You are on page 1of 3

Efikasnost poslovanja poveava se:ako se smanje ulaganja a isti rezultat; aji se pri istim

ulaganjima povea rezltat; ako se I ulaganja I rezltat povea ali rezultat bre. Principi
eknominosti su:produktivnost, ekonominost I rentabilnost.
PRODUKTIVNOST-tenja da se proizvede odredjena koliina proizvoda sa minimalnim
troenjem radne snage.
Produktivnost P=fiziki obim proizvodnje/utroak radne snage(asovi rada ili broj zaposlenih)
P=ostvarena proizvodnja po vrednosti/utroak radne snage
P=poslovni prihodi/broj zaposlenih
P=neto ili bruto dobitak/broj zaposlenih
Dobijeni rezultati pokazuju koliki je poslovni dobitak ili ostvarena proizvodnja ostvarena po
zaposlenom ili random asu
EKONOMINOST-proizvesti ili ostvariti maximalnu vrednost uz minimalno troenje vrenosti u
reprodukciji.
Ekonominost E=vrednost proizvodnje/ukupni trokovi ili ukupni prihodi/ukupni rashodi
Dobijeni rezultat pokazuje koliko je ukupnih prihoda ostvarno na 1 dinar ukupnih rashoda
RENTABILNOST-ostvariti maximalnu dobit uz minimalno angazovanje sredstava u
reprodukciji
R=ostvarena dobit/angaovana sredstva ili akumulacija/angaovana sredstva
Parcijalni pokazatelj rentabilnosti je bruto dobit/poslovni prihodi
Stopa prinosa na sopstveni capital=bruto ili neto dobit/sopstveni capital
LIKVIDNOST-sposobnost preduzea da momentalno izmiri svoje obaveze
L=likvidna sredsta(obrtna imovina)/dospele obaveze
SOLVENTNOST-sposobnost preduzea da na dui rok izmiruje svoje obaveze
S=Sopstveni kapital/neto imobilizacija ili dugoroni kapital/neto imobilizacija
VERTIKALNA ANALIZA FINANSIJSKIH IZVETAJA=(bilansna pozicija/ukupan iznos koji
je naveden za uporedjivanje)*100 dobijeni rezultat je u %, a iznos za uporedjivanje ili ukupan
iznos uvek mora biti 100%
HORIZONTALNA ANALIZA
Apsolutni broj=tekua godina-prethodna godina
Indeksni broj=(tekua godina/prethodna godina)*100
Stopa rasta=indeksni broj-100
RACIO LIKVIDNOSTI
III stepena(tekue ili opte likvidnosti)
KTL=obrtna sredstva/kratkorone obaveze ~ <1 nezadovoljavajue;=1 donja granica; =2
standard
Pokazuje sa koliko obrtnih sredstava se raspolaze na 1 dinar kratkoronih obaveza
II stepena(redukovane likvidnosti)
KRL=obrtna sredstva-zalihe(tj obrtna sredstva sem zaliha)/kratkorone obaveze ~ da bude = ili
>2
I stepen(momentalne odnosno rigorozne likvidnosti)
KML=novana sredstva u osnovnom obliku/dospele kratkorone obaveze ~ da bude = ili > 1
KOEFICIJENT FINANSIJSKE STABILNSTI KFS
KFS=(dugorona ulaganja+stalna sredstva)/(dugorone obaveze+sopstvena sredstva)
Da bude 1 ili manje od 1. Pokazuje koji se deo sopstvenih sredstava koristi za finansiranje tekue
aktive
POKAZATELJ OBRTANJA SREDSTAVA

Koeficijent obrta ukupnih sredstava KOUS=prihodi/ukupna sredstva


Koeficijent obrta stalnih sredstava KOSS=prihodi/stalna sredstava
Koeficijent obrta zaliha KOZ=rashodi/zalihe
Koeficijent obrta potraivanja KON= Prihodi/potraivanja
Koeficijnet obrta dobavljaa KOD=nabavka materijala i usluga/obaveze prema dobavljaima
Pokazje koliko se zalihe, potraivnja, stalna sredstva, ukupna sredstva obrnu u toku godine
Prosean period naplate NNH=365(ili 360)/KON rezultat je u danima
Prosean period plaanja NNN=365(ili360)/KOD
POKAZATELJI ZADUENOSTI
Pokazuju koliko se preduzee finansira iz pozajmljneih a koliko iz sopstvenih izvora
Koeficijent ukupne zaduenosti KUZ=ukupne obaveze/ukupna sredstva
Pokazuje koliki se deo ukupnih sredstava finansira iz pozajmljnih izvora
Koeficijent sopstvenog finansiranja KSF= sopstvena sredstava/ ukupna sredstva
Pokazuje koliki se deo ukupnih sredstava finansira iz sopstvenih izvora
Koeficijent finansiranja KF=ukupne obaveze/sopstvena sredstva
Pokazuje koliko se tudjih sredstava koristi za finansiranje poslovanja po jedinici sopstvenih
sredstava
Multiplikator sopsvenih sredstava MSS=ukupna sredstva/sopstvena sredstva
Pokrivenst trokova kamata NMK=(Dobit pre oporezivanja+kamate)/godinji trokovi kamata
Pokazuje koliko su trokovi kamata pokriveni ostvarenom dobiti
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI ( RENTABILNOSTI)
Bruto profitna stopa BPS = BRUTO DOBIT / UKUPNA SREDSTVA
Neto profitna sredstva NPS = DOBIT POSLE OPOREZIVANJA / UKUPNA SREDSTVA
Bruto mara profita BMP = BRUTO DOBIT / PRIHODI
Neto mara profita NMP = DOBIT POSLE OPOREZIVANJA / PRIHODI
AKCIJE
Zarada po akciji ZPA = NETO DOBITAK / BROJ IZDATIH OBINIH AKCIJA
Dividenda po akciji DA = ISPLAENA DIVIDENDA / BROJ AKCIJA
Racio plaanja dividende RPD = ISPLAENA DIVIDENDA PO AKCIJI / NETO DOBITAK
PO AKCIJI, Ovaj racio pokazuje koliko je deo neto dobitka isplaen akcionarima u obliku
dividende, a posredno i koliki deo neto dobitka je akumuliran.
Odnos trine cene po akciji i neto dobitka po akciji MC / NDA = TRINA CENA PO
AKCIJI / NETO DOBITAK PO AKCIJI Dividendna stopa ( racio prinosa dividende ) DS =
DIVIDENDA PO AKCIJI / TRINA CENA PO AKCIJI
Knjigovodstvena vrednost po akciji KVA = UKUPNI SOPSTVENI KAPITAL / BROJ IZDATIH
OBINIH AKCIJA
AMORTIZACIJA
Vremenska
Stopa amortizacije 100/godinama trajanja osn.sredstva
Amortizacija Am=Nabavna vrednost osnovnog sreds.*stopa amortizaciona stopa
U tabeli navesti godina, osnovica amort, stopa amort, amortizaciona kvota(iznos amort za
godinu), kumulativna amortizacija(dodavanje amortizacije godinama), sadasnja vrednost,
preostali vek
Funkcionalna amortizacija Am=(nabavna vrednost/koliko moze da proizvede)*proizvedeno
Neto obrtni fond NOF=dugorocni izvori-osnovna sredstva
Neto obrtna sredstva NOS=obrtna imovina-kratkorocne obaveze
PRELOMNA TACKA
Prelomna taka ili prag rentabilnsoti pokazuje koji obim proizvodnje ili koja cena proizvoda trba
da bude da bi prihodi bili jednaki rashodima
Koliinska Qpt=Fiksni trokovi/proseni kontrabucioni dobitak po proizvodu
Kontrabucioni dobitak KD=prihod od prodaje-varijabilni trosak

Vrednosna prelomna tacka PT=fiksni trosak/(1-(varijabilni troak/ukupni prihodili obim


proadaje))
Mara sigurnosti=(planirani obim aktivnosti-obim prelomne tacke)/planirani obim aktivnsoti
LEVERID(RIZIK)
Poslovni dobitak PD=prihodi od realizacije proizvoda-(varijabilni troskovi+fiksni troskovi)
Poslovni rizik FPL=Kontrabucioni dobitak/poslovni dobitak~dobijeni rezultat pokazuje koliko ce
se procenata promeniti poslovni dobitak(usled povecanja ili smanjenje)) na promenu jednog
procenta obima prodjae
Finansijski rizik FFL=Poslovni dobitak/neto dobitak(neto dobitak je poslovni dobitak-kamateporezi)
Ukupan rizik FKL=FPL*FFL
DI POINT
Osnovna di point formula
Neto prinos na ukupna poslovna sredstva NPUS=(neto dobitak*prihodi od prodaje)/(prihodi od
prodaje/poslovna sredstva. Ili
NPUS=NMP(neto mara profita)*KOUS(koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredst.)
To jedna od najvanijih pokazetelja rentabilnosti, pokazuje tenju da se sa to manje
angaovanih poslovnih sredstava ostvari sto veci poslovni dobitak. Dobijeni rezultat pokazuje
koliko je dinara prinosa ostvareno na 1 dinar angaovanih ukupnih sredstava.
Prosirena di point formula
Stopa prinosa na sopstvena sredstva SPSS=(neto dobitak/poslovna sredstva)/(poslovna
sredstva/sopstveni kapital) ili
SPSS=stopa neto prinosa na ukupna sredstva*multiplikator sopstvenih sredsatava(prosecna
poslovna sredstva/prosecni sopstveni kapital). Dobijeni rezultat pokazuje koliko je dinara prinosa
ostvareno na 1 dinar angaovanih sopstvenih sredstava.
KORPORATIVNI RIZIK INVENSTIRANJA-predstavlja verovatnou da ce projekat pretrpeti
gubitke koji ce destabilizovati zarade preduzea.
Oekivana stopa prinosa OSP=oekivani profit/investicije
Oekivani profit=(stopa verovatnoce*mogu dobitak)-(stopa verovatnoe*mogu gubitak)
Metod neto sadasnje vrednosti ocene efikasnosti dugorocnih ulaganja ja svoenje buduih priliva
na sadanju vrednost MSV dobija se kada se od sadanje vrednosti neto priliva iz ekonomskog
toka investicionog projekta oduzme sadanja vrednost ulaganja u sam projeka. Formula
diskontovanja 1/(1+K)n (k-cena novca, n broj godina koji protekne od ulaganja do realizacije)
EFEKAT ULAGANJA
Po tradicionalnom shvatanju je fin.rezultat(dobit, akumulacija, gubitak)
Po savremenom je neto novcani tok koji se ostvaruje u toku explatacije
ANALIZA NOVANIH TOKOVA-osnovni cilj je sagledavanje I ocena visine priliva I odliva
gotovine iz operativne aktivnsoti, plasiranja, investriranja I finansiranja.

FINANSIJSKOG EKVILIBRIJUMA= DUGORONI KAPITAL / STALNA SREDSTVA

AVR

You might also like