MINERALOGIJA I PETROLOGIJA

Literatura:
Klein, C. (2002): Mineral Science. John Wiley & Sons, Inc., New York.
Klein, C. & Hurlbut, C.S. (1999): Manual of mineralogy. John Wiley & Sons, Inc., New
York.
Vrkljan, M. (2001): Mineralogija i petrologija. Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb.
Vrkljan, M. (2012): Uvod u mineralogiju i petrologiju. Sveuilite u Zagrebu. Rudarskogeoloko-naftni fakultet.

Thompson, G. R. & Turk, J. (1999):Earth Science and the Environment. Saunders College
Publishing, Fort Worth, Philadelphia, San Diego, New York.
Plummer, Ch. C., McGeary, D. & Carlson, D. H. (2001): Phisical Geology. Mc Graw Hill,
New York, San Francisco.

Tiljar, J. (2004): Sedimentologija klastinih i silicijskih taloina. Institut za geoloka

istraivanja, Zagreb.
Tiljar, J. (2001): Sedimentologija karbonata i evaporita. Institut za geoloka istraivanja,
Zagreb.

Povijest mineralogije
-Teofrast (371-286 pr. K.) - O stijenama,
-Plinije Stariji (23-79) - Historia naturalis
-1530. Georg Bauer (Georgius Agricola) - De re metalica
-1669. Niels Stensen (Nicolaus Steno) pravilnost na kristalima kvarca
-1772. Jean-Baptiste Rom de lIsle 1. kristalografski zakon tzv. zakon o
stalnosti kuteva,
-1780. Carangeot - kontaktni goniometar
-1784. Ren-Just Hay - molekule sastavljaice
-1801. 2. kristalografski zakon tj. zakon o racionalnom odnosu
parametara
-1815. Cordier koristi obini mikroskop, 1828. W. Nicol izumio polarizator,
-1858. H.C. Sorby konstruirao i koristio polarizacijski mikroskop

-druga polovica XIX. st. - E.S. Fjodorov, A. Schnflies i W. Barlow teorije o unutranjoj simetriji i ureenosti kristalnih struktura - kristalna
struktura je izgraena od pravilno rasporeenih atoma koji sainjavaju
prostornu reetku. Svojim teorijama postavljaju temelje rendgenske
kristalografije.
-1912. W. Friedrich i P. Knipping na poticaj Maxa von Lauea, pokazali
da kristali difraktiraju rendgensko zraenje i time dokazali da imaju
pravilnu ureenu unutranju grau.
-1914. W.H. Bragg i njegov sin W.L. Bragg objavljuju prve kristalne
strukture.

-poetkom ezdesetih godina XX. st znaajni doprinos razvoju

mineralogije dala je pojava elektronske mikroprobe
-visokorazluivi transmisijski elektronski mikroskop
poetkom sedamdesetih omoguio je svojim poveanjima od nekoliko
miliona puta promatranje unutranje grae kristala.

MINERALOGIJA I PETROLOGIJA
(Materijali od kojih je izgraena Zemlja)

Stijene mjeavina minerala. Prirodno formirani, konsolidirani

materijal sastavljen od jednog ili vie minerala. Zemlja je gotovo u
potpunosti stijena do dubine 2900 km (do granice vrstog plata s
rastaljenom vanjskom jezgrom)
Minerali - homogene vrste tvari pravilne unutranje grae nastale
prirodnim, uglavnom anorganskim procesima, definiranog
kemijskog sastava koji se moe izraziti kemijskom formulom. Iz
kemijskih formula vidimo da minerali sadre jedan ili vie
kemijskih elemenata.
Elementi fundamentalni sastojci materije koji se, uobiajenim
kemijskim procesima, ne mogu razdijeliti u jednostavnije
supstancije.
Atomi osnovne, najmanje estice materije (elementa) koje
zadravaju svojstva te materije (elementa).

Materija se javlja u tri agregatna stanja:

-plinovitom
veze meu molekulama slabe i one se slobodno gibaju, sluajna
raspodjela materije u prostoru statistiki homogena isti sadraj
materije u nekom volumenu
Izotropna svojstva gr. isos = jednak, gr. tropos=smjer -ista svojstva
u razliitim smjerovima

-tekuem
jae privlane sile pa se molekule dodiruju, ali nemaju stalan poloaj
statistiki homogen raspored materije i izotropna svojstva

-krutom
kinetika energija atoma je toliko mala da su oni stalno vezani jedan za
drugoga, gibanje atoma svodi se samo na titranje oko ravnotenog
poloaja

Statistika i periodina homogenost

a) statistika homogenost sluajan raspored materije

b) periodina homogenost
pravilan raspored materije

Plinovito agregatno stanje

(statistika homogenost)

Tekue agregatno stanje

(statistika homogenost)

Kruto agregatno stanje

Amorfna tvar
(statistika homogenost)

Kristalizirana tvar
(periodika homogenost)

PRAVILNA UNUTRANJA GRAA

materijalne estice (atomi,

ioni, molekule, anionske
skupine)
tokasti niz
mrena ravnina
trodimenzionalna, kristalna
reetka

VELIINA ATOMA

Bravais-ove
jedinine elije
- graene od
istovrsnih
materijalnih estica
- 14 tipova

Koordinacijski poliedri
(koordinacijski broj)

VEZIVANJE MATERIJALNIH ESTICA - TIPOVI

KEMIJSKIH VEZA

- Ionska veza
- Kovalentna veza
- Metalna veza
- Van der Waalsova veza

KRISTALIZACIJA
Kristali se formiraju (odnosno, dolazi do kristalizacije) iz otopina, taljevina i iz plinovitog stanja.
Atomi, ioni, molekule u takvim neureenim stanjima imaju sluajnu distribuciju (statistika
homogenost, ali s promjenom temperature, tlaka i koncentracije oni mogu stvarati ureene,
pravilne strukture (periodika homogenost) karakteristine za kristalizirano stanje.

Kristalni sustavi

-Za opis reetke definira se koordinatni sustav, kojeg odreuju tzv.

kristalografske osi, paralelne s vektorima koji su definirali jedininu
eliju.
-Na temelju veliina kristalografskih osi, odnosno jedinica po njima koje
su u skladu s duinama bridova jedinine elije, te kuteva meu osima,
razlikujemo 6 odnosno 7 koordinatnih sustava tj. 6 odnosno 7 kristalnih
sustava.

Kristalni sustav

Osni sustav

Triklinski

abc

Monoklinski

abc ==90
()90

Rompski

abc ===90

Tetragonski

a=bc ===90
tj. a1=a2c

Trigonski

a1=a2=a3 ==90
ili heksagonske osi

Heksagonski

a=bc ==90
=120 tj. a1=a2c
odnosno a1=a2=a3c
1=2=3=120 =90

Kubini

a=b=c ===90
tj. a1=a2=a3

Morfologija
Morfologija se bavi prouavanjem i opisom vanjskog izgleda minerala.

Sve kristalizirane tvari, pa tako i minerali, mogu se razviti u

kristalima.Kristal je kruto tijelo omeeno prirodnim plohama nastalim
prilikom njegova rasta koje su vanjski odraz njegove pravilne unutranje
grae. Kristalne plohe su paralelne s mrenim ravninama.

Habitus
Pomou habitusa definiramo relativnu veliinu pojedinih ploha.
Razliiti habitusi su posljedica vanjskih utjecaja na rast kristala
(ploasti, igliasti, prizmatski)

halit

topaz

beril

pirit

kvarc

KRISTALNE FORME

SRASLACI
- dva ili vie kristala pojedinca iste mineralne vrste
pravilno spojena po odreenom zakonu. Interpretiraju se kao
tvorevine nastale zakretanjem jednog pojedinca za 180
oko zamiljenog pravca koji se naziva sraslaka os.

FIZIKA SVOJSTVA MINERALA

Habitus, agregati

Tvrdoa
Kalavost
Lom
Kovnost

Gustoa

Boja
Sjaj
Crt (boja praha)
Luminiscencija
Toplinska svojstva
Elektrina svosjstva
Magnetina svojstva
Fizioloka svosjtva

tapiasti habitus

listiavi habitus

igliasti kristali u radijalno

zrakastom agregatu

gotovo vlaknasti kristali (radijalno zrakasti agregat)

druzni rast

Kalavost

KALAVOST

Lom (koljkastog, konveksno-konkavnog oblika , otrobridan)

Idiokromatski minerali

Alokromatski
minerali

KEMIJSKA SVOJSTVA MINERALA

- Kemijski sastav

-Voda u mineralima
- Izomorfija
- Polimorfija

Kemijski sastav

Voda u mineralima
- Konstitucijska voda - u obliku hidroksid iona (OH)-, kao sastavni dio
kristalne reetke.

- Kristalna voda nalazi se u obliku molekula H2O na odreenim mjestima

kristalne reetke (npr. u gipsu CaSO4 x 2 H2O )

-Adsorpcijska voda nema strogo odreeno mjesto u kristalnoj reetki.

Iskazuje se u kemijskoj formuli

-Higroskopna voda je zapravo vlaga koja se nalazi u obliku

molekula H2O na povrini minerala i nije vezana za kristalnu reetku.
- Mehaniki uklopljena voda kao inkluzije uklopljene za
vrijeme rasta minerala.

IZOMORFIJA
Izomorfija je pojava u kojoj minerali razliita, ali analognog kemijskog
sastava, imaju sline kristalne reetke i slina svojstva, te gotovo u pravilu
tvore izomorfne smjese ili kristale mjeance.

CaCO3

kalcit

CaCO3 aragonit

MnCO3 rodohrozit

SrCO3 stroncijanit

FeCO3 siderit

PbCO3 ceruzit

ZnCO3 smitsonit

BaCO3 viterit

MgCO3 magnezit
Izomorfne smjese npr. niz plagioklasa od albita-NaAlSi3O8 do anortitaCaAl2Si2O8; olivin-(Mg,Fe)2SiO4

POLIMORFIJA
Polimorfija je pojava u kojoj minerali istog kemijskog sastava imaju
razliite kristalne reetke, a time i razliita svojstva. Takvi se minerali
nazivaju polimorfnim modifikacijama.

Kemijska supstancija
C
CaCO3
TiO2

polimorfne modifikacije
grafit, dijamant
kalcit, aragonit
rutil, anatas, brukit