ELEMENTI STROJEVA I BG

Struni preddiplomski studij brodogradnje

21.5.2009

Literatura:
Boidar Krian, Osnove prorauna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, kolska
knjiga, Zagreb, 2008.
Damir Jelaska, Elementi strojeva, skripta
http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf
K.- H. Decker, Elementi strojeva, Tehnika knjiga, Zagreb, 1975.
Tehnika enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb
eljko i Goran Orli, Osovine i vratila, Zigo, Rijeka, 2004.
G. Meden, A. Paveli, D. Pavleti, Osnove zavarivanja, Fintrade & Tours d.o.o;
Rijeka, 2000.

21.5.2009

Tehniki sustavi
Strojarski proizvodi se prema stupnju sloenosti dijele na:
9 Elemente (komponente) pojedinani dio
9 Sklopove skup elemenata
Spajanjem elemenata i sklopova dobivaju se:
9 Strojevi primarna zadaa je pretvorba energije
9 Aparati primarna zadaa je pretvorba materijala
9 Ureaji primarna zadaa je pretvorba signala (informacija)
Postrojenje spoj strojeva, aparata i ureaja.
U tehnikim sustavima dolazi do pretvorbe energije, materijala i signala.

21.5.2009

Elementi - vijak i matica

Sklop - elastina spojka

21.5.2009

Stroj
21.5.2009

Aparat

Ureaj
5

Postrojenje
21.5.2009

Vrste konstrukcijski elemenata

Podjela strojnih elemenata (elemenata strojeva) prema njihovoj primjeni:
1. Elementi za spajanje:
9 zavareni, lemljeni i lijepljeni spojevi
9 zakovini spojevi
9 snap-spojevi (eng. snap = kljocati)
9 vijani spojevi
9 spojevi s glavinama
9 spojevi pomou zatika i svornjaka
9 opruge
2. Elementi za uleitenje okretnih dijelova
9 valjni leajevi
9 klizni leajevi
21.5.2009

3. Elementi za prijenos gibanja i snage

9 osovine, vratila
9 spojke, konice
9 zupani prijenosi
9 tarni prijenosi
9 remenski prijenosi
9 lanani prijenosi
4. Elementi za provodjenje tekuina i plinova
9 cijevi
9 cijevni spojevi
9 armatura
9 brtve

21.5.2009

Optereenje, naprezanje i
deformacija
Analiza naprezanja i deformacija u proizvoljno optereenom konstrukcijskom
elementu vrlo je sloena, pa se analize rade po pojedinim vrstama optereenja
i njima uzrokovanim naprezanjima i deformacijama.
Optereenja mogu biti:
9 Mehanika
9 Toplinska
9 Elektrika
9 Kemijska
9 Bioloka
Nauka o vrstoi bavi se prouavanjem promjena na vrstim (ne radi se o
tekuinama i plinovima) deformabilnim (tijelo pod vanjskim optereenjem
mijenja oblik) tijelima koja su podvrguta vanjskim optereenjima.
21.5.2009

OPTEREENJE

Na konstrukcijske elemente mogu djelovati tri statike veliine:

9 SILA
Povrinske sile, su sile koje djeluju samo u tokama vanjske povrine tijela
(hidrostatiki tlak, meusobni pritisak dvaju tijela u dodiru). One ne ovise o masi
tijela.
Koncentrirane sile, to djeluju na povrinu tijela, predstavljaju specifian sluaj
povrinskih sila, kad je jedna konana sila raspodijeljena na vrlo malu povrinu,
tako da je intenzitet te sile na tome mjestu vrlo velik.
Volumenske sile, koje djeluju na sve toke tijela, unutar cijelog njegovog
volumena (gravitacijske sile, magnetske sile, sile inercije pri gibanju tijela).

21.5.2009

10

9 MOMENT SILE
Ako na tijelo u njegovoj nepominoj toki djeluje sila, tada e moment koji izaziva
rotaciju tijela biti jednak vektorskom produktu vektora poloaja hvatita i vektora sile.

21.5.2009

11

9 MOMENT SPREGA SILA

Ako na tijelo djeluju dvije sile istog intenziteta, a suprotnih smjerova, dobiva se
spreg sila.

T=Fd

I moment sile i moment sprega sila naziva se okretnim momentom.

Jedinica za moment u SI sustavu je Nm.

21.5.2009

12

Optereenje s obzirom na promjenu tijekom vremena:

Statiko optereenje tijekom vremena je nepromjenljivo
Dinamiko optereenje tijekom vremena je promjenljivo
Vrste optereenja (promatrajui tijelo u obliku tapa):
Aksijalno (jednoosno) optereenje
vlano

F
tlano

21.5.2009

13

Smicanje

Torzija (uvijanje)

Savijanje
F

21.5.2009

14

Kombinacijom navedenih optereenja dobiju se sloena optereenja.

21.5.2009

15

MEHANIKA SVOJSTVA MATERIJALA

vrstoa
Sposobnost optereenog tijela da prenosi optereenja bez pojave nedoputenih
oteenja (lom, plastine deformacije, pukotine itd.).

Elastinost
Svojstvo tijela da se po prestanku djelovanja optereenja vrati u svoj prvotni
oblik.

21.5.2009

16

Plastinost
Svojstvo tijela da se moe trajno deformirati, tj. da ostane deformirano i nakon
prestanka djelovanja optereenja.

Krutost
Otpornost tijela prema deformiranju. Krutost pojedinih elemenata (vijaka, opruga
itd.) izraava se koeficijentom krutosti, koji predstavlja omjer sile i deformacije
izazvane tom silom.

21.5.2009

17

ilavi (duktilni, rastezljivi) materijali

Materijali koji imaju nakon poetnih elastinih deformacija sposobnost znatnijih
plastinih deformacija prije loma.

Krhki (krti) materijali

Materijali koji se nakon poetnih elastinih deformacija lome bez znaajnijih
plastinih deformacija.

21.5.2009

18

Tvrdoa
Svojstvo materijala da se suprotstavlja prodiranju stranih tijela u njega.

21.5.2009

19

NAPREZANJE
Djelovanjem vanjskog optereenja dolazi do deformacije tijela, pri emu se
mijenjaju meusobne udaljenosti materijalnih estica tijela. Tome se opiru
unutarnje meumolekularne sile. Prema tome, vajskim se silama opiru unutarnje
sile nastojei odrati stanje ravnotee.

21.5.2009

20

Uslijed djelovanja optereenja na tijelo, pojavit e se u tijelu neko ukupno

naprezanje. Ono se moe rastaviti na dvije meusobno okomite komponente, i to:
Vektor normalnog naprezanja

r
r dFn
=
dA

Vektor tangencijalnog naprezanja

r
r dFt
=
dA
Pri proraunavanju vrstoe konstrukcijskih elemenata koriste se apsolutne
vrijednosti tih dvaju vektora, pa se tako govori o dvije vrste naprezanja:
normalnim naprezanjima
tangencijalnim naprezanjima

21.5.2009

21

Zbog jednostavnosti, pretpostavlja se da su naprezanja jednaka na cijeloj

presjeenoj ravnini. U tom se sluaju ne rauna s diferencijalnim veliinama,
nego je:
Normalno naprezanje

Fn
=
A
Tangencijalno naprezanje

Ft
=
A
Ukupno naprezanje je:

+ =
2

21.5.2009

2
pn
22

Vrste optereenja i naprezanja

OPTEREENJE

NAPREZANJE

OZNAKA
NAPREZANJA

Aksijalno vlano

Normalno vlano

ili v

Aksijalno tlano

Normalno tlano

- ili t

Smicanje

Tangencijalno

isto savijanje

Normalno

Savijanje silama

Normalno i
tangencijalno

s i s

Torzija (uvijanje)

Tangencijalno

21.5.2009

23

NAPREZANJA I DEFORMACIJE
PRI RAZLIITIM VRSTAMA OPTEREENJA

21.5.2009

24

NAPREZANJE USLIJED AKSIJALNOG OPTEREENJA

Naprezanje uzrokovano vlanom silom F

V = +

F
A

Produljenje tapa

l = l1 l l f 0

Suenje tapa

h = h1 h h p 0
Relativno produljenje (dilatacija)

h1

h
l
l1

l
=
l
Relativno suenje (poprena kontrakcija)

h
p =
h
21.5.2009

25

Naprezanje uzrokovano tlanom silom F

t =

F
A

Skraenje tapa

l = l1 l l p 0
Proirenje tapa

h1

h = h1 h h f 0

l1

Relativno skraenje (dilatacija)

l
l

Relativno proirenje

h
p =
h
21.5.2009

26

Eksperimentom je utvreno da je:

p =
p
=

Poissonov broj faktor proporcionalnosti

= 0,3 elik
= 0,33 aluminij
= 0,2...0,3 sivi lijev

21.5.2009

27

Dijagram -
Meusobna ovisnost naprezanja i dilatacije odreuje se za pojedine materijale
na kidalici.
Ispitivanje se provodi vlanim optereivanjem epruveta (ispitnih uzoraka) u obliku
ipke krunog, pravokutnog ili nekog drugog presjeka.

Epruvete

Kidalica
21.5.2009

28

Dijagram naprezanje - deformacija za meki elik

P podruje proporcionalnosti
E podruje elastinih deformacija

Stvarni dijagram naprezanje-deformacija

YL podruje plastinih deformacija

M poetak suavanja presjeka epruvete

Naprezanje

K - toka loma

Plastina deformacija

Suenje presjeka

Elast.

Deformacija

21.5.2009

29

Granica elastinosti (RE)

Opteretimo li epruvetu na poetku relativno malim naprezanjem, ona e se tek
toliko rastegnuti da se nakon prestanka djelovanja sile vrati u svoje prvobitne
dimenzije. Ovakve deformacije se nazivaju elastine deformacije. Podruje
elastinih deformacija dopire do granice elastinosti, koja oznauje najvee
naprezanje kod kojeg jo ne nastupa trajna deformacija.
Granica proporcionalnosti (Rp)
Prvi dio diagrama naprezanje-deformacija je linearan i za njega vrijedi Hookov
zakon, koji kae da je rastezanje linearno proporcionalno naprezanju. Granica
proporcionalnosti je u teoriji najvee optereenje kod koga su naprezanje i
deformacija proporcionalni. Sve do granice proporcionalnosti vrijedi Hookov zakon:

= E

E - modul elastinosti (N/mm2)

Iznad granice proporcionalnosti deformacija se znatnije poveava i nakon

prestanka optereenja materijal se vie nee vratiti na poetne dimenzije, ostat e
trajno deformiran.

21.5.2009

30

Granica teenja (Re)

Granica plastinosti (yield strength) je kvocijent sile F i nazivnog presjeka Ao, kod
koje zapoinje intenzivnije produljenje epruvete. Materijal poinje tei, to drugim
rijeima znai da poveano rastezanje ne znai i znatnije poveanje naprezanja.
Materijal je doao u plastino podruje u kojem ne vai Hookov zakon.
Granica plastinosti je naprezanje kod koje je plastina deformacija oigledna. Kod
metala, to je obino ono naprezanje kod kojeg dislokacije poinju kliziti.
Granica plastinosti je zato granino naprezanje, koje dijeli elastino i plastino
ponaanje materijala. Ona ima veliku vanost kod dimenzioniranja konstrukcijskih
dijelova. Jedan strojni dio nikada se ne smije opteretiti iznad granice plastinosti,
koja uzrokuje trajnu deformaciju. Kod konstruiranja dijela, koji se ne smije plastino
deformirati, odabire se materijal koji ima visoku granicu plastinosti ili se konstruira
dio dovoljno velikih dimenzija, tako da primijenjena sila prouzroi naprezanje koje je
ispod granice plastinosti.
Vlana vrstoa (Granica razvlaenja Rm)
Vlana vrstoa (tensile strengtht) je kvocijent maksimalne sile primijenjene tokom
ispitivanja FM i poetnog presjeka Ao i predstavlja maksimalno naprezanje u
dijagramu.
Granica loma (RK)
Naprezanje kod kojeg e nastati lom epruvete.
21.5.2009

31

Produljenje uslijed aksijalnog optereenja

Prema Hookovom zakonu:

F
l
=E
A
l
Iz ega se dobije produljenje/skraenje:

Fl
l =
AE

21.5.2009

32

TOPLINSKA NAPREZANJA
Ako je tapni element na jednom kraju slobodan, moe pri zagrijavanju slobodno
dilatirati i u njemu nee biti naprezanja. tap e se samo uslijed porasta
temperature produljiti za l.
Ako je tap, meutim, ukljeten na obje strane pa su dilatacije onemoguene, u
njemu e se pojaviti naprezanje .

Promjena duljine konstrukcijskog elementa s promjenom temperature iznosi:

l = l

l m, mm, - promjena duljine

- K-1 linearni koeficijent toplinskog rastezanja
l m,mm poetna duljina elementa
- K promjena temperature

21.5.2009

33

Dilatacija je:

l
=
=
l
Pa e prema Hookovom zakonu naprezanje pri promjeni temperature biti jednako:

= E = E

21.5.2009

34

SMINA NAPREZANJA
Smino naprezanje je vrsta naprezanja koja se pojavljuje na povrini, a to je
posljedica djelovanja sile koja djeluje paralelno s danom povrinom.
Smina naprezanja spadaju u grupu tangencijalnih naprezanja.
s

s =

Kut smicanja:

s
tan =
l

F
A

Zbog malog kuta je:

tan

- kutna deformacija
Analogno Hookovom zakonu, kod smicanja postoji slina ovisnost izmeu
naprezanja i deformacije:

s = G
21.5.2009

G faktor proporcionalnosti je za odreeni materijal konstantna

veliina i naziva se modul smicanja, i ima dimenziju naprezanja.
35

Za elik: G = 0,8 . 105 N/mm2

Za sivi lijev: G = 0,4 . 105 N/mm2
Za aluminij: G = 0,27. 105 N/mm2
Analizom deformacija u ravnini dolazi se do veze izmeu modula elastinosti i
modula smicanja, koja glasi:

E
G=
2(1 + )

21.5.2009

36

TORZIONO NAPREZANJE
Vrsta tangencijalnog naprezanje izazvana momentom sile ili momentom sprega
sila pri emu nastaje uvijanje naziva se torziono naprezanje.
U strojarskoj praksi najee se razmatra tap krunog presjeka (vijci, vratila,
opruge).

tap optereen momentom torzije T e se uvijati. Izvodnice, koje su u

neoptereenom stanju pravci, prilikom torzije se deformiraju i dobiju oblik zavojne
(vijane ) linije. Kut izmeu pravca i zavojne linije jednak je kutu smicanja . Taj je
kut malen, pa se zavojna linija moe aproksimirati pravcem.
21.5.2009

37

Pri djelovanju momenta torzije T popreni presjek tapa na duljini l zakrenut je za

kut torzije (uvijanja) :

Tl
=
GIp

Ip m4, mm4 polarni moment tromosti presjeka (plohe)

geometrijska karakteristika koja se moe
oitati iz tablica u prirunicima

Tangencijalno naprezanje na povrini tapa krunog poprenog presjeka polumjera

R (najvee naprezanje) jest:
t ,max

TR
=
Ip

Polarni moment otpora poprenog presjeka (plohe) (podaci u tablicama) je:

Ip
Wp =
R
Izraz za torziono naprezanje moe se pojednostaviti:

t =

T
Wp

21.5.2009

38

NAPREZANJE NA SAVIJANJE
isto savijanje nastaje kada je tapni element optereen konstatnim
momentom po duljini, a u poprenim presjecima ne djeluju poprene sile.

21.5.2009

39

Naprezanje na udaljenosti y od neutralne osi bit e:

Ms
s =
y
Ix

I moment tromosti mora se uzeti u odnosu na onu os koja se

nalazi u neutralnoj plohi

Najvee naprezanje je na gornjoj/donjoj povrini:

s ,max

Ms
=
y
I x max

Kako je:

Wx =

Ix
y max

Najvee naprezanje izazvano momentom savijanja je:

s =

21.5.2009

Ms
Ws

40

Savijanje poprenim silama nastaje kada je tapni element optereen i

poprenim silama.

Naprezanje na savijanje na mjestu gdje djeluje sila je:

s,max =

M s,max
W

Poprene sile izazvat e smino naprezanje s. To naprezanje nee biti jednako

po cijelom presjeku.

21.5.2009

41

NAPREZANJE NA IZVIJANJE
Pri postupnom poveanju tlanih optereenja vitkih elemenata (kod kojih je duina
mnogo vea u odnosu na njihovu debljinu), dolazi kod odreenih kritinih
optereenja do gubitka njihove elastine stabilnosti, koja se manifestira kao
izvijanje.
Izvijanje uzrokuje gubitak stabilnosti elementa, pri emu mala dodatna optereenja
iznad kritinog dovode do velikog porasta naprezanja i do loma.

21.5.2009

42

KONTAKTNA (DODIRNA) NAPREZANJA

Kontaktna naprezanja (pritisci) nastaju na mjestu dodira dvaju konstrukcijskih
elemenata meusobno pritisnutih silom, koja djeluje u smjeru normale na dodirnu
povrinu.
Pri tome se na dodirnoj povrini, najee malih dimenzija, pojavljuju velika lokalna
naprezanja u obliku raspodjele pritiska. Takva raspodjela izaziva ispod povrina
dodira smina naprezanja, koja su uzrokom mogue pojave pukotina.
Kod simetrinih kontakata dvaju tijela koristi se, za odreivanje veliine dodirne
povrine, dodirnog pritiska i sminog naprezanja Hertzov zakon (1882). Za njihovo
odreivanje koriste se analitiki izrazi.

Heinrich Hertz (1857-1894)

21.5.2009

43

Dodir dviju kugli

R1

a
-b

b
-a

Maksimalni dodirni pritisak

R2

pH = -

6F
1
R 2 1 - 2 1 - 2 2
1
2

+
E
E 2
1

Maksimalna smina naprezanja

21.5.2009

max= 0,31 pH na dubini 0,47a

44

Dodir dvaju valjaka

R1

R2

Maksimalni dodirni pritisak

F
1
pH = l R 2 1 - 12 1 - 22

E + E
2
1
Maksimalna smina naprezanja
max=0,3 pH na dubini 0,79 a

21.5.2009

45

Za odreivanje veliine maksimalnih sminih naprezanja kao i dubine ispod dodirnih

povrina na kojima se pojavljuju koristi se, izmeu ostalih, i metoda
fotoelasticimetrije.

Najvea smina naprezanja

Fotoelastini modeli s izokromama (mjesta jednakih razlika glavnih
naprezanja) te mjesta gdje su najvea smina naprezanja
21.5.2009

46

Za sve druge sluajeve se kae da su ti ne-Hertzovi kontaktni problemi. Za njih

se najee koriste numerike metode (MKE, MRE ili tzv. razne hibridne metode).

Primjer rjeavanja kontaktnih

naprezanja MKE

21.5.2009

47

Analiza kontaktnih pritisaka na valjnom leaju

21.5.2009

48

SLOENA NAPREZANJA
Kritino stanje
Pri odreivanju dimenzija konstrukcijskih elemenata potrebno je ispuniti kriterij
vrstoe, koji glasi:
Naprezanje koje se javlja u bilo kojoj toki konstrukcijskog elementa ne
smije biti vee od doputenog naprezanja:

dop
dop
Doputeno naprezanje odreuje se u odnosu na kritino stanje.

Kritino stanje je ono stanje kod kojega konstrukcijski element ne moe

ispravno ispunjavati svoju funkciju.

21.5.2009

49

Za statiko optereenje, kritika stanja su sljedea:

Za ilave materijale pojava plastinih, trajnih deformacija, a to znai da su
naprezanja bila vea od od granice elastinosti Re (Rp0,02).
Za krhke materijale pojava statikog loma, a to znai da je naprezanje bilo vee
od vlane vrstoe Rm.

21.5.2009

50

Teorije vrstoe i ekvivalentno naprezanje

U praksi se vrlo rijetko pojavljuju osnovni sluajevi optereenja.
ee se pojavljuje vie vrsta optereenja istovremeno. Takvo stanje
naprezanja u presjeku izazvano istovremenim djelovanjem nekoliko
komponenata unutranjih sila, naziva se sloenim stanjem naprezanja.
Teorijama vrstoe se na jednostavan nain postojee sloeno stanje
naprezanja svodi na neko jednakovrijedno jednoosno stanje naprezanja, koje
se naziva ekvivaletno naprezanje e.

21.5.2009

51

Najee se primjenjuju sljedee teorije vrstoe:

Teorija najveeg normalnog naprezanja - za vlano optereene krhke
materijale
Teorija najvee dilatacije za krhke materijale
Teorija najveeg tangencijalnog naprezanja primjenjuje se na ilave
materijale
Teorija najvee distorzijske energije (von Mises) najtonija za ilave
materijale materijal bi pri bilo kakvom stanju naprezanja trebao biti u
stanju primiti, do pojave plastinih deformacija, onoliku koliinu distorzijske
energije, koja bi bila jednaka onoj energiji koju primi prilikom razvlaenja na
kidalici do granice teenja.
Detalje prorauna i razliite kombinacije sloenih naprezanja pronai u knjizi:
Boidar Krian, Osnove prorauna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata,
kolska knjiga, Zagreb, 2008.

21.5.2009

52

Optereenja promjenjiva s vremenom - dinamika optereenja

Dinamika optereenja su ona optereenja koja se tijekom vremena mijenjaju po
veliini i/ili po smjeru. Promjene veliine optereenja openito mogu biti:
a) stohastike (sluajne)
b) periodike ili
c) harmonike.
Postoje takoer udarna dinamika optereenja, pri kojima se veliina optereenja
mijenja skokovito u vrlo kratkom vremenskom intervalu, tako da imaju karakter
kratkotrajnog impulsa.

21.5.2009

53

S obzirom na smjer djelovanja dinamika se optereenja dijele na:

y istosmjerna
y izmjenina
Pri proraunu strojnih dijelova optereenih dinamikim optereenjima, najee se
pretpostavlja da su optereeni harmonijskim optereenjima, a dodatni
nepoeljni utjecaji zbog udarnih optereenja obuhvaena su faktorima radnih
uvjeta.

21.5.2009

54

Vrste dinamikih harmonijskih optereenja

-1< < 0

Fa

= -1

Fa

Fa
Fm

Fm

Fa

Fa
Fm

Fm

0<<1

=0

a) Openito jednosmjerno dinamiko optereenje

b) impulsno dinamiko optereenje
c) openito izmjenino dinamiko optereenje
d) isto izmjenino optereenje
21.5.2009

55

Pri harmonijskom optereenju, veliina se optereenja mijenja od minimalne

vrijednosti Fmin do maksimalne vrijednosti Fmax.
Amplituda dinamikog optereenja je Fa, a odreuje se prema izrazu:

Fa =

Fmax Fmin
2

Srednje optereenje je:

Fm =

Fmax + Fmin
2

Karakter dinamikog optereenja definira se koeficijentom asimetrije:

Fmin
=
Fmax

21.5.2009

56

U strojarskoj praksi su esta dva sluaja dinamikog optereenja:

1. Pulzirajue optereenje (sluaj b) kod kojeg je:

= 0,
Fmin = 0,
Fa = Fmax/2,
Fm = Fmax/2.
2. Titrajue optereenje (sluaj d) kod kojeg je:

= -1,
Fa = Fmax,
Fm = 0.
Opi sluajevi dinamikog optereenja za razliite koeficijente asimentrije, mogu
se prikazati kao kombinacija statikog optereenja Fm i titrajueg optereenja
amplitude Fa (sluajevi a i c) .
Statiko optereenje e biti kada je = 1

21.5.2009

57

Svi izrazi i definicije vrijede kako za optereenje silom tako i za optereenja

momentima (torzije T i savijanja Ms).
Isto tako svi se pojmovi primijenjuju i na odgovarajua naprezanja koja izazivaju ta
optereenja.
Primjeri dinamikog optereenja - naprezanja
Klackalica za otvaranje ventila motora optereena na
pulzirajue naprezanje na savijanje.

max = 2 a
m = a

=0

min = 0
21.5.2009

58

Osovina vagona optereena je na

izmjenino naprezanje na savijanje

max = a

m = 0

= -1

min= - a
21.5.2009

59

Zamorni lom
Strojni dio koji je dulje vremena podvrgnut naprezanjima promjenjivim u vremenu,
lomi se pri naprezanjima koja su znatno manja od statike vrstoe Rm i granice
teenja Re, Rp0,02. Ovo je posljedica tzv. zamora materijala.
Za razliku od lomova pri statikom optereenju, lomovi zbog zamora materijala
redovito nastaju bez prethodnog razvlaenja materijala (dakle bez trajne
deformacije i kontrakcije presjeka), bez obzira na vrstu i osobine materijala i na vrstu
naprezanja.

21.5.2009

60

Proces zamaranja uvijek poinje zaeem inicijalne (mikro) pukotine duljine reda
veliine kristalnog zrna (oko 0,05 mm), a proces zaea pukotine zapoinje
ciklikim gomilanjem plastinih deformacija na mjestima mikrokoncentracije
naprezanja.

21.5.2009

61

Proces irenja pukotine traje sve dok se ostatak presjeka ne smanji toliko da
naprezanja u njemu dostignu vrijednost statike vrstoe materijala, pa se on
odjednom nasilno prelomi.
Tako povrina loma uslijed zamora materijala ima dvije jasno izraene zone:
y zonu irenja pukotine, koja je glatka (hrapavost na nivou kristalnih zrna), i
y zonu statikog loma vrlo grube i nepravilne povrine, karakteristine za
statiki lom (slika).

21.5.2009

62

Izvori mikrokoncentracije naprezanja su najee na povrini napregnutog

elementa, i to pri dnu udubina povrinskih neravnina:
y u okolini oksida koji djeluju kao strano tijelo (ukljuina)
y na mjestima svih ostalih nehomogenosti izazvanih okoliem i obradom
(npr. gubitak ugljika pri kovanju ili ukljuine pri lijevanju).

21.5.2009

63

Dinamika vrstoa granica zamora

Oprema laboratorija za ispitivanje zamorne
vrstoe i mehanike loma

Mjerodavna karakteristika vrstoe pri promjenjivim

naprezanjima strojnih dijelova jest dinamika
vrstoa (ili granica zamora) strojnog dijela, koja se
dobije ispitivanjem na zamor samog strojnog dijela,
ili ee, na temelju ispitivanja na zamor probne
epruvete, izraene od materijala jednakog materijalu
strojnog dijela. Epruvete su definirane odgovarajuim
standardom, ali ako su okrugle, promjer im je
najee 7 mm, a povrina polirana.
Epruvete su izloene periodino promjenjivim
optereenjima odreenog intenziteta, sve do pojave
loma.
21.5.2009

64

Whlerov dijagram
Ispitivanje vrstoe dinamiki optereenih dijelova zapoeo je August Whler 1886.
god.
August Whler (1819-1914) - njemaki inenjer

Ispitna epruveta podvrgne se vlanom dinamikom naprezanju d1 koje je manje

od vlane vrstoe materijala epruvete Rm zbog ega e nakon odreenog broja
promjena optereenja (ciklusa ) N1 nastupiti zamorni lom.
21.5.2009

65

Pokus se ponavlja s novim epruvetama, ali sa sve manjim naprezanjima i sve veim
brojem ciklusa:
d2 - N2 ciklusa
d3 N3 ciklusa itd.
Broj ciklusa kod kojeg e doi do zamornog loma sve je vei dok konano ne doe
do Ng i dovoljno malog naprezanja kada lom nee nastupiti. To se naprezanje
naziva trajnom dinamikom vrstoom Rd.
Trajna dinamika vrstoa Rd najvee je dinamiko naprezanje koje materijal
moe podnijeti pri neogranienom broju ciklusa N, a da ne doe do loma.
U Whlerovom dijagramu dva su podruja:
9Iznad krivulje za odreenu kombinaciju naprezanja i broja ciklusa nastupa lom
9 Ispod krivulje nema loma
Granini broj ciklusa Ng:
9 Za elik 2.106...1.107
9 Za lake metale 5.107...1.108
21.5.2009

66

Whlerov dijagram s brojem ciklusa u logaritamskom mjerilu

Jednadba Whlerove krivulje glasi:

R xm N x = Rdm Ng = konst .

Rxm vremenska dinamika vrstoa za trajnost od Nx ciklusa

Rdm trajna dinamika vrstoa
m eksponent Whlerove krivulje tj. nagib krivulje u logaritamskim koordinatama,
m = 4...10 ovisno o materijalu, obliku strojnog dijela ili spoja te vrsti naprezanja
21.5.2009

67

Oblici Whlerovih krivulja u ovisnosti o faktoru asimetrije

= -1 trajna izmjenina dinamika vrstoa je Rd-1, - Ra = Rd-1

= 0 trajna ishodina dinamika vrstoa je Rd0 , Ra = Rd0/2 =m
Ra amplituda dinamike vrstoe

21.5.2009

68

Oznake za trajnu dinamiku vrstou prema vrsti dinamikog naprezanja i

faktoru asimetrije

Optereenje

Vlak/tlak

Savijanje

Torzija

Izmjenino
dinamiko ( = -1)

Rd-1

Rds-1

Rdt-1

Ishodino
dinamiko ( = 0)

Rd0

Rds0

Rdt0

21.5.2009

69

Smithov dijagram ovisnost dinamike vrstoe o srednjem naprezanju

Dijagrami koji sadre podatke o dinamikim vrstoama za razliite m / m,
razliite vrste dinamikih naprezanja unutar jednog dijagrama za odreeni materijal
ili grupu materijala slinih svojstava.
Na apscisi je srednje naprezanje m ili m
Na ordinati je vrijednost trajne dinamike
vrstoe
Za svako srednje naprezanje nanesene su
vrijednosti gornje i donje granice trajne
dinamike vrstoe RdG i RdD
Za = -1 RdG = +Rd-1 i RdD = - Rd-1
Za = 0 RdG = +Rd0 i RdD = 0

21.5.2009

70

Modificirani Smithov dijagram

9Odbacuje se dio dijagrama iznad granice teenja Re (Rp0,2)
9 Granine se linije aproksimiraju pravcima

Ovakav modificirani dijagram mogue je

nacrtati ako su poznati:
9 Rd-1
9 Rd0
9 Re (Rp0,2)

21.5.2009

71

Odreivanje dinamike vrstoe Ra za proizvoljni

Ako je poznat faktor asimetrije :
RdG

Rd 1
Re
(1 - ) 1 - 1 - b
1+ 2 - b

Ako je poznato srednje naprezanje m:

RdG

1- b
+ Rd -1 Re
b m
12

Amplituda dinamike vrstoe bit e:

Ra

b=
21.5.2009

Rd -1
Rm

RdG
(1 - )
2
Tablica dinamikih vrstoa
72

KONCENTRACIJA NAPREZANJA
Koncentracija naprezanja pri statikom optereenju

U tapu konstantnog poprenog presjeka optereenom aksijalnom vlanom silom s

svakom presjeku vlada isto naprezanje, koje nazivamo nazivnim ili nominalnim (a):

F
n =
A
Zamislimo da se sila prenosi po zamiljenim linijama silnicama (b).
21.5.2009

73

U sluaju da se oblik poprenog presjeka mijenja, promjena oblika e prisiliti silnice

da skrenu, pri emu e na nekim mjestima doi do njihovog zgunjavanja (c).
Tamo gdje su silnice gue, naprezanje e biti vee dolo je do koncentracije
naprezanja.
Na slici d) vidi se da je na takvom mjestu naprezanje vee od nazivnog.
Omjer najveeg lokalnog naprezanja max i nominalnog naprezanja n, naziva se
geometrijskim faktorom koncentracije naprezanja ili jednostavno faktor oblika:

max
k =
n
k za vlano naprezanje
ks za savijanje
kt za torziju
Mjesta promjena oblika na konstrukcijskim elementima gdje dolazi do
koncentracije naprezanja nazivaju se koncentratori naprezanja.
21.5.2009

74

Veliina maksimalnog lokalnog naprezanja u ovisnosti o vrsti optereenja

Vlano naprezanje:

max

F
= k n = k
A
Naprezanje na savijanje (a):

s max = ks sn = ks

Ms
W

Naprezanje na torziju (b):

t max = kt tn = kt

T
Wp

Koncentracija naprezanja kod sminih naprezanja se ne pojavljuje jer je to

naprezanje na rubu jednako 0.
21.5.2009

75

Utjecaj oblika zareza na koncentraciju naprezanja

Koncentracija naprezanja bit e vea to je promjena presjeka naglija, odnosno

to je zarez otriji.

21.5.2009

76

Geometrijski faktor koncentracije naprezanja

pri savijanju osovina i vratila

Geometrijski faktor koncentracije

naprezanja pri torziji vratila

21.5.2009

77

Prikaz utjecaja oblika diskontinuiteta na veliinu koncentracije naprezanja

fotoelastina ispitivanja

21.5.2009

78

Koncentracija naprezanja pri dinamikom optereenju

Pri dinamikim optereenjima na mjestima najvee koncentracije naprezanja dolazi
do zamora materijala, stvaranja mikro pukotina koje same po sebi predstavljaju
nove koncentratore.
Iz tog je razloga proraun koncentracije naprezanja osobito vaan kod dinamiki
optereenih konstrukcijskih elemenata.
Efektivni faktor koncentracije naprezanja odreuje se eksperimentalno uz
pomo glatke probne epruvete i epruvete s odgovarajuim koncentratorom
naprezanja te razliitim vrstama optereenja (vlak/tlak, savijanje i torzija):

R d 1
k =
R d 1k
ks

R ds 1
=
R ds 1k

kt =

R dt 1
R dt 1k

21.5.2009

79

Veza izmeu k i k
a) Prema Thumu

k = 1 + k ( k 1)
Faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja
1

k =
1+

8 R p 0,2
1

Rm

- mm polumjer zakrivljenosti na mjestu

koncentratora naprezanja

b) Prema Siebelu
Relativni gradijent naprezanja

dx max

k =
21.5.2009

max

k
n

ovisi o geometriji zateza

n - faktor potpore - oita se iz tablica za

odreeni i vrstu materijala
80

DOPUTENA NAPREZANJA
Doputena naprezanja pri statikom optereenju
a) ilavi materijali elici, legirani elici, aluminij i njegove legure, mjed, lake kovine
itd.

Re

21.5.2009

81

Doputeno naprezanje na vlano optereenje:

dop =
dop =

Re

= 1,2...2 faktor sigurnosti

R p 0,2

b) Krhki materijali sivi lijev, neke vrste drveta, staklo itd.

Doputeno naprezanje na vlano optereenje:

dop =

21.5.2009

Rm

= 1,5...2,5 (...4) faktor sigurnosti

82

Doputena naprezanja za razliite vrste statikih optereenja

Materijal

ilav

Savijanje
sdop

Torzija
tdop

Smicanje
sdop

dopRe/
dop
ili
dopRp0,2
1,2 dop
/ ili

dop

0,65 dop

0,8 dop

dop

0,7 dop

0,8 dop

2,5 dop

dop

Vlak

elik, elini
lijev, Culegure
Al, Al-legure

Sivi lijev

Krhak

BTeL

CTeL

21.5.2009

dopRm/

Tlak
tdop

1,5 dop
2 dop

dop
dop

1,2 dop
1,2 dop
1,2 dop
83

Doputena naprezanja pri dinamikom optereenju

U prethodnom, priblinom proraunu dinamiki optereenih dijelova, kada se
grubo odreuju izmjere na temelju nedovoljno podataka, doputena naprezanja se
odreuju prema izrazu:

dop =

Rd

dop =

Rd

Rd iz Smithovog dijagrama ili tablica

d = 3...4

Kada je poznat toan izgled elementa, izrauje se konaan, kontrolni

proraun s doputenim naprezanjima, koje se moe odrediti temeljem izraza:

dop =

R d b1 b2 b3

dop =

R d b1 b2 b3

Faktor sigurnosti uzima se manji nego li u priblinom proraunu, a odreuje iz

dijagrama ovisnosti faktora asimetrije i uestalosti pojave najveih
naprezanja tijekom pogona.
21.5.2009

84

a) Utjecaj povrinske hrapavosti (b1)

Za vlak/tlak i savijanje

Rm N/mm2 vlana vrstoa

b1 = 1 0,22 log R z log m 1 R -m srednja vrijednost parametra hrapavosti

20

Za torziju

b1 = 0,575 b1 + 0,425
b) Utjecaj veliine konstrukcijskog elementa (b2)
Elementi manjih izmjera openito imaju veu dinamiku vrstou jer su homogenija
i s relativno manje neispravnih mjesta (ukljuaka, upljina itd.)
Faktor veliine b2 za okrugli popreni presjek

d /mm

b2

10

20

30

50

60

70

80

90

100

120

elik

1,0

0,94

0,88

0,85

0,82

0,79

0,77

0,76

0,73

0,72

Alumin.
legure

0,8

0,74

0,70

0,68

0,65

0,63

0,61

0,59

0,56

0,53

21.5.2009

85

c) Utjecaj reima rada (b3)

Ispitnom se epruvetom odreuje trajna dinamika vrstoa pri stalnom
maksimalnom optereenju. Meutim konstrukcijski elementi mogu biti podvrguti
raznim reimima rada.
Ako procjena reima rada nije mogua tada se b3 =1.
Broj promjena optereenja (ciklusa) N do loma
Reim rada

105

106

107

108

109

Tei

1,05...1,15

1,05...1,15

1,05...1,15

Srednji

1,15...1,25

1,2...1,3

1,2...1,3

1,05...1,15

1,3...1,4

1,3...1,5

1,3...1,5

1,2...1,3

1,05...1,15

Laki
21.5.2009

86

d) Utjecaj visokih i niskih temperatura

Utjecaj temperature na vrstou elika ne uzima se u obzir do priblino 350oC.
Za radne temperature vie od 350...400oC koriste se elici postojani pri viim
temperaturama
Kod niih temperatura vrstoa elika raste, meutim raste i krhkost i osjetljivost na
koncentraciju naprezanja.
e) Kemijski utjecaji
Kemijski aktivna sredstva u kojima se nalaze konstrukcije, mogu izazvati koroziju.
Korozija izaziva nepravilnosti na povrini koje su izvor jake koncentracije naprezanja.
d) Tarna korozija
Pojavljuje se na steznim spojevima uslijed malih pomicanja, kod osovina i glavina.
g) Utjecaj pravca vlakana
Dijelovi oblikovani kovanjem, valjanjem ili vuenjem imaju vlaknastu, slojevitu
strukturu. Ako se napregnu okomito na vlakna, imaju i do 20% manju dinamiku
vrstou.

21.5.2009

87

ELEMENTI ZA SPAJANJE

21.5.2009

Vijani spojevi

21.5.2009

69

Spajanje vijcima najei je nain spajanja u rastavljiv spoj u strojarstvu. Stoga se

moe rei da su vijci najraireniji i najvaniji strojni element.
Dijele se na:
Nosive vijane spojeve. Najei su, a koriste se za privrivanje rastavljivih
strojnih dijelova koji su izloeni raznovrsnim optereenjima. Izvode se sa ili bez
prednaprezanja.
Dosjedne vijane spojeve. Koriste se za privrsne, rastavljive veze raznih strojnih
dijelova dosjednim vijcima, koji dobro podnose smina optereenja i istovremeno
centriraju spajane dijelove.
Pokretne navojne spojeve. Namijenjeni su za prijenos i pretvorbu krunog gibanja
u pravocrtno, ili obrnuto. Koriste se kod vijanih vretena alatnih strojeva, u vijanim
dizalicama i sl.
Vijane spojeve za zatezanje. Koriste se kod zatega s jednim ili dva vijka. Kod
zatega sa dva vijka jedan vijak ima lijevi, a drugi desni navoj.
Brtvene vijane spojeve. Namjena im je zatvaranje ulaznih i izlaznih otvora
posebno oblikovanim vijcima, npr. kod kliznih leajeva, u rezervoarima i sl.
Diferencijalne vijane spojeve. Koriste se za podeavanje raznih naprava, te kod
regulacije ventila.
Mjerne vijane spojeve. Slue za mjerenje duina kod mehanikih mjerila.

21.5.2009

70

Prednosti vijanih spojeva su slijedee:

mogu se meusobno spajati svi materijali,
vijani spoj se moe proizvoljno rastaviti i ponovno sastaviti bez bitnih
posljedica za spajane dijelove,
visoki stupanj standardizacije vijaka i matica osigurava niske trokove nabave i
jednostavnu zamjenu,
nosivost vijanog spoja proporcionalna je veliini i kvaliteti koritenog vijka i
navoja,
vijani spojevi vrlo dobro podnose dinamika optereenja.
Nedostaci vijanih spojeva su:
slabljenje presjeka spajanih dijelova i veliko zarezno djelovanje zbog uzdunog
provrta ili provrta s navojem.
visoka koncentracija naprezanja na mjestima nalijeganja glave vijka ili matice
na povrinu spajanih dijelova.
neprestana napregnutost u okolini prednapregnutih vijanih spojeva.

21.5.2009

71

Dijelovi vijka

1. Svornjak

a) Vijak

2. Navoj

b) Matica

3. Glava

1. Glava vijka

4. Matica

2. Svornjak
3. Jezgra

21.5.2009

4. Navoj

72

Najbitniji dio vijka je navoj, jer se pomou njega ostvaruje vijani spoj. Navoj je
napravljen na jezgri po tzv. zavojnici.

P
tan =
d
Nastajanje zavojnice: - kut uspona, P
korak (uspon) vijka
Cilindrina zavojnica je prostorna krivulja, koju opisuje toka gibanjem po
obodu plata uspravnog valjka i istovremeno u smjeru njegove osi.
Duina zavojnice jednaka je duini hipotenuze oko valjka omotanog pravokutnog
trokuta, kojemu vrh lei na obodu osnovice valjka promjera d, a duina vodoravne
katete jednaka je opsegu osnovice d . , dok je duina okomite katete (korak P)
jednaka putu koja toka za vrijeme puta pree u smjeru osi. Kut to ga zatvaraju
horizontalna kateta i hipotenuza trokuta, jest kut zavojnice ili kut uspona.
Trokut moe biti ovijen oko valjka slijeva na desno (desnovojna zavojnica) ili
sdesna na lijevo (lijevovojna zavojnica).
21.5.2009

73

Navoj
Navoj se moe zamisliti kao tijelo, koje nastaje gibanjem neke povrine (npr.
rafirani trapez na slici), po zavojnici.
Privrsni vijci imaju najee profil (oblik povrine) u obliku trokuta.

21.5.2009

74

Navoj priteznog vijka

a) Svornjak vijka i matica
b) Metriki profil ISO
c) Tolerancijski razredi profila ISO

d vanjski ili nazivni promjer

m visina matice

d2 srednji promjer

- kut profila

d3 promjer jezgre
P korak (uspon)
H1 nosiva dubina navoja
h3 dubina navoja
21.5.2009

75

Profili navoja

METRIKI
NORMALNI
NAVOJ

CIJEVNI
METRIKI
FINI NAVOJ (WITHORTHOV)
NAVOJ

TRAPEZNI
NAVOJ

PILASTI
NAVOJ

OBLI
NAVOJ

Metriki navoj s trokutastim ISO profilom. Ima teorijski profil istostraninog trokuta
s kutom profila navoja 2 = 60.Razlikuju se normalni i fini metriki navoji.
Osnovni profil navoja vijaka s metrikim navojem standardiziran je prema ISO 261, a
dimenzije navoja prema ISO 724, odnosno DIN 13 T1 (normalni navoj) i DIN 13 T12
(fini navoj).
Normalni metriki navoji oznaavaju se slovom M i nominalnim promjerom navoja d
u mm, npr. M 20. Kod finih metrikih navoja uz oznaku se jo dodaje i veliina koraka
P u mm, npr. M 20 1,5. Ako se radi o lijevom navoju, oznaci navoja dodaje se i
meunarodna oznaka LH (left-hand), npr. M 20 X 1,5 LH.
21.5.2009

76

Cjevasti navoj (Whithworthov navoj) ima teorijski profil jednak istokranom trokutu s
kutom profila navoja 2 = 55, Standardiziran je prema ISO 228, DIN 2999 i DIN
3858. Zbog mogunosti dobrog brtvljenja upotrebljavaju se za spajanje cijevi
vodovodnih ili plinskih instalacija i raznih armatura.
Nominalni promjer cjevastog navoja slae se s unutarnjim promjerom cijevi.
Oznauje se slovom R i nominalnim promjerom u colima, npr. R 1/2.
Trapezni navoj. Osnovica trapeznog navoja je istokraan trokut s kutom profila 2 =
30, a teorijski profil mu je trapez.
Najvie se koristi za pokretne navojne spojeve, npr. vretena u dizalima, kripcima,
preama i sl. Oblik trapeznog navoja standardiziran je prema ISO 2901, a osnovne
dimenzije prema ISO 2902 i DIN 103.
Trapezni navoj oznaava se slovima Tr, te nominalnim promjerom navoja d i
korakom navoja P u mm, npr., Tr 20 4.

21.5.2009

77

Djelovanje vijka
Po navoju se giba predmet koji predstavlja maticu. Pri
dizanju predmeta potrebno je obodnom silom Fo
(tangencijalna sila uvijanja vijka) savladati aksijalnu
silu Fa , kojom on tlai na navoj vijka.
Fo

Idealni sluaj nema trenja

Fo = Fa tan
FR

21.5.2009

Fa

78

Trokut sila pri dizanju uz trenje

Fo

Ft

Realni sluaj postoji trenje izmeu tijela i navoja

Normalna sila

FN
Fa

FR

FN = Fa cos

- koeficijent trenja

Sila trenja

Ft = Fa sin = FN
Trokut sila pri sputanju uz trenje

Koeficijent trenja

sin
= tan
cos

= arctan

Fo

Ft

- kut trenja

FR
FN

Fa

Da meusobno pomicanje vijka i matice ne bi poelo

samo od sebe, tj. vijak mora biti samokoan, uvjet je
da:

Fo = Fa tan( + ) Za dizanje matice

21.5.2009

Fo = Fa tan( )

Za sputanje matice

79

Pojava na vijcima s trokutastim profilom zbog nagiba navoja, umjesto sa silom Fa

potrebno je raunati sa silom Fn:

Fn = Fa cos
Fn

Radi toga potrebno je sve izvedene formule koristiti s

reduciranim kutom trenja odn. reduciranim koeficijentom
trenja:

= tan

tan
cos

Stupanj iskoristivosti vijka je:

F P
korisni rad
tan
=
= a
=
uloeni rad Fo d 2 tan( + )
21.5.2009

Samokoni vijak ima 0,5

80

VRSTE VIJAKA
Vijci se prema namjeni dijele u dvije osnovne grupe:
9 Vijke za privrenje
9 vijke za prijenos gibanja
Vijci za privrenje
Utori za rastereenje: a) na
svornjaku, b) na glavi vijka

Oblici zavretaka vijaka: a)

zaobljeni, b) stoasti

Vijak i matica s: a) esterokutnim

glavama, b) etverokutnim glavama
21.5.2009

81

Standardni vijci s glavom

21.5.2009

82

Ostali elementi vijanog spoja

Matice Visina matice za normalni navoj je m 0,8 d

21.5.2009

83

Podlone ploice strojni elementi koji se stavljaju ispod matica i glave vijaka kad
njihov pritisak treba raspodijeliti na veu povrinu, kada treba izbjei trenje na
nalijenu povrinu ili kada je dosjedna povrina hrapava.
Izrauju se od elika, aluminija, bakra, mesinga i bronce.

21.5.2009

84

Elementi za osiguranje vijanih spojeva Pri mirnom optereenju i samokonom

vijku ne postoji opasnost od odvrtanja vijanog spoja. Pri dinamikim optereenim
vijanim spojevima, samokonost nije dovoljan uvjet da se spoj osigura. Takvi se
vijci moraju posebno osiguravati.
Prema nainu osiguranja dijele se na:
9 osiguranje silom
9 osiguranje oblikom

21.5.2009

85

Elementi za osiguranje silom dinamiko optereenje smanjuje aksijalnu

silu u vijku, koja je nastala njegovim pritezanjem. Elementima za osiguranje
poveava se aksijalna sila u vijku.
a) i b) elastine podloke
c) Ozubljena prstenasta podloka
d) Prsten od plastike umetnut u
maticu
e) Matica s protumaticom

21.5.2009

86

Elementi za osiguranje vijanog spoja oblikom jednostavan nain osiguranja

a)
c)

b)

a) Samokone matice
b) Podloka s produetkom
c) Rascjepka

21.5.2009

87

MATERIJAL I KVALITETA VIJAKA I MATICA

Materijal od kojeg se izrauju vijci matice uglavno je ilav elik.
Kvaliteta elika za vijke oznaava se s dva broja:
9 prvi broj oznaava minimalnu vlanu vrstou/100
9 drugi broj oznaava omjer minimalne granice teenja i minimalne vlane vrstoe
elik za matice se oznaava samo jednim brojem, a to je minimalna vlana
vrstoa/100.

21.5.2009

88

Razredi vrstoe elinih vijaka i matica

RAZRED
4.6
VRSTOE VIJKA
MINIMALNA
400
VLANA
VRSTOA Rm
MINIMALNA
GRANICA
TEENJA
Re / R p0,2
RAZRED
VRSTOE
MATICE

240

4.8

5.6

5.8

6.6

6.8

6.9

8.8

10.9 12.9 14.9

400

500

500

600

600

600

800

1000

1200

1400

320

300

400

360

480

540

640

900

1080

1260

10

12

14

Primjer:
6.8

Rm/100 = 600/100 = 6
Re/Rm = 480/600 = 0.8

21.5.2009

89

Vijani spojevi s dosjednim vijkom

Smino naprezanje u dosjednom vijku
mora zadovoljiti uvjet:

Fs
4 Fs
s =
=
s,dop
2
m Ap m d p

s - N/mm2 - naprezanje vijka na smik

Fs - N - poprena sila
m - broj ravnina smicanja vijka
Ap - mm2 - presjek dosjednog dijela vijka
dp mm - promjer dosjednog dijela vijka
s,dop - N/mm2 - doputeno naprezanje vijka na smik
s,dop 0,6Re kod statikog optereenja
s,dop 0,5Re kod istosmjernog dinamikog optereenja
s,dop 0,4Re kod izmjeninog dinamikog optereenja
21.5.2009

90

Povrinski pritisak izmeu dosjednog vijka i spajanih strojnih dijelova kontrolira se

pomou izraza:

Fs
Fs
p=
=
pdop
Aproj d p l p
p - N/mm2 - povrinski pritisak izmeu dosjednog vijka i spajanih strojnih dijelova
Fs N - optereenje vijka na smik
Aproj - mm2 - normalna projekcija povrine dodira,
dp mm - promjer dosjednog dijela vijka
lp - mm - najkraa dodirna duina dosjednog dijela vijka i strojnog dijela
pdop - N/mm2 - doputeni povrinski pritisak spajanih strojnih dijelova
pdop = 1,2Re ili 0,75Rm pri statikom optereenju
pdop = 0,9Re ili 0,60Rm pri dinamikom optereenju
Re - N/mm2 - granica teenja materijala vijka ili strojnih dijelova
Rm - N/mm2 - vlana vrstoa materijala vijka ili strojnih dijelova

21.5.2009

91

vrstoa uzduno opterenih vijaka

Da bi se izbjegle plastine deformacije, vijak ni na kojem mjestu ne bi trebao biti
napregnut preko 0,8 granice teenja. Budui da je granica teenja u dijelu vijka koji nosi
navoj via od one u glatkom struku, zbog smanjenja mogunosti teenja, vlana
naprezanja raunamo u presjeku koji preuzima naprezanja, a koji je i vei od presjeka
jezgre pa je stoga vlano naprezanje u presjeku koji prenosi naprezanje:

Fmax
v =
0,8 T
As
d 2 + d3
As =

4 2

... u N/mm2 - vlano naprezanje u naponskom presjeku

Fmax ... u N - najvea sila u vijku
As ... u mm2 - presjek preko kojeg se prenosi naprezanje

T ... N/mm2 - najmanja granica teenja materijala vijka

21.5.2009

92

Elementi za spajanje vratila i glavina

21.5.2009

93

Vratila nose razne strojne dijelove (zupanike, lananike, remenice, spojke itd.), s
kojih preuzima, ili na koje prenosi gibanje i optereenje, a koji se vrte skupa s
vratilom. Dio strojnog elementa koji nalijee na vratilo naziva se glavina.
Za spoj vratila i glavine koriste se takvi elementi koji omoguuju prijenos okretnog
momenta s glavine na vratilo ili obrnuto, te u posebnim sluajevima i pomicanje
glavine u smjeru osi.
Prema nainu prijenosa okretnog momenta izmeu vratila i glavine razlikuju se:
9 spojevi oblikom
9 spojevi trenjem.

21.5.2009

94

Spojevi vratila i glavine

SPOJEVI OBLIKOM

Pera*

21.5.2009

lijebljeni*
i zupasti
spojevi

Poligonski
spojevi

SPOJEVI TRENJEM

Klinovi*

Spoj
steznom
glavinom

Rastavljivi* Nerastavljivi*
stezni
stezni
spojevi
spojevi

95

KLINOVI
Klinovi su strojni elementi klinastog oblika, obino s nagibom 1:100, koji se
primjenom sile umeu izmeu glavine i vratila. Time se na dodirnim povrinama
stvara sila trenja potrebna za prijenos okretnog momenta.
Razlikuju se:
1. Uzduni klinovi
a) Utorni klinova
b) Tangencijalni
2. Popreni klinovi

21.5.2009

96

Utorni klinovi
Uloni klinovi zaobljeno elo zbog ega se ulau
u utor na vratilu, a glavina se montira uporabom sile

Utjerni klinovi (klinovi s ravnim elom) montira

se udarcem u otvor to ga ine vratilo i glavina

Kukasti klin stavlja se na mjesta gdje je teko

izvedivo izbijanje klina sa suprotnog ela spoja

21.5.2009

97

Izmeu montiranog klina i vratila/glavine pojavljuje se

radijalni tlak pr, koji prijenosi torzioni moment T pomou
veze silom. Radijalni tlak ne mora biti dovoljan za ukupni
prijenos momenta i to u sluaju da torzioni moment prijee
vrijednost prianjanja. Tada se i bokovi klina ukljue u prijenos
torzionog momenta uz pomo tlaka p.

Zabijanjem klina, rastee se glavina, a tlai vratilo. Zbog toga nisu vie centrini jedan
prema drugom. Na mjestu uklinjenja se vratilo i glavina dodiruju posredno preko klina,
a na suprotnoj strani dodiruju se izravno. Tako se postie dodir u dvije toke (a).
Montiraju li se dva klina pod 120o, dobije se dodir u tri toke (b), to je povoljno za
izmjenino i udarno optereenje.
21.5.2009

98

Tangencijalni klinovi
Uzduni klinovi s nagibom od 1:60 do 1:100.
Uvijek se koriste u parovima. Koriste se za
prijenos velikih momenata promjenjivog
smjera. Pri tome jedan par tangencijalnih
klinova prenosi moment u jednom, a drugi
par u drugom smjeru. Poloaji tih parova s
obzirom na vratilo pomaknuti su za 120o
(rjee pod 180o). Pogodni su za prijenos
udarnih optereenja.

Klinovi se izrauju od elika 0545.5 i 0645.5

Norme za klinove: DIN 6886, DIN 6887, DIN 6881, DIN 6883, DIN 6884 i
DIN 6888

21.5.2009

99

Proraun vrstoe klinova svodi se na kontrolu nosive duljine i broja klinova po

spoju, budui da su klinovi normirani tako da ih se odabire prema promjeru
vratila.
Kriterij za kontrolu je dodirni pritisak izmeu klina i glavine, budui da je glavina
ili od elika kao i vratilo ili iz materijala koji ima manju vrstou od vratila, pa
prema tome i manji doputeni dodirni pritisak.
Za ulone i utjerne klinove

Ft
p=
pdop
0,5 h l t i

p N/mm2 boni tlak klina

Ft N obodna sila na vratilu =T/r (T Nm
moment torzije, r =d/2 mm polumjer
vratila
h mm visina klina

Za tangencijalne klinove

lt mm- nosiva duljina klina

Ft
p =
p dop
t lt

i broj klinova

21.5.2009

100

PERA (klinovi bez nagiba)

Ukoliko nije doputena ekscentrinost izmeu vratila i glavine, koja nastaje kod
spoja s uzdunim klinovima (npr. kod zupastih prijenosnika), tada se upotrebljavaju
pera.
Pera su izvedena bez nagiba. Bokovi pera moraju vrsto nalijegati na bokove utora
u vratilu i glavini, kako se prilikom vrtnje ne bi deformirali.

Oblici pera prema DIN 6885: A s okruglim elom bez vijka, B s ravnim elom
bez vijka, C s okruglim elom za pritezni vijak, D s ravnim elom za pritezni
vijak, E i F s okruglim elom za dva pritezna vijka i vijkom za vaenje pera, G i H
s ravnim elom i kosinom, J s ravnim elom, kosinom i steznom ahurom
21.5.2009

101

Izmeu pera i donje ploha

utora glavine obino ostaje
zranost

Spoj glavine uzdunopominog

zupanika s vratilom izveden
pomou pera

21.5.2009

102

Proraun se kao i kod ulonih klinova vri samo na boni pritisak.

Doputeni pritisci (N/mm2) za spojeve s klinom i perom
Pri lakim udarcima
pulzirajue

Pri jakim udarcima

izmjenino

pulzirajue

izmjenino

Dijelovi spoja
Materijal glavine

Materijal glavine

SL

SL

SL

SL

100

60

70

45

80

40

35

20

Tangencijalni
klin

140

80

90

60

Zaobljeni klin

65

40

33

20

50

25

33

20

Plosnati klin

85

50

43

25

70

35

43

25

Utorni klin, pero

21.5.2009

103

LJEBLJENI I ZUPASTI SPOJEVI

ljebljeni spojevi
Za prijenos veih okretnih momenata, te izmjeninih i udarnih optereenja, koriste
se lijebljeni spojevi. U takvom spoju vratilo ima u uzdunom smjeru simetrino
rasporeene grebene (klinove), a provrt u glavini ima profil koji odgovara profilu
vratila, tj. ljebove u koje dosjedaju grebeni vratila.

U opoj strojogradnji najvie se upotrebljavaju

lijebljeni spojevi s unutarnjim centriranjem prema
ISO 14, u kojima provrt glavine nalijee na unutranji
promjer vratila. Odgovarajuom tolerancijom glavine
i vratila moe se osigurati da glavina na vratilu bude
aksijalno pokretna ili nepokretna. Za velika
izmjenina i udarna optereenja koriste se lijebljeni
spojevi s bonim centriranjem, kojeg je u usporedbi
s unutarnjim centriranjem tee izraditi.

a) Unutarnje centriranje
b) Bono centriranje
21.5.2009

104

lijebljeni spojevi proraunavaju se slino kao i pera obzirom na povrinski

pritisak p na bonim dodirnim povrinama meu grebenima vratila i ljebovima
glavine. Obzirom da se zbog postupaka izrade ukupno optereenje
nejednakomjerno rasporeuje na pojedine dodirne povrine, prilikom prorauna
potrebno je uzimati u obzir i koeficijent noenja k. Tako stvarni povrinski pritisak
na pojedinoj dodirnoj povrini iznosi:

2T
p=k
pdop
d sr h l t i
p - N/mm2 - povrinski pritisak izmeu grebena vratila i ljebova glavine
T Nmm - okretni moment
dsr mm - srednji promjer lijebljenog vratila; dsr= (d + D)/2
h - mm - visina nalijeganja glavine na lijebljeno vratilo; h = (D d)/2
d - mm - unutarnji promjer vratila
D - mm - vanjski promjer vratila
lt mm - nosiva duina lijebljenog vratila (obino duina glavine)
i - broj ljebova
k - faktor noenja
k 1,35 za unutarnje centriranje; k 1,05 za bono centriranje
pdop - N/mm2 - doputeni povrinski pritisak
21.5.2009

105

Zupasti spojevi
Zupasti spojevi slini su lijebljenim spojevima, pri emu vratilo i glavina umjesto
ljebova po obodu imaju primjereno oblikovane zupce s trokutastim ili evolventnim
profilom.

Trokutasti profil prema DIN 5481

Evolventni profil prema DIN 5480

21.5.2009

106

Velik broj zubaca osigurava prijenos velikih okretnih momenata i udarnih

optereenja.
U usporedbi sa lijebljenim spojevima zupci su manji, pa su zupasti spojevi
primjereniji za vratila manjeg promjera.
Zupasti spojevi s trokutastim profilom obino su izraeni s bonim
centriranjem, a koriste se prvenstveno za aksijalno nepokretne glavine.
Kod zupastih spojeva s evolventnim profilom mogue je takoer i unutarnje ili
vanjsko centriranje, a koriste se za aksijalno pokretne ili nepokretne glavine.
Zupasti spojevi proraunavaju se na povrinski pritisak kako slijedi:

2T
p=k
pdop
d sr h l t z

21.5.2009

p - N/mm2 - povrinski pritisak meu bokovima

zubaca
T Nmm - okretni moment
dsr mm - srednji promjer; dsr= (d2 + d3)/2
h mm - nosiva visina zupca; h = ( d3 d2)/2
d2 - mm - unutarnji promjer glavine
d3 mm - vanjski promjer vratila
lt mm - nosiva duina zupastog vratila (obino
duina glavine)
Z - broj zubaca
k - faktor noenja
k 2 za trokutasti profil; k 1,35 za evolventni107
profil

NERASTAVLJIVI STEZNI SPOJEVI

U nerastavljivom steznom spoju vratilo i glavina su izraeni s vrstim dosjedom, s
potrebnim preklopom. Zbog toga nakon ugradnje na dodirnom povrinama nastaje
povrinski pritisak p koji osigurava silu trenja Ftr, potrebnu za prijenos vrtnje.
Istovremeno, takav spoj podnosi i odreenu aksijalnu silu.
Stezni spoj je primjeren za velika izmjenina i udarna optereenja, pa ga se moe
koristiti svugdje tamo gdje ostali spojevi vratila i glavine nisu dovoljni za prijenos
velikih okretnih momenata.
Zbog vrstog dosjeda izmeu vratila i glavine, za stezni spoj je potrebno upotrebiti
odgovarajui postupak montae.

Montaa nerastavljivog steznog spoja

U praksi se upotrebljavaju tri postupka montae i demontae steznog spoja:
9 mehaniki
9 toplinski
9 hidrauliki
Odabrani postupak ovisi prvenstveno o zahtjevanom preklopu steznog spoja.
21.5.2009

108

U mehanikom (uzdunom) postupku vratilo i glavina

sastavljaju se u hladnom stanju s odreenom montanom silom
Fm i brzinom utiskivanja vratila u glavinu 2 do 5 mm/s. dodirne
povrine obino su jo i nauljene, osim ako je jedan dio iz
bronze.

U toplinskom postupku montae koriste se svojstva

materijala da se prilikom zagrijavanje rasteu, a prilikom
hlaenja skupljaju. Glavina se rairi kada se zagrije na
odgovarajuu temperaturu, a izmeu dijelova nastane
zranost Zm, pa ih se moe sastaviti bez upotrebe dodatne
mehanike sile. Kada se glavina nakon montae ohladi na
sobnu temperaturu, skupi se, a zbog preklopa na dodirnim
povrinama nastaje odgovarajui povrinski pritisak za
postizanje sile trenja. Glavina se zagrijava do 400C.

21.5.2009

109

Slini odnosi postiu se i hlaenjem vratila. Na nioj

Temperaturi vratilo se skupi, pa se lako umetne u glavinu. Kada
se nakon montae vratilo ponovno zagrije na sobnu temperaturu,
rairi se, te zbog vrstog dosjeda pritie na glavinu s potrebnom
silom za savladavanje eljenih vanjskih optereenja. Vratilo se
hladi u suhom ledu u kojemu se postiu temperature do 78
C, a nie temperature (do 196 C) postiu se u tekuem
duiku.

Glavinu je potrebno zagrijati ili vratilo ohladiti za:

P
+ Zm
= max
d

21.5.2009

Pmax mm - najvea mogua vrijednost preklopa za

odabrani dosjed
Zm mm - potrebna zranost pri montai; Zm 0,1 mm,
Zm 0,001d
d mm - nominalni promjer steznog spoja
- K1 - koeficijent toplinskog rastezanja glavine (vratila)

110

U hidraulikom postupku na dodirne povrine izmeu

vratila i glavine dovodi se ulje pod tlakom zbog ega se
vratilo skupi, a glavina rairi. Na taj nain mogu se montirati
samo dijelovi s blago koninim povrinama (konus 1:30),
gdje se vratilo najprije potisne u glavinu do odreenog
poloaja, a konani poloaj se postie tek uz pomo pritiska
ulja.

21.5.2009

111

RASTAVLJIVI STEZNI SPOJEVI

Rastavljivi stezni spojevi prenose okretni moment s vratila na glavinu ili obratno
trenjem. Zbog toga se praktiki neogranien broj puta mogu rastaviti i ponovno
sastaviti. Najpoznatiji je stezni spoj s koninim dosjedom.
Od elastinih elemenata koji se umeu izmeu vratila i glavine da bi se djelovanjem
aksijalne sile stvorio na njihovim obodima radijalni pritisak, najee se upotrebljavaju
spojevi sa steznim elementima:

STEZNI
PRSTENI

21.5.2009

STEZNI
ULOCI

NAPONSKE
PLOE

112

Stezni spoj s koninim dosjedom

Konini dosjed prenosi okretni moment silom trenja izmeu konino oblikovanog
zavretka vratila i glavine. Pri tome se potrebna radijalna sila, odnosno
povrinski pritisak, stvara preko aksijalne sile prednapona Fv pritezanjem
vijka. Prednost koninog dosjeda je u tome to dobro centrira glavinu na vratilo, pa
se moe koristiti za vee brzine vrtnje. Koninom dosjedu se, prvenstveno kod
dinamikih optereenja, dodaje i odgovarajue pero kao dodatno osiguranje protiv
klizanja. Kod manjih kutova konusa (/2 < , gdje je kut trenja) konini dosjed je
samokoan, to znai da spoj ostaje vrst i nakon prestanka djelovanja sile Fv, pa
se mora rastaviti silom.

Konini dosjed: a) bez pera, b) s perom

21.5.2009

113

U koninom dosjedu vratilo i provrt u glavini na mjestu spoja imaju oblik konusa, koji je
definiran omjerom:

k=

1 Dd

=
= 2 tan
2
x
L

D mm - vei promjer konusa

d mm - manji promjer konusa
L mm - duina konusa
- [] - kut konusa

U opem strojarstvu, za privrivanje zupanika, remenica, spojki i drugih strojnih

elemenata, najvie se upotrebljava konus 1:10, a za drae alata koriste se
metriki konus 1:20 i Morseov konus 1:19,212 do 1:20,02.

21.5.2009

114

Veze sa svornjacima i zaticima

SVORNJACI I ZATICI
Grupa jednostavnih i jeftinih strojnih elemenata kao to su zatici i svornjaci ipak ima
vrlo vane funkcije u strojarskim sklopovima.
Koriste se za:
9 spajanje
9 pozicioniranje
9 centriranje i
9 osiguranje poloaja strojnih dijelova.

21.5.2009

116

SVORNJACI
Svornjaci se upotrebljavaju za zglobno spajanje strojnih dijelova. Pri tome jedan
dio moe biti pokretljiv oko svornjaka, dok drugi miruje ili su oba dijela pokretljiva.

Svornjaci: a) i b) bez glave, c) s glavom, d) s navojem

21.5.2009

117

Ugradnja i naini osiguranja svornjaka

a)

b)

c)

d)

a) Glatki svornjak osiguran rascjepkom, b) svornjak osiguran

uskonikom, c) svornjak s osiguraem, d) svornjak s glavom
osiguran rascjepkom, e) svornjak s navojem osiguran
maticom

e)
21.5.2009

118

Promjer svornjaka obino je izraen s tolerancijom h11, dok je tolerancija provrta, s

obzirom na propisanu zranost, D9, D11, C11, B12 i A11.
Svornjaci za opu upotrebu prvenstveno se izrauju od elika za automate, a za
velika optereenja upotrebljavaju se elici za poboljanje, elici za cementiranje
i kaljenje.

21.5.2009

119

Proraun vrstoe svornjaka

Slika prikazuje uobiajen spoj strojnih
dijelova sa svornjakom. Svornjak se
promatra kao nosa s dva potpornja
koji je preko poluge optereen
pogonskom silom F i poduprt na obje
strane u kuitu.
Sila F izaziva:
9 naprezanje na smik s u
presjecima I i II,
9naprezanje na savijanje s na
mjestu najveeg momenta
savijanja Ms,max,
9povrinski pritisak p1 izmeu
svornjaka i poluge, te povrinski
pritisak p2 izmeu svornjaka i
kuita.

21.5.2009

120

Naprezanje na smik u svornjaku

Fs
2F
s =
=
s,dop
2
A d

s - N/mm2 - naprezanje na smik u svornjaku

Fs N - poprena sila; Fs = F/2
A - mm2 - popreni presjek svornjaka; A = d2/4
F N - vanjsko optereenje svornjaka
d mm - promjer svornjaka
s, dop - N/mm2 - doputeno naprezanje na smik materijala svornjaka
21.5.2009

121

Naprezanje na savijanje u svornjaku

s =

M s,max
Wx

4F (l1 + 2 l 2 )
=
s,dop
3
d

s - N/mm2 - naprezanje na savijanje u svornjaku

Ms,max Nmm - najvei moment savijanja
Wx - mm3 - moment otpora svornjaka na savijanje; Wx = d3 / 32
F N - vanjsko optereenje svornjaka
l1 mm - irina poluge
l2 mm - irina kuita
d mm - promjer svornjaka
s, dop - N/mm2 - doputeno naprezanje materijala svornjaka na savijanje
21.5.2009

122

Povrinski pritisak izmeu svornjaka i poluge te izmeu svornjaka i kuita

p1 =

F
A proj

F
=
p dop
l1 d

F
F
p2 =
=
pdop
Aproj 2 l 2 d
p1 - N/mm2 - povrinski pritisak izmeu svornjaka i poluge
p2 - N/mm2 - povrinski pritisak izmeu svornjaka i kuita
F N - vanjsko optereenje svornjaka
Aproj - mm2 - projekcija dodirne povrine
Aproj = l1 d - izmeu svornjaka i poluge
Aproj = l2 d - izmeu svornjaka i kuita
l1 mm - irina poluge
l2 mm - irina kuite
d mm - promjer svornjaka
pdop - N/mm2 - doputeni povrinski pritisak materijala poluge, odnosno kuita.
21.5.2009

123

ZATICI
Zatici se upotrebljavaju za vrsti spoj strojnih dijelova koji se prema potrebi moe i
rastaviti.
Prema svojoj funkciji mogu sluiti:
9 za spoj glavine s vratilom
9 ogranienje hoda
9 centriranje
9 pozicioniranje
9 fiksiranje meusobnog poloaja strojnih dijelova i sl.
Zatici se proizvode od istih materijala kao i svornjaci, dakle od elika za automate, a
za velika optereenja i od poboljanog elika, te elika za cementiranje i kaljenje.

21.5.2009

124

Oblici zatika

Standardne izvedbe cilindrinih

zatika: a), b) i c) cilindrini zatici
prema DIN 7 d) elastini cilindrini
zatik prema DIN 1481 i DIN 7346

Standardne izvedbe stoastih zatika:

a) stoasti zatici prema DIN 1 b) stoasti zatici
s vanjskim navojem prema DIN 258
c) stoasti zatik s unutarnjim navojem prema
DIN 7978

21.5.2009

125

Primjeri ugradnje cilindrinih i stoastih zatika

a)
b)
c)
d)

pozicioniranje strojnih dijelova

spajanje strojnih dijelova
fiksiranje poloaja strojnih dijelova
spoj glavine i vratila

21.5.2009

126

Proraun vrstoe zatika

Zatici za centriranje i pozicioniranje strojnih dijelova, koji se u praksi najvie
upotrebljavaju,optereeni su vrlo malim optereenjima, pa im nije potrebno
posebno proraunavati vrstou.
Promjer takvih zatika bira se na temelju iskustva, obzirom na dimenzije strojnih
dijelova koje zatik povezuje.
U sluaju veih optereenja (npr. lankasti zatici, zatici za privrivanje, spoj
glavine s vratilom) zaticima se ipak mora kontrolirati vrstoa.

21.5.2009

127

Popreni zatici optereeni okretnim momentom

Dsr

Popreni zatici upotrebljavaju se za spoj glavine i vratila gdje prenose okretni

moment s glavine na vratilo i obrnuto.

Du
Dv

21.5.2009

128

Uzduni zatici optereeni okretnim momentom

Dv

Du

Uzduni zatici upotrebljavaju se slino kao i popreni za spojeve glavine i vratila,

osim to ih se postavlja uzduno u prethodno napravljen provrt izmeu glavine i
vratila. S obzirom da obavljaju istu funkciju kao i klinovi, uzduni zatici u praksi su
poznati i pod imenom okrugli klinovi.

Uzduni zatik za spoj glavine i vratila: a) povrinski pritisak, b) optereenja na smik

21.5.2009

129

Okretni moment T izaziva izmeu zatika i glavine, te izmeu zatika i vratila,

povrinski pritisak p, koji je zbog okrugle dodirne povrine nejednako
rasporeen. Za priblini proraun dovoljno je ako se povrinski pritisak rauna kao
srednja vrijednost p = Fo /Aproj, gdje je Fo obodna sila zbog djelovanja okretnog
momenta T, a Aproj projekcija dodirne povrine.
Obodna sila Fo optereuje zatik i naprezanjem na smik s.

p=

Fo
4T
=
pdop
Aproj Du d l

Fo
2T
=
s =
Al Du d l
Al - mm2 - uzduni presjek zatika, Al = dl
d mm - promjer zatika
l mm - duina zatika
pdop - N/mm2 - doputeni povrinski pritisak materijala glavine
s,dop - N/mm2 - doputeno naprezanje na smik materijala zatika

21.5.2009

130

Opruge

21.5.2009

131

Opruge su strojni elementi za elastino spajanje.

Uporabom pogodnih materijala i pogodnim oblikovanjem, opruge se pod
optereenjem elastino deformiraju, a nakon prestanka djelovanja optereenja
vraaju se u prvobitni oblik.
Opruge mehaniki rad pretvaraju u potencijalnu energiju, a nju opet u mehaniki
rad. Zato se opruge mogu zvati i akumulatori mehanike energije.

21.5.2009

132

Podruja primjene opruge:

9 akumulacija energije satni mehanizam
9 amortizacija udara ovjesi kotaa, elastine spojke
9 ogranienja sile prea
9 mjerenje sile dinamometri
9 regulacija ventili
9 elementi titranja ili ublaavanja titranja

21.5.2009

133

Podjela opruga prema vrsti optereenja

21.5.2009

134

Karakteristika i rad opruga

Ako se vlana, tlana ili savojna opruga opterete silom F, hvatite sile napravi put s
koji se naziva progib. Slino tome, opruge optereene torzijskim momentom T
zakreu se za kut koji se naziva zakretanje opruge.
Progib i kut zakreta se zajednikim imenom nazivaju opruenje.
Ovisnost opruenja o optereenju naziva se karakteristika opruge, a moe biti:
9 linearna
9 progresivna
c=
9 degresivna
Karakteristika opruge definirana je omjerom prirasta optereenja i opruenja
koji se naziva krutost opruge:

dF
c=
ds
21.5.2009

dT
c=
d
135

a)

b)

c)

Karakteristika opruge: a) progresivna b) linearna c) degresivna

21.5.2009

136

Rad predan opruzi (na slikama rafirane povrine) za optereenje silom odn.
momentom iznosi:
s

W = F ds
0

W = T d
0

Specijalni sluajevi nastaju kada je karakteristika opruge linearna:

W =

1
Fs
2

1
W = T
2
Ukoliko vraen rad opruge nakon rastereenja nije jednak predanom radu, tada
je dio potencijalne energije utroen na savladavanje trenja to rezultira pojavom
topline (gubici).
21.5.2009

137

Vlastito titranje opruge

Spoj opruge s masom m predstavlja sustav koji moe titrati kada ih se uzbudi
nekim impulsom. Ako se uzbuda ponavlja u taktu vlastite frekvencije titranja
sustava f, moe doi do pojave rezonancije.
s

Vlastita frekvencija sustava je:

s
s
s

f =

1
2

c
m

f =

1
2

c
I

Za vlane, tlane i savojne opruge

Za torzione opruge

I moment tromosti mase tijela izloenog

rotacijskom titranju

Da bi se sprijeilo da vlastita frekvencija sustava bude jednaka frekvenciji uzbude

potrebno je promijeniti dimenzije ili uvesti priguenja.
21.5.2009

138

Materijali, naprezanje i vrstoa

Uobiajeni materijali za opruge su:
9 zakaljivi ugljini elici
9 krom elici
9 silicijski elici
9 silicij-mangan elici
9 krom-vanadij elici
9 mjed
9 fosforna bronca
9 silicijska bronca

21.5.2009

139

elici i primjeri uporabe toplo oblikovanih elika za opruge (DIN 17 221)

Granica
razvlaenja
Re

Vlana
vrstoa
Rm

2130
38 Si 6

1050

1200

Tanjuraste opruge

2131
46 Si 7

1100

1300

Stoaste i lisnate
opruge

2132
51 Si 7

1100

1300

Lisnate, zavojne i
tanjuraste opruge

2333
55 Si 7

1100

1300

Lisnate, zavojne i
tanjuraste opruge

2331
65 Si 7

1100

1300

Lisnate, zavojne i
tanjuraste opruge

1350

Lisnate, zavojne i ravne

torzione opruge

Vrst elika

2330
60 Si Mn 5

21.5.2009

1050

Primjeri
uporabe

3134
66 Si 7

1200

1400

Zavojne udarno
optereene, ravne
torzione

4230
67 Si Cr 5

1350

1500

Opruge optereene
udarno

4830
50 Cr V 4

1200

1350

Visoko optereene
opruge za vozila

4831
58 Cr V 4

1350

1500

Posebno visoko
optereene opruge

140

elici od kojih se izrauju opruge moraju zadovoljiti sljedee uvjete:

9 visoka granica elastinosti
9 velika trajna dinamika vrstoa
9 laka obradivost u hladnom stanju
Potrebna dobra mehanika svojstva dobivaju materijali za opruge
postupcima:
9 Bruenjem
9 poliranjem
9 hladnim valjanjem
9 hladnim vuenjem
9 nitriranjem
9 difuzijskom metalizacijom
9 samarenjem
21.5.2009

141

Kod opruga koje su optereene na:

9 vlak, tlak i savijanje -.specina sila ovisna je o modulu elastinosti materijala E
9 torziju specifina sila ovisna je o modulu smicanja G
Doputena naprezanja kod opruga su:
9 pri konstatnoj sili - dop = dop = (0,4...0,7) Rm
9 pri pulzirajuem dinamikom naprezanju - dop = dop = (0,3...0,4) Rm
9 pri izmjeninom dinamikom naprezanju - dop = dop = (0,2...0,25) Rm

21.5.2009

142

OPRUGE OPTEREENE NA SAVIJANJE

Lisnata opruga s konstantnim presjekom
Najjednostavniji primjer ovakve opruge je konzolno uvrena lisnata opruga
pravokutnog presjeka. Ako je opruga optereena silom F koja djeluje na kraju opruge,
moment savijanja na proizvoljnom mjestu iznosi:
Mx = Fx
Najvei moment savijanja je:
Ms=Fl
Obzirom da su irina opruge b i debljina h po itavoj duini jednake (Wy= konst), zbog
promjenljivog momenta savijanja mijenja se i naprezanje, pa materijal nije optimalno
iskoriten.
Zbog toga se ovakve opruge u praksi koriste samo za mala optereenja,
prvenstveno u preciznoj mehanici kao dodirne opruge u raznim sklopkama ili
pritisne opruge za kvake i slino.
Za izradu ovakvih opruga prvenstveno se upotrebljavaju hladno valjane eline
trake prema DIN 17222 te legure bakra prema DIN 17670.
21.5.2009

143

Progib opruge na mjestu djelovanja sile iznosi:

4F l3
s=
E b h3
s mm - progib opruge
F N - optereenje opruge
l mm - duina opruge
E - N/mm2 - modul elastinosti materijala opruge
b mm - irina opruge
h mm - debljina opruge
Naprezanje na savijanje s opruge rauna se poznatim izrazom:

Ms 6 F l
s =
=
Wy b h 2

21.5.2009

Ms Nmm najvei moment savijanja; Ms = Fl

Wy - mm3 - aksijalni moment otpora poprenog presjeka
opruge oko horizontalne osi y; Wy = bh2/6

144

Lisnata opruga jednake vrstoe

Jako optereene opruge oblikovane su tako da je uzdu opruge naprezanje na
savijanje priblino konstantno. To znai da se moment otpora na savijanje
presjeka opruge mijenja priblino u istom odnosu kao i moment savijanja. Ako je
popreni presjek opruge pravokutnik s momentom otpora na savijanje Wy=(bh2)/6,
za postizanje gornje pretpostavke mora se uzdu opruge mijenjati irina b ili debljina
h.

a) Lisnata opruga
jednake vrstoe
b) Nastajanje gibnja

21.5.2009

145

Ako se upotrijebe dvije i vie lisnatih opruga i krajevi pojedinih listova odgovarajue
oblikuju dobiva se praktiki oblik lisnate savojne opruge u sloju, tzv. gibanj, koji se
esto upotrebljava u cestovnim i inskim vozilima. Njegovo dobro svojstvo je to
ublaava udare zbog neravnog kolnika, to povoljno utjee na vonju vozila.

21.5.2009

146

Tanjuraste opruge
Naziv tih opruga potjee od toga to su sastavljene od elemenata koji imaju oblik
tanjura bez dna.
Aksijalno optereenje F smatra se jednolino rasporeeno na vanjskom i
unutarnjem obodu tanjura.

Tanjurasta opruga:
a) U neoptereenom stanju

b) U optereenom stanju

- kut nagiba stoca 4o...7o (10o)

dv vanjski promjer 30...300 mm
h0 visina opruge u neoptereenom stanju

Progib opruge je:

s = h0 h

h - visina opruge u optereenom stanju

21.5.2009

147

Opruge se slau jedna na drugu u obliku stupa, a u tom se poloaju odravaju

vodilicama.
Ugradnja tanjurastih opruga:
a) S unutranjim voenjem pomou svornjaka
b) S vanjskim voenjem pomou cijevi

Ukupni progib snopa jednak je zbroju progiba pojedinih

tanjura.

21.5.2009

148

Od tri poznata naina proraunavanja tanjurastih opruga najvie se koristi priblini

prema Almenu i Laszlu.
Ovisnost optereenja silom F o progibu dana je pojednostavljenom jednadbom:

st3
F=
rv2
Maksimalno normalno naprezanje pojavljuje se na unutarnjem rubu tanjura:

st
=
2
rv
Iz ta dva izraza slijedi izraz za progib:

s=

rv2 F
t3

21.5.2009

rv2
=
t

i - oitavaju se iz dijagrama i tablica

149

Naini slaganja tanjurastih opruga

d)
Razliite
debljine tanjura
izmjenino

e)
Razliite
debljine tanjura
izmjenino u
paketima

a)
Jednaki tanjuri
izmjenino

b)
Jednaki tanjuri
u istom smislu

c)
Jednaki tanjuri
izmjenino u
paketima

Sila stupa Fu

n.F

n.F

(n . F)

Progib stupa
su

i .s

i .s

(i . s)

(i . s)

Stup

F sila po jednom tanjuru, n broj pojedinanih tanjura sloenih u istom smislu u jedan paket
s progib jednog tanjura, i broj u oba smjera poredanih u stup pojedinanih tanjura ili paketa

21.5.2009

opruga

150

TORZIJSKE OPRUGE
Zavojna torzijska opruga nastaje kad se ica namotava u obliku zavojnice na cilindar
(cilindrine zavojne opruge) ili na stoac (konine zavojne opruge). Presjek ice obino
je okrugao, iako se u praksi upotrebljavaju i zavojne torzijske opruge s pravokutnim
presjekom.
U nastavku su detaljno obraene samo cilindrine zavojne torzijske opruge s okruglim
presjekom, koje su praksi i najvie upotrebljavaju.
Obzirom na smjer optereenja dijele se na:
9 tlane
9 vlane zavojne torzijske opruge.

21.5.2009

151

Tlane zavojne torzijske opruge

U tlanim zavojnim torzijskim oprugama optereenje djeluje u aksijalnom smjeru
tako da se opruga tlai (njena duina se prilikom optereenja smanjuje).
Obzirom da postoji opasnost od loma, prvenstveno kod duih opruga, opruge su
voene sa svornjakom za voenje promjera Dd (unutarnje voenje) ili s ahurom
za voenje s promjerom Dh (vanjsko voenje).
Tlane zavojne torzijske opruge mogu se izraivati u:
9 hladnom
9 toplom stanju.

21.5.2009

152

Hladno oblikovane tlane zavojne torzijske opruge motaju se na hladno,

prvenstveno od okrugle ice za opruge prema DIN 17223, a takoer i od
nehrajueg elika prema DIN 17224 i legura bakra DIN 18672.
Kao to pokazuje, opruge mogu na oba kraja biti dodatno obraene (izvedba I
opruga nalijee na nalijenu plohu po itavom obodu opruge) ili neobraene
(izvedba II opruga nalijee samo po dijelu oboda opruge na nalijenu povrinu).
Openito se izvedba II upotrebljava samo za promjere ice d < 1 mm.
U obje izvedbe potrebno je uzeti u obzir da krajnji navoji, koji se oslanjaju jedan na
drugog, nemaju oprunih svojstava kao ostali navoji.

21.5.2009

153

Zato za hladno oblikovane opruge vrijedi da

je:

iu = i a + 2
iu - ukupni broj navoja
Ia - broj aktivnih navoja
Konstrukcijska izvedba hladno oblikovanih tlanih zavojnih torzijskih opruga
standardizirana je prema DIN 2095.
Za ove opruge vrijede slijedea konstrukcijska ogranienja:
promjer ice: d 17 mm
srednji promjer navoja: D 200 mm
duina neoptereene opruge: L0 630 mm
broj aktivnih navoja: ia 2
omjer: D/d = 4 20

21.5.2009

154

Toplo oblikovane tlane zavojne torzijske opruge izrauju se na toplome,

prvenstveno od toplo valjanih elika za opruge prema DIN 17221,

I ove opruge moraju na krajevima biti dodatno obraene ili neobraene (izvedbe I i
II).
Ukupan broj navoja je:

i u = i a + 1,5
21.5.2009

155

s2=sn

s1

Najmanja doputena duina opruge Ln, koja nastaje pri najveoj doputenoj sili Fn,
odnosno najveem doputenom progibu sn, iznosi:

Ln = LB + sa
Ln mm - najmanja doputena duina opruge
LB mm - duina potpuno sabijene opruge
sa mm - suma minimalnih udaljenosti meu pojedinim navojima

21.5.2009

156

Duina potpuno sabijene opruge je ona duina kod koje pojedini navoji dodiruju
jedan drugoga. Rauna se prema izrazu:

LB = k i d
LB mm - blokirana duina opruge prema izrazu
d mm - promjer ice (ipke)
ki - koeficijent navoja
ki = iu - hladno oblikovane opruge s obraenim krajevima
ki = iu + 1,5 - hladno oblikovane opruge s neobraenim krajevima
ki = iu 0,3 - toplo oblikovane opruge s obraenim krajevima
ki = iu + 1,1 - toplo oblikovane opruge s neobraenim krajevima

21.5.2009

157

Vlane zavojne torzijske opruge

U vlanim zavojnim torzijskim oprugama sila djeluje u aksijalnom smjeru tako da se
opruga pod utjecajem te sile rastee (njena duina se prilikom optereenja poveava),
Izrauju se u hladnom ili toplom stanju.
LK

21.5.2009

LH

158

Ravne torzijske opruge

Ravne torzijske opruge upotrebljavaju se:
9 za priguivanje torzijskih vibracija (zglobna vratila na motornim vozilima)
9 za mjerenje sile pritezanja na moment kljuevima
9 kod elastinih spojki
Ravne ili ipkaste opruge optereene na torziju, elementi su kod kojih opruenje
nastaje uvijanjem njihovog srednjeg stanjenog dijela krunog presjeka. Na slici su
prikazani razliiti oblici krajeva za privrenje opruga.

a) ekscentar, b) plosnato, c) esterokut, d) etverokut, e) trokutasti profil

21.5.2009

159

Djelovanje momenta torzije T = F r pri uvijanju prikazano je na slici.

Pod optereenjem momenta T toka na A
izvodnici tapa doe u poloaj A, pri emu
slobodni kraj opruge zakrene za kut , to
predstavlja njenu deformaciju, koja u lunoj
mjeri iznosi:

T L Wp t L
=
=
Ip G
Ip G
)

Wp mm3 polarni moment otpora presjeka opruge

Ip mm4 - moment tromosti presjeka opruge
G N/mm2 modul smicanja materijala

21.5.2009

160

Krutost (karakteristika) opruge je:

c=

G Ip
L

Moment torzije je konstantan po cijeloj duini opruge L, pa prema tome pri

konstatnom presjeku opruge torzijsko naprezanje ostaje du cijele duine
jednako i iznosi:

T
16T
t =
=
tdop
3
Wp d
dop (N/mm2) za d (mm)
Povrina

Optereenje
20

30

40

50

60

bruena

promjenjivo
jednosmjerno

200
400

190
380

180
360

140
280

90
180

tlaena

promjenjivo
jednosmjerno

300
600

290
580

260
520

250
500

190
380

21.5.2009

161

Zbog zareznog djelovanja na mjestima uvrenja, krajeve opruge potrebno je ojaati,

a prijelaz na struk je paljivo zaobljen.
Naknadno valjanje struka (samarenje pomou kuglica) ili bruenje poveava
dinamiku izdrljivost.
Materijal za ove opruge je najee 50 CrV 4 ( 4830) sa Rm = 1500 N/mm2.

21.5.2009

162

Sustav opruga
U praksi se esto susreu primjeri kada je u pojedinom sklopu istovremeno ugraeno
vie opruga koje su povezane u takozvani sustav opruga, ime se omoguuje traena
funkcija tog sklopa.
Paralelni sustav opruga

F = F1 + F2
c s = c1 s + c 2 s
Ukupna konstanta je:

c = c1 + c 2
n

c = c1 + c2 + c2 + K + cn = ci
i =1

21.5.2009

163

Serijski sustavi opruga

Opruge su ugraene tako da na pojedine opruge djeluje
jednako velika sila F. Progibi pojedinih opruga openito
nisu jednaki, te su ovisni o konstantama opruge.

s = s1 + s2

F = F1 = F2

F F1 F2
= +
c c1 c2
Ukupna konstanta opruge serijski ugraenih opruga je:

1 1 1
= +
c c1 c2
n 1
1
1
1
1
+
+
+K+
=
c1 c2 c3
cn i =1 ci

21.5.2009

164

Osovine i vratila

21.5.2009

165

Osovine slue za noenje i uleitenje mirujuih, njiuih ili rotirajuih dijelova, te za

preuzimanje poprenih i/ili uzdunih sila koje na te dijelove djeluju. Osovine mogu biti
mirujue (dijelovi na njima rotiraju ili se njiu), ili rotirajue (dijelovi su na njima
privreni i rotiraju zajedno s njima). Optereene su na savijanje i rjee
aksijalnim silama. Osovine ne prenose okretni moment.

a) mirujua osovina

21.5.2009

b) rotirajua osovina

166

Vratila slue za prijenos okretnih momenata, i eventualno poprenih i uzdunih

sila, te su optereena na torziju, odnosno torziju i savijanje (i eventualno tlak,
vlak ili smik).

b) Savitljivo vratilo

a) Puno vratilo

21.5.2009

c) uplje vratilo

167

Materijali za izradu osovina i vratila

9 0460, 0545, 0645 - normalno napregnuti
9 1430, 3130, 4130, 4131 vei zahtjevi za vrstou
9 4320, 4321, 5421 kod motornih vozila
Tehnologija izrade osovina i vratila
9Tokarenjem, ljutenjem i hladnim valjanjem do promjera od 150 mm
9 Kovanjem stupnjevana vratila velikih promjera

21.5.2009

168

RUKAVCI
Rukavci osovina i vratila su cilindrina, konina ili kuglasta rotacijska tijela, koja se
u leajima okreu ili miruju.
Nosivi rukavci
Optereeni su popreno na svoju os.

a) Cilindrini eoni rukavac, b) cilindrini unutarnji rukavac, c) cilindrini unutarnji

rukavac, d) konini nepokretni rukavac, e) kuglasti pokretni ili nepokretni rukavac

21.5.2009

169

Potporni rukavci
Optereeni su aksijalno, te slue kao upora vratilima i osovinama. Brzina klizanja na
obodu je najvea, a u sredini nula zbog ega se rukavac nejednoliko troi. Kako je u
centru povrinski pritisak beskonano velik, moe doi do potekoa kod
podmazivanja. Taj se problem rjeava tako da se izrauju prstenasti rukavci ili
leaste uporne ploe

a) S punom nalenom povrinom, b) s prstenastom nalenom povrinom,

c) s prstenastom nalenom povrinom i leastom potpornom ploom,
d) kuglasti rukavac

21.5.2009

170

OPTEREENJA OSOVINA I VRATILA

Veina osovina i vratila mogu se u praksi smatrati nosaima na dva ili vie
leaja.
Vanjske sile koje djeluju na elemente smjetene na osovini ili vratilu (zupanike,
remenice, lananike, koloture itd.) uzrokuju reakcijske sile u leajevima koje skupa
s vanjskim silama uzrokuju momente savijanja u poprenim presjecima.
Sile, a time i momenti savijanja, openito djeluju u dvije okomite ravnine (ravnini
xz i yz). Momenti savijanja Msx i Msy stvaraju u tim dvjema ravninama rezultirajui
moment savijanja Ms, koji u osovini ili vratilu uzrokuje naprezanje na savijanje:
2
2
Ms = Msx
+ Msy

21.5.2009

171

21.5.2009

Primjer odreivanja momenata savijanja vratila Msx i Msy za

obostrano uleiten konini zupanik

172

PRORAUN OSOVINA I VRATILA

Pri dimenzioniranju osovina i vratila priblino se odreuje njihov najmanji potrebni
promjer, pri emu se uzimaju u obzir samo optereenja na savijanje i torziju.
Nakon odabira primjerenih promjera mora se izvriti i detaljan proraun
vrstoe, gdje se uzimaju u obzir:
9 eventualne aksijalne sile
9 koncentracija naprezanja uz ljebove i prijelaze,
9 kvaliteta povrine i
9 utjecaj veliine (promjera) osovine i vratila.

21.5.2009

173

Projektni proraun
Dimenzioniranje osovina
Pri dimenzioniranju osovina, smatra se da su one optereene samo momentom
savijanja Ms. Najvei moment savijanja uzrokuje u osovini najvee naprezanje na
savijanje s:

s =

Ms
Ms
=
sdop
3
W
d
32

Odakle slijedi potrebni promjer osovine:

d mm minimalni promjer osovine

d 3

21.5.2009

32 Ms

sdop

Ms - Nmm maksimalni moment savijanja

sdop N/mm2 doputeno naprezanje na savijanje
materijala osovine
174

Dimenzioniranje vratila
Budui da je kod vratila osnovno naprezanje na torziju, jer vratilo prenosi snagu,
dovoljno je u projektnom proraunu promjer vratila odrediti samo na temelju
torzionog naprezanja. Prema tome, u prvoj se fazi prorauna, savijanje
zanemaruje. Zbog zanemarenog naprezanja na savijanje rauna se sa smanjenim
doputenim naprezanjem na torziju.

t =

T
T
=
tdop
3
Wp d
16

Odakle slijedi potrebni promjer vratila:

d 3

16T

tdop

d mm minimalni promjer vratila

T Nmm moment torzije
tdop N/mm2 - doputeno naprezanje na torziju
materijala vratila

21.5.2009

175

Nakon odreivanja osnovnih dimenzija se u procijenjenom kritinom presjeku

provodi kontrolni proraun naprezanja, pri emu treba biti postignuta sigurnost
na pojavu plastine deformacije:
sp spmin
i sigurnost na lom u konstrukcijskom elementu uslijed zamora materijala:
sD sDmin

21.5.2009

176

Kontrolni proraun (prema DIN 743)

Nakon projektnog prorauna potrebno je napraviti dvije vrste kontrola:
9Kontrola na plastinu deformaciju ova se kontrola izvodi za maksimalna
optereenja koja najee nastupaju pri pokretanju ili koenju stroja. Potrebno je
kontrolirati da li e osovina ili vratilo biti optereeni preko granice poputanja (Re ili
Rp0,2)
9 Kontrola na mogui lom koji nastaje nakog dulje vremena izloenosti
dinamikom optereenju zamor materijala

21.5.2009

177

21.5.2009

178

21.5.2009

179

KRITINE BRZINE VRTNJE OSOVINE ILI VRATILA

Fleksijska kritina brzina vrtnje
Osovine i vratila tvore, skupa s masama privrenim na njima, elastini opruni
sustav. Zbog vanjskih optereenja osovine i vratila elastino se deformiraju i vibriraju
vlastitom frekvencijom.
Pri vrtnji dolazi, zbog neuravnoteenosti masa, do dodatnih impulsa centrifugalnih
sila koji su ovisni o brzini vrtnje i masi elemenata smjetenih na osovinu ili vratilo.
Dodatni impulsi centrifugalnih sila posljedica su neizbjenog odstupanja prilikom
izrade zbog kojih se poloaj teita na osovini ili vratilu smjetenih rotirajuih masa
ne podudara s teoretskim poloajem na liniji savijanja.
Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom frekvencijom vibriranja osovine
ili vratila i na njima smjetenih masa, dolazi do rezonancije.

21.5.2009

180

U tom sluaju amplituda vibriranja skokovito se povea, to moe dovesti do loma

osovine ili vratila.
Brzina vrtnje, kod koje dolazi do rezonancije, naziva se fleksijska kritina brzina
vrtnje, ns krit.

a) teoretski i stvarni poloaj teita b) ovisnost progiba vratila fG o brzini vrtnje

21.5.2009

181

Ako je na osovinu ili vratilo namjeten samo jedan strojni element mase m, savojna
kritina brzina vrtnje rauna se prema izrazu:

nskrit

K
2

c
K
=
m 2

g
fG

ns krit - s1 - savojna kritina brzina vrtnje

K - koeficijent uleitenja osovine ili vratila
K = 1,0 rotirajue osovine kod obostranog uleitenja
K = 0,9 rotirajue osovine kod konzolnog uleitenja
K = 1,3 mirujue osovine
c - N/m - krutost osovine ili vratila u teitu mase strojnog elementa; c = mg/fG
m kg - masa strojnog elementa na osovini
fG m - progib osovine u teitu mase strojnog elementa zbog sile tee

21.5.2009

182

Ako je na vratilo ili glavinu smjeteno vie strojnih elemenata s masama m1, m2, m3
itd., raunaju se pojedine savojne kritine brzine vrtnje ns krit1, ns krit2, ns krit3 itd.
Savojna kritina brzina vrtnje itavog sustava tako iznosi:

1
2
nukrit

1
2
nukrit
1

1
2
nukrit
2

1
2
nukrit
3

+K

Prilikom odreivanja savojne kritine brzine vrtnje nije uzimana u obzir masa osovine
ili vratila. To znai da je izraunana savojna kritina brzina vrtnje vea od stvarne
(razlika je vea kod veih masa, te kod veih progiba osovine ili vratila). Zbog toga
je, iz sigurnosnih razloga, osovine i vratila u praksi potrebno dimenzionirati tako da
stvarna brzina vrtnje prilikom rada bude za priblino 30% vea ili manja od savojne
kritine brzine vrtnje: 1,3ns krit n 0,7ns krit. Kod tekih osovina i vratila, na koje su
smjeteni laki strojni elementi, uzima se u obzir masa dijela osovine ili vratila na
kojemu je namjeten pojedini strojni element

21.5.2009

183

Torzijska kritina brzina vrtnje

Vratila stvaraju, skupa s masama na njih namjetenih elemenata, torzijski opruni
sustav koji torzijski vibrira vlastitom frekvencijom pod utjecajem vanjskog optereenja
(okretnog momenta). Zbog neuravnoteenosti elemenata smjetenih na vratilo dolazi
do dodatnih torzijskih impulsa koji su ovisni o brzini vrtnje i masi elemenata
namjetenih na vratilo. Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom
frekvencijom torzijskog vibriranja vratila i na njih namjetenih elemenata, dolazi do
rezonancije. Brzina vrtnje pri kojoj se to dogaa naziva se torzijska kritina brzina
vrtnje; nt krit, a rauna se prema izrazu:

ntkrit

ct
I

ct - Nm/rad - torzijska krutost vratila

I - kgm2 - moment otpora mase vratila i na njemu smjetenih elemenata

21.5.2009

184

Torzijska krutost ct za glatko vratilo iznosi:

ct =

d4G
32 l

Torzijska krutost za stepenasto vratilo iznosi:

ct =

32 l1
l2
l3
+
+
+K
4
4
4
d1 d 2 d 3

ct - Nmm/rad - torzijska krutost vratila

d - mm - promjer vratila; kod stepenastog vratila promjer pojedinog odsjeka vratila
l - mm - duina vratila; kod stepenastog vratila duina pojedinog odsjeka vratila
G - N/mm2 - modul smika materijala vratila.

21.5.2009

185

LEAJI

Osnovna je funkcija leaja noenje pominih dijelova

konstrukcija, prvenstveno vratila i osovina.
Oni dre vratila i osovine u odreenom poloaju,
omoguavaju njihovo okretanje te prenoenje sila na
kuite i postolja.

TRENJE U LEAJIMA
Leaji se podmazuju da bi gubici trenja, a time i
zagrijavanje, bili to manje.
Trenje je otpor koji se javlja izmeu povrina nalijeganja
dvaju tijela i suprostavlja se meusobnom gibanju:

klizanjem, kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja)

onemoguuje gibanje (trenje mirovanja).
Za leaje ima znaenje samo trenje gibanja.

Prema nainu gibanja postoje sljedee vrste trenja:

Trenje klizanja, kada povrine nalijeganja klize jedna po

drugoj (klizni leaj)

Trenje kotrljanja i trenje valjanja, kada se dva
elastina tijela kotrljaju ili valjaju jedan po drugom
(valjni leaj)

Prema stanju povrina nalijeganja postoje sljedee vrste

trenja:
a) Suho trenje kada izmeu
dodirnih povrina nema nikakvog
stranog sloja
b) Mjeovito trenje djelomino
trenje vrstih tijela, a
djelomino tekue trenje
1 pomini dio
2 mirujui dio
3 meusloj

c) Tekue trenje povrine

nalijeganja se ne dodiruju,
njihove vrhove razdvaja nosivi
tekui ili plinoviti sloj

Leaji se dijele na dvije grupe:

Valjne

Klizne

Valjni leaj

Klizni leaj

VALJNI LEAJI

Prednosti (usporedba s kliznim leajima)

Manji otpor trenja

konstantan koeficijent trenja u radu i pri upuivanju

mala potronja maziva

nije potrebno odravanje (oteeni leaj zamjenjuje se
novim)

ne zahtijevaju vrijeme uhodavanja

visoko normirani, proizvode se u velikim serijama zbog ega
su jeftiniji.

Nedostaci (usporedba s kliznim leajima)

osjetljivi na udarce

brzina vrtnje im je ograniena

osjetljivi na neistoe

kod veih brzina vrtnje pojavljuje se um

trajnost im se smanjuje poveanjem brzine vrtnje

zahtijevaju vee dimenzije za ugradnju u radijalnom smjeru.

Vrste valjnih elemenata

Kuglice

Stoci

Valjii

Iglice

Bavice

VRSTE VALJNIH LEAJA

Prema obliku valjnih elemenata leaji se dijele na:

Kuglini leaj

Igliasti leaj

Konini valjkasti leaj

Valjkasti leaj

Bavasti leaj

Dijelovi valjnog leaja

Kavez

Vanjska staza

Valjni
element

Unutarnja staza

Materijali za izradu dijelova valjnih leaja

Valjni elementi te vanjska i unutarnja staza:

4140 (100Cr2)

4146 (100Cr6)

4340 (100CrMn6)
Elementi se nakon oblikovanja kale, bruse i poliraju. Kale se na
tvrdou 58 65 HRc.
Kavezi:

tancani elini lim

mjed

slitine aluminija

plastine mase (PA 66)

PRORAUN VALJNIH LEAJA

Valjni su leaji standardizirani, pa je za njih potrebno
napraviti samo kontrolni proraun.
U praksi se koriste dva tipa kontrolnih prorauna:

Kontrola trajnosti leaj se odabere iz kataloga
proizvoaa prema konstrukciji i geometriji uleitenja,
pa se na temelju njegove dinamike nosivosti odredi
trajnost

Kontrola dinamike nosivosti za zahtjevanu trajnost i
poznato optereenje, proraunava se dinamika nosivost i
odabire leaj

Trajnost leaja
Trajnost leaja se definira u milijunima (106) okretaja ili
ee u satima, kao vrijeme koje leaj provede u radu do
prve pojave zamora materijala.
Nominalna (nazivna) trajnost za skupinu leaja je ona
trajnost u satima, koju dostigne 90 % kontroliranih leaja
prije pojave prvih znakova zamora materijala valjnih
elemenata i staza.

Oteenje staze valjnog leaja uslijed

zamora

Detalj oteenja

Proraun ekvivalentnog optereenja na leaju

Optereivanje leaja

Fr

Fa

Dinamika nosivost C:
isto radijalno (kod radijalnih leaja ) ili
isto aksijalno (kod aksijalni leaja)
konstantno optereenje, kojim se smije
opteretiti skupina jednakih leaja s
nazivnom trajnou od 106 okretaja, ili s
trajnou od 500 sati pri konstantnoj
brzini od 33,3 min-1.

Ekvivalentno optereenje P:
Kako su leaji vrlo esto optereeni i radijalnim Fr i
aksijalnim optereenjem Fa , kontrolu trajnosti vri se s
ekvivalentnim optereenjem prema izrazu:

P = X Fr + Y Fa [kN]

Proraun nominalne trajnosti leaja

p

Lh10

6
C
10

=
P 60 n

Gdje je:

Lh10 [h] trajnost leaja u satima uz 10 % vjerojatnost

da e doi do oteenja leaja

C [kN] dinamika nosivost leaja (iz kataloga

proizvoaa)

P [kN] ekvivalentno optereenje leaja

p eksponent jednadbe vijeka trajanja
p = 3 za kugline leaje, p = 10/3 za sve druge leaje
n [min-1] brzina vrtnje vratila

DINAMIKI FAKTOR LEAJA drugi nain za

odreivanje zahtijevane trajnosti leajeva
Lh
C
p
fL =
fn =
P
500

gdje je faktor broja okretaja:

33,3
fn =
n
p

Preporuene vrijednosti (iz kataloga leajeva) za fL:

fL = 1 ... 2 poljoprivredni strojevi

1,5 ... 4 brodogradnja
2 ... 4,5 alatni strojevi; reduktori openito
4 ... 6 transportna tehnika
1,5 ... 4,5 - elektromotori

Trajnost leaja ovisi o namjeni stroja, u kojeg je leaj

ugraen, njegovom optereenju, a kree se unutar
iskustvenih vrijednosti:

Ureaj
Kuanski aparati

Trajnost Lh
1 500...3 000

Alatni strojevi

15 000...25 000

Dizalice

10 000...15 000

EM < 4 kW

8 000...15 000

Srednji EM

15 000...25 000

Veliki EM

20 000...30 000

Automobili

2 000...5 000

Teretni vagoni

20 000

Putniki vagoni

40 000

Propelerske osovine vel. brodova

80 000...100 000

Naini podmazivanja uljem

Podmazivanje
uranjanjem (uljna
kupka)

Podmazivanje
trcanjem

Podmazivanje
cirkulacijom

Izbor naina podmazivanja uljem

Izbor naina podmazivanja obavlja se na temelju obodne brzine

na srednjem promjeru leaja.

n
v = dm
60

m/s

v < 10 m/s uljna kupka

v < 20 (30) m/s cirkulacijsko podmazivanje (ulje je
pod tlakom od 0,5 do 1,5 bara)

v > 20 m/s posebnim rasprskaem promjera 2,5 mm.

Podmazivanje mau
Podmazivanje mau koristi se kod cca 90 % leajeva.
Znaajnije prednosti podmazivanja mau su:

niski konstrukcijski zahtjevi

dobro brtvljenje

dugotrajno podmazivanje i bez naknadnog dodavanja masti
Ovakav se nain podmazivanja bez ikakvih problema koristi
za obodne brzine < 5 m/s, a za vee potrebno je konzultirati
proizvoaa leaja.

Punjenje leaja mau

prilikom ugradnje

Punjenje leaja mau

preko mazalice

Izbor masti za podmazivanje leaja

P/C 0,15 Ca-, K-, Na-, Li- mast

P/C > 0,15 masti za visoke tlakove Li-, i Ba- mast
Po svom su sastavu masti mjeavine sapuna (Na, Ca, itd.)
s uljima iji je osnovna viskoznost od 100 do 220 mm2/s.

Brtvljenje
Uloga je brtvljenja:

Zadrati sredstvo za podmazivanje u leaju

Sprijeiti prodor neistoa u leaj iz okolia
Radijalne brtve

Labirintne
brtve

Filcane brtve

Izbor tolerancija vratila i kuita na mjestu ugradnje

valjnog leaja
Tolerancije vratila: j5 i k5
Tolerancije kuita: H6 i K6

Granini brojevi okretaja

Granini brojevi okretaja vrlo se esto mogu pronai u
katazima proizvoaa, ako to nije sluaj tada se koristi
sljedee pravilo:

Leaj podmazivan mau:
ngr dm 0,6 106 min-1 mm kuglini leaj
ngr dm 0,3 106 min-1 mm valjkasti leaj

Leaj podmazivan uljem:
ngr dm = 0,5 106 min-1 mm uljna kupka
ngr dm = 0,8 106 min-1 mm tlano podmazivanje
ngr dm > 0,8 106 min-1 mm ubrizgavanje direktno u leaj
ngr dm 0,8 106 min-1 mm uljnom maglom

Primjeri ugradnje valjnih leaja

Reduktor

Mjenja kamiona

U kotau vozila

U diferencijalu vozila

U kuki dizalice

U prigonu
tokarskog stroja

Teleskop

Aksijalni leaj
teleskopa

KLIZNI LEAJI

a) Radijalni leaj

b) Aksijalni leaj

b - irina leaja
h0 - minimalna debljina uljnog
filma

F - optereenje

1 vratilo promjera d
2 blazinica promjera D
3 prsten aksijalnog leaja s vanjskim promjerom da i unutarnjim
promjerom di
4 pomini prsten

Prednosti kliznih leaja (u odnosu na valjne leaje)

Relativno jednostavne konstrukcije i izrade

Uljni film ima veliku povrinu, zbog ega priguuju
vibracije i udarce

Neosjetljivi na neistoe u ulju

Omoguuju velik raspon zranosti

Kod veih promjera su jeftiniji od valjnih leaja

Konstruktivno se lako prilagode stroju

Nedostaci kliznih leaja (u odnosu na valjne leaje)

Kod malih brzina pri pokretanju imaju velik koeficijent

trenja

Vrlo su osjetljivi na nedostatak ulja

Konstrukcije s vertikalnim vratilom su kompliciranije
nego li kod valjnih leaja

Kod veih promjera su jeftiniji od valjnih leaja

Konstruktivno se lako prilagode stroju

SVOJSTVA MAZIVA
Mazivost nemjerljiva veliina, ve svojstvo maziva da na
metalnim povrinama tvore zatitni sloj.
Viskoznost unutarnje trenje u tekuinama i plinovima.
Prema Newtonovom zakonu viskozitet je ovisan o:

veliini povrine tekuine

Profil brzine

brzini pomicanja slojeva tekuine

Udaljenost stijenki

udaljenosti slojeva

Sloj 1

Sloj 2

Brzina strujanja

Dinamiki viskozitet :
Mjerna jedinica je 1 Pas (Pascal sekunda)= 1 Ns/m2
1 mPas = 10-3 Pas = 1 cP (centi Poise) stara jedinica
u cgs sustavu
Kinematski viskozitet :

Mjerna jedinica je 1 m2/s ili 1 mm2/s= 10-6 m2/s

1 mm2/s = 1 cSt (centi stoks) - u starom cgs sustavu
Razlikujemo: 40 i 50 (mjereno na 40C i na 50C);

- gustoa

VRSTE ULJA
Mineralna ulja najrairenija; dobivaju se iz sirove nafte i
kamenog ugljena. Mogu biti ista kako se dobiju preradom,
ili rafinirana koja se naknadno obrauju dodavanjem raznih
aditiva
Sintetska ulja osnovni sadraj su poliesteri. Vrlo su
stabilna, ali su 2 do 3 puta skuplja od mineralnih ulja
Organska ulja biljnog i ivotinjskog porijekla: ricinusovo,
repiino, kotano itd. Nisu stabilna, podlona su oksidaciji.
Imaju dobru mazivost pa se koriste kao legirajua za
mineralna ulja.

HIDRODINAMIKO PODMAZIVANJE KOD

RADIJALNIH KLIZNIH LEAJA

n=0
n malo

Suho trenje

Mjeovito
trenje

n veliko

Hidrodinamiko
trenje

Raspodjela tlaka u uljnom filmu du oboda radijalnog

leaja pod djelovanjem konstantnog optereenja

Raspodjela tlaka u uljnom filmu u aksijalnom smjeru

a) Raspodjela tlaka za irinu leaja b; p kada bi irina

leaja bila beskonana
b) Raspodjela tlaka za nagnuto vratilo
c) Raspodjela tlaka za savijeno vratilo

Nosivost leaja

Srednji tlak u leaju:

F
F
ps =
=
ps , dop
2
bd d

F optereenje leaja u [N]

d nazivni promjer leaja u [mm]
b irina leaja u [mm]
Ps,dop doputeno specifino optereenje
leaja u [N/mm2]
= b/d = 0,2 ... 1 ... (1,5)

Utjecaj irine leaja na opteretivost

a) Mala irina leaja: pmax veliko, dobro odvoenje topline

iz leaja
b) Velika irina leaja: pmax malo, loe odvoenje topline
iz leaja

Utjecaj zranosti na raspodjelu tlaka u leaju

a) Mala zranost: mala debljina uljnog filma

b) Velika zranost: velika debljina uljnog filma

Stribeckova krivulja
Krivulja koja definira vrste trenja u leaju u ovisnosti o
brzini vrtnje kod konstatnog tlaka i viskoznosti
Suho trenje. trenje pokretanja

Ps malo
- veliko

Ps

red
s

,
e
j
n

je
n
d
s re

Ps veliko
- malo

Hidrodinamiko trenje
Mjeovito trenje

npr

Ps = konst.

Hladni leaj

Zagrijani leaj

Kod pokretanja leaja i kod zaustavljanja Stribeckova

krivulja nije ista, jer se kod viih temperatura (kada je
leaj zagrijan na radnu temperaturu) viskoznost smanjuje.

Materijali za izradu kliznih leaja

Gornje kuite leaja ljevano

Donje kuite leaja ljevano

Blazinica

Masivni leaji - SL i CuSnZn (materijali vee vrstoe)

Leaji s ulivenim blazinicama Osnovni materijal vee
vrstoe, klizni sloj je uliven

Klizni sloj od SL 150, SL 200, SL 250 i SL 300

Sinter metali od Fe, Cu, Sn, Zn, Pb

Cu legiran s Pb, Sn, Zn, Al

Legure Pb i Zn


Umjetni materijali polioksimetilen (POM) i

politetrafluoretilen (PTFE)-teflon

Drvo preano pod parom

Guma podmazuju se vodom, npr. kod pumpi

Keramiki materijali kod aparata u kemijskoj industriji

OZNAKA MATERIJALA
BLAZINICE
LgPbSn10
LgSn80
G-Cu Sn12Pb

ps ,dop

OPASKA

3...1

v 1...4 m/s

30...<10
< 60

v 1...5 m/s za visoko

optereene leaje
Za leaje s velikim vrnim
optereenjima

G-CuSn10Pb

< 60

Za leajne ahure

CuZn31Si

15...4

Za leajne ahure

CuSn8 (Caro bronca)

20...8

Za leajne ahure

SL
PTFE
Sinter bronce

2...1

v 1...4 m/s

30 (150)

Za leajne ahure

80

Za leajne ahure

Proraun radijalnog kliznog leaja

Osnova prorauna je Reynoldsova diferencijalna
jednadba
za
hidrodinamiko
podmazivanje
i
Newtonova teorija za smino naprezanje kod
laminarnog strujanja.
Proraun se sastoji od:

odreivanja debljine uljnog filma

koeficijenta trenja

toplinske bilance

odabira ulja

AKSIJALNI KLIZNI LEAJI

Aksijalni klizni leaji preuzimaju aksijalne sile koje djeluju
na vratilo. Ugrauju se kod:

svih vertikalnih strojeva

parnih i vodnih turbina zbog reakcije koja se pojavljuje
zbog djelovanja mlaza te uslijed teine kod vertiklanih
turbina
Posebno su vane kod vodnih turbina koje su se do primjene
aksijalnih leaja gradile za snage do 2000 kW, dok se danas
rade vertilane i do 750 MW.

Aksijalni klizni
leaj vertikalne
vodne turbine

Montaa aksijalnog kliznog leaja


osovinskog voda brodova zbog djelovanja sile propulzije

Aksijalni klizni leaj omoguio je gradnju velikih brodova s
jednim pogonskim sklopom, dok su se nekada putniki brodovi
gradili i s 4 pogonska sklopa.

Aksijalni klizni leaj

propelerske osovine

Propelerska osovina

Hidrostatski aksijalni leaji

Pumpom se tlai ulje izmeu
kliznih povrina, koje zatim
otjee van.
Pravilnom konstrukcijom
(odgovarajuim dimenzijama
prstena i recesa) moe
postii da i pri pokretanju i
pri zaustavljanju leaj radi s
tekuim trenjem.

Hidrostatski leaji kod hidrostatskih

strojeva

Tlak radne tekuine koristi se

za ostvarivanje hidrostatskog
tlaka za podmazivanje leaja

Segmentni aksijalni klizni leaj

Ugradnja kliznih leaja

Oblici klinova kod aksijalnih kliznih leaja