Ispitivanje mjernim trakama

Kenan Varda
Rezime: U ovom radu su opisani osnovni principi rada mjernih traka, kao i fizikalna podloga
principa rada mjerne trake. Prikazane su tehnike karakteristike mjernih traka kao i njihova
aplikacija na mjereni objekat. Kroz rad je obuhvaena vrsta analize napona u
konstrukcijama, gdje je naglasak stavljen na jednoosno, dvoosno i troosno naponsko stanje,
kao i na ispitivanje termikih i zaostalih napona. Opisan je nain elektrinog povezivanja
mjernih traka, gdje je karakteristian nain vezivanja prikazan na primjeru Wheatston-ovog
mosta. Na kraju, prikazane su prednosti i nedostaci ove metode, kao i faktori koji mogu
utjecati na tanost mjerenja.
Kljune rijei:
Mjerna traka, otporniki mjerni pretvara, napon, naponsko stanje, senzor, elektrini otpor,
Wheatston-ov most, mjerni ureaji, vrste optereenja.

1. Uvod
U grupu otpornikih mjernih pretvaraa spadaju mjerne trake koje se koriste za mjerenje
deformacija. Mjerne trake su jedan od najeie koritenih mjernih pretvaraa. Mjerna traka je
kao otporniki pretvara jeftina, neznatne je krutosti male duine. Moe se koristiti za
mjerenja statiki i dinamiki optereenih konstrukcija.
Razvoj mjerenih traka se vee za sami kraj 19.-og i poetak 20.-og vijeka. 1856. godine Lord
William Thompson opisuje efekat proporcionalne promjene Ohm-ovog otpora kod bakarnih
provodnika pri izduenju, pri tome ne primjenivi to u praktinoj primjeni. Kljuna godina, za
otkrivanje i konstruiranje prve mjerne trake je 1938. godina, kada su dva naunika, E.E.
Simons Simons i A.C. Ruge nezvisno jedan od drugoga doli do istog otkria.
Profesor A.C. Ruge je konstruisao svoju prvu mjernu traku rjeavajui problem konstruisanja
tornja za vodu koji e biti otporan na zemljotrese, kao i mogunost mjerenja dinamikih
naprezanja na vrhu tog tornja.

Slika 1. Prva mjerna traka koju je konstruisao profesor A.C. Ruge

1941. godine se pokree firma pod nazivom Baldwin-Southwark Co., iz Sjedinjenih Amerkih
Drava, koja uvodi prvu masovnu, industrijsku proizvodnju mjernih traka. Nakon toga, 1952.

godine se pojavljuje HBM proizvoa mjernih traka iz Darmstadt-a, koji 1963. godine uvodi
u masovnu proizvodnju i folijskih mjernih traka. Ovaj proizvoa je i danas vodei u
industrijskoj distribuciji mjernih traka.

Slika 2. Izgled folijske mjerne trake

2. Opis mjerne trake

Mjerna traka se sastoji od ice savijene nekoliko puta a zatim zalijepljene posebnim ljepilom
na njen nosei element koji moe biti napravljen od papira, sintetike mase, metalne folije i
slino. Savijena ica se preko noseeg elementa lijepi na konstrukciju koja je izloena
djelovanju optereenja usljed ega se deformie.
Dio mjerne trake na koji je postavljena mjerna mreica zove se nosei element. Materijal
noseeg elementa mora biti takav da prenosi deformacije sa konstrukcije na traku. ica
mjerne trake moe biti razliito uvijena i postavljena na nosei element.

Slika 3. Mjerna traka - Pozicije

Mjerne trake mogu biti izraene u obliku rozete. Rozete se koriste za mjerenje lokalnih
dilatacija u vie pravaca. Mjerne trake se jo koriste i kao pretvarai za mjerenje sile, pritiska,
obrtnog momenta, ubrzanja i sl.

3. Fizikalni princip rada

Mjerna traka je provodnik definisane otpornosti koji je privren za povrinu mjernog
objekta. Svaka deformacija mjernog objekta, usljed njegovog optereenja, izaziva
odgovarajuu deformaciju mjerne trake, to omoguuje mjerenje promjene otpora mjerne
trake.
Elektrini otpor provodnika moe se definisati izrazom:
R

l
l2

S
V

gdje je:
R Elektrini otpor
S Povrina poprenog presjeka
V Zapremina otpornika
- U neoptereenom stanju otpor je R
- U optereenom stanju otpor je R+dR
Diferenciranjem prethodnog izraza i djeljenjem sa poetnim, dobija se:
dR
dl
k
R
l

Iz ega slijedi k:
k

dR / R
dl / l

Koeficijent osjetljivosti k definie se kao jednaina promjene otpora poluprovodnika

podijeljena sa relativnom deformacijom koja je izazvala tu promjenu. Koeficijent osjetljivosti
zavisi od dva faktora i to od promjene dimenzija provodnika u obliku (1+2.) i od promjene
specifinog otpora datog Bridgemanovom konstantom B. Konstanta zavisno od vrste
materijala trake koe biti pozitivna, jednaka nuli ili negativna.
Koeficijent osjetljivosti ima vrijednosti od -12 do +4 za veinu materijala, a najee se
koriste sa k=2. Ova vrijednost koeficijenta osjetljivosti se dobije za B=0 i =0,5.

3.1 Pojam dilatacije

Dilatacija predstavlja translatornu promjenu oblika materije. Do ove promjene dolazi usljed
mehanikog optereenja, promjene temperature i oslobaanja zaostalih napona.

Slika 4. Translatorna promjena oblika mjerne trake

Sa slike iznad se jasno vidi da dilatacija predstavlja odnos promjene duine i poetne duine
trake i oznaava se sa i bezdimenzionalan je koeficijent:

dl m
l m

Iz izraza za koeficijent osjetljivosti k, moemo dobiti izraz za dilataciju koji zavisi od

otpornosti:

dR / R
k

Sa promjenom dilatacije se mijenja i otpornost mjerne trake to se moe i ematski prikazati

(Slika 5).

Slika 5. Promjena dilatacije trake sa promjenom otpornosti

3.2 Podjela mjernih traka

Na osnovu fizikalnog principa, mjerne trake se mogu podijeliti na:

Mehanike mjerne trake;

Optike mjerne trake;

Kapazitivne mjerne trake (primjena kod visokih temperatura);

Piezoelektrine mjerne trake;

Naparene merne trake (tankostjene).

4. Karakteristike i materijali
Zahtjevi koje mjerna traka mora da ispuni:

Promjena elektrinog otpora po jedinici duine mora biti relativno velika i veliki
koeficijent osjetljivosti;

Veliki specifini otpor kako bi se relativno malom duinom ice dobio pretvara
velike otpornosti;

Duina ice u odnosu na popreni presjek treba da bude to vea kako bi sila po
jedinici povrine poprenog presjeka bila to manja. Ovaj zahtjev se moe ispuniti i sa
icom iji prenik ne prelazi 0,025 mm;

Temperaturni koeficijent ice treba da bude to manji, kako bi se to lake izbjegli

uticaji promjene okolne temperature na otpornost pretvaraa, pa se problem
prevazilazi koritenjem kompenzacionih traka:

Izvodi mjerne trake treba da se lako leme sa bakrom i da spoju daju minimalnu
termoelektromotornu silu;

Mjerna traka treba da bude jednako osjetljiva pri mjerenju naprezanja u obadva
smjera;

Mjerna traka treba da ima to manji histerezis.

Generalne specifikacije za sve tipove mjernih traka:

Mjerljiva deformacija
Toplinski uinak

2 do 4% max.
Za 20 do 160C izosi 2 mikro deformacije/C
Za 160 do 180C izosi 5 mikro deformacija/C

Promjena temperaturnog
koeficijenta

0.015%/C

Otpor trake

120

Tolerancija otpora trake

0.5%

Vijek trajanja
Materijal folije
* 1 mikro deformacija odgovara deoformaciji od 0.0001%

105 promjena ili 100 mikro deformacija

Legura bakra i aluminijuma

Specifikcije standardnih traka od poliestera:

Toplotni raspon

-30 do +80C

Duina trake

8 mm

irina trake

2 mm

Temperaturni koeficijent

2.1

Duina baze

13.0 mm

irina baze

4.0 mm

Promjer baze (za rozete)

21.0 mm

Specifikacije minijaturnih traka od polimida:

Toplotni raspon
Duina trake
irina trake
Koeficijent osjetljivosti trake
Duina baze
irina baze
Promjer baze (za rozete)

-30 do +180C
2 do 5 mm
1.6 do 1.8 mm
2.0 do 2.1
6 do 9 mm
2.5 do 3.5 mm
7.5x7.5 do 12x12 mm

5. Oblasti primjene
Ispitivanje mjernim trakama se koristi kod raznih analiza napona u konstrukcijama. Ovom
metodom mjere se:

Jednoosno naponsko stanje

Dvoosno naponsko stanje

Troosno naponsko stanje

Termiki naponi

Zaostali naponi

Gradijenti napona

Slika 6. Mjerenje napona u sudu pod pritiskom

Takoer, vre se ispitivanja konstrukcija mjernih pretvaraa za mjerenje mehaniih veliina:

Mjerenje dilatacije i napona;

Mjerenje sile i mase;

Mjerenje obrtnog momenta;

Mjerenje pritiska;

Mjerenje pomjeranja;

Mjerenje vibracija.

Slika 7. Mjerni pretvarai (HBM)

6. Mehanika naprezanja kod analize vrstoe

Naponi su posljedica razliitih faktora, kao to su mehaniko optereenje, termike promjene
i zaostali naponi. Kao rezultat ovih utjecaja, u konstrukcijama se javljaju dvije vrste napona,
tangencijalni i normalni.
Sa aspekta analize vrstoe vrsta naprezanja je nezavisna od uzroka koji do njega dovodi. to
se tie pravca djelovanja napona, moemo razlikovati tri naponska stanja:

Jednoosno (x)

Dvoosno (x,y)

Troosno (x,y,z)

Pojam mehanikog naprezanja se definie kao dejstvo sile na referentnoj povrini.

Slika 8. Komponente vektora napona na povrinskom elementu

6.1 Jednoosno naponsko stanje

Jednoosno naponsko stanje se javlja samo kod tapova koji su optereeni na zatezanje i
pritisak. Ovakva vrsta optereenja djeluje du jedne ose (x).

Slika 9. Mjerne trake postavljene na tap optereen na zatezanje

Veza napona i deformacija koji se javljaju kod ovakvog optereenja je opisan Hook-ovim
zakonom. Napon u tapu predstavlja umnoak deformacije i modula elastinosti datog
materijala.

F
dl
n
A
l

(d d 0 )
p
p
d0
n

A Povrina poprenog presjeka

F Sila
Napon
n Deformacija
n Poprena deformacija
- Poissonov koeficijent

Sliak 10. Hook-ov dijagram (Napon-deformacija)

Dakle, kod ispitivanja zatezanja ili pritiska poznato je jednoosno naponsko stanje. Veliina
koja je nepoznata je napon. Dilatacija (deformacija) se mjeri pomou linearne mjerne trake i
iz prorauna Hookovog zakona moemo dobiti veliinu napona:

E
Napon
Deformacija
E Modul elastinosti

Slika 11. Aplikacija linearne mjerne trake kod zatezanja

6.2 Dvoosno naponsko stanje

U uslovima ravanskog naponskog stanja napona, ekstremni normalni naponi 1 i 2, se
javljaju u meusobno okomitim pravcima 1 i 2. Ovi naponi se nazivaju glavni napni, a
odgovarajui pravci djelovanja ovih napona se nazivaju glavni pravci. U ovim pravcima,
smicajni naponi su jednaki nuli, tj. =0.

Slika 12. Raspored napona u dvoosnom naponskom stanju

Pomou Mohr-ovog kruga napona moemo tano odrediti obrasce kojima se izraunavaju
naponi u dvoosnom naponskom stanju:

1 2 1 2

cos 2
2
2
2 1 2
y 1

cos 2
2
2
2
xy yx 1
sin 2
2
x

Kod izraunavanja glavnih napona u dvoosnom naponskom stanju bitnu ulogu igra injenica
da li su poznati pravci glavnih napona. U odnosu na to, vri se podjela sluajeve kada su ovi
pravci poznati i kada nisu.

6.2.1 Poznati pravci glavnih napona

U sluajevima ispitivanja objekata kod kojih su poznati pravci glavnih napona, transferzalna
deformacija se moe izraunati proirenim obrascem Hookovog zakona:
E
(1 2 )
1 2
E
2
( 2 1 )
1 2

Na primjeru posude pod pritiskom, na ijoj povrini vlada ravansko naponsko stanje, moemo
odrediti napone pomou primjene ovih obrazaca.

Slika 13. Posuda optereena unutranjim pritiskom

6.2.1 Nepoznati pravci glavnih napona

Odreivanje glavnih napona u sluajevima kad glavni pravci nisu poznati, a objekat koji
mjerimo ima kompleksnu geometriju ili optereenje, je neto drugaije u odnosu na sluaj
kada su nam glavni pravci poznati. Mjerenje deformacija se vri u tri razliita pravca za svaku
mjernu taku (a, b, c). Ovaj nain mjerenja se vri koritenjem rozeta.

Slika 13. Poloaj mjernih taaka

Nain postavljanja mjernih traka u rozete, kod mjerenja napona kod nepoznatih glavnih
pravaca, moe biti razliit. Jedan od naina je serija Y:

Slika 14. Serija Y: RY 3x-3/120

Slika 15. Serija Y: RY81-0,6/120

Slika 16. Aplikacija rozete na karoseriji teretnog vozila

Mjerna vlakna se uvijek povezuju kao tri nezavisna 1/4 mosta. A naponi se izraunavaju po
modifikovanom obrascu za nepoznate glavne pravce:

1,2

E a c
E

( a b ) 2 ( c b ) 2
1
2
2(1 )

Prikljuak na mjerno pojaalo se takoer vri kao nezavisna tri 1/4 mosta.

Slika 17. Mjerno pojaalo Spider 8-30

7. Elektrino povezivanje mjernih traka

7.1 Wheatston-ov most
Wheatston-ov most moe biti upotrebljen za mjerenje elektrinog otpora u sluajevima
mjerenja apsolutnog iznosa otpora, poreenjem sa poznatim otporom, kao i za mjerenje
relativne promjene elektrinog otpora.
Ovaj princip omoguava mjerenje promjene
otpora u granicama 10-4 do 10-7 / sa
odlinom tanou.
etiri grane mosta se formiraju od otpornika
R1 do R4.
U takama 2 i 3 se spajaju grane za napajanje
mosta Vs jednosmjernim ili naizmjeninim
naponom.
U takama 1 i 4 se skida izlazni napon V0 koji
predstavlja mjerni signal.
Postoje dva naina spajanja Wheatston-ovog mosta kada vrijedi da je V0=0:

Otpori otpornika u mostu su jednaki: R1= R2= R3= R4;

Odnos otpornika u dvije polovine mosta je isti: R1/ R2= R3/ R4.

U ova dva karakteristina sluaja, odnos V0/ VS=0 i tada je most u balansu. Ukoliko otpornici
u mostu mijenjaju svoje vrijednosti otpora R1 do R4, za neku odreenu vrijednost dR, tada
kaemo da je most u debalansu i javlja se odreeni izlazni napon V0.
Izraz za ovaj izlazni napon, kada je most u debalansu glasi:

V0 1
R1 dR1
R4 dR4

VS 4 R1 dR1 R2 dR2 R4 dR4 R3 dR3

Uz pojednostvljenje da je dRi<<Ri imamo sluaj da je ovaj odnos:

V0 1 dR1 dR2 dR3 dR4

VS 4 R1
R2
R3
R4
Koritenjem relacije

dR
k imamo konaan izraz:
R

V0 k
1 2 3 4
VS 4

Data relacija ukazuje na to da je izlazni signal V0 funkcija:

Napona napajanja mosta VS;

Koeficijenta osjetljivosti trake k;

Deformacije, odnosno promjene napona u granama mosta.

Da bi se pomou mjernih traka napravio Wheatston-ov most koriste se:

Aktivne mjerne trake aplicirane na objekat ispitivanja ili mjerni pretvara;

Kompenzacione mjerne trake (pasivni elementi koji slue za kompenzaciju utjecaja

temperature ili drugih efekata);

Metalni (folijski) otpornici velike tanosti i stabilnosti.

U primjeni Wheatston-ovog mosta za eksperimentalnu analizu naponskog stanja, samo

pojedine grane mosta sadre aktivne trake, dok ostale trake slue samo za kompletiranje
mosta.

Slika 18. Naini spajanja grana u Wheatston-ovom mostu

7.2 Elementarni sluajevi optereenja

Ispitivanje mjernim trakama po principu vezanja u Wheatston-ov most se jako esto vri kod
sluajeva elementarnih optereenja, kao to su: aksijalno naprezanje, savijanje, smicanje i
torzija.

7.3 Aksijalno naprezanje

7.3.1 Veza u 1/4 most

Karakteristike 1/4 mosta:

Mjerni signal V0 je proporcionalan deformaciji ;

Ne postoji mogunost kompenzacije termikog irenja objekta ispitivanja (potrebno

koristiti temperaturno kompenzujue mjerne trake);

Ako se javi i optereenje na savijanje, ono e biti sadrano u mjernom signalu

(greka).

Izlazni signal ima oblik:

V0

k F

V
S
4 A E

7.3.2 Veza u 2/4 most

Karakteristike 2/4 mosta:

Mjerni signal V0 je uvean za faktor 2 (u odnosu na 1/4 most);

Ne postoji mogunost kompenzacije termikog irenja objekta ispitivanja (potrebno je

koristiti temperaturno kompenzujue mjerne trake);

Ako se javi i optereenje na savijanje, ono e biti kompenzovano i na taj nain ne

uestvuje u mjernom signalu.

Izlazni signal ima oblik:

V0

k F

V
S
2 A E

7.3.3 Veza u 1/2 most

Karakteristike 1/2 mosta:

Mjerni signal V0 je uvean za 30% (u odnosu na 1/4 most);

Postoji mogunost kompenzacije termikog irenja objekta ispitivanja;

Ako se javi i optereenje na savijanje, ono e biti sadrano u mjernom signalu.

Izlazni signal ima oblik:

V0

1.3 k F

V
S
4
A E

7.3.4 Veza u puni most

Karakteristike punog mosta:

Mjerni signal V0 je uvean za faktor 2.6 (u odnosu na 1/4 most);

Postoji mogunost kompenzacije termikog irenja objekta ispitivanja;

Utjecaj savijanja se kompenzuje;

Greke nastale usljed raznih nesimetrinosti su iskompenzovane.

Izlazni signal ima oblik:

V0

2.6 k F

V
S
4
A E

7.4 Savijanje
7.4.1 Veza u 1/4 most

Karakteristike 1/4 mosta:

Mjerni signal V0 je proporcionalan momentu savijanja;

Nepostojanje temperaturne kompenzacije;

Ako se javi i aksijalno optereenje, ono e biti sadrano u mjernom signalu.

Izlazni signal ima oblik:

V k
V0 M b S
4 E W
b

7.4.2 Veza u 1/2 most

Karakteristike 1/2 mosta:

Mjerni signal V0 je dvostruko vei nego u sluaju 1/4 mosta;

Temperaturna kompenzacija;

Ako se javi i aksijalno optereenje, ono e biti kompenzirano.

Izlazni signal ima oblik:

V k
V0 M b S
2 E W
b

7.4.3 Veza u puni most

Karakteristike punog mosta:

Mjerni signal V0 je 4 puta vei nego u sluaju 1/4 mosta;

Postojanje temperaturne kompenzacije;

Mogunost kompenzacije normalnog napona od aksijalnog optereenja.

Izlazni signal ima oblik:

V k
V0 M b S
E Wb

7.5 Smicanje
7.5.1 Veza u 1/4 most

Karakteristike 1/4 mosta:

Mjerni signal V0 je proporcionalan smicajnom naponu;

Nepostojanje temperaturne kompenzacije;

Nemogunost kompenzovanja normalnog napona.

Izlazni signal ima oblik:

V0

VS

k
4
2 G

7.5.2 Veza u 1/2 most

Karakteristike 1/2 mosta:

Mjerni signal V0 je proporcionalan smicajnom naponu;

Postojanje temperaturne kompenzacije;

Kompenzacija normalnog napona.

Izlazni signal ima oblik:

V0

VS

k
2
2 G

7.5.3 Veza u puni most

Izlazni signal ima oblik:

V0 VS k
2 G

7.6 Torzija
7.6.1 Veza u 1/2 most

Karakteristike 1/2 mosta:

Mjerni signal V0 je proporcionalan momentu torzije;

Postojanje temperaturne kompenzacije;

Smicajni naponi i normalni naponi od aksijalnog optereenja su iskompenzovani;

Normalni napon od savijanja je takoe kompenzovan.

Izlazni signal ima oblik:

V0

VS

k max
2
2 G

7.6.2 Veza u puni most

Karakteristike punog mosta:

Mjerni signal V0 je proporcionalan momentu torzije;

Postojanje temperaturne kompenzacije;

Smicajni naponi i normalni naponi od aksijalnog optereenja ili savijanja su

iskompenzovani.

Izlazni signal ima oblik:


V0 VS k max
2 G

8. Aplikacija mjerne trake

8.1 Upute za montau mjerne trake
Kako bi dobili najbolje mogue rezultate ispitivanjem mjernim trakama, vano je temeljito
pripremiti traku i povrinu uzorka na koji e traka biti zaljepljena, prije samog nanoenja
ljepila.

8.2 Priprema povrine uzorka

Povrina vea od same instalacije treba biti oiena od svih vrsta boja, hre itd., i na kraju
uglaana sa mirgl papirom visoke kvalitete ili fino ispjeskarena , kako bi pruila dobro
nalijeganje trake. Nakon toga podruje treba odmastiti sa otapalom kao to je RS PCB otapalo
za ienje, RS dionica br. 496-883, i konano neutralizirana sa slabijom otopinom
deterdenta. Tkanina ili krpa bez dlaica bi se trebale koristiti za ovaj postupak. Potrebno je
kvasiti krpu i brisati povrinu do trenutka kada se ne bude vie pojavljivao prljavi trag na krpi.
Treba voditi rauna da se ne obrie mast iz okoline podruja pripremljene povrine i da se ne
dodirujte povrina sa prstima. Ovo zavrno ienje trebalo bi se obaviti neposredno prije
montiranja mjerne trake.

8.3 Priprema mjerne trake

Slika 19. Aplikacija mjerne trake

Odstranjivanjem tankog sloja adhezivne trake sa gornjeg dijela lica mjerne trake, oslobaamo
istu povrinu trake koja je spremna za ljepljenje. Drei traku za krajeve, okrenuemo traku
u eljenom pravcu i lokaciji i zalijepiti gornji dio trake na mjesto koje je najudaljenije od
datog uzorka. Tada emo povui ostatak adhezivne trake tako da emo osloboditi cijelu
povrinu mjerne trake.

8.4 Ljepila i instalacija mjerne trake

Dvije osnovne vrste ljepila se preporuuju za ljepljenje mjerne trake:

RS cijanoakrilat;

RS brzo-prijanjajui epoksi.

Kada se koristi epoksidno ljepilo, potrebno je nanijeti sloj ljepila na mjernu traku i njeno
postaviti traku na uzorak, briui viak ljepila koji se bude nalazio na rubovima trake i na taj
nain ostaviti tanki sloj ljepila izmeu mjerne trake i uzorka. Potrebno je pritisnuti cijelu
pvrinu trake i zadrati je u tom poloaju. Ne smiju se nalaziti mjehurii zraka u ljepilu ispod
reetke mjerne trake. Prekriti traku celofanom ili polietilenom i na njega nanijeti teret male
teine dok ljepilo ne bude u potpunosti suho. Traku je potrebno polahko ukloniti na nain da
se povlai od vrha do dna, a ne na nain da se otrgne prema gore.
Ukoliko se koristi cijanokrilat kao ljepilo, potrebno je postaviti traku na uzorak i mjesto na
koje elimo da je zalijepimo. Nanijeti ljepilo na spoj koji smo napravili trakom na uzorak.
uvajui krajeve trake, razmazati ljepilo preko cijele trake tako da ona bude potpuno
prekrivena ljepilom i da dio ljepila proe u spoj izmeu uzorka i trake. Pritisnuti u tom
poloaju traku i uvati otrpilike jednu minutu. Ostaviti tako jo tri minute prije uklanjanja
trake.

8.5 Oienje
RS mjerne trake su opremljene sa 30 milimetarskim provodnicima, kako bi se omoguilo
lemljenje. ice provodnika su veoma krhke i treba se rukovati sa oprezom.

9. Izvori greaka kod ispitivanja mjernim trakama

Veliki je broj utjecaja koji mogu dovesti do greaka pri ovom, veoma opipljivom ispitivanju.
Najee greke su:

Montiranje (Tip mjerne trake, zatita, lemljenje, izolacija);

Mehaniko optereenje (Udar, zamor);

Temperatura (Nivo, promjena i gradijent temperature);

Efekti vezani za provodnike (El. Otpor, kapacitet, simetrija);

Hemijski efekti (Vlanost, utjecaj raznih hemikalija, gasovi);

Polja radijacije (Neutron, gama zraenje, el. i magnetna polja);

Pneumatika, hidraulika (Pritisak, vakum, anizotropija, nehomogenost).

Zakljuak
Ispitivanje mjernim trakama je veoma rasprostranjena metoda za analizu naponskog stanja u
konstrukcijama i elementarnih mehanikih optereenja, kao i ispitivanja mjernih pojaala koja
registruju silu, brzinu, vibracije itd. Izvor greaka moe biti jako veliki, ali pravilnim
rukovanjem, ove greke se mogu svesti na minimum. Ova tehnika je pogodna za
laboratorijsko ispitivanje, jednako kao i ispitivanje u industriji i na terenu, jer oprema je
mobilna i jednostavna za upotrebu, a omoguava veoma tane rezultate mjerenja. Ispitivanje

mjernim trakama je zastupljeno u svim granama industrije, iz razloga to uveliko tedi

vrijeme i novac, koji su dva kljuna faktora za ispitivanje proizvoda u dananje vrijeme.

Literatura
[1] Nermina Zaimovi-Uzunovi (2006), Mjerna tehnika, Zenica;
[2] Samir Leme (2012), Mjerne trake (Izvod iz predavanja), Zenica;
[3] Hotimir Lien (2007), Mjerenje mehanikih veliina-Primjena mjernih traka
(http://www.pomacom.unze.ba/pdf/02_merne%20trake%20%20eksp.anal.nap.stanja/01_Merne%20trake_PPT.pdf);
[4] Tokyo Sokki Kenkyujo Co., Ltd., Strain Gauges, Japan (www.tml.jp/e);
[5] RS Components (1997), Strain gauges and load cells, Corby, Northants
(www.docs-europe.electrocomponents.com/webdocs/0099/0900766b80099349.pdf);
[6] Zijah Burzi, Primena savremenih tehnologija u oblasti ispitivanja metala razaranjem,
UDC:620.17.001.575-19=861, Beograd.