AKTUALNE PROMJENE U HRVATSKOM KOLSTVU

kole kao odgojno-socijalne ustanove organiziranog odgoja, obrazovanja, izobrazbe i

osposobljavanja. Pritom se njezina humana dimenzija iskustvenog uenja (Hentig) treba
dogaati kao integralni korak i dio prema jednoj novoj otvorenoj ustanovi iz koje se stalno
uje kreativni i istraivaki nemir, gdje su uenici mali Prometeji, a ne intelektualne foke??
Od poetka krize obrazovanja koncem 60-ih godina kolski sustavi, odgoj i
obrazovanje, obrazovanje nastavnika, propitivanje vrijednosti i konfiguriranje znanja,
uvoenje novih tehnologija u proces obrazovanja i raznolika druga pitanja suvremene kole
nala su se u samom sreditu pozornosti. Kriza obrazovanja izravno je potaknula intenzivnija
istraivanja u podruju pedagogije i rada praktine kole jer je nagomilanim problemima i
mnogobrojnim primjedbama trebalo dati primjeren odgovor i prihvatljiva rjeenja.
Glavna polazota za preobrazbu kolskog sustava su demokratizacija i demokratinost
kole kao temeljnjog ishodita pripreme za graansko, civilno, demokratsko i pluralno
drutvo. Promjene u kolskom sustavu smjeraju k samosvijesti i punoj odgovornosti svakog
pojedinca za svoju dravu, narod, kulturu i budunost u okrilju zapadne civilizacije i na nain
kako to europske drave rade danas i kako e djelovati u integriranoj buduoj Europi
(Mijatovi, A., 1995). Intenzivan razvoj u suvremenosti ueniku namee nove obveze,
sadraje i odgovornosti. Oekuje se i potie njegova angairanost, kreativnost, lucidnost, to
ini posebne dimenzije suvremenog pedagokog procesa. Intenzivnije se apostrofiraju:
integriranost, kompleksnost, cjelovitost, osmiljenost, osobnost, stvaralatvo, inovativnost,
humanost, demokratinost, solidarnost, razumijevanje, etinost u koncipiranju sadraja,
organizacije i karaktera pedagokog procesa. Time se prevladava stereotipnost kolskog
ambijenta u kreativno-inovativnu zajednicu s uenikom kao kompleksnom jedinkom, ije je
dimenzije nuno otkrivati, istraivati i utemeljivati u osnove (viziju) njegova razvoja.
Samorazvoj linosti cilj je i zadaa, ali i osnova u promjenama kolskog sustava
nastupajueg inovativnog drutva i bitna odrednica njegove aktualnosti. Suvremeni odgoj
polazi od linosti kao temeljnog imbenika svog razvoja. Zapravo, temeljna sr postmodernog
pristupa (samoorganizaciji) odgoja i obrazovanja jest samoobrazovanje i samonadmaivanje
(Vuji, V., 1999, 135) u ijim se procesima emancipira i ostvaruje identitet linosti. Prema
tome, suvremena kola je kreativno-inovativni ambijent u kojem se, odgajajui i obrazujui,
otkrivaju, kreiraju i afirmiraju nove mogunosti i zadae linosti kao kreativno-inovativnog
imbenika sveopeg razvoja. Nju proima humanost, tolerancija, demokratinos, solidarnost,
pri emu se potuje osobnost, identitet, ali i potie suradnja uz potovanje razliitosti. To je
zajednica koja se razvija, mijenja, obogauje vlastitim angairanjem nositelja ivota i rada u

njoj. Promjene u suvremenoj koli, to su imperativi vremena, upravo se ostvaruju postupnim

(kreativno-kritikim) mijenjanjem njezina naslijeenog bia u kreativno-inovativnu
organizaciju odgoja i obrazovanja. Potujui osobnost uenika u pedagokom procesu, kola
se nala u sreditu suvremenih promjena u odgoju i obrazovanju (Pivac, J., 2009, 33)
Poetkom 20. st. nametnula se potreba konstituiranja nove kole koju predstavlja, trai
i uvjetuje novi drutveno civilizacijski i znanstveno-tehnoloki razvoj jer ''stara zateena
kola'' vie nije mogla ostvarivati novonastale zadatke i obveze. Tako se pojavljuju mnogi
reformni pravci pedagogije te razne teorije kole kojima se eli, rjeavajui mnoge
proturjenosti odnosa kole i cjelokupna drutvena sistema (Tillmann, K. J., 1994.) izgraivati
njezino bie sukladno kompleksnom kulturno-civilizacijskom miljeu.
Pristup koli na nov nain, odnosno ''kola miljenja na nov nain'' (Hentig, H., 1997)
to je imperativ suvremenosti (u odnosu na karakter i organizaciju tradicionalne stare kole)
proizlazi iz shvaanja kole kao mjesta na kojem se provodi ivot i stjee iskustvo, pomaui
odrastati ueniku, za razliku od razdvajanja kole i ivota, to je bilo naelo duhovnoznanstvene pedagogije (Giesecke, H.,1993.) koje se zadravalo, u neznatno izmijenjenom
obliku, sve do naih dana.
Suvremena kola utemeljuje se na ueniku kao aktivnom imbeniku svog opeg
razvoja.

Samonadmaivanje

samoobmavljanje

bitne

su

odrednice

postmoderne

samoorganizacije ivota i rada uenika u koli, ali su u isto vrijeme i sadraji i zadae
suvremenog odgoja i obrazovanja. Samopoticaje, samorazvoj, odnosno, samoodreujue i
suodreujue upravljanje vlastitim ivotom postaje ciljem sveukupnog kolskog djelovanja
(Winkel, R., 1994). To daje koli prepoznatljivost u suvremenosti i diferencira je od njezina
tradicionalnog bia koje je, naalost, jo duboko ukorijenjeno u naoj drutvenoj praksi i
uzrok mnogih nesporazuma i otpora. kola se tako transformira u nositelja vlastitog razvoja,
ali i koraktora moguih promaaja, to nije bila njezina povijesna konstanta. Odnosno, ta
promjena u biu kole, sadraja i karaktera pedagokog procesa u njoj uvjetuje promjena
cjelokupne tehnologije, sadraja, a time i pristup i promiljanje o njezinu daljnjem razvoju.
Mijenjajui poziciju uenika u pedagokom procesu u funkciji njegova samorazvoja u
biti mijenjamo strategiju i karakter tog procesa kao pedagokog miljea koji se stalno razvija,
mijenja, inovira. Uenika, odgajajui i obrazujui u suvremenosti treba oslobaati stege
(sputanosti), hijerarhinosti, dogmatizma, imitativno-reproduktivnog karaktera djelovanja to
je karakteriziralo tradicionalnu koli. Uenika treba nauiti raditi, djelovati, proizvoditi,
stvarati, poticati ga na timski rad, potovati i respektirati druge u tom radu. Nuno ga je
odgajati i obrazovati za aktivnog partnera u procesima ostvarivanja sloenih zadaa svijeta
promjena, a ne samo konzumenata suvremenih znanstvenih dostignua u tom svijetu.

Suvremeni nastavnik u kompleksnim procesima ostvarivanja zadaa odgoja i

obrazovanja nalazi se na otvorenom prostoru. On je sada u poziciji da upravlja procesima,
umjesto da jednostavno prenosi injenice. Zapravo, upravljanje procesima umjesto
obavljanja zadaa osobu pretvara u ''radnika znanja'' (Gates, B., 1999, 221). Suvremenu
kolu karakterizira otvorenost prema promjenama. Njezina je perspektiva u njezinu
mijenjanju, razvijanju i na taj nain kola gradi i uva svoj identitet i drutveno-pedagoku
funkciju. kola treba biti okrenuta budunosti i sve promjene moraju ili u tom pravcu, a ne
samo da se promijeni trenutno nezadovoljavajue stanje u sadanjosti.
Novu kolu karakterizira drutvo znanja, informacijsko drutvo, drutvo koje ui,
inovativno drutvo, zapravo drutvo u nastajanju koje odgaja i obrazuje mladu populaciju kao
imbenike opeg razvoja pa kola preuzima kvalitetnu novu funkciju ''povijesne reprodukcije
ivota'' (Rodin, D., 1998, 196). kola koja ui ivi od svojih snanih nastavnika (Meyer, H.
2002, 164) koji mijenjanju svoje tradicionalne poloaje i uloge u pedagokom procesu i koli
uope, aktivno sudjeluju u kreiranju kvalitetnog novog ambijenta poticanja za uspjeh i
dostignua primjerena vremenu u kojem se ona nalazi. Oni su nositelji promjena, razvoja,
kreatori procesa i korektiva zabluda i promaaja. Od predavaa (kao dominantnog imbenika
u tradocinalnoj koli) on se postupno transformira u strunjaka koji je istodobno i uitelj i
uenik. On, zapravo, u isto vrijeme i ui i odgaja i obrazuje, odnosno, odgajajui i obrazujui
ui. Ta je preobrazba, u biti, korjenit obrat u strukturi ponaanja strunjaka u odgoju i
obrazovanju. Moramo izgraivati kolu kao radnu, ivotnu zajednicu mladih u kojoj mladi uz
pomo svojih uitelja ue i rade i organiziraju cjelokupno svoje bavljenje i unutar i izvan
nastave u koli, a sve vie i u izvankolsko vrijeme. Naa suvremena kola morala bi nositi
epitet ''kola-dom za uenike''. Da bi mogla odgovoriti tom zahtjevu kola mora biti
svojevrsni centar kulturnog djelovanja koji zadovoljava raznovrsne interese mladih
(Puevski,V. 2002, 175).