim zemljama, se ne moe mjeriti s malim
hidroelektranama. EU-15: u pogonu oko 14000 MHE s prosjenom instaliranom snagom od 0.7
MW. Nove lanice: EU-10 imaju oko 2800 MHE, prosjene snage 0.3 MW, Rumunjska,
Bugarska i Turska oko 400 MHE, prosjene snage 1.6 MW.
ako postoji vie od jedne elektrane na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu
jedna drugoj, mogue je da uinci na ekosustav jedne elektrane budu zavisni
o uincima druge elektrane.
visina pada ovisi o visini brane, to je pad vei, postoji vei energetski
potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako
da ista koliina vode, ukoliko pada sa dva puta vee visine proizvodi duplo
vie elektrine energije;
Elektrina snaga i energija takoer su direktno proporcionalni koliini vode koja prolazi
kroz turbinu. Dva puta vea koliina vode proizvest e dva puta vie elektrine energije kod iste
visine vodenog pada.
Tehniki iskoristiva energija vodotoka smanjena je zbog trenja u dovodima (tunel,tlani
cjevovod), te gubitaka protoka, to se definira kroz neto pad Hn (neto pad = bruto pad(prirodni) gubici). Srednja iskoristiva snaga (neto snaga) koju hidroelektrana daje na prikljucima
generatora, moe se odrediti iz jednadbe:
P = g . t . g. Qsi . Hn
(kW)
Qsi
Hn
5. PREDNOSTI HIDROELEKTRANA
6. NEDOSTACI HIDROELEKTRANA
Kljuni dio hidroelektrane je njena brana. Uruavanje brane moe dovesti do velikih
katastrofa za cijeli ekosustav nizvodno od brane. Sama kvaliteta gradnje, konstrukcije i
odravanja brane nije dovoljna garancija da je brana osigurana od oteivanja. Brane su vrlo
primamljiv cilj tijekom vojnih operacija, teroristikih inova i tomu slinih situacija. Takoer
jedan primjer koji svjedoi opasnosti ljudskim ivotima je hidroelektrana Brana tri kanjona
(engl. Three Gorges Dam) u Kini.
Rijeka svojim tokom nosi vodeni materijal u obliku pijeska i mulja. To s vremenom
dovodi do taloenja toga materijala u vodenom bazenu, a posljedica toga je smanjivanje dubine
vodenog bazena. Zahvaljujui tome vodeni bazen gubi svoju ulogu. Akumulaciju vodene mase
tijekom kinih perioda, a koritenja iste tijekom suhih perioda godine.
To se moe izbjei gradnjom raznoraznih kanala koji imaju ulogu premosnice, te se tako
odvodi taj sediment. Rezultat je da svaka hidroelektrana ima svoj ivotni vijek, nakon kojeg
postaje neekonomina.
Takoer uoeni, negativni, aspekt prilikom gradnje brana je nunost unitavanja
gospodarskih, kulturolokih i prirodnih dobara. Prilikom punjenja hidro akumulacijskog jezera
dolazi do nunog potapanja svega onoga to se nalo ispod povrine samoga jezera. Fauna toga
65
podruja je primorana na preseljenje, takoer kao i ljudi. to se flore tie situacija je malo
drugaija, prvenstveno u tropskim podrujima. U tim podrujima, gdje je temperatura via,
prilikom truljenja, raspadanja, biljnih ostataka zarobljenih pod vodom, u anaerobnim uvjetima,
dolazi do stvaranja staklenikih plinova. U prvom redu nastaju ugljini dioksid, (CO2) i metan.
Stvaranje ugljinog dioksida zapravo nije zabrinjavajue. On je ionako ve kruio u atmosferi te
ga je bilje tokom svoga rasta, u procesu fotosinteze implementiralo u svoje tkivo. To nije novo
osloboeni CO2, kao to nastaje prilikom izgaranja fosilnih goriva. Zanimljivo je kazati da je
emisija CO2, osloboena u hidro akumulacijskim jezerima, vea nego u elektranama u kojima
izgara fosilno gorivo, ukoliko prije punjenja bazena vodom uma nije bila poruena i oiena.
Puno vei problem je stvaranje metana, koji odlazei u atmosferu pridonosi efektu staklenika.
66
Drava
Godinja proizvodnja
hidro-elektrine energije
(TWh)
Instalirana
snaga
(GW)
Faktor
kapacitivnosti
Postotak od ukupne
proizvodnje el. energ.
Kina
585.2
171.52
0.37
17.18
Kanada
369.5
88.974
0.59
61.12
Brazil
363.8
69.080
0.56
85.56
SAD
250.6
79.511
0.42
5.74
Rusija
167.0
45.000
0.42
17.64
Norveka
140.5
27.528
0.49
98.25
Indija
115.6
33.600
0.43
15.80
Venecuela
86.8
67.17
Japan
69.2
27.229
0.37
7.21
vedska
65.5
16.209
0.46
44.34
Paragvaj
(2006.)
64.0
Francuska
64.4
25.335
0.25
11.23
8. PRIMJERI HIDROELEKTRANA
za
energijom,
nego
zbog
sve
ozbiljnijih
ekolokih
problema
Brana tri kanjona je najvea hidroelektrana na svijetu, nalazi se na rijeci Jangce. Jangce je
najvea Kineska rijeka pa tako i rijeka najbogatija vodom to opravdava izgradnju hidroelektrane
na njoj. Meutim hidro akumulacijsko jezero te brane, je toliko veliko da svojom teinom
optereuje zemljinu koru. Ako se uzme u obzir da je to podruje geoloki nestabilno, tj. da se
nalazi na spoju litosfernih ploa, jasno je da postoji opravdani rizik od potresa. Dok znanstvenici
strahuju od potresa i uruavanja brane, politiari tvrde da takav rizik ne postoji.
67
68
Statistika:
- za izgradnju brane upotrijebljeno je 50 milijuna tona zemlje i kamena;
- od betona upotrijebljenog za izradu brane bilo bi mogue izgraditi 210
- nogometnih stadiona veliine Marakane u Brazilu;
- od elika upotrebljenog za izgradnju, moglo bi se napraviti 380 Eiffelovih
tornjeva;
- iskopana koliina zemlje u ovom projektu je 8,5 puta vea od one iskopane pri
gradnji Eurotunela;
- na izgradnji je radilo oko 40.000 ljudi;
- duina brane je 7235 metara, a maksimalna 225 metara;
- maksimalni protok je 62,2 tisue kubnih metara vode u sekundi.
70
9. ENERGIJA MORA
71
73
POGLAVLJE 4.
NUKLEARNE ELEKTRANE
74
1. UVOD
temperature 260 - 280C odlazi u generatore pare. Osam generatora pare (4 para) smjeteni su u
zatitnim komorama. Svaki se generator pare sastoji od predgrijaa vode, isparivaa i pregrijaa
pare. Voda primarnog kruga iz generatora pare s temperaturom 190C dolazi u usisni prikljuak
glavne cirkulacijske pumpe, koja osigurava protok vode kroz reaktor od 300 t/h. Voda
sekundarnog kruga (kondenzat) dovodi se pojnim pumpama u predgrija generatora pare i zatim
dolazi u ispariva. Para iz isparivaa dolazi u pregrija pare. Kod pune snage elektrane
generatori pare proizvode 42 t/h pare s tlakom 12,5 bara, i temperaturom 250 - 260C. Para se
vodi u turbinu. Iz kondenzatora turbine voda ponovo dolazi u generatore pare. Cijelo upravljanje
opremom elektrane se vri s sredinjeg pulta. Elektrana je bila projektirana proizvoditi 5 MW
elektrine snage.
Nedugo potom u pogon ulaze i prve nuklearne elektrane u drugim zemljama. U Velikoj
Britaniji je to bila nuklearna elektrana Callder Hall na lokaciji Sellafield (1957). Njena etiri
reaktora tipa Magnox bila su hlaena plinom CO2.
76
77
Elektrana Otok tri milje u Harrisburgu u SAD ima tlakovodni reaktor s dvije rashladne
petlje. Oteenje jezgre 1979. godine rezultiralo je iz niza nesretnih okolnosti u kojima su se
dogaale pogreke na opremi i pogreke operatera. Posljedica nesree bila je parcijalno oteenje
jezgre (rastalila se priblino treina jezgre). Doza zraenja izvan elektrane tijekom nesree nije
prelazila razinu koja bi ugroavala lokalno stanovnitvo. Rezultati brojnih zdravstvenih studija
pokazali su da dugoronih posljedica po zdravlje stanovnitva u okolici elektrane nema. Kako bi
se ubudue sprijeili ovakvi neeljeni dogaaji, u nuklearnim elektranama irom svijeta uvedena
78
80
energetieskij reaktor). Otprilike 60 posto svih nuklearnih energetskih reaktora u svijeu su ovog
tipa.
Kipui reaktor takoer koristi isto gorivo, moderator i rashladno sredstvo, ali voda kljua.
Danas je udio ove vrste u broju energetskih reaktora oko 20 posto.
Tekovodni reaktor koristi oksid prirodnog ili obogaenog urana, hlaen je i moderiran
tekom vodom s tlakom vode viim od tlaka zasienja (nema kljuanja). Kratica za reaktor je
HWR (engl. Heawy Water Reactor).
83
Plinom hlaeni reaktor poznat je u dvije generacije. Prvi, poznat jo pod nazivom
Magnox (ime prema leguri magnezija koja se rabi kao materijal za oblogu gorivne ipke),
moderiran je grafitom, hlaen ugljinim dioksidom, a gorivo je metalni prirodni uran. Kratica
mu je GCR (engl. Gas Cooloed Reactor). Druga, naprednija generacija, obiljeena kraticom
AGR (engl. Advanced Gas Reactor) bitno se razlikuje od prve po izvedbi, obloge gorivnih ipki
su od nehrajueg elika, a gorivo je oksid obogaenog urana.
Reaktor moderiran grafitom i hlaen kipuom vodom, oznake RBMK (rus. reaktor
boljoi monosti kipjaij), graen je samo u bivem SSSR. Gorivo mu je oksid obogaenog
urana.
Visokotemperaturni reaktor, za koji je uvedena kratica HTGR (engl. High Temperature
Gas Reactor) posljednji je korak u razvoju grafitom moderiranih reaktora. Hlaen je helijem, a
koristi oksid obogaenog urana. Svi spomenuti reaktori pripadaju skupini termalnih reaktora to
znai da uporabljaju moderator za termalizaciju neutrona.
84
Brzi oplodni reaktor nema moderatora, a hlaen je tekuim metalom. Kao gorivo koristi
oksid urana vieg obogaenja ili oksid plutonija, a kao oplodni materijal prirodni uran. Oplodni
materijal je U-238 pri emu nakon reakcije uhvata neutrona te nakon dva uzastopna beta-raspada
nastaje izotop Pu-239 koji je fisibilan s termikim neutronima na slian nain kao i U-235. Ova
vrsta reaktora omoguuje daleko ekonominije koritenje urana u odnosu na termike reaktore.
Njihova uporaba trenutno je manje isplativa, ali e postajati sve aktualnija i konkurentnija sa
smanjenjem raspoloivih koliina urana i rastom cijena energenata na svjetskom tritu.
Prirodni plin, nafta i naftni derivati sve se manje rabe za proizvodnju elektrine energije
zbog sve izraenije nestabilnosti cijena i sve manje mogunosti osiguravanja koliina dostatnih
za neprekinutu proizvodnju elektrine energije. Dostupnost ovih energenata dodatno je
dragocjena za uporabu u drugim sektorima - prirodnog plina u domainstvima te nafte i naftnih
85
86
Drugi vaan imbenik je veliina povrine terena koju zauzimaju elektrane s prateim
objektima. Za elektranu snage 1.000 MW na biomasu potrebna je povrina od 300.000 km2, za
bioulje 24.000 km2, za vjetar 100-200 km2, za fotonaponske elije 20-100 km2, a za nuklearne
elektrane do 1 km2. Kod biomase, bioplina i sl. potreban je velik prostor za plantae goriva.
Nuklearne elektrane zauzimaju mnogo manje prostora nego elektrane koje rabe obnovljive
izvore energije. Ovo ne znai da zbog toga obnovljive izvore ne treba rabiti. Zapravo njihova
uporaba bit e sve vea i treba ih rabiti kao nadopunu postojeim konvencionalnim
tehnologijama za proizvodnju elektrine energije. U osnovi to se u Hrvatskoj odnosi najvie na
koritenje vjetroelektrana, malih hidroelektrana te termoelektrana na otpad u drvopreraivakoj
industriji i umarstvu.
Proizvodnja elektrine energije u nuklearnim elektranama sigurnija je nego proizvodnja u
ostalim tipovima elektrana. U studiji vicarskog instituta Paul Sherrer iz 2001. analizirane su
4290 nesree povezane s proizvodnjom elektrine energije. Za ilustraciju dan je broj smrtnih
sluajeva po milijardi proizvedenih kWh elektrine energije. Najvea je smrtnost kod
hidroelektrana (101 sluaj po TWh), potom slijede termoelektrane na ugljen (39 sluajeva po
TWh) i plin (10 sluajeva po TWh) te nuklearne elektrane (1 sluaj po TWh - ukljuujui i
ernobilsku nesreu).
87
Danas se nuklearne elektrane opet poinju graditi, primjerice u Finskoj. U Europi samo
Francuska nije prekidala svoj energetski program zasnovan na nuklearnim elektranama. Rusija i
Ukrajina takoer imaju u izgradnji ili u planu nekoliko novih reaktora. U sljedea dva desetljea
predvodnici gradnje nuklearnih elektrana bit e azijske zemlje - razvijene (Japan i Juna Koreja)
te one u razvoju (Kina, Indija, Pakistan). U Hrvatskoj ne postoji niti naelna odluka o gradnji
nuklearne elektrane u blioj budunosti.
7. RADIOAKTIVNI OTPAD
88
Radioaktivni otpad koji nastaje tijekom pogona nuklearnih elektrana potjee iz dva
osnovna izvora: aktivacije materijala u reaktoru i fisija. Aktivacijski proizvodi nastaju
aktivacijom neaktivnih izotopa eljeza, nikla, bora i litija prolazom kroz jezgru reaktora. Dio
fisijskih proizvoda dospijeva u rashladni krug reaktora zbog proputanja oblogi gorivnih ipki.
Najvei doprinos daju plemeniti plinovi, te tricij i cezij. Meu otpadnim radioaktivnim
plinovima dominantnu ulogu imaju plemeniti plinovi, posebno izotop kriptona Kr-85. Izotop
cezija Cs-137 fisijski je proizvod koji daje najvei doprinos radioaktivnosti reaktorskog
rashladnog sredstva. Kod NE Krko izotop Cs-137 pridonosi aktivnosti primarnog rashladnog
sredstva s 40%, a izotop Co-60 otprilike s 30%. Ostatak aktivnost uglavnom je doprinos drugih
aktivacijskih proizvoda i tricija.
Strategija rukovanja radioaktivnim otpadom u nuklearnoj elektrani svodi se u osnovi na
sljedee: (1) ispust iz elektrane koliina radioaktivnih tvari u plinovitom i tekuem obliku do
granice doputene propisima, uvaavajui pri tome naelo "toliko malo koliko je racionalno
mogue postii"; i (2) prerada preostalih radioaktivnih tvari u to koncentriraniji i to stabilniji
oblik, potujui pri tome doputene doze zraenja na povrini spremnika koji te tvari sadravaju.
vrsti radioaktivni otpaci su otpadni materijali i alati tijekom odravanja aktivnog dijela
postrojenja kao i radioaktivni materijali koncentrirani prilikom procesa prerade radioaktivnih
tekuina (ionoizmjenjivake smole, talozi isparivaa, filtri tekuina) i ienja radioaktivnih
plinova.
Vodu isputenu iz primarnog kruga (tzv. normalna curenja: proputanje prirubnica,
drenae, uzimanje uzoraka) karakterizira sadraj tricija. Ta se voda obino reciklira u
unutranjem sustavu za preradu.
Kruti otpad normalno se sprema u bave standardnih dimenzija (205 litara). Preteni dio
radioaktivnog otpada nastalog tijekom pogona nuklearne elektrane spada u kategoriju
srednjeaktivnog otpada. Istroene izmjenjivae smole i filtri ulau se u bave u koje je s
unutranje strane ugraen betonski bioloki tit. Stlaivi otpad (kontaminirana odjea, krpe,
plastika) smjeta se u metalne bave koje doputaju naknadnu kompresiju.
89
90
elektrane, posebno onih koje bi mogle negativno utjecati na sigurnost. Djelovanje sustava
nuklearne elektrane stalno se prati, pri emu se sustavno i pravovremeno otklanjaju svi uoeni
nedostaci i preventivno djeluje da se uoeni nedostaci ne ponavljaju.
Spoznaja o veliini nekog rizika i odluka o njegovoj prihvatljivosti mora se zasnivati na
usporedbi tog rizika s ostalim rizicima kojim je ovjek izloen. Rizik je definiran kao produkt
vjerojatnosti nastanka neeljenog dogaaja i njegovih posljedica.
Rizik stanovnitva koji ive u okolici nuklearnih elektrana neusporedivo manji zbog rada
tih nuklearnih elektrana nego zbog drugih uzroka (posebno od automobilskih nesrea).
Apsolutne sigurnosti nema. Opi zakljuci sveobuhvatne studije (WASH-1400) kojom su
kvantificirani rizici zbog rada nuklearnih postrojenja daju se saeti u sljedee konstatacije.
Nesree koje dovode do oteenja jezgre bez gubitaka integriteta zatitne zgrade vrlo malo utjeu
na okoli. Rizici od reaktorskih nesrea kojima je izloeno stanovnitvo manji su od rizika koji
nastaju zbog drugih uzroka u svakodnevnom ivotu. Vjerojatnost nastanka reaktorskih nesrea
mnogo je manja od vjerojatnosti nastanka drugih nezgoda koje daju sline posljedice.
Nuklearna energija omoguuje da se izgrade energetska postrojenja iji e utjecaj na
zdravlje ljudi i ivotnu sredinu biti osjetno povoljniji od utjecaja koje moemo postii uporabom
konvencionalnih (obnovljivih i neobnovljivih) izvora energije.
92
POGLAVLJE 5.
VJETROELEKTRANE
93
1. UVOD
2. ENERGIJA VJETRA
Vjetar je bogat, obnovljiv, lako dostupan i ist izvor energije. Nastanak vjetra je sloen
proces. Kako sunce neravnomjerno grije Zemlju, polovi primaju manje suneve energije nego
ekvator. Pored toga, kopno se bre grije i bre hladi od mora. Takvo zagrijavanje tjera globalni
atmosferski sustav prijenosa topline sa povrine Zemlje prema stratosferi koja se ponaa kao
virtualni strop. Veina energije takvog strujanja vjetra je na velikim visinama gdje brzina vjetra
prelazi i 160 km/h. Dio energije vjetra trenjem prelazi u difuznu toplinu kroz atmosferu i
Zemljinu povrinu. Predvianja govore da je 72 TW energije vjetra iskoristivo u komercijalne
svrhe. Treba napomenuti ni da teoretski ni praktino nije iskoristiva sva snaga vjetra.
Vjetar jako varira i srednja vrijednost brzine za danu lokaciju nam ne moe rei koju
koliinu energije na vjetroturbina moe proizvesti. Ipak, kod predvianja ponaanja vjetra na
odreenom mjestu, drimo se podataka koje su nam dala mjerenja. Dovoljna je i manja promjena
lokacije da bi imali velike promjene u brzini vjetra. Brzinu vjetra mjerimo i aproksimiramo
Rayleigh raspodjelom.
94
Kako se velika koliina energije dobiva pri veim brzinama vjetra, dosta nam energije
dolazi u kraim intervalima, odnosno na mahove, kao i vjetar. Posljedica toga je da
vjetroelektrane nemaju stalnu snagu na izlazu kao sto to imaju npr. termoelektrane, te postrojenja
koja napajaju vjetroagregati moraju imati osiguranu proizvodnju elektrine energije i iz nekog
drugog izvora. Stalnost snage kod vjetroelektrana bi nam mogao osigurati napredak u
tehnologijama koje se bave spremanjem energije tako da moemo koristiti energiju koju smo
dobili za jaeg vjetra onda kada ga nema.
Nedostatak vjetra rijetko uzrokuje nesavladive probleme kada u malom udjelu sudjeluje u
opskrbi elektrinom energijom, ali pri veem oslanjanju na vjetar dovodi do veih gubitaka.
3. VJETROTURBINE
vitlo
2.
spona za vitlo
3.
lopatica
95
4.
5.
glavina rotora
6.
glavni navoji
7.
glavna osovina
8.
mijenjaka kutija
9.
diskovi konice
10.
spojke
11.
servisna dizalica
12.
generator
13.
meteoroloki senzori
14.
15.
16.
toranj
17.
18.
krovna platforma
19.
uljni filter
20.
ventilator generatora
21.
hladnjak ulja
Masa zraka je odreena sa gustoom ,povrinom kroz koju struji A , brzinom v i vremenom t,
dakle vrijedi:
Snaga vjetra je derivacija kinetike energije po vremenu, pa time dobijemo izraz za raspoloivu
snagu vjetra:
96
Dakle, snaga vjetra je proporcionalna brzini vjetra na treu potenciju. Zato je bitno precizno
poznavati iznos brzine vjetra, jer se svako odstupanje multiplicira pri izraunu snage
vjetra.Vaan alat pri analizi uinkovitosti vjetroturbina je takozvana krivulja snage.
97
Slika 5.3: Stupac zraka s oznaenim brzinama pri prolasku kroz turbinu
Tada se moe definirati koeficijent snage Cp kao omjer snage preuzete od strane rotora i snage
vjetra:
Cp = 4a(a 1)2
Koeficijent snage ukazuje na efikasnost turbine baziranu iskljuivo na konceptu stupca
zraka, zanemarujui stvarne uvjete, te neizbjene mehanike i elektronike gubitke. Ako
deriviramo koeficijent snage i izjednaimo ga s nulom (odnosno traimo njegov maksimum)
dobijemo da je maksimalna vrijednost faktora a jednaka 1/3 , odnosno pri toj vrijednosti od a Cp
iznosi 16/27 , odnosno 0.59. Ovo ogranienje je poznato pod nazivom Betzov zakon , odnosno
Betzov koeficijent. Dakle, on oznaava maskimalnu teoretsku iskoristivost vjetropotencijala.
Maksimalna praktina iskoristivost se kree od 35% do 45%.
Svaka vjetroturbina je dizajnirana za odreenu brzinu vjetra pri kojoj ima najbolju
iskoristivost. Na jako malim brzinama vjetra rad vjetroturbina nije isplativ. Pri slabom vjetru ne
moe se generirati ili se moe generirati jako malo struje iz energije vjetra, pa tako sama
vjetroturbina moe postati potroa. Zbog toga bi rotorska konica trebala zaustaviti rotor
vjetroturbine ako je brzina vjetra manja od predefinirane brzine upogonjenja te vjetroturbine.
98
odnosno
postojanost
konstrukcija
na
visokim
dinamikim
100
2.
3.
moraju
imati
kompenzacijski
ureaj
(uglavnom
uklopive
101
102
orijentacijom pratiti smjer vjetra. Orijentacija lopatica rotora uvijek mora biti tako namjetena da
su lopatice rotora okrenute prema vjetru pod optimalnim kutom. Ovo moe biti problem za
vjetroturbine sa promjenjivim kutom lopatica rotora ako su postavljene na mjestu gdje dolazi do
vrlo brze promjene smjera vjetra zbog toga jer moe doi do velikih fluktacija u snazi o emu se
mora voditi rauna prilikom horizontalnog zakretanja vjetroturbina i prema tome se korigirati
brzina rotora.
Za zakretanje vjetroturbina u horizontalnom smjeru cijelo kuite vjetroturbine sa
rotorom, prijenosom i generatorom mora biti pomino postavljeno na vrhu stupa. Sustav za
mjerenje vjetra smjeten na kuitu mjeri i izraunava brzinu i smjer vjetra i prema tim
podatcima upravljaki sustav odluuje kada, za koliko i u kojem smjeru zaokrenuti kuite i rotor
vjetroturbine. Kada kuite i rotor dou u optimalni poloaj pokree se horizontalna konica koja
dri vjetroturbinu u tom poloaju. U stvarnosti postoji uvijek malo odstupanje od smjera vjetra i
optimalnog poloaja rotora. To odstupanje se zove "yaw angle" i uobiajno iznosi oko 5%.
2.
3.
106
a) Darrieusova turbina
Darrieusova turbina ima duge tanke lopatice u obliku slova C , koje su spojene pri vrhu i
dnu vertikalne osi.Takve lopatice joj daju pomalo jajast izgled (eng. nadimak Eggbeater turbine).
Najee se izrauje sa 2 ili 3 lopatice. One imaju dobru efikasnost, ali takoer proizvode
znaajna ciklika naprezanja koja dovode do slabije pouzdanosti. Takoer, one zahtijevaju
eksterni izvor struje, koji e im pomoi pri pokretanju jer je njihov poetni okretni moment slab.
Radi slabije stabilnosti moraju ih pridravati metalni kablovi, to nije uvijek praktino. Kod
novijih izvedbi to nije uvijek sluaj, jer imaju eksternu substrukturu privrenu na gornji leaj.
a-2) Giromill
Ovo je jo jedan podtip Darrieusove turbine koji koriste ravne lopatice, a ne zakrivljene.
Navodno su ruski znanstvenici uspjeli unaprijediti efikasnost ove turbine na ak 38 %.
107
b) Savoniusova turbina
Savoniusova turbina izumljena je u Finskoj. Karakterizira ju oblik slova S ako se gleda
odozgora. Ova turbina se okree poprilino sporo, ali stvara znaajan okretni moment. Zbog
svoje male okretne brzine nije pogodna za proizvodnju elektrine energije u veim koliinama.
Meutim, proizvedene su male Savoniusove turbine preteno za kunu upotrebu.
Lake za odravanje, jer su naelno svi rotacijski dijelovi smjeteni blie tlu
Dobre za koritenje na mjestima gdje je brzina vjetra visoka blizu tla (npr. razni
prolazi i kanjoni)
Teoretski mogu biti mnogo vee od HAWT turbina, primjerice plutajue turbine
sa vertikalnom osi sa promjerom od vie stotina metara, kod kojih se cijela
struktura rotira, bi eliminirale potrebu za velikim i skupim leajevima
Veina VAWT turbina mora biti postavljena na relativno ravan dio tla, tako da su
im mnoge lokacije koje mogu iskoristiti HAWT turbine jednostavno prestrme
Veina VAWT turbina ima jako malen poetni okretni moment, pa trebaju vanjski
izvor energije da zaponu okretanje
109
110
Vjetroelektrane su imale najbri rast od svih alternativnih izvora energije na poetku 21.
stoljea, kapacitet im se vie nego uetverostruio od 2000. do 2006. Vjetroelektrane proizvode
vie od 1% ukupne proizvedene elektrine energije. U 2007. godini dodano je 19,7 MW snage iz
vjetroelektrana. Sa tim dodanim kapacitetima ukupan kapacitet vjetroelektrana u svijetu iznosi
93.849 MW na kraju 2007. godine.
Stopa porasta instalirane snage vjetroagretgata za 2007. godinu iznosi 26.6%, a u 2006.
instalirani kapacitet je porastao za 25.6%. Ta instalirana snaga proizvodi oko 200 TWh
elektrine energije godinje, to je otprilike 1.3% ukupne proizvodnje. U nekim zemljama i
regijama vjetroelektrane sudjeluju sa vie od 40% proizvedene elektrine energije. Na podruju
vjetroenergetike zaposleno je 350.000 ljudi diljem svijeta. U razdoblju izmeu 1998. i 2007.
111
u narednim godinama rasti sve vie. Vjetroelektrane na iariji, iznad Senja, pokraj Stona i
Klisa, koje su u razliitim fazama izgradnje, govore tome u prilog.
113
Prednosti
Jedna od osnovnih prednosti vjetroelektrana je da ne troe nikakvo gorivo, nego energiju
vjetra koja je uvjetno reeno besplatna. Vjetroelektrane su poeljan oblik alternativnog izvora
nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer kemijski i bioloki ne zagauju okolinu. Farma
vjetroelektrana ili vjetropark moe imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u
podrujima koja su inae izloena suvie jakim vjetrovima.
Nedostatci
Glavni nedostatak vjetroelektrana je povremenost pogona, zavisno o meterolokim
karakteristikama podruja primjene. Nije rjeeno efikasno akumuliranje veih koliina energije
za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati na elektroenergetski sustav
regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se ini kombinacija hidroelektrana i
vjetroelektrana, koja u razdoblju jaeg vjetra tedi hidro-akumulaciju, a u razdoblju bez vjetra
energiju daje hidroelektrana. Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino
akumulatori, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u podrujima s manje vjetrovitih dana, ali mogu
tediti klasinu energiju u vjetrovitom razdoblju. Jake varijacije u snazi vjetra relativno su tee
tehniki savladive. Tehnika rjeenja moraju sprijeiti oteenje vjetrenjae pri olujnoj snazi i
izvlaiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, to komplicira, dakle i poskupljuje ta rjeenja. Za
usklaivanje broja okretaja vjetroturbine sa brojem okretaja ugraenog generatora potreban je
multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, to takoer poskupljuje tehniku
izvedbu. Buka koju proizvode vjetroturbine nalae da se vjtroelektrane moraju graditi na
odreenim lokacijama u ne naseljenim
podrujima.
odreuju poloaj vjetroelektrana. Trokovi odravanja znaju initi znaajnu stavku u cijeni
dobivene energije vjetra, budui da je u sluaju "farme vjetroelektrana" broj ureaja relativno
velik, tj. snaga po jednom ureaju je daleko manja nego kod klasinih elektrana na fosilna
goriva. Prisutno je izvjesno "estetsko zagaenje" u sluaju tzv. "farmi vjetroturbina", to
meutim nema veeg znaaja ako se takva farma (skup velikog broja vjetroturbina na relativno
malom prostoru) instalira na nenapuenim prostorima.
114
POGLAVLJE 6.
SOLARNI UREAJI I
FOTONAPONSKE ELIJE
115
1. UVOD
Solarna energija je oduvijek obeavala da e postati idealni izvor energije jer je energija
Sunca ista, pouzdana, neiscrpna i besplatna. Naalost tehnika fotovoltaika (prevoenje suneve
energije u elektrinu energiju) je uvijek bila skupa.
Fotonaponski sustavi su rjeenje za mnoge korisnike koji moraju osigurati dugoroni
izvor elektrine energije na mjestima dalje od elektrine mree. Tisue fotonaponskih sustava se
svake godine instaliraju u ruralnim krajevima, nacionalnim parkovima, otocima. Razliite
primjene fotonaponskih sustava obuhvaaju osvjetljenje, manje aplikacije ( kuanski aparati i
sl.), vodene pumpe i komunikacijsku opremu.
117
U 2007. godini svijetska proizvodnja fotonaponskih solarnih elija iznosila je oko 3800
MW, dok je porast proizvodnje u odnosu na 2006. godinu iznosio 50%. Ovakav drastian porast
moe se objasniti dravnim poticajima za obnovljive izvore energije, sve veom brigom za
okoli unazad nekoliko godina (Kyoto protokol), te rastom cijena nafte.
Zbog komplicirane politike situacije u Europi i razliite politike svake od drava lanica,
ne postoji usuglaen pristup obnovljivim izvorima energije. Unato tome, Europska unija je
postavila cilj da do 2010. godine 12% ukupne i 22% elektrine energije bude proizvedeno iz
obnovljivih izvora energije. Postavljen je cilj da se ukupno izgradi 3000 MW fotonaponskih
sustava do 2010. godine, to je poveanje od sto puta u odnosu na 1995. godinu. Pripadajua
godinja proizvodnja elektrine energije je izmeu 2,4 i 3,5 TWh, ovisno o lokaciji na kojoj je
sustav ugraen.
3. SOLARNI KOLEKTORI
Solarni sistemi rade na principu pretvaranja dnevne svijetlosti u elektrinu energiju. Oni
pretvaraju suneve zrake u termiku energiju pomou solarnih kolektora. Solarni kolektori
pretvaraju sunevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekuine). Sistemi za
grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz
118
kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekuinom koja se ne smrzava
(npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, ak i kod vanjskih temperatura ispod
nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda moe biti grijana samo u kolektorima. Ako
vrijeme nije lijepo, kolektori pomau u grijanju vode i time smanjuju potronju struje. Solarni
kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom sluaju temperatura vode je niska i
jednostavnije je odravati temperaturu pomou otvorenih sistema grijanja. Na takav nain
optimalna temperatura bazena odrava se nekoliko tjedana vie u godini nego bez sistema
grijanja vode. Solarni kolektori se najee montiraju na krov kue. Vrlo su pogodni za grijanje
vode po sunanim vremenu. Kad je vrijeme loe mogu se koristiti u kombinaciji s elektrinim
grijaem vode. Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz
kolektore i na taj nain prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraa u grijanu
prostoriju i na taj nain se odrava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i
grijanja vode moe se postii vrlo velika uteda.
U Europskoj Uniji znatno se poveava koliina ugraenih sustava za grijanje vode i
prostorija. U 2000. godini prvi put se premaila granica od milijun m2 novo instaliranih sunevih
kolektora (instalirano je 1046140 m2 sunevih kolektora). Njemaka i Austrija su lideri u
iskoritavanju energije sunca za grijanje. Njemaka kampanja za promociju toplinske energije
sunca "Solar Na Klar", pokazuje veliku efikasnost. U 2001. je instalirano 900 000 m2, a u 2000.
615 000 m2 (+46.3%). U odnosu na cijelu Europu u Njemakoj je 2000. godine instalirano vie
od 60% sustava. Plan Europske Unije je instalirati 100 milijuna m2 do 2010. godine. Trenutni
pokazatelji su da e biti instalirano oko 80 milijuna m2 do 2010.
119
120
4. FOTONAPONSKE ELIJE
Fotonaponske elije se sastoje od dva razliito nabijena poluvodia izmeu kojih, kada su
izloeni svijetlu, tee elektricitet. Zatvorimo li strujni krug izmeu solarnog kolektora i nekog
potroaa, npr. svijetiljke, struja e potei i potroa e biti opskrbljen el.energijom, odosno naa
svijetiljka e zasvijetliti.
dobio Albert Einstein bila je za istraivanje solarne energije. 1954. su Bell Labs u SAD-u
predstavili prvi fotonaponski lanak koji je generirao upotrebljivu koliinu elektrine energije, a
do 1958. poelo je ugraivanje u komercijalne aplikacije (osobito za svemirski program).
U Europskoj Uniji trenutno je 40% godinji rast instalirane snage fotonaponskih elija.
To se naizgled ini kao velik rast, ali u biti radi se o vrlo malim koliinama, pa rast od 40% ne
utjee posebno na ukupnu zastupljenost takvih izvora energije. U 2000. godini u Europskoj Uniji
bilo je instalirano 183.5 MWp, a to je 43.6% poveanja u odnosu na 1999. I u tom podruju
Njemaka je sa 113.8 MWp (ukljuujui 100 MWp prikljuenih na elektrinu mreu) vodea
drava u Europi. Tako velik udio moe se zahvaliti Njemakom zakonu o obnovljivim izvorima
energije. Po tom zakonu otkupna cijena energije iz fotonaponskih elija je 0.5 po kWh za prvih
350 MWp. Plan Europske Unije je instaliranje 3000 MWp do 2010. godine, ali sadanji
pokazatelji su da e do onda biti instalirano oko 1780 MWp.
elija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti
elije spojeni s vanjskim troilom, potei e elektrina struja. Kada je fotonaponska elija
spojena s vanjskim troilom i osvijetljena, u eliji e zbog fotonapona nastajati fotostruja Is, te e
vanjskim troilom tei struja I, jednaka razlici struje diode Id i fotostruje Is.
123
Monokristalne Si elije.
Ovaj tip elije moe pretvoriti 1000 W/m2 sunevog zraenja u 140 W elektrine energije
s povrinom elija od 1 m2. Za proizvodnju monokristalnih Si elija potreban je apsolutno isti
poluvodiki materijal. Monokristalni tapii se izvade iz rastaljenog silicija i reu na tanke
ploice. Takav nain izrade omoguuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.
Polikristalne Si elije.
Ovaj tip elije moe pretvoriti 1000 W/m2 sunevog zraenja u 130 W elektrine energije
s povrinom elija od 1 m2. Proizvodnja ovih elija je ekonomski efikasnija u odnosu na
monokristalne. Tekui silicij se ulijeva u blokove koji se zatim reu u ploe. Tijekom
skruivanja materijala stvaraju se kristalne strukture razliitih veliina na ijim granicama se
pojavljuju greke pa zbog tog razloga solarna elija ima manju iskoristivost.
Amorfne Si elije.
Ovaj tip elije moe pretvoriti 1000 W/m2 sunevog zraenja u 50 W elektrine energije s
povrinom elija od 1 m2. Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to
se naziva amorfna ili tankoslojna elija. Debljina sloja iznosi manje od 1 m, stoga su trokovi
124
proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Meutim iskoristivost amorfnih elija
je puno nia u usporedbi s drugim tipovima elija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je
potrebna mala snaga (satovi, depna raunala) ili kao element fasade.
125
navodnjavanja
126
bilo bi potrebno vrlo mnogo materijala. Poto su neki od materijala za izradu fotonaponskih
elija toksini, to bi predstavljalo rizik za okoli. Osim toga povrina ispod fotonaponskih elija
ne moe se obraivati, tako da je bolje da se fotonaponska postrojenja grade na neobradivim
podrujima kao to su pustinje i sl. Ovi negativni utjecaji na okoli nikako se ne bi trebali
podcjenjivati i zanemarivati.
Prednosti fotonaponske tehnologije su da je to relativno ista tehnologija. Tijekom rada
ne optereuje, u prevelikoj mjeri, okoli i ne proizvodi staklenike plinove
5. SUNANI BOJLER
128
129
POGLAVLJE 7.
KOGENERACIJA,
MIKROKOGENERACIJA,
TRIGENERACIJA
130
1. UVOD
2. KOGENERACIJA
Topli zrak
Diatermiko ulje
Elektrina energija
grijanje objekata ili za tehnoloke potrebe. Isplativost rada kogeneracijskog postrojenja prema
dosadanjim iskustvima iznosi 4.000 sati godinje ili vie. Kogeneracije imaju znaajnu ulogu
kao distribuirani izvor energije zbog pozitivnih uinaka: manji gubici u mrei, smanjenje
zaguenja u prijenosu, poveanje kvalitete napona i poveanje pouzdanosti opskrbe elektrinom
energijom. Uz sve navedeno, smanjen je i tetan uinak na okoli. Komercijalno dostupne CHP
tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutranjim sagorijevanjem,
Stirlingov stroj i gorivne elije, u irokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW
za plinske turbine.
Dana 11. veljae 2004.godine donesen je vaan dokument europskog energetskog
zakonodavstva - Direktiva 2004/8/EC Europskog parlamenta i Vijea o promicanju kogeneracije
na temelju potronje korisne energije na unutarnjem tritu energije. Svrha ove Direktive je:
134
sustavi prve vrste puno rasprostranjeniji. Vano je napomenuti kako je mogua i trigeneracija,
odnosno koritenje dijela energije za hlaenje.
Prilikom gradnje postrojenja vano je odrediti koji e se ciklus izvoditi. Idui korak je
odabir glavnog pokretaa, prema nekim od slijedeih kriterija: snaga postrojenja, primarni i
sekundarni izvori goriva, kvaliteta zraka i zahtjevi na emisiju plinova, ogranienja prostora,
razina buke, otoni rad ili spajanje na mreu. Vrlo je vano uravnoteiti proizvodnju elektrine
energije sa zahtjevima za toplinom, jer e poveana potranja za jednim uzrokovati poveanu
proizvodnju oba proizvoda, te moe doi do npr. bacanja vika topline koju ne moemo
iskoristiti u tehnolokom procesu. Raspoloivost goriva jedan je od kljunih kriterija za izbor
turbine. Ukoliko su dostupna samo kruta goriva, mogu je samo vrni ciklus, no u sluaju
koritenja tekuih goriva mogui su vrni, kao i kombinirani ciklusi.
U nekakvoj prosjenoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kree od 3540%. Dakle vie od polovice energije nepovratno troimo, to kroz hlaenje i kondenzaciju, to
kroz gubitke u samom sustavu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najvei dio
ukupne izgubljene energije.
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasinim sustavima s odvojenom opskrbom
raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom
treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven reimu
rada pri kojem se utroi sva toplinska energija proizvedena u sustavu. Direktna posljedica visoke
efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri
njihovom radu. Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju
elektrine struje u okoli kroz tornjeve za hlaenje, kao ispune plinove, ili nekim drugim
sredstvima. CHP troi toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domainstva, bilo vrlo
blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istonoj Europi energija se kroz toplovode vodi do
lokalnih kuanstava. Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom takoer moe biti
koritena i u apsorcijskim hladnjacima za hlaenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i
hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili openito poligeneracijama. Kogeneracija je
termodinamiki najpovoljnija u iskoritavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina
koja se javlja kao nusprodukt mora biti baena kao toplinski otpad. Termoelektrane (ukljuujui
i nuklearne) i openito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloivu energiju u koristan oblik.
CHP je efikasniji ako je mjesto potronje blie mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa
udaljenou potroaa. Udaljenost znai da mu trebaju dobro izolirane cijevi, to je skupo, dok se
struja moe transportirati na daleko veu udaljenost za iste gubitke. Kogeneracijske elektrane se
mogu nai u podrujima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama,
rafinerijama.. CHP elektrane mogu biti projektirane da rade s obzirom na potranju za
135
toplinskom energijom ( engl. heat driven operation) ili primarno kao elektrana iji se toplinski
otpad iskoritava.
Manje kogeneracijske jedinice obino koriste Stirling-ov motor, a postoje i bojleri koji
slue samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.
isti kondenzatorski
isti protutlani
protutlani (isti) reim se ne moe voditi. Niskotlani dio turbine ne moe ostati bez pare
(hlaenje).
137
mogunost kogeneracije
3. TRIGENERACIJA
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production ili CHCP) je proces
istodobne proizvodnje elektrine i toplinske energije i hlaenja u jedinstvenom procesu. Toplina
CHP elektrane se u tom sluaju koristi za hlaenje preko apsorpcijskog ciklusa (dodaje se
apsorpcijski hladnjak koji koristi "odbaenu" toplinu). U usporedbi s kogeneracijom uinkovitost
se poveava za ak 50 %.
139
4. MIKROKOGENERACIJA
energija moe koristiti unutar domainstva (obrta), ili uz doputenje mree prodavati je natrag u
istu. Postojee mikroCHP instalacije koriste etiri razliite tehnologije: motore na unutranje
izgaranje, Stirling-ove motore, krune procese s vodenom parom i gorive elije.
141
LITERATURA
142
1.
2.
3.
www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane
4.
www.izvorienergije.com/nuklearna_energija.html
5.
www.kostrena.hr
6.
www.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308598.html
7.
www.nek.si/hr
1.
2.
www.eihp.hr/hrvatski/geoen-kge.htm
3.
www.eihp.hr/hrvatski/projekti/revetis/pdf/REVETIS-VJETAR.pdf
4.
www.hed.hr/forum_hr2.htm
5.
www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html
6.
www.zitel.hr/sigurnost/Energija vjetra.pdf
7.
Zeki, A., Novak, J., 1998., Iskoritavanje vjetrene energije, izd. EGE: energetike,
gospodarstvo, ekologija, etika
8.
eljko, S., uni, M., Rauker, S., 2003., Globalizacija decentralizirane energetske
opskrbe s ciljem poboljanja energetske bilance Republike Hrvatske, izd. Plin:
struni asopis za plinsko gospodarstvo i energetiku
HIDROELEKTRANE
1.
2.
3.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrane
4.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Male_hidroelektrane
5.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Generator
143
6.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Velike_hidroelektrane
7.
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/default.aspx
8.
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/default.aspx
9.
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/default.aspx
10.
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/default.aspx
11.
http://www.zelena.12.akcija.hr/files/Programi/Vode/ZA_Stav_Koliko_su_hidroel
ektrane_zapravo_zelene_0071221.pdf
12.
http://www.nek.si/hr/elektricna_energija/izvori/hidroelektrane/
13.
http://www.geog.pmf.hr/e_skola/geo/mini/obnov_izvori_energ/hidroenergija.html
14.
http://www.apold.hr/projekt/hidroelektrane.htm
15.
http://www.izvorienergije.com/kina_hidroenergija_kao_pravo_rjesenje.html
16.
http://www.ekoakcija.com/content/pocinje-izgradnja-hidroelektrane-ulog-naneretvi
17.
http://www.hidroelektra-niskogradnja.hr/Reference/hidroelektrane.html
18.
http://metro-portal.hr/vijesti/svijet/zavrsava-gradnja-najvece-hidroelektrane-nasvijetu
19.
http://www.jablanica.org/jablanica/index.php?option=com_content&task=view&i
d=278&Itemid=94
20.
http://energetika-net.hr/skola/oie/energija-vodenih-tokova/hidroelektrane
21.
http://www.sajema.hr/vijesti/zanimljivosti/energija-vodenih-tokova-osnove.html
NUKLEARNE ELEKTRANE
1.
http://en.wikipedia.org/wiki/Nuclear_power
2.
http://en.wikipedia.org/wiki/Economics_of_new_nuclear_power_plants
3.
http://www.howstuffworks.com/nuclear-power.htm
4.
http://www.animatedsoftware.com/environm/nukequiz/nukequiz_one/nuke_parts/
reactor_parts.swf
5.
http://www.fer.hr/_download/repository/NPP_Safety_IEEE-.pdf
6.
http://www.izvorienergije.com/energija_i_ekologija.html
7.
http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Knjiznica/Teme/Nuklearna-energija
8.
http://www.nek.si/hr/
9.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Nuklearna_elektrana
144
VJETROELEKTRANE
1.
www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TR
ANSFORMACIJE#Vjetroelektrane
2.
www.talentfactory.dk/en/tour/wtrb/powerreg.htm
3.
4.
www.windpowering.com/featured/the-plus-side-of-large-two-blade-turbines-2/
5.
www.wwindea.org/technology/cho1/en/1_2_1_2.html
6.
7.
en.wikipedia.org/wiki/Wind_power
8.
klima.hr/klima.php?id=karta_vjetra¶m=
9.
www.wwindea.org
10.
en.wikipedia.org/wiki/Wind_power_in_the_United_States
11.
Kulii, Petar, 1991., Novi izvori energije II dio, kolska knjiga, Zagreb
12.
www.newinovationsguide.com/WindEnergyBackground.html
13.
www.windpowerinamerica.gov/ne_history_windfarms.asp
14.
www.powertechnology.com/projects/roscoe-wind-farm/
15.
en.wikipedia.org/wiki/Horse_Hollow_Wind_Energy_Center
16.
www.worldwatch.org/node/57
17.
en.wikipedia.org/wiki/Gansu_Wind_Farm
18.
en.21cbh.com/HTML/2010-8-31/Huaneng-wind-farm.html
19.
www.ewea.org
20.
en.wikipedia.org/Wiki/Wind_power_in_Europe#cite_note_17
21.
www.wind-energie.de/en/wind_energy_in_germany/
22.
2.bp.blogspot.com/thanet+wind+farm.jpg
23.
24.
www.vjetroelektrane.com/aktualno/
25.
www.obnovljivi.com/pdf/
26.
www.geog.pmf.hr/e_skola/geo/mini/vjetar_u_hrvatskoj/
27.
www.em.com.hr/pdf/
28.
www.poslovniplus.com/2010/07/29/siemensove-vjetroturbine-za-vjetroelektranupokraj-gracaca/
29.
www.thegreentechnologyblog.com/wp-content/uploads/Savonius-3-Blade-WindTurbine.jpg
30.
www.windturbine-analysis.netfirms.com/turbine-index/neteole.jpg
145
31.
users.xplornet.com/~manzer/windmill/images/h-rotor/solwind_4.jpg
32.
www.workingwind.com/wp-content/uploads/2009/06/windtowerparts.bmp
33.
www.windenergyplanning.com/wordpress/wp-content/uploads/2009/03/offshorewind-turbines.jpg
34.
www.wind-energy-the-facts.org/images/fig/chap1/3-4.jpg
35.
greenenergyreporter.com/wpcontent/uploads/2010/01/0822Nordic+Windpower+N1000+Turbine+2.jpg
36.
h3.ggpht.com/_RJgZjpVfwO0/SlD2rkkw_vI/AAAAAAAADa8/3JY3FHM04KM
/s800/3%20Blade%20Giant%20Wind%20Turbine.jpg
37.
www.newinnovationsguide.com/WindCapacitybyCountry2.jpg
1.
http://www.izvorienergije.com/energija_sunca.html
2.
http://www.monte-energysun.com/sr/images/wat_img_01.png
3.
http://www.solarni-sistemi.co.rs/Toplotni%20sistemi/%20Primena/
4.
http://www.webgradnja.hr/clanci/solarni-toplinski-kolektor-sa-spremnikom/226/
5.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Solarna_fotonaponska_energija
6.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Solarna_%C4%87elija
1.
2.
www.proplin.hr
3.
www.hrote.hr
4.
www.vaillant.hr
5.
www.telosgrupa.com
146