Professional Documents
Culture Documents
poslovnoj komunikaciji
drugo izdanje
www.prirucnik.hr
Dragi zaposlenici,
pred vama je prirunik ija
je namjena olakavanje
vae svakodnevne poslovne
komunikacije i podizanje razine
jezine kulture u njoj.
Nadamo se da ete
primjenjujui savjete iz
ovoga prirunika, nastaloga u
okviru drutveno odgovornih
aktivnosti Coca-Cole HBC
Hrvatska, svojim suradnicima
i poslovnim partnerima dati
dobar primjer primjerene
i jezino pravilne poslovne
komunikacije.
Odjel za komunikacije i odnose s javnou
Coca-Cole HBC Hrvatska
Predgovor
Temeljni je cilj ovoga prirunika dvojak.
Ui je cilj, onaj koji je u prvome trenutku potaknuo nastajanje ovoga prirunika, podizanje razine jezine kulture u komunikaciji u tvrtki Coca-Cola
HBC Hrvatska i izvan nje, tj. u meusobnoj poslovnoj komunikaciji njezinih
zaposlenika te komunikaciji zaposlenika tvrtke sa svim njezinim dionicima,
kupcima i potroaima. Drugi, jo vaniji cilj, u koji je ukljuen i prvi, podizanje je razine jezine kulture u poslovnoj komunikaciji uope.
Ona je veoma esto ugroena predrasudama da se neto ne moe izrei na
hrvatskome jeziku, da se pojmovi engleskim ili kojim drugim stranim jezikom opisuju bolje i preciznije te da je komunikacija koja se temelji na stranim nazivima ili na djelomino ili posve prilagoenim stranim rijeima (u
praksi veoma esto do neprepoznatljivosti iskrivljenim engleskim nazivima)
upravo ona koja omoguuje sporazumijevanje na meunarodnoj razini.
Nema meutim niega to se moe izrei na engleskome ili kojemu drugom jeziku, a to se ne bi moglo izrei na hrvatskome, a komunikaciju na
meunarodnoj razini moe unaprijediti samo temeljito poznavanje drugih
jezika, u prvome redu engleskoga, a nipoto neprimjereno unoenje stranih
elemenata u hrvatski jezik. U jezinoj bi se uporabi u svakome trenutku
trebalo zrcaliti potovanje prema jezinoj i drutvenoj zajednici kojoj se pripada. esto se zaboravlja da je i u Ustavu Republike Hrvatske, u njegovu 12.
lanku, izrijekom navedeno: U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi
hrvatski jezik i latinino pismo.
Prirunik je nastao u okviru stalna nastojanja tvrtke da posluje u skladu
s naelima drutvene odgovornosti, a to je svakako i odgovornost prema
vlastitu jeziku, osobito u dananje vrijeme u kojem se odreuje budui status
hrvatskoga jezika u Europskoj uniji.
Prirunik nije pravopis, nije gramatika, nije rjenik. On je praktino pomagalo, vrsta praktinoga i namjenskoga jezinoga savjetnika, nastalo na temelju zbirke tekstova lektoriranih tijekom dviju godina, a u kojoj su tekstovi
namijenjeni unutarnjoj i vanjskoj komunikaciji koja se u tome razdoblju
odvijala u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska.
Zbirku tekstova ine poslovni dopisi svih vrsta, promidbeni i marketinki
materijali, plakati, leci, organizacijske obavijesti, objave za medije, lanci
za tvrtkin asopis Ljudi itd. Tijekom tih dviju godina rjeavane su gotovo
Sadraj
1. Administrativni funkcionalni stil
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
10
11
11
12
13
1.5.1. Pleonazmi
1.5.2. Ustrojstva nepunoznani glagol + imenica
1.5.3. Vezna sredstva s namjerom da, u sluaju ako, u sluaju kad itd.
16
18
18
1.6.
1.7.
10
19
22
25
27
32
34
35
35
36
38
38
42
46
46
48
49
52
55
58
Pravopis
58
3.1.1. , , d,
3.1.2. Ije/je
58
59
59
59
61
61
65
69
72
72
74
74
76
76
81
85
86
86
87
89
89
90
90
iznijeti itd.
i sloenice (javnozdravstveni)
Brojevne izvedenice
Komparativ i superlativ pridjeva optimalan,
minimalan, maksimalan
90
90
91
94
95
95
96
97
97
98
98
99
100
101
101
101
101
104
104
104
105
105
110
111
111
123
128
128
Rjenik
132
Dodaci
254
256
263
264
269
1.
administrativni
funkcionalni
stil
1.1.
Funkcionalni stilovi standardnoga jezika
Budui da hrvatski jezik koji je u javnoj uporabi (hrvatski standardni jezik)
mora podmiriti mnotvo razliitih komunikacijskih zahtjeva, on se raslojava
na stilove. Hrvatski je standardni jezik (jezik koji je obvezatan u javnoj uporabi i koji se ui u kolama) i jezik knjievnosti i jezik razgovora i jezik novina i
jezik ureda i jezik znanosti te se u skladu s tim osnovnim funkcijama dijeli na
pet osnovnih stilova: knjievnoumjetniki, razgovorni, publicistiki, administrativni i znanstveni. Ti se stilovi meusobno proimaju i isprepliu.
U ovome priruniku, u kojemu je rije u prvome redu o hrvatskome jeziku u
poslovnoj komunikaciji, pozornost emo posvetiti administrativnomu funkcionalnom stilu.
Administrativnim se funkcionalnim stilom piu dopisi, poslovna pisma,
zapisnici, izvjea, molbe, albe, okrunice, obavijesti, statuti, zakoni, propisi
itd. To je stil na kojemu se (meu ostalim) odvija (tj. trebala bi se odvijati)
10
1.2.
Poeljne znaajke administrativnoga stila
Poeljne su znaajke administrativnoga funkcionalnog stila hrvatskoga standardnog jezika: ustaljena struktura (drukija naravno za svaku vrstu teksta
koji je spomenut u prethodnome odjeljku), injeninost, objektivnost, jednostavnost, loginost, saetost i preglednost te potpuna usklaenost s normama
hrvatskoga standardnog jezika (koje su zabiljeene u pravopisu, gramatici i
rjeniku te u jezinim savjetnicima).
Budui da administrativni funkcionalni stil ima strog odnos prema normi,
tekstovi pisani tim stilom trebaju u cijelosti potovati normu hrvatskoga
standardnog jezika. To znai da se beziznimno valja pridravati pravopisnih
pravila o pisanju velikih i malih poetnih slova, glasova i glasovnih skupina,
jednaenju glasova, pravila o pisanju rijei iz tuih jezika, sastavljenome i
rastavljenome pisanju rijei, interpunkcijskih i pravopisnih znakova te kratica.
Valja se pridravati i gramatikih pravila te svih ostalih norma standardnoga
jezika. Meutim, primjeri iz prakse nerijetko pokazuju da se kre neki od
navedenih zahtjeva, najee zahtjev za saetim, jasnim i jednostavnim izraavanjem te da se u poslovnoj komunikaciji esto ne potuju norme standardnoga jezika.
1.3.
Uprosjeenost jezika poslovne komunikacije
Jezik poslovne komunikacije na svim razinama tei uprosjeenosti. U njemu
u pravilu nema stilskih figura niti su one u njemu poeljne. Kad jezini
prirunici doputaju dvostrukosti, izmeu rijei i pravopisnih rjeenja
koja se osjeaju kao obinija i ea i onih koja se doivljavaju kao rjea
ili stilski obojena, u jeziku poslovne komunikacije u pravilu prevladavaju
prva. U njemu npr. nema rjeih glagolskih vremena (aorista, imperfekta
ili pluskvamperfekta perfekt je jedini nain izricanja prologa vremena
koji administrativni stil i poslovna komunikacija trebaju) ni naina (npr.
11
1.4.
Jezine nepravilnosti u administrativnome stilu
Jezine nepravilnosti koje se nerijetko pojavljuju u administrativnome stilu
katkad su posljedica nedovoljne pismenosti, esto i nedovoljnoga poznavanja
administrativnoga stila i pismenosti u tom stilu (i tada ih je i lake ukloniti
jer e odgovor na dvojbu dati jezini prirunici ili lektori), a esto su sloenije naravi. Rije je o problemima koji nastaju u prvome redu zbog velikoga
utjecaja engleskog jezika na hrvatski jezik openito, a pogotovo na jezike
pojedinih struka kao to su informatika, ekonomija (osobito menadment i
marketing), kemija, ouvanje okolia, komunikologija itd. S obzirom na to da
suvremena poslovna komunikacija obvezatno ukljuuje i nazive tih struka,
jedan je od najeih problema pri poslovnoj komunikaciji kako postupati s
engleskim nazivima za koje ne znamo domai naziv.
U nazivlje spomenutih struka esto se preuzima engleska rije ili naziv bez
ikakve prilagodbe hrvatskomu jeziku ili se provodi samo djelomina pravopisna prilagodba koja je najee vie motivirana nedovoljnim poznavanjem
engleskoga pravopisa nego eljom za prilagodbom hrvatskomu sustavu.
Meutim, valja imati na umu da je jedno od osnovnih naela koje treba
primjenjivati da svaki strani naziv, kad god je to mogue, treba zamijeniti
hrvatskim. U tome mogu pomoi rjenici te, kad je rije o strunim nazivima,
strunjaci odreenih struka u suradnji s jezikoslovcima. U daljnjemu se
tekstu u ovoj toki objanjavaju najee stilske nepravilnosti tipine za
administrativni stil i stil poslovne komunikacije, u 2. toki donosi se pregled
sluajeva u kojima se najee grijei u tim stilovima pod utjecajem
12
1.5.
Ustrojstva koja treba izbjegavati u administrativnome stilu
Neka ustrojstva koja se esto pojavljuju u administrativnim tekstovima ne
treba upotrebljavati. To su npr.:
14
15
1.5.1. pleonazmi
U administrativnome su stilu esti i pleonazmi, tj. izrazi kojima se nepotrebno udvaja isto znaenje. Oni takoer nisu poeljna znaajka toga stila. esti
su pleonazmi u tom stilu:
ak tovie > ak ili tovie (istoznane rijei)
esto puta > esto
daljni rast > rast
daljnje irenje > irenje
loa mana > mana (mana je uvijek loa)
meusobna suradnja > suradnja
otprilike oko > otprilike ili oko (otprilike i oko istoznane su rijei)
ponavljanje iz poetka > ponavljanje
ponovni povrat > povrat (ta rije podrazumijeva da je to ve bilo)
porazgovarati zajedno > porazgovarati (porazgovarati s kim moe se
samo uz sudjelovanje obiju strana)
trei po redu > trei (ako je tko trei po redu, on je jednostavno trei)
veliko mnotvo > mnotvo (mnotvo je nuno veliko)
u razdoblju od sijenja do lipnja > od sijenja do lipnja
uteda u visini od oko > uteda od oko
veliki proizvodni div > proizvodni div
vremensko razdoblje > razdoblje (jer razdoblje je uvijek i nuno vremensko)
zajedno s > s (ako smo s kim, onda smo zajedno; postoje meutim
konteksti u kojima je nuno ostaviti zajedno s: npr. u reenici: Hrvatski
odbojkai igrat e u treoj skupini zajedno s Maarskom, Finskom i Grkom,
zajedno s je potrebno jer to znai da e Maarska, Finska, Grka i
Hrvatska igrati u istoj skupini, a reenica Hrvatski odbojkai igrat e u
treoj skupini s Maarskom, Finskom i Grkom znaila bi da e hrvatski
rukometai igrati utakmice protiv rukometaa tih triju zemalja).
16
0.5L gratis
na dar!
0,5 L
besplatno!
0,5 L
na dar!
17
1.5.3. vezna sredstva s namjerom da, u sluaju ako, u sluaju kad itd.
U administrativnome stilu esto se upotrebljavaju vezna sredstva s namjerom
da, u sluaju ako, u sluaju kad, u vrijeme kad, na mjestu gdje, to je rezultat/posljedica toga to. Umjesto njih bolje je upotrebljavati jednostavnije veznike ili vezna sredstva bez punoznanih rijei (namjera, posljedica, mjesto, vrijeme), npr.:
Nai rezultati nisu slabiji od prologodinjih, to je rezultat injenice da
smo nastavili ulagati u nove proizvode. > Nai rezultati nisu slabiji od
prologodinjih jer (zato to) smo nastavili ulagati u nove proizvode.
Uinili smo to s namjerom da poboljamo rad odjela. > Uinili smo to da
poboljamo rad odjela.; Uinili smo to kako bismo poboljali rad odjela.
18
1.6.
itanje elektronikih adresa
U poslovnoj komunikaciji nerijetko treba usmeno dati kakvu elektroniku
adresu (e-adresu) ili adresu mrene stranice. Pritom nerijetko dolazi do
nedoumica kako se ta adresa ita.
Znak @ u hrvatskome se esto ita kao majmun ili monkey, rjee at [et], a jo
rjee kod ili pri. U engleskome se monkey u tome znaenju ne upotrebljava,
nego se taj znak ita at. Stoga je preporuljivo itati ga kao pri, a ako tko eli
upotrijebiti engleski naziv, on je at [et].
adresa e-pote
e-adresa
e-mail
e-pota, e-adresa, e-poruka
Uveo sam
e-mail.
Daj mi svoj
e-mail.
Dobio sam
e-mail.
Uveo sam
e-potu.
Daj mi svoju
e-adresu.
Dobio sam
e-poruku.
19
cijena
moe biti
sniena
30 %
cijena ne
moe biti
sniena
-30 %
U engleskome se znak - ita dash, to znai crtica. Taj se znak u hrvatskome ita na tri razliita naina: crtica, minus i povlaka. Rije povlaka ne
pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Prednost je naziva minus to je
posve jednoznaan te ne moe doi do nesporazuma i zamjene sa znakom
_ koji se takoer esto nalazi u adresama. Znak _ koji se katkada pojavljuje u e-adresi najee se ita kao donja crtica (crta).
www najee se ita ve ve ve. Meutim, ispravan je nain itanja dvostruko ve, dvostruko ve, dvostruko ve jer ve ve ve oznauje vvv. Na engleskome se
takva adresa ita double u, double u, double u. (Vie o tome u knjizi Milice
Mihaljevi Kako se na hrvatskome kae www).
1.7.
22
23
Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. Formulacije u kojima se spominju nazivi zastupnik, Predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskog sabora ukljuuju naravno osobe obaju spolova.
S druge strane,
javnom biljenicom.
U obraanju enskoj osobi nije dobro upotrebljavati ustrojstva poput:
gospoo gradonaelnik, gospoo doktor itd.
Umjesto toga treba govoriti i pisati:
gospoo gradonaelnice, gospoo doktorice ili gradonaelnice, doktorice.
24
1.8.
Reklame i jezina pravilnost
O reklamama moemo takoer razmiljati kao o sredstvu poslovne komunikacije. Reklame do neke mjere izmiu standardnojezinoj normi jer obiluju
metaforama, igrama rijeima, jezinim dosjetkama itd. koje su u njima i
doputene i poeljne. Ipak, valjalo bi se jasno pridravati naela da se u
njima norme standardnoga jezika mogu kriti samo ako za to postoje jasni
i opravdani razlozi. Jedan je od takvih razloga uvanje oznake robne marke
u njezinu izvornu obliku pa se zbog toga razloga imena robnih marka u reklamama najee ne sklanjaju, od njih se ne izvode tvorenice itd. Meutim,
standardnojezina se pravila esto u reklamama kre i tamo gdje za njihovo krenje ne postoje dobri (u pravilu marketinki) razlozi. Tako esto u
reklamama reenice koje zavravaju tokom, upitnikom ili usklinikom ne
zapoinju velikim slovom, to je svakako nepravilno. Nepravilna je i uporaba decimalne toke umjesto decimalnoga zareza, npr. 2.5 l (v. toku 2.3.), a
pogotovo je neprihvatljivo da se npr. u istoj reklami jednom pie decimalna
toka, a drugi put decimalni zarez.
Nije npr. prihvatljiv tekst u reklami:
Kroz mjesec Rujan na 1l Brick pakiranjima imamo cjenovnu
promociju 20 % sniena cijena na sljedeim okusima: ...
jer se njime kri nekoliko standardnojezinih pravila, a nijedno krenje nije
namjerno, tj. napravljeno kako bi se dobila igra rijei ili na koji drugi nain
postigao marketinki cilj. Taj bi tekst trebao glasiti:
Tijekom mjeseca rujna 20 % je sniena cijena kartonskim pakiranjima
od 1 l, i to sljedeim okusima: ...
U reklamama su esti i pleonastini izrazi, npr. duopack pakiranje u kojemu
se nepotrebno upotrebljava strana rije (duopack) te udvaja obavijest
pack pakiranje umjesto da pie dvostruko pakiranje (v. toku 1.5.1.).
Pleonastian je i reklamni oglas:
Za vie od potroenih 250 kn poklanjamo vam dar.
Dar se uvijek poklanja, daruje. Sve to se daruje je dar. Bolje bi bilo:
Za vie od potroenih 250 kn dobivate dar.
25
U reklami Jogurti vona srca pridjev voni sklanja se kao nepostojei pridjev
voan. Trebalo bi biti vonog jer se odnosni pridjevi (a pridjev voni odnosni
je pridjev) tako sklanjaju (v. toku 3.2.5.).
U reklami Brini za sebe upotrijebljen je neprijelazni glagol umjesto
povratnoga. Ta bi reklama trebala glasiti:
26
2.
utjecaj
engleskoga jezika
na hrvatski
Temeljni je problem ovoga trenutka u hrvatskome jeziku utjecaj engleskoga jezika, osobito na nazive pojedinih struka koji se onda prenose i u
administrativni i u znanstveni funkcionalni stil. ak i itajui dnevni tisak
moe nam se katkad uiniti da je engleski jezik podskup hrvatskoga. Unato
brojnim izraajnim mogunostima hrvatski se jezik osiromauje nekritikim
preuzimanjem rijei iz stranih jezika.
Engleski top upotrebljava se ak i uz hrvatski superlativ:
Top 3 najitanijih > Tri najitanija.
Da bi se izrazilo kako je neto vrhunsko, najbolje, u hrvatskome postoje
brojne mogunosti. Ne iskoritavaju se, a razlozi nisu jezini.
Slino je i sa super. Sve je postalo super: i lijepo i najprivlanije i
najpoeljnije i izvrsno. Vrhunski proizvodi postali su superproizvodi, vrhunske robne marke su supermarke. Najbolja ponuda takoer je superponuda
i sl. Dovoljno je rei cijena godine (kad se misli na najpovoljniju cijenu) ili
najpovoljnija cijena umjesto super cijena godine.
27
Temeljni je
problem ovoga
trenutka u
hrvatskome jeziku
utjecaj engleskoga
jezika, osobito na
nazive pojedinih
struka koji se
onda prenose i u
administrativni
i u znanstveni
funkcionalni stil.
ak i itajui
dnevni tisak
moe nam se
katkad uiniti
da je engleski
jezik podskup
hrvatskoga.
Unato brojnim
izraajnim
mogunostima,
hrvatski se
jezik osiromauje
nekritikim
preuzimanjem
rijei iz stranih
jezika.
28
facilitator
pomaga
Problemi povezani s velikim utjecajem engleskoga jezika na hrvatski vidljivi
su i na razinama niim od razine rijei te se utjecaj engleskoga jezika prepoznaje u pravopisnoj i gramatikoj strukturi prijevodnih, ali i izvornih tekstova.
Iako je taj problem u veoj ili manjoj mjeri izraen u svim stilovima hrvatskoga jezika, on je osobito naglaen u administrativnome stilu hrvatskoga jezika,
pogotovo u jeziku tvrtka koje su u svojemu poslovanju tijesno povezane sa
stranim tvrtkama ili su njihove podrunice. Ukratko emo upozoriti na neke
nepravilnosti nastale pod utjecajem engleskoga jezika koje su veoma este u
poslovnoj komunikaciji na hrvatskome jeziku, a svakako ih treba izbjegavati.
29
pakiranje od
etiri boce/limenke
pakiranje od
dvije boce/limenke
(dvostruko
pakiranje)
pakiranje od est
boca/limenka
30
31
2.1.
Coca-Cola
Klub
Coca-Colin
klub
Sve se ee umjesto u hrvatskome mjeriteljstvu uobiajene kratice za litru
l upotrebljava kratica l. Razlog je tomu to je malo tiskano l slino brojki 1,
pa se uporaba oznake l posve uobiajila.
33
2.2.
poglavlje 3.
3. poglavlje
U engleskome se jeziku redni brojevi piu bez toke te ne moemo iz engleskoga teksta ni razabrati je li rije o rednome ili glavnome broju: Chapter 2,
Rule 22, Video 1, Video 2. Navedene primjere ne bi trebalo prevesti s poglavlje
2., pravilo 2., video 1. i video 2., nego s 2. poglavlje, 2. pravilo, 1. video i 2. video.
Tako treba postupati u svim tekstovima, osim u onima pisanim administrativnim funkcionalnim stilom u kojima su i u hrvatskome jeziku obina
ustrojstva u lanku 2., toki 4. Takoer se pod utjecajem engleskoga izvornika
esto ne pie toka uz godinu (npr. 2010), a u hrvatskomu je svakako treba
pisati (2010.).
34
2.3.
2.4.
Spojnica i crtica
U engleskome je jeziku uobiajeno reenino umetanje s pomou crtica.
Ono je mogue i u hrvatskome jeziku, ali u hrvatskome crtice oznauju jae
isticanje umetnutoga reeninoga dijela. U engleskome one imaju vrijednost
koju u hrvatskome pravopisu imaju zarezi, pa ih pri prevoenju treba u
35
2.5.
Pisanje razmaka
U engleskome se ne pie razmak izmeu inicijala vierjenog imena (first and
middle name). U hrvatskome prijevodu u tom je sluaju razmak nuan.
c.k. Ogden > c. k. Ogden
j.r.r. Tolkien > j. r. r. Tolkien
i.b. Maurani > i. b. Maurani
36
8m > 8 m
2L > 2 L
Razmak se pie i izmeu broja i oznake za novanu jedinicu:
5kn > 5 kn
50lp > 50 lp
Razmak se takoer pie s obiju strana znaka plus (+), minus (), puta (x)
ili podijeljeno (:), npr.:
2+1 gratis > 2 + 1 besplatno/na dar
2x1,5l > 2 x 1,5 l.
Razmak se pie izmeu broja i oznake za postotak:
10 %
37
2.6.
Pisanje egzotizama
Egzotizmi su rijei koje se odnose na posebnosti pojedinih kultura i naroda,
obino oznauju jela, nacionalne plesove, tipine graevine itd. S obzirom
na to da u hrvatskome jeziku za njih nema zamjene, oni se u hrvatski jezik u
potpunosti prihvaaju i piu fonetizirano (kako se itaju): curry > kari, sushi
> sui, squash > skvo, chilli > ili, papaya > papaja, paella > paelja. Iznimka je
rije pizza.
2.7.
39
csr
dop
corporate social responsibility
gdp
bdp
gross domestic product
2.8.
Coca-C
strana
Coca-C
strana
Cola
ivota
Colina
ivota
2.9.
Glagolske dopune
esto se pod utjecajem engleskoga uz glagole uspostavljaju dopune koje ne
pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, npr.:
Moramo se dogovoriti to moramo napraviti. > Moramo se dogovoriti o tome
to moramo napraviti.
Na sastanku emo raspravljati problem izobrazbe zaposlenika. > Na sastanku emo raspravljati o problemu izobrazbe zaposlenika.
esta je uporaba prijedlonoga instrumentala (instrumentala s prijedlogom s) u glagolskoj dopuni tamo gdje u hrvatskome mora biti neprijedloni
instrumental:
Odjel se bavi s razliitim vrstama promotivnih aktivnosti. > Odjel se bavi
razliitim vrstama promotivnih aktivnosti.
Pad proizvodnje esto je popraen s drugim problemima. > Pad proizvodnje
esto je popraen drugim problemima.
2.10.
Pasiv
46
Zatitni znak je
bilo koja rije,
naziv ili simbol
koriten od strane
proizvoaa ili
trgovca.
Zatitni znak
svaka je rije,
naziv ili simbol
koji upotrebljava
proizvoa ili
trgovac.
47
2.11.
2.12.
Lani prijatelji
Lanim se prijateljima zovu rijei iz razliitih jezika koje se jednako ili slino
piu te slino zvue, ali imaju razliito znaenje. Zbog toga jer su sline,
tj. izrazno podsjeaju jedna na drugu, nerijetko se grijei tako da se jedna
prevodi drugom. Lani su prijatelji u odreenim kontekstima npr. engleska rije situation i hrvatska rije situacija (u sluaju kad bi englesku rije
trebalo prevesti hrvatskom rijeju stanje), engleski izraz in terms of i hrvatski u
terminima (to je doslovno i posve besmisleno prevoenje engleske sveze koja
u hrvatskome znai u okvirima, s obzirom na i sl., ovisno o kontekstu, npr:
raspravljati o reklami u terminima uspjenosti na tritu > raspravljati o reklami
u vezi s uspjehom na tritu; raspravljati o reklami s obzirom na uspjeh na tritu),
engleska rije operation i hrvatska rije operacija, npr. u operation in Croatia
rije operation prevodi se kao operacija u Hrvatskoj umjesto podrunica u
Hrvatskoj) te location i lokacija (u znaenju organizacijska jedinica).
U suvremenome se marketinkom jeziku u novije vrijeme pojavilo nekoliko
lanih prijatelja: to su rijei mehanika (mehanika za kupca, mehanika za potroaa),
aktivacija (aktivacija prodajnoga mjesta), egzekucija (egzekucija na tritu). Vie o
tim trima rijeima vidi pod tim natuknicama u rjeniku u drugome dijelu
ovoga prirunika. Lani su prijatelji i glagoli contact i kontaktirati u kontekstu
Kontaktirajte nas telefonom. Ta bi reenica trebala glasiti Javite nam se telefonom. Lani su prijatelji i engleska rije mandatory i hrvatska mandatoran.
Hrvatska istovrijednica engleske rijei mandatoran je obvezatan, obavezan:
Vezivanje pojasom mandatorno je. > Vezivanje pojasom obavezno/obvezatno je.
Engleski
naziv u
prilino se uobiajio,
49
raspravljat
reklami u t
uspjenost
tritu rasp
o reklami u
uspjehom
ti o
terminima
ti na
pravljati
u vezi s
na tritu
2.13.
52
execution
egzekucija
egzekucija = smaknue
egzekucija tvrtke > prodajna izvedba tvrtke
operation
operacija
operacija srca
operacija tvrtke > podrunica tvrtke
centralni ured
sredinji ured
subgrupa
podskupina
izvjee o profitu
izvjee o dobiti
Osnovi su dodani sufiksi kojima se u hrvatskome jeziku tvore pridjevi (tekst+ni, medij+ski). Postoje i iznimke, poput pridjeva seksualni koji je
posuenica iz engleskoga kao i imenica seks i nije od nje izveden hrvatskom
tvorbom. Dobra hrvatska zamjena za taj pridjev je spolni, npr.:
seksualni odgoj > spolni odgoj
seksualni odnosi > spolni odnosi.
2.14.
rof. dr.
M. Tomaevi Lianin
Svaka
M. Tomaevi Lianin,
izmisli svoje nazivlje. To moda nije tako velik problem kad je rije o
kolokvijalnome govoru, no u javnome govoru i pismu to je ve problem
podcjenjivanja jezika.
S miljenjem
prof. dr.
Tomaevi Lianin
posve se
55
Republici Hrvatskoj
Marketinka
svojevoljna
i u
Upravo
Uporaba
Ni
Svaki novi naziv treba biti u uporabi neko vrijeme kako bi bio opeprihvaen,
ali jednom prihvaen on vie nije ni udan ni smijean. Osamdesetih je
godina prijedlog da se naziv tastatura zamijeni nazivom tipkovnica izazivao
uenje i smijeh, a danas je tipkovnica obina rije koju upotrebljavaju i
informatiari i osobe koje se raunalom slue. Isto je bilo i s nazivom printer
i hrvatskim nazivom pisa. Opasnost je duge uporabe engleskoga naziva u
hrvatskomu jeziku u tome to s vremenom taj naziv doista i dobiva specifinije i drukije znaenje nego to je imao u engleskome. Dobar je primjer rije
konzalting (prema engleskome consulting) koja se odmaknula od znaenja koje
ima engleska rije (i koje je i ona imala u vrijeme ulaenja u hrvatski jezik, a
56
to znaenje je jednostavno savjetovanje), dobila znaenje posebne djelatnosti u graditeljstvu te je s tim znaenjem ula i u hrvatske zakone. Dobar
je primjer i odbijanje da se u klasifikaciji radnih mjesta supervisor prevede
kao nadglednik, s objanjenjem da je opseg njegova posla i iri i drukiji.
Moramo se meutim sloiti s tim da u engleskome supervisor zaista znai
samo nadglednik te da je na engleskome govornom podruju upravo to
opis radnoga mjesta te osobe.
3.
ostala
esta odstupanja
od jezinih pravila
3.1.
Pravopis
3.1.1. , , d,
Anglizmi, tj. rijei preuzete iz engleskoga u hrvatski jezik uvijek imaju i d,
a nikada i , npr:
sendvi, dip, dem, ip, arter.
58
3.1.2. ije/je
esto se grijei kad je rije o skupini ije/je u glagolskome pridjevu trpnom
(npr. esto se grijei te se pie ocjenjen, primjenjen, cjenjen, unaprjeen umjesto
ocijenjen, primijenjen, cijenjen, unaprijeen). Nema meutim nijednoga glagola
u kojemu se skupina ije/je u pridjevu trpnome ne podudara sa skupinom
ije/je u infinitivu. esto se grijei i tako da se ne razlikuje pridjev sljedei
znaenja koji slijedi, npr.:
Upozorit u na sljedee: ...; Neka ue sljedei!
i glagolski prilog sadanji slijedei znaenja (tako da se slijedi, npr.:
Slijedei automobil pred sobom, doao sam do hotela.).
U imenima mjesta uva se lokalni oblik, npr.:
Liki Osik, Beli Manastir (a ne Liki Osijek, Bijeli Manastir).
3.1.4. zarez
esto se pri pisanju zareza grijei tako da se kre ova pravila:
1. Ispred sastavnih se veznika (i, pa, te, ni, niti) ne pie zarez.
Pridruio se naoj skupini, te upoznao s radom podrunice. > Pridruio
se naoj skupini te upoznao s radom podrunice.
59
2. Ispred rastavnih se veznika (a, ali, nego, no, ve) pie zarez.
Proizvodnja je porasla a prodaja pala. > Proizvodnja je porasla,
a prodaja pala.
60
61
Ispred
to jest (tj.)
uvijek se
pie
zarez
Postigli smo mnogo, tj. premaili smo plan.
Ispred
itd.
ne pie
se zarez
Dogovarali smo se o promjenama u raspodjeli
dohotka, marketinkoj politici itd.
64
3.1.7. navodnici
U pisanim se tekstovima pojavljuju tri oblika navodnika: ,
od 2000.
2000.20
200020
od 2000.
2000. 2
. 2009.
009.
009
. do 2009.
2009.
68
69
Izvorno
napisane
strane
rijei treba
kurzivirati:
bluetooth,
catering ...
Manje
ili okrugle
brojeve
u tekstu
treba
ispisivati:
dva, deset ...
Na kraju reenice
koja ukljuuje
okomito nabrajanje
pie se toka.
Dakle, ne treba pisati:
Sve se poslovne aktivnosti provode na drutveno odgovoran
nain radi osiguranja:
Zdravlja i sigurnosti naih zaposlenika;
Zatite naih potroaa i vanjskih dionika;
Zatite okolia.
72
Treba pisati:
Sve se poslovne aktivnosti provode na drutveno odgovoran nain
radi osiguranja:
zdravlja i sigurnosti naih zaposlenika
zatite naih potroaa i vanjskih dionika
zatite okolia.
Tu
Rije
u
genitivu
se dodaje
navezak
-a
lijepoga
u
dativu
se dodaje
navezak
-u
lijepomu
u
lokativu
se dodaje
navezak
-e
lijepome
2. Ako se u nizu nalaze dva pridjeva ili vie njih, navezuje se prvi,
a ostali se ne navezuju, npr. osiguravanje dodatnoga
zdravstvenog osiguranja.
3. Navezuje se pridjev koji je bez imenice, npr. uitelj engleskoga,
obitelj unesreenoga.
3.2.
Kad se pokrata prvi put spominje u tekstu, u zagradama uz nju treba ispisati
razvezani naziv ili ime. Npr. bez obzira na to to je mnogima u poslovnome
svijetu poznato znaenje pokrate hup (Hrvatska udruga poslodavaca), kad se
ona prvi put spominje u tekstu, treba ispisati puno ime od kojeg je nastala.
Moe se postupiti i obrnuto te u tekstu prvi put dati cijeli razvezani naziv, a u
zagradama uz njega pokratu koja se onda dalje upotrebljava u tekstu.
Svi sastavni dijelovi pokrata piu se velikim poetnim slovom i kad se u svezi
koju skrauju ne pie sve velikim slovom, npr. un (Ujedinjeni narodi), eu
(Europska unija).
Kratice se piu malim slovima. Kratice mjernih jedinica piu se bez toke
(npr. h, min, kg, dag, g, dl, ml, m, dm, cm, mm), a izmeu broja i kratice za
mjernu jedinicu uvijek se pie razmak.
Neke se kratice piu dvojako. Oba su naina pisanja ispravna:
g. i god. godina
g. i gosp. gospodin
n ga Marija
n gica Tena
g ge Marije
g gice Tene
d gi Mariji
d gici Teni.
n a dnk
g dnk-a
d l dnk-u
i dnk-om.
Sklanjaju se sve pokrate, i one nastale kraenjem hrvatskih imena ili naziva
i one nastale kraenjem stranih imena ili naziva. (O preuzimanje engleskih
pokrata i kartica v. toku 2.7.) esto se grijei tako da se kao pokrate (tj. sa
spojnicom izmeu rijei i padenog nastavka) sklanjaju strane rijei, pa se
npr. genitiv rijei display pie display-a, a lokativ mnoine od fast food fast
food-ovima. Ako se s kojega razloga mora upotrijebiti strana rije, njezini se
oblici zapisuju kao i oblici hrvatskih rijei, tj. bez spojnice: displaya, fast
foodovima. Napominjemo jo jednom da je, kad god je to mogue, stranu
rije bolje zamijeniti hrvatskom.
Pokrate su mukog roda osim onih na -a koje se itaju kao jedna rije (npr.
ina, hina). Te su pokrate enskog roda. Pokrate na -a koje se itaju slovkajui, npr. pa [pe a], psa [pe es a] mukog su roda. Pokrate na -a enskog
roda katkad se piu i sklanjaju kao rijei, npr. Ina, Hina g Ine, Hine.
77
U administrativnome
stilu pridjevi i
zamjenice
(kada se ne
pojavljuju
u nizu)
najee se
ne navezuju.
Kada se
pokrata u tekstu spominje
prvi put, u zagradama uz
nju treba ispisati puni naziv
ili ime, npr.:
HUP (Hrvatska udruga poslodavaca).
ina, Ina
ina-e, Ine
fifa-e, Fife
ina-i, Ini
fifa-i, Fifi
ina-u, Inu
fifa-u, Fifu
ina-i, Ini
fifa-i, Fifi
ina-om, Inom
fifa-om, Fifom
fifa, Fifa
Nije ispravno pisati ini, ine, inom ni fife, fifi, fifom jer je zavrno a
dio pokrate, pa ne moe biti izostavljeno ni zamijenjeno.
U svojim se tekstovima autori trebaju odluiti za jedan od dvaju naina pisanja pa pisati npr.:
Ina, Ine ili ina, ina-e.
Katkad je pokrata dio imena ili naziva, npr.:
Mario
Dario
Antonio
Mia
Maria
Lucia
Marija
Darija
Antonija
Mije
Marije
Lucije
dl
Mariju
Dariju
Antoniju
Miji
Mariji
Luciji
Marija
Darija
Antonija
Miju
Mariju
Luciju
Mario
Dario
Antonio
Mia
Maria
Lucia
Marijem i
Mariom
Darijem i
Dariom
Antonijem i
Antoniom
Miom
Mariom
Luciom
Mateo
Matea
Lea
Tea
Matea
Matee
Lee
Tee
dl
Mateu
Matei
Lei
Tei
Matea
Mateu
Leu
Teu
Mateo
Matea
Lea
Tea
Mateom
Mateom
Leom
Teom
Jane
Toe
Mile
Jane
Toe
Mile
Ante
dl
Jani
Toi
Mili
Anti
Ante
Janu
Tou
Milu
Antu
Jane
Toe
Mile
Ante
Janom
Toom
Milom
Antom
81
CCHBC
cchbc-a
cchbc-u
cchbc
cchbc-u
cchbc-om
Google
Googlea
Googleu
Google
Googleu
Googleom
nv
Johnny
Eddie
Cappy
Nestea
ga
Johnnyja
Eddieja
Cappyja
Nesteaja
dl
Johnnyju
Eddieju
Cappyju
Nesteaju
Nesteajem
na
dva
tri
etiri
g
dl
dvaju
dvama
triju
trima
etiriju
etirima
85
n a dvije
g
dviju
d l i dvjema.
esto se grijei i tako da se umjesto oblika imenice dvije upotrebljavaju
oblici broja dva, npr.:
sporazum dvaju lanica > sporazum dviju lanica
brak dvaju osoba > brak dviju osoba
razgovarali smo s dvama zaposlenicama > razgovarali smo s
dvjema zaposlenicama (v. toku 3.2.3.).
n zagrebaki
g zagrebakog(a)
d zagrebakom(u)
a zagrebaki (za neivo)/zagrebakoga (za ivo)
l zagrebakom(e)
i zagrebakim.
Ne smije ih se sklanjati kao neodreene ili kao posvojne pridjeve, npr.:
novosti s knjievna petka.
86
n najmarljiviji zaposlenik
g a najmarljivijeg(a) zaposlenika
d najmarljivijem(u) zaposleniku,
a ne:
g a najmarljivija zaposlenika
d najmarljiviju zaposleniku.
na
ugljikov dioksid
g
ugljikova dioksida
dl
ugljikovu dioksidu,
a ne:
ugljikovog(a) dioksida
dl
ugljikovom(u) dioksidu.
87
Tako se sklanjaju svi takvi pridjevi, bez obzira na to jesu li izvedeni od imena
ili ope imenice, jesu li dijelom imena ili nisu, npr.:
ravnateljev
g ravnateljeva d ravnateljevu
ravnateljiin
g ravnateljiina d ravnateljiinu
Vlada
g Vladina d Vladinu
Petrov
g Petrova d Petrovu
Anin
g Anina d Aninu
Petroviev
g Petrovieva d Petrovievu
Borovo Selo
g Borova Sela d Borovu Selu
Coca-Colin
g Coca-Colina d Coca-Colinu.
I posvojni pridjevi izvedeni od pokrata sklanjaju se na isti nain, npr:
n igh-ov
g igh-ova
d igh-ovu.
88
n
g
dl
a
i
njegov
njegova
njegovu
njegov (za neivo) / njegova (za ivo)
njegovim.
Informirani smo o miljenju naih kupaca i potroaa, ali provodimo i ankete o njihovom zadovoljstvu. > Informirani smo o miljenju naih kupaca i
potroaa, ali provodimo i ankete o njihovu zadovoljstvu.
3.3.
Tvorba rijei
biciklista
biciklist
optimista
optimist
3.3.2. imenice na -telj/-lac/-oc
Kad je imenicu kojom se oznauje vritelj radnje mogue izvesti i sufiksom
-telj i sufiksom -lac, normativna se prednost daje imenicama na -telj (npr.
imenicama gledatelj, sluatelj pred imenicama gledalac, slualac).
Katkad se imenice tvorene tim sufiksima od iste osnove znaenjski razjednauju (npr. spasilac ovjek koji se bavi spaavanjem i Spasitelj Bog).
Kad se od koje osnove vritelj radnje ne izvodi sufiksom -telj, tada je
naravno dobra uporaba sufiksa -lac. Imenice na -lac koje nemaju parnjaka
na -telj su npr.:
liilac, mislilac, ronilac, varilac.
Imenice tvorene sufiksom -oc (npr. liioc, mislioc, ronioc, varioc, gledaoc,
sluaoc) ne pripadaju standardnomu jeziku.
91
slastiarna
slastiarnica
pekarna
pekarnica
mjesto na kojemu se prodaju
pekarski proizvodi
pekara
mjesto na kojemu se proizvode
pekarski proizvodi
puniona
vode
punionica
vode
praona
boca
praonica
boca
jednina
mnoina
ronilac
ronioci
ronioca
ronilaca
roniocu
roniocima
ronioca
ronioce
ronioe
ronioci
roniocu
roniocima
roniocem
roniocima
info-linija
info linija
infolinija
95
3.3.6. polusloenice
Imenike su polusloenice imenice u kojima su dva dijela povezana
spojnicom. Ta spojnica oznauje da se prvi dio polusloenice ne sklanja.
Polusloenice su npr.:
spomen-ploa
pop-glazba
dez-festival.
Ako ih mijenjamo po padeima, mijenjat e se samo njihov drugi dio, npr.
genitiv je spomenutih rijei:
spomen-ploe
pop-festivala
dez-festivala.
Ako smo u nedoumici je li rije o dvjema rijeima ili o imenikoj polusloenici, taj problem moemo lako rijeiti. Zapitamo li se npr. treba li zanimanje sprema dostavlja pisati ovako kako je napisano ili sprema-dostavlja,
96
odgovor na to pitanje daje nam upravo spomenuto pravilo. Genitiv je spremaa dostavljaa, dakle sklanja se i prvi dio. To je jasan pokazatelj da je rije
o dvjema rijeima, a ne o polusloenici.
Kad god je to mogue, umjesto polusloenice (rijei pisane sa spojnicom) u
kojoj prvi lan odreuje drugi treba upotrijebiti imeniku skupinu, npr.:
pilot-emisija > ogledna emisija
internet-stranica > internetska stranica, mrena stranica
fitness-centar > centar za fitness
taksi-voza > voza taksija
dizel-motor > dizelski motor
vaterpolo-utakmica > vaterpolska utakmica
tenis-klub > teniski klub.
Svi se navedeni primjeri, to takoer nije tono, podjednako esto piu i kao
dvije rijei ( pilot emisija, internet stranica itd.).
97
crveniti
crvenjeti
crvenjeti se
initi to crvenim
postajati crvenim
dopunjavati = dopunjivati
naglaavati = naglaivati
oglaavati = oglaivati.
Neki glagoli na -iti i -ii imaju prednost pred glagolima na -ati i -ai:
brojati > brojiti
izbrojati > izbrojiti
obojati > obojiti
izai > izii.
triputa
tri puta
triput
Nije dobro pisati:
jedanputa
dvaputa.
100
3.4.
3.4.1. povratni glagoli: brinuti se, skrbiti se, odmarati se, koristiti se
Glagoli brinuti se, skrbiti se, kolebati se povratni su glagoli, tj. u hrvatskome
standardnom jeziku ne treba ih upotrebljavati bez se. Glagol odmarati u
hrvatskome je standardnom jeziku prijelazni glagol samo u ogranienome
broju izraza: odmarati ruke, noge. Kad subjekt radnju vri sam na sebi, mora
se upotrijebiti povratni glagol:
Pacijent mora odmarati. > Pacijent se mora odmarati.
Kolebaju to da uine. > Kolebaju se to da uine.
Nemoj brinuti. > Nemoj se brinuti.
Osobito se esto grijei tako da se glagol koristiti se upotrebljava bez estice
se i s dopunom u akuzativu umjesto u instrumentalu, npr.:
koristiti svoje prednosti > koristiti se svojim prednostima.
U rijetkim sluajevima (uz imenice dopust, odmor) moe se upotrebljavati
glagol koristiti s dopunom u akuzativu, npr.:
Ugovor o studijskom dopustu mora sadravati jasnu naznaku razdoblja u
kojima je slubenik ovlaten koristiti studijski dopust.
Godinji u odmor koristiti u razdoblju od 15. srpnja do 3. kolovoza
2010. godine.
101
kanal
prodaje
prodajni
kanal
broj
telefona
telefonski
broj
Kad god je to mogue, tj. ako pritom ne dolazi do promjene znaenja,
u skupini imenica + imenica u genitivu imenicu u genitivu treba zamijeniti
posvojnim pridjevom.
3.4.3. statut kojeg smo donijeli > statut koji smo donijeli
U hrvatskome jeziku kategorija ivosti odraava se u akuzativu pridjeva i
zamjenica koje se sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi. Kod veine pridjeva
i zamjenica ne grijei se, npr.: Vidio sam lijepoga djeaka, Imao sam takva
prijatelja, ali: Vidio sam lijepi stol, Imao sam takav sat. esto se meutim grijei
kad je rije o akuzativu zamjenice koji, i to tako da se za neivo esto upotrebljava akuzativ za ivo (kojega), npr.:
To je statut kojega smo donijeli prije dva mjeseca. > To je statut koji smo
donijeli prije dva mjeseca.
3.4.4. da li > je li
Pravilo da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj reenici upotrebljavati
skupinu je li od skupine da li koje se nalazi u mnogim normativnim prirunicima zapravo je pravilo da je umjesto reenice uvedene skupinom da li
bolje upotrebljavati reenice u kojima se predikat ili dio predikata premee
na prvo mjesto, a za njim slijedi estica li, dakle:
Da li je pokus uspio? > Je li pokus uspio?
Da li je uspio sve obaviti? > Je li uspio sve obaviti?
3.4.6. enklitika
Enklitike su rijei koje se u izgovoru naslanjaju na rijei ispred sebe,
najee skraeni oblici pomonoga glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su i
pomonoga glagola htjeti: u, e, e, emo, ete, e.
O mjestu enklitike postoje mnoga pravila. Najee se grijei tako da se
enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza njega, npr.:
Sline odluke su vane i u ostalim podrujima. > Sline odluke vane su i
u ostalim podrujima.; Sline su odluke vane i u ostalim podrujima.
Cijena runika je sniena. > Cijena runika sniena je.; Cijena je
runika sniena.
Slinu akciju smo imali prije nekoliko godina. > Slinu akciju imali smo
prije nekoliko godina.; Slinu smo akciju imali prije nekoliko godina.
Povratno informiranje je dvosmjeran proces. > Povratno informiranje dvosmjeran je proces.; Povratno je informiranje dvosmjeran proces.
Od dvaju doputenih modela prvi, u kojemu je red rijei stilski neobiljeen,
svakako je prikladniji za administrativni stil i poslovnu komunikaciju. Posve
je neprimjereno poslovnoj komunikaciji enklitikom rastavljati ime i prezime,
npr.:
Maja je Petrovi ula u ured.
Ta reenica treba glasiti:
Maja Petrovi ula je u ured. (v. toku 1.3.)
pravilnik
kojeg smo
usvojili
pravilnik
koji smo
usvojili
struni
suradnik
kojeg smo
zaposlili
Akuzativ zamjenice koji glasi kojeg za ivo, a koji za neivo.
aktivnosti
marketinga
marketinke
aktivnosti
108
Tako i:
Coca-Cola HBC Hrvatska od sredine 2009. proizvodi za trite Slovenije. >
Coca-Cola HBC Hrvatska od sredine 2009. proizvodi za slovensko trite.
To se pravilo primjenjuje samo ako skupina s posvojnim pridjevom ima isto
znaenje kao skupina s genitivom. Ako znaenje nije isto, ne treba skupinu s
genitivom zamjenjivati skupinom s posvojnim pridjevom. Npr.:
radni praznik ne znai isto to i praznik rada,
put svile nije isto to i svileni put.
To se pravilo ne primjenjuje ni ako je rije o vierjenoj skupini. Npr. od
imena ina Osijek Petrol ne moemo izvesti pridjev, nego emo pisati:
Na crpkama ina Osijek Petrola.
U administrativnome stilu este su i dobre formulacije poput:
pravo je djeteta
obveza je zaposlenika
dunost je roditelja.
Openito pri primjeni toga pravila treba postupati veoma oprezno kad nije
rije o osobama. Od nekih e se imenica koje oznauju to neivo jednostavno izvoditi pridjevi, a neki su postali i posve uobiajeni, npr. vladin/Vladin
od imenice vlada/Vlada i od imena Vlado: Vladin je prijedlog ... Od imenica
banka i tvrtka takoer se sve ee upotrebljavaju posvojni pridjevi, npr.:
bankina pravila
tvrtkina politika
iako tu ne bismo pogrijeili ni da upotrijebimo genitiv, npr.:
pravila banke
politika tvrtke.
Osobito treba paziti da se ne upotrebljavaju ustrojstva poput:
Cappyjeva promocija
jer ne promovira Cappy, nego se promovira Cappy. (Vie o tome
v. u 2. dodatku).
Tu
110
3.4.10. prijedlozi
glede
Prijedlog glede treba upotrebljavati u znaenju to se tie ega, s obzirom
na, u vezi s, npr.: Javit emo Vam se glede Vae molbe. Jednako je dobro i: Javit
emo Vam se u vezi s Vaom molbom.
Ne treba ga upotrebljavati u znaenju to se tie koga:
glede Petra > s obzirom na Petra.
Nije ga dobro upotrebljavati umjesto prijedloga radi i zbog: Sastali su se glede
razgovora. > Sastali su se radi razgovora. (O tome kad treba upotrebljavati
prijedlog radi, a kad prijedlog zbog vidi pod tim prijedlozima).
ispod, iznad
Prijedlozi ispod i iznad s rijeju u genitivu oznauju prostorni odnos
(bivanje ega, tj. odvijanje kakva procesa na odreenu mjestu), npr.:
Stajao je ispod balkona.
111
ispred
esto se grijei tako da se prijedlog ispred upotrebljava u oznaivanju zastupanja, tj. umjesto prijedloga uime:
Govorio je ispred uprave. > Govorio je uime uprave.
Taj prijedlog u standardnome jeziku ne treba upotrebljavati ni u vremenskome znaenju:
Proljee je ispred ljeta. > Proljee je prije ljeta.
Prijedlog ispred pravilno je upotrebljavati samo u mjesnome znaenju, npr.:
Ispred nae kue rastu empresi.
iz
Izraze poput profesorica iz matematike treba izbjegavati iako su esti u
razgovornome jeziku. Umjesto: profesorica iz matematike treba govoriti i
pisati: profesorica matematike.
Prijedlog iz ne treba upotrebljavati kako bi se oznaila graa ili tvar od koje
je to nainjeno:
izme iz koe > izme od koe
sok iz vianja > sok od vianja.
112
iza
Prijedlog iza ne treba upotrebljavati u vremenskome znaenju:
Ljeto je iza proljea. > Ljeto je poslije/nakon proljea.
izmeu, meu
Razlika je izmeu tih dvaju prijedloga u tome to prijedlog izmeu dolazi kao
veza u odnosu dvaju predmeta/pojmova:
izmeu brata i sestre
izmeu Zagreba i Rijeke
izmeu kue i vrta,
a prijedlog meu kao veza u odnosu vie predmeta/pojmova:
meu svim hrvatskim gradovima.
Kad je rije o izrazima izmeu ostaloga i meu ostalim mala se prednost daje
uporabi izraza meu ostalim, ali nije nepravilno upotrebljavati ni izmeu
ostaloga jer je rije o uporabno podjednako estim okamenjenim tekstnim
konektorima i veznim sredstvima.
k(a)
Prijedlog k/ka oznauje kretanje prema cilju i ne treba na njegovu mjestu
upotrebljavati prijedlog kod:
Marko ide kod direktora. > Marko ide k direktoru; Marko ide direktoru.
(ali: Marko je kod direktora.)
113
kod
Kod ne treba upotrebljavati za izricanje istodobnosti uz apstraktne imenice:
Pogrijeio je kod zbrajanja. > Pogrijeio je pri zbrajanju.
pomo kod ublaivanja posljedica prirodnih katastrofa >
pomo pri ublaivanju posljedica prirodnih katastrofa.
kroz
Prijedlog kroz ne treba upotrebljavati u izraavanju sredstva ili naina.
Najbolje je izraz s prijedlogom kroz u tom sluaju zamijeniti instrumentalom
upotrijebljene imenice, a ako to nije mogue, bolje je upotrijebiti prijedlog
putem nego prijedlog kroz. U vremenskome znaenju bolje je upotrijebiti
prijedlog tijekom:
To e se postii kroz provedbu projekata. > To e se postii
provedbom projekata.
ostvarivanje rezultata kroz upravljanje cjelokupnim poslovanjem >
ostvarivanje rezultata upravljanjem cjelokupnim poslovanjem.
na
Prijedlog na, kao veina prijedloga, ima mnogo znaenja, a samo osnovno i
najee mu je mjesno znaenje.
114
nadohvat, nadomak
Prijedloge nadomak i nadohvat dobro je upotrebljavati i uz rije u dativu i uz
rije u genitivu:
nadomak grada i nadomak gradu,
ali samo: nadohvat ruke.
nasuprot
Nasuprot je samo dativni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati s genitivom:
nasuprot toga > nasuprot tomu.
od
Prijedlog od ne treba upotrebljavati u posvojnim ustrojstvima kojima se
izrie pripadanje ivomu posjedovatelju. Umjesto ustrojstva s prijedlogom
115
po
Ne treba upotrebljavati izraz po pitanju. To je tipian administrativizam koji
treba izbjegavati:
Raspravljali smo po pitanju zatite okolia. > Raspravljali smo o
zatiti okolia.
Takoer ne treba prijedlog po upotrebljavati u izrazima poput:
opasan po zdravlje
opasan po ivot
loe po koga.
Umjesto toga treba:
opasan za zdravlje
opasan za ivot
loe za koga.
116
pod
Prijedlog pod ne treba upotrebljavati za izricanje vremenske povezanosti ili
kakve popratne okolnosti:
pod nastavom > za vrijeme nastave / tijekom nastave
pod uvjetom > uz uvjet
pod prijetnjom > uz prijetnju.
pomou
Prijedloni izraz s prijedlogom pomou treba, kad god je to mogue, kao i
prijedlone izraze s prijedlozima kroz i putem, u standardnome jeziku zamijeniti instrumentalom imenice koju uvode: pomou paljive organizacije
> paljivom organizacijom. Kad to nije mogue, treba upotrebljavati sloeni
prijedlog s pomou, a ne prijedlog pomou:
Kvaliteta naih proizvoda i pakiranja prikazana je pomou indeksa
kvalitete. > Kvaliteta naih proizvoda i pakiranja prikazana je s
pomou indeksa kvalitete.
117
pored
Prijedlog pored ne pripada standardnomu jeziku. Umjesto njega treba,
ovisno o kontekstu, upotrebljavati prijedloge uz ili osim.
Dravni slubenici, pored ispunjavanja ostalih uvjeta, ne smiju biti pravomono osuivani. > Uz ostale uvjete dravni slubenici moraju ispunjavati i uvjet da nisu pravomono osuivani. / Osim ostalih uvjeta dravni
slubenici moraju ispunjavati i uvjet da nisu pravomono osuivani.
pred
Pred je mjesni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati u vremenskome znaenju:
pred godinu dana > prije godinu dana
pred odlazak na studij > prije odlaska na studij.
Primjer je dobre uporabe, tj. uporabe u mjesnome znaenju:
Stani pred prodavaonicu.
preko
Preko je takoer mjesni prijedlog. esto se, kao u sljedeim primjerima,
upotrebljava u suprotnosti s pravilima standardnog jezika:
preko zime > zimi
izraavati osjeaje preko pjesama > pjesmama
usavravati znanje preko seminara > na seminarima
rjenik s preko 10000 naziva > rjenik s vie od 10000 naziva.
118
pri
Prijedlog pri katkad se pogreno upotrebljava, npr.:
Marko je pri telefonu.
On je predstavnik Hrvatske pri UNESCO-u.
Te reenice trebaju glasiti:
Marko je na telefonu.
On je predstavnik Hrvatske u UNESCO-u.
prilikom
Prijedlog prilikom ne treba upotrebljavati u oznaavanju okolnosti. Umjesto
toga prijedloga treba upotrijebiti prijedlog pri:
prilikom upoznavanja > pri upoznavanju
prilikom izrade > pri izradi.
putem
Gdje je god to mogue, treba izbjegavati prijedlog putem:
putem interneta > internetom
prodaja putem telefona > telefonska prodaja
Katkad prijedloni izraz s prijedlogom putem nije mogue zamijeniti
instrumentalom, npr.:
Tvrtka putem predstavnitva u Sarajevu djeluje i u Bosni i Hercegovini.
119
radi, zbog
Prijedlog radi uvodi namjeru, a ne uzrok, npr.:
Pijem lijekove radi ozdravljenja. (s namjerom da ozdravim).
Uzrok uvodi prijedlog zbog.:
Tuan sam radi neuspjeha. > Tuan sam zbog neuspjeha.
(neuspjeh je uzrok tuzi).
Nerijetko je teko razluiti je li rije o namjeri ili o uzroku npr.:
zatvoreno radi/zbog preureenja.
U takvome je sluaju bolje upotrijebiti uzroni prijedlog zbog jer nema
namjere u koju nije ukljuen i uzrok.
s(a)
Treba razlikovati prijedloni i neprijedloni instrumental, tj. prijedloni
instrumental drutva (npr. Idem u etnju s Marijom), naina (obaviti posao s
veseljem) i vremena (s dolaskom proljea) i neprijedloni instrumental sredstva:
doputovati s vlakom > doputovati vlakom
zapisati s olovkom > zapisati olovkom,
ali:
arati s pet bojica,
s malo novca teko je ivjeti.
Prijedlog s obvezno se pie u izrazima:
s vremenom
S vremenom, bit e bolje.
s obzirom na to da
S obzirom na to da je sunano, poi emo u etnju.
s godinama
S godinama smo zreliji.
120
unato, usprkos
Prijedlozi unato i usprkos imaju dopunu u dativu, a ne u genitivu:
unato visokih temperatura > unato visokim temperaturama.
Usprkos najee dolazi uz oznake ivih bia (usprkos tebi) ili ega apstraktnog
povezanog sa ivim biima (usprkos tvojim savjetima). Uz imenice i zamjenice
koje oznauju to neivo upotrebljava se prijedlog unato:
usprkos nevremenu > unato nevremenu.
uslijed
Prijedlog uslijed ne treba upotrebljavati u standardnome jeziku. Umjesto
njega bolje je upotrebljavati prijedlog zbog:
121
za
U standardnome jeziku treba izbjegavati uporabu ustrojstva za + infinitiv:
za itati > za itanje
To je bilo strano za vidjeti. > To je bilo strano vidjeti.
Prijedlog za ne treba upotrebljavati za oznaivanje cilja uz glagole kretanja:
letjeti za Be > letjeti u Be
putovati za Rijeku > putovati u Rijeku.
U reenicama poput:
Prihod je za est posto vei nego u istome razdoblju prole godine.
On je za tri centimetra vii od Marka.
ne treba upotrebljavati prijedlog za. Te reenice trebaju glasiti:
Prihod je est posto vei nego prole godine.
On je tri centimetra vii od Marka.
zahvaljujui
Kad ima prijedlonu funkciju, rije zahvaljujui treba upotrebljavati samo u
reenicama u kojima je rije o kakvoj pozitivnoj posljedici, npr.:
Zahvaljujui naemu trudu, prodaja je krenula nabolje.
Nju ne treba upotrebljavati u reenicama u kojima je rije o kakvoj negativnoj posljedici. Umjesto zahvaljujui treba upotrijebiti uzroni prijedlog
zbog, npr.:
122
3.4.11. veznici
bez da a da, a, i
Ustrojstva s veznikom bez da sintaktike su prevedenice iz njemakoga (ohne
das). U njima umjesto tog veznika treba upotrebljavati veznik a da ili, jo
bolje, veznike a ili i.:
Uao je bez da je pozdravio. > Uao je i nije pozdravio.
budui budui da
Budui da uzroni je veznik koji dolazi iskljuivo na poetku reenice, tj.
samo kad u zavisnosloenoj uzronoj reenici zavisna sureenica prethodi
123
da bi a
Da bi je namjerni veznik i ne treba ga upotrebljavati u reenicama kojima se
ne izrie da se to ini s kakvom namjerom, npr.:
Pokuali smo poveati proizvodnju da bi na kraju sve propalo. > Pokuali
smo poveati proizvodnju, a na kraju je sve propalo. (Proizvodnja nije
poveana s namjerom da na kraju sve propadne.)
Taj je veznik dobro upotrebljavati samo ako se njime uvodi zavisna reenica
kojom se izrie namjera, npr.:
Uinili su sve da bi poveali proizvodnju. (Uinili su sve s namjerom da
poveaju proizvodnju).
124
ni ...niti ni ...ni
Simetrini su veznici ni ni i niti niti.
Veznik ni niti ne treba upotrebljavati:
Posao nije ni opasan niti teak. > Posao nije ni opasan ni teak.
Veznik niti niti upotrebljava se samo u ustrojstvima u kojima ne moe
stajati veznik ni ni, npr.:
Niti raspravljamo niti donosimo zakljuke.
125
no meutim no ili
meutim
No meutim veznik je koji ne treba upotrebljavati jer udvaja isto znaenje:
Sve smo pokuali, no meutim nismo uspjeli. > Sve smo pokuali, no nismo
uspjeli.; Sve smo pokuali, meutim nismo uspjeli.
126
127
ukoliko ako
Umjesto veznika ukoliko, koji je veoma est u administrativnome stilu, bolje
je upotrebljavati veznik ako:
Ukoliko se pojave problemi, odmah emo vam javiti. > Ako se pojave problemi, odmah emo vam javiti.
Ukoliko se zadri sadanja dinamika oporavka gospodarstva, u drugoj polovici 2010. mogu se oekivati promjene. > Ako se zadri sadanja dinamika
oporavka gospodarstva, u drugoj polovici 2010. mogu se oekivati promjene.
3.5.
Rijei
3.5.1. internacionalizmi
Internacionalizmi su rijei latinskoga ili grkoga podrijetla koje slino zvue
u veini europskih jezika. U hrvatskome se nalazi mnogo internacionalizama,
npr.:
apsorpcija
bilanca
detekcija
detektor
dinamika
ekstrakt
filantrop
gravitacija
holistiki
inspicijent
kapacitet
kapitalizirati
kombinirati
komemoracija
konvertibilnost
konzumirati
korespondencija
128
korespondent
medijacija
medijator
mentor
nacija
nostrifikacija
reprodukcija
sektor
sugestivan.
Prema internacionalizmima imamo drukiji odnos nego prema rijeima iz
ivih jezika, npr. anglizmima. Ako trebamo birati hoemo li upotrijebiti rije
iz engleskoga ili internacionalizam, prednost bismo trebali dati internacionalizmu. Tako se npr. prednost daje rijei junior iz latinskoga pred rijeju
dunior preuzetom iz engleskoga.
Katkad se dogaa da se rije uzeta iz engleskoga osjea kao rije drukijeg
znaenja od rijei uzete izravno iz latinskoga. Tako e veina govornika hrvatskoga jezika razliito znaenje pridruivati rijeima donator i donor. Prva e se
povezivati s darivanjem kakve materijalne vrijednosti, a druga s darivanjem
organa (tako se govori o donorima organa, o donorskoj kartici itd.). Meutim,
rije je o posve umjetno stvorenoj razlici jer je i rije donor u engleski jezik
preuzeta iz latinskoga. Umjesto tih dviju rijei bolje je upotrebljavati hrvatsku
rije darovatelj.
Ako postoji hrvatska rije, bolje je upotrijebiti nju nego
internacionalizam, npr.:
aneks > dodatak
degustacija > kuanje
faktor > imbenik
fragment > dio
hereditaran > nasljedan
identian > istovjetan
interesantan > zanimljiv
karakteristika > znaajka
klasa > razred
komparacija > usporedba
kontaminacija > zagaenje, zagaivanje
kontradiktoran > proturjean
period > razdoblje
supstitucija >zamjena
turbulentan > buran
129
akomodacija
prilagodba
destinacija
odredite
eksplicitno
izriito
garancija
jamstvo
harmonizacija
indikator
kalkulacija
usklaivanje
pokazatelj
izraun
reciklaa
oporaba
restrikcija
ogranienje
suficit
transport
viak
prijevoz
netono
tono
pravilo
aktuelan, vizuelan
aktualan, vizualan
alabaster, magister,
oleander
alabastar, magistar,
oleandar
dizertacija, kazeta
disertacija, kaseta
U mnogim imenicama
prednost se daje glasu [s]
pred glasom [z].
humanista, idealista,
specijalista
humanist, idealist,
specijalist
licenca, referenca
licencija, referencija
(ali bilanca, zbog
uobiajenosti)
aluminijum, kurikulum
aluminij, kurikul
optimalizacija,
optimizacija,
optimizirati
optimalizirati
diplomant,
doktorant, divident
esproprijacija,
eshumacija,
delikvent
diplomand,
doktorand, dividend
eksproprijacija,
ekshumacija,
delinkvent
Rjenik
je namijenjen
jednostavnomu
davanju jasna
savjeta.
Rjenik
Rje
nik
133
Objanjenje
openitijih
postupaka
u rjeniku
134
uporaba = upotreba
unapreenje = unaprjeenje
(v. toku 1.3.)
znai da obje rijei pripadaju
standardnomu jeziku. Vano je ipak
napomenuti da autor teksta mora
inaicu koju izabere upotrebljavati
dosljedno barem u istome tekstu,
tj. da znak jednakosti ne ukljuuje
slobodu da ih u istome tekstu
upotrebljava naizmjenino.
Leksike se i pravopisne inaice
esto upuuju na toku 1.3
Uprosjeenost jezika poslovne
komunikacije u kojemu se objanjava
da se u poslovnoj komunikaciji
redovito upotrebljavaju oblici
koje govornici hrvatskoga jezika
osjeaju bliim prosjeku, stilski
neobojeni oblici.
Preporuka se ne donosi uz natuknicu
u rjeniku jer se tu ne moe dati
preporuka koja bi se itala kao ostale,
135
Rjenik
136
Rjenik
A
137
Rjenik
138
139
Rjenik
140
141
B
142
Rjenik
144
145
Rjenik
robne marke
brick, brick pakiranje > (etvrtasta)
kartonska ambalaa, (etvrtasto)
kartonsko pakiranje: sok u bricku > sok u
kartonskoj ambalai
briefing 1. > kratak sastanak; 2. saete
upute, saeta obavijest
brifirati > dati saete upute ili obavijesti
brik > kartonska ambalaa
brinuti 1. > brinuti se: Brinem o obitelji.
> Brinem se o obitelji.; 2. dobro: brinu ga
prihodi u prvome tromjeseju
(v. toku 3.4.1.)
BRIX > Brixov stupanj: 3 BRIXA > 3
Brixova stupnja, 3 oBx
broadband > irokopojasni pristup
(internetu)
broadband internet > irokopojasni
internet: beini broadband > beini
irokopojasni internet
broj telefona > telefonski broj
(v. toku 3.4.7.)
brojati > brojiti; prez. brojim ...broje
(v. toku 3.3.11.)
brojano-slovani > brojano-slovni
brojiti 1. dobro: izgovarati brojeve;
utvrivati koliko lanova ima koji
skup: brojiti boce; 2. > imati: skup broji
128 znakova > skup ima 128 znakova;
odjel broji 30 zaposlenika > u odjelu je 30
zaposlenika
brojka 1. dobro: znak s pomou kojega
se biljei broj, 2. > broj: Zanima nas
toan iznos, tj. brojka. > Zanima nas toan
iznos, tj. broj.
broker > burzovni posrednik
brown-field investicije, brownfield
investicije > ulaganja u postojee
(zateene) kapacitete (v. toku 2.14.)
Brown-Forman, G Brown-Formana,
D Brown-Formanu: Brown-Forman
asortiman > Brown-Formanov asortiman;
asortiman tvrtke Brown-Forman
browser > prebirnik
brunch > rani ruak
bruto; bruto dobit, bruto dohodak,
147
C
148
Rjenik
150
151
152
153
Rjenik
D
154
D / D
Rjenik
D / D
Rjenik
D / D
159
Rjenik
160
D / D
D
dambo plakat, dambo-plakat > veliki
plakat (v. toku 2.)
dez-festival > festival deza (v. toku
3.3.6.)
dingl > kratka reklamna poruka
dunior > junior (v. toku 3.5.1.)
161
E
162
Rjenik
Rjenik
166
europeizacija
europeizirati
Europska komisija
Europska unija
Europska zajednica
evaluacija > vrednovanje/vrjednovanje
(v. toku 1.3.)
evaluirati > vrednovati/vrjednovati
(v. toku 1.3.)
evaluator > vrednovatelj, vrjednovatelj
(v. toku 1.3.)
event > dogaaj, domjenak, zabava
evidentan > oit
excellence > izvrsnost
executive > izvrni; executive manager >
izvrni direktor
expense report > izvjee o troku
expiry date > datum isteka
roka valjanosti
Rjenik
F
167
Rjenik
aranmani
first move advantage > prednost
prvoga poteza
fisija
fi-paprika > riblji paprika
fit for the future > spremni za
budunost
fitness-centar, fitnes-centar > centar
za fitness
fizikalno-kemijsko-bioloki
(v. toku 3.1.6.)
flajer, flyer > letak
flashcard > memorijska kartica
flashdisc > memorijski tapi
flat rate 1. > jedinstvena (porezna)
stopa; 2. > jedinstvena cijena
fleksibilan > prilagodljiv
fleksibilnost > prilagodljivost
flexy-tarifa > prilagodljiva tarifa
flip chart > ploa s blokom
flow chart > dijagram toka
flow diagram > dijagram toka
fluktuacija > kretanje, protok: fluktuacija
zaposlenika > kretanje zaposlenika
FMCG (Fast Moving Consumer Goods)
> roba iroke potronje brzog obrta;
roba s kratkim rokom uporabe
fokus > sredite; u fokusu > u sreditu:
U fokusu svake rasprave moraju biti
dokazi o radnom uinku. > U sreditu
svake rasprave moraju biti dokazi o
radnom uinku.
fokus grupa > tematska skupina
fokusiran > usredotoen
fokusirati se > usredotoiti se, usmjeriti
se: fokusirati se na proizvodnju >
usredotoiti se na proizvodnju
folder > mapa
follow up 1. > pratiti (proces); 2. >
praenje (procesa)
follower > sljedbenik, onaj koji koga
slijedi, prati
fond menader > upravitelj fonda
footer > podnoje
footnote > biljeka
foreign currency account > devizni
raun
169
Rjenik
170
Rjenik
G
171
Rjenik
generika poruka
generirati 1. > proizvoditi, stvarati:
generirati profit > proizvoditi dobit,
stvarati dobit; 2. > oblikovati: generirati
narudbu > oblikovati narudbu
genetiki (< genetika): genetiki
preinaeni organizmi
genetski 1. > genetiki (< genetika)
genetski inenjering > genetiki
inenjering; 2. > genski (< gen): genetski
kod > genski kod
genije > genij
genski (< gen): genski kod
geslo > krilatica
gest > gesta
Getro, G Getroa, D Getrou
Getroov, G Getroova, D Getroovu; u
Getroovom prostoru > u Getroovu prostoru
(v. toku 3.2.6.)
gift shop > prodavaonica poklona,
prodavaonica darova
GIUPAK (Sektor za pakiranje i zatitu
okolia Gospodarskog interesnog
udruenja proizvoaa pia)
G GIUPAK-a, D GIUPAK-u (v. toku
3.2.1.)
GIUPP (Gospodarsko interesno
udruenja proizvoaa pia) G GIUPP-a,
D GIUPP-u (v. toku 3.2.1.)
GIUPP-ov, G GIUPP-ova, D GIUPPovu: prema GIUPP-ovom planu > prema
GIUPP-ovu planu (v. toku 3.2.6.)
glamour > glamur
glamourozan > glamurozan
glasati > glasovati: glasati na izborima >
glasovati na izborima; 2. dobro: glasati se
(o ivotinjama)
gledaoc > gledalac (G gledaoca, mn.
N gledaoci, G gledalaca) > gledatelj (v.
toku 3.3.2.)
glede; glede Petra > s obzirom na Petra;
Sastali su se glede razgovora. > Sastali su
se radi razgovora. (v. toku 3.4.10.)
Global Compact > Svjetski sporazum
(v. toku 2.1.)
global; u globalu > openito gledano,
gledano u cijelosti: to je u golobalu tono
173
Rjenik
H
174
175
Rjenik
176
Rjenik
I
J
177
Rjenik
i te kako
IC (immediate comsumption) >
neodgoena konzumacija; konzumacija
na prodajnome mjestu (v. toku 2.7.)
ice cube > kockica leda
idealista; G idealiste, D idealisti >
idealist; G idealista, D idealistu (v. toku
3.3.1.)
identian > istovjetan
identificirati > prepoznati, otkriti:
identificirati izvore stresa > otkriti
izvore stresa
identifikacija > prepoznavanje:
identifikacija problema > prepoznavanje
problema
ie. (lat. id est; engl. that is) > tj.; odnosno
(v. toku 2.7.)
ignore lista > popis neeljenih
poiljatelja (e-poruka)
igra rijei > igra rijeima
igrati; igrati ulogu > imati ulogu; igrati
znaajnu ulogu > imati veliku/vanu/
znatnu ulogu, biti velik/vaan/znatan
IJP (inicijalna javna ponuda); G IJP-a,
D IJP-u (v. toku 3.2.1.)
ikad; najbolji proizvod ikad > najbolji
proizvod dosad (v. toku 2.11.)
ilegalan > nezakonit
image > imid
imati; imati djelovanje > djelovati: Neki
od preparata imaju anticelulitno djelovanje
> Neki od preparata djeluju anticelulitno;
imati znanje > znati: imati znanje stranog
jezika > znati strani jezik; imati za temu >
tema je: broj ima za temu > tema je broja
(asopisa, lista); imamo porast prodaje >
prodaja je porasla; ima za cilj > cilj je:
Ta suradnja ima za cilj poboljanje prodaje
> Cilj je te suradnje poboljanje prodaje;
ima za posljedicu > posljedica je:
Reklama ima za posljedicu porast prodaje.
> Porast prodaje posljedica je reklame.
(v. toku 1.5.2.)
IMCR (Incident management and crisis
resolution) G IMCR-a, D IMCR-u Sustav
upravljanja kriznim situacijama (v.
toku 2.7.)
178
I/J
Rjenik
I/J
radionice
interpersonalni > meuljudski
interpretacija 1. > tumaenje: razliite
interpretacije zakona > razliita tumaenja
zakona; 2. > izvedba: interpretacija
glazbenog djela > izvedba glazbenog djela
interview > intervju
intruder > privlaiva pozornosti
U opemu engleskom jeziku rije
intruder oznauje uljeza, nametljivca,
neeljenog, neljubaznog posjetitelja
i tomu slino. Kao marketinki naziv
oznauje predmet koji je namijenjen
privlaenju pozornosti privlaiva
pozornosti. Zanimljivo je kako rije
opega jezika koja oznauje neto
izrazito nepoeljno i negativno
(smetnju), upravo odvlaenje pozornosti
s ega, u marketinkome nazivlju
dobiva posve drukiju perspektivizaciju
te oznauje pozitivnu stvar: privlaenje
pozornosti.
invalidan 1. dobro: koji ima vee
tjelesno oteenje: invalidna osoba;
2. > nepotpun, nevaljan: invalidna
(poslovna) dokumentacija > nepotpuna
(poslovna) dokumentacija
invaliditet > invalidnost: osoba s
invaliditetom > osoba s invalidnou
inventory management > upravljanje
zalihama
investicijska ulaganja > ulaganja
(v. toku 1.5.1.)
investirati > uloiti, ulagati
investitor > ulaga
involviranost > ukljuenost
in. > ing.
ininjer > inenjer
ininjering > inenjering
Rije inenjering u hrvatskome jeziku
oznauje:
skup djelatnosti kojima je cilj
racionalno i funkcionalno
Rjenik
182
I/J
J
Jack Daniels, G Jack Danielsa D Jack
Danielsu: uzmi bocu Jack Danielsa
jackpot > velik dobitak, veledobitak
jaiti; prez. 1. l. jd. jaim, 3. l. mn. jae >
jahati; prez. 1. l. jd. jaem, 3. l. mn. jau
javnobiljeniki (< javni biljenik)
jazz dance G jazz dancea, D jazz danceu:
prvakinja u jazz danceu
jedanput (v. toku 3.1.3.)
jedanputa > jedanput (3.3.12.)
jesenji > jesenski
jingle > dingl > kratka reklamna
poruka
JIT (just in time) > (isporuka) na
vrijeme (v. toku 2.7.)
job description > opis posla
joint venture > zajedniko ulaganje,
zajedniki pothvat
Joker (< Joko Kerum); ita se [joker],
a ne [doker]
jugoistoni
jugozapadni
juice > dus (v. toku 2.8.)
jumbo plakat > veliki plakat
jumbo poruka > velika poruka
junk mail > neeljene
(elektronike) poruke
Juraj; G A Jurja, D L Jurju, I Jurjem
(v. toku 3.2.2.)
jurisdikcija
Juna Amerika
junoameriki (< Juna Amerika)
183
Rjenik
K
184
Rjenik
Rjenik
188
189
Rjenik
190
191
L
192
LJ
L / LJ
Rjenik
LJ
ljudi > zaposlenici, lanovi tima:
Voditelj tima mora se brinuti za razvoj
svojih ljudi. > Voditelj tima mora se
brinuti za razvoj lanova tima.; Uinite
svoje ljude uspjenima. > Uinite lanove
svojega tima uspjenima.
ljekarna mjesto na kojemu se prave i
prodaju lijekovi
ljekarnica ena zaposlena u ljekarni
ljetnji > ljetni
ljubezan > ljubazan
M
195
Rjenik
196
197
Rjenik
198
199
Rjenik
N
200
NJ
N / NJ
201
Rjenik
202
N / NJ
NJ
njegov G njegova, D njegovu:
Razgovaramo o njegovom projektu. >
Razgovaramo o njegovu projektu.
(v. toku 3.2.7.)
Njemaka
njemaki
Njemica (ali: Nijemac)
njen > njezin
njezin G njezina, D njezinu: Nai emo se
u njezinom uredu. > Nai emo se u njezinu
uredu. (v. toku 3.2.7.)
njihov G njihova, D njihovu: Poruit emo
to njihovom direktoru. > Poruit emo to
njihovu direktoru. (v. toku 3.2.7.)
Njujoranin
Njujoranka
njujorki = newyorki
203
Rjenik
O
204
205
Rjenik
Rjenik
208
P/Q
P
Q
209
Rjenik
P/Q
osobni pomonik
Peenica (dio Zagreba, ali: Peenica,
mjesto u Sisako-moslavakoj upaniji)
PET ambalaa, pet ambalaa, petambalaa > plastina ambalaa
PET boca, pet boca, pet-boca >
plastina boca, plastenka
pet centar > centar za kune ljubimce
petero pet osoba razliita spola
petgodinji > petogodinji
petminutni > petominutni
petoro > petero
petrol > benzinska crpka; petrol kanal >
(prodajni) kanal za benzinske crpke
PfP (pay for performance) > naplata za
izvedbu
PF cooler > hladnjak Fresco Punto
pH-vrijednost
phenylalanine > fenilalanin
phishing > kraa osobnih podataka
physical case > sanduk
ph.c. (physical case) > sanduk
piar 1. > strunjak za odnose s javnou;
2. > glasnogovornik (v. napomenu uz
PR)
piarovac > strunjak za odnose s
javnou (v. napomenu uz PR)
Piccadilly table > stol Piccadilly
picher > utovariva
piching > utovarivanje
pie; bezalkoholno pie > napitak
Votku, din, rakiju itd. nikada ne
bismo nazvali napitkom, nego piem,
a Coca-Colu, Fantu itd. u pravilu bismo
nazvali napitkom ili bezalkoholnim
piem. Znaenja se tih dvaju naziva
djelomino preklapaju, tj. naziv pie
u jednome je od znaenja nadreen
nazivu napitak. Pie je: 1. sve to se
pije 2. ono to se pije, a sadrava
alkohol, a napitak je 1.ono to se
pije, a (u pravilu) ne sadrava alkohol,
dakle, osobita vrsta pia, bezalkoholno
pie. Za bezalkoholno pie stoga je
bolje upotrebljavati naziv napitak. Kad
211
Rjenik
212
P/Q
213
Rjenik
214
P/Q
potpredsjednikov G potpredsjednikova,
D potpredsjednikovu: u
potpredsjednikovom uredu > u
potpredsjednikovu uredu (v. toku 2.2.6.)
potroa
potroaev G potroaeva, D
potroaevu: prema potroaevom
zahtjevu > prema potroaevu zahtjevu (v.
toku 2.2.6.)
povodom > u povodu: povodom proslave
> u povodu proslave
powered by 1. > osmiljeno u; 2. > s
potporom, uz potporu
PowerPoint, G PowerPointa,
D PowerPointu
power walking > energijsko hodanje
pozajmica > posudba
pozajmiti > posuditi
pozicija 1. > poloaj, dunost, (radno)
mjesto; imenovati na poziciju > imenovati
na dunost, imenovati na radno mjesto;
pozicije u tvrtki > radna mjesta u tvrtki;
On je na visokoj poziciji. > On je na
visokome poloaju.; 2. > poloaj (tijela):
sjedea pozicija > sjedei poloaj; 3.
nisam u poziciji > ne mogu: Nismo
vam u poziciji pomoi. > Ne moemo vam
pomoi.
pozicioni > pozicijski (v. napomenu uz
akcioni) > poloajni; ali dobro:
pozicijska svjetla
pozicioniranje 1. > postavljanje:
pozicioniranje rashladne opreme >
postavljanje rashladne opreme; 2. >
postavljanje; zauzimanje (funkcije,
radnoga mjesta): pozicioniranje na
mjesto ravnatelja > postavljanje na mjesto
ravnatelja, postajanje ravnateljem
pozicionirati 1. > postaviti, postavljati:
Rashladna oprema mora biti pravilno
pozicionirana. > Rashladna oprema mora
biti dobro postavljena., Rashladna se
oprema mora nalaziti na dobrome mjestu.;
2. biti pozicioniran > biti postavljen,
biti zaposlen, postati: Pozicioniran je na
mjesto ravnatelja. > Postao je ravnateljem.
215
Rjenik
216
P/Q
217
Rjenik
218
P/Q
219
Rjenik
220
P/Q
Q
QA (Quality Assurance) > osiguranje
kvalitete (v. toku 1.3.)
QA strunjak > strunjak za osiguranje
kvalitete (v. toku 1.3.)
QSR (Quick Service Restaurants) >
restorani brze prehrane (v. toku 2.7.)
QSS (quality supervisor) > voditelj
sustava kvalitete (v. toku 3.2.1.)
quick food > hrana koja se konzumira
na brzinu, hrana koja se konzumira s
nogu, brza hrana (v. napomenu uz
fast food)
221
Rjenik
R
222
223
Rjenik
ambalaa
revalorizacija > prevrednovanje/
prevrjednovanje (v. toku 1.3.)
revenue > prihod, dohodak
review > pregled; osvrt; ocjena, kritika
revizija 1. > nezavisna ocjena; > prerada:
druga revizija ISO norme > druga prerada
ISO norme
revolving kredit > obnovljivi kredit
rezervoar > spremnik
rezonanca > rezonancija (v. toku 3.5.1.)
rezultirati ime > prouzroiti to
RGB (returnable glass bottle) >
povratna staklena boca
RH (Republika Hrvatska) G RH-a,
D RH-u (v. toku 3.2.1.)
ribbon > vrpca; Coca-Cola ribbon >
Coca-Colin val
Engleska rije ribbon u opemu jeziku
znai vrpca. U posebnome kontekstu, tj.
u izrazu Coca-Cola ribbon ona oznauje
prepoznatljivu izvijenu crvenu crtu
u obliku vala koja se protee ispod
lepravog zapisa Coca-Cola. Taj je val
toliko prepoznatljiv da ga se katkad
istie bez imena robne marke. Umjesto
engleske rijei ribbon u kontekstu
Coca-Cola ribbon predlaemo zamjenu
val jer smatramo da slikovitije opisuje
o emu je rije nego doslovan prijevod
vrpca.
rigidan > krut, neprilagodljiv
rijeki (< Rijeka)
rijeni (< rijeka)
rijeka; rijeka Dunav, G rijeke Dunava,
D rijeci Dunavu
ringtone > melodija zvona
risk factor > imbenik rizika, faktor
rizika
risk management > upravljanje rizikom
riskantan > rizian: riskantan posao >
rizian posao
rival > takmac, suparnik
rizik; rizik ega > rizik od ega; rizik
225
Rjenik
226
S/
227
Rjenik
S/
Rjenik
230
slijeva
slikati (o fotografijama) > fotografirati:
Slikao Krasnodar Perun > Fotografirao
Krasnodar Perun
sliv > slijev: sliv rijeke Gacke > slijev
rijeke Gacke
slobodan; slobodan od > bez; proizvodi
slobodni od GMO-a > proizvodi bez
GMO-a
slogan > (tipina) reklamna poruka,
(tipina) promidbena poruka
slot machine > prodajni automat
slow food > hrana koja se konzumira
polako, spora hrana (v. napomenu uz
fast food)
sluaj; 1. u sluaju da > ako: U sluaju
da doe do poremeaja ... > Ako doe do
poremeaja (v. toku 1.5.3.); 2. u svakome
sluaju > svakako
sluaoc > slualac (G sluaoca, mn.
N sluaoci, G slualaca) > sluatelj (v.
toku 3.3.2.)
sljedei koji je na redu u kakvu slijedu
ili nizu: Proitajte sljedee upute.; Neka
ue sljedei! (v. toku 3.1.2.)
smart card > pametna kartica
smart tehnologija > pametna
tehnologija
smartphone > pametni mobitel
smetati; smetati koga > smetati komu
smetite > smetlite
smijeniti; smijenjen
smjena
smrznuti 1. > zamrznuti: smrznuta hrana
> zamrznuta hrana; smrznuti graak >
zamrznuti graak 2. dobro: smrznuti se od
hladnoe
SMS poruka > SMS: Dobio sam tvoju
SMS poruku. > Dobio sam tvoj SMS. (v.
toku 1.5.1.)
SMS (Short Message Service); G SMS-a,
D SMS-u; mn. SMS-ovi (v. toku 3.2.1.)
snabdijevanje > opskrbljivanje, opskrba:
snabdijevanje novim proizvodima >
opskrbljivanje novim proizvodima
snabdijevati > opskrbljivati: Samostalno
S/
Rjenik
S/
233
Rjenik
234
T
235
Rjenik
236
237
Rjenik
238
U
239
Rjenik
240
241
Rjenik
242
V
243
Rjenik
v. d. (vritelj dunosti)
v. dalje/kasnije/poslije > v. u daljnjemu
tekstu
v. naprijed/prije > v. u prethodnome
tekstu
vafel-proizvod
vakum > vukuum
vakumirati > vakuumirati
van 1. > izvan: djelovati van svojega
podruja > djelovati izvan svojega
podruja; 2. dobro: u oznaivanju smjera
kretanja: Idem van.
vannastavni > izvannastavni:
vannastavne aktivnosti > izvannastavne
aktivnosti
vantrokovniki > izvantrokovniki:
vantrokovniki trokovi >
izvantrokovniki trokovi
vatrozatita
vaiti 1. > vrijediti: Vai li na dogovor? >
Vrijedi li na dogovor?; 2. > biti na snazi:
vaei zakon > zakon koji je na snazi
vee; Dobar vee. > Dobro vee. > Dobra
veer.
veer; Dobar veer. > Dobra veer.
veina; Veina ljudi to ne znaju. > Veina
ljudi to ne zna.
veleprodaja
veleprodajni: veleprodajna cijena;
veleprodajni centar
veliko mnotvo > mnotvo (v. toku
1.5.1.)
vending 1. > prodaja; 2. > prodajni:
vending oprema > prodajna oprema;
vending automat, vending machine >
prodajni automat, automat za prodaju
pia, cigareta itd.
Vendo machine, Vendo automat >
Vendov (prodajni) automat; G Vendova
automata, D Vendovu automatu
vendo machine, vendo-aparat, vendo
automat > prodajni automat, automat za
prodaju pia, cigareta itd.
Engleska rije vending znai prodaja,
tj. prodajni te umjesto naziva vending
244
245
Rjenik
246
Rjenik
W
Y
247
Rjenik
248
Y
Yahoo, G Yahooa, D Yahoou
Yahoov G Yahoova, D Yahoovu
Pridjev Yahoov trebali bismo pisati
Yahooov (tj. na osnovu Yahoo koju
itamo [jahu] dodati nastavak -ov.
Tako bismo dobili rije s tri o. Prema
preutnome pravilu u rijeima se ne
biljee tri ista glasa u nizu.
yoga > joga
youth development > poticanje razvoja
mladih
YTD (year to date) > u (tekuoj) godini
do danas
Z/
249
Rjenik
250
Z/
251
Biljeke
Dod
daci
ivotopis
Slijedi primjer ivotopisa koji je pisan kao kontinuirani tekst i europskoga
uzorka tablinoga ivotopisa (europski obrazac za ivotopis moe se preuzeti
s mrenih stranica Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje).
256
Maja Horvat
IVOTOPIS
Roena sam 25. listopada 1984. godine u Splitu. Osnovnu i srednju kolu
(Matematiku gimnaziju) zavrila sam u Zagrebu. Titulu diplomiranog
in enjera elektrotehnike stekla sam u Zagrebu diplomiravi na smjeru
Automatika na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva Sveulita u Zagrebu
22. rujna 2009. Tijekom studiranja bila sam aktivna u meunarodnoj
studentskoj organizaciji BEST Zagreb (Board of European Students of
Technology at University in Zagreb; www.BEST.hr). Kao lanica Upravnoga
odbora organizirala sam posao na projektima i sudjelovala u oblikovanju
dugoronih ciljeva udruge, bila sam zadu ena za komunikaciju izmeu
meunarodne organizacijske razine i zagrebakog lanstva, pomagala sam
voditelju Slu be za ljudske potencijale u primanju i izobrazbi novih lanova
te sudjelovala u analizama sadanjih i buduih projekata. Koordinirala sam
promocijske akcije te organizirala zbivanja za 20 50 ljudi, a u lipnju i
srpnju 2007. godine bila sam voditeljica radnoga kampa. Iskustva steena
dobrovoljnim radom u toj udruzi poboljala su moje komunikacijske,
organizacijske i prezentacijske vjetine te pridonijela otvorenosti u
prihvaanju novih ljudi i kultura. Tijekom studija, voena velikim osobnim
zanimanjem za svoju struku, ovladala sam mnogim tehnikim i raunalnim
vjetinama (ANSI C, Assembler, JAVA, PHP & MySOL, PLC programiranje,
SCADA dizajn, Matlab, osnove grafikog dizajna: Corel Draw, Corel PhotoPaint, osnovno poznavanje Linuxa, izvrsno poznavanje Microsoftova Officea
i alata Open Officea: Word, Excel, PowerPoint). Imam vozaku dozvolu
B-kategorije. Zavrila sam etiri razreda Osnovne kole za klasinu gitaru
i sviram didjeridoo. Treniram ki-aikido. Veoma dobro vladam engleskim
jezikom, a slu im se njemakim.
257
EUROPASS
IVOTOPIS
Osobni podaci
Prezime(na) / Ime(na)
Adresa(e)
Telefonski broj(evi)
Broj(evi) faksa
E-mail
Dr avljanstvo
Datum roenja
Spol
Maja Horvat
ire Truhelke 67, Zagreb, Hrvatska
01 111 222
01 111 223
mhorvat@gmail.hr
hrvatsko
25. listopada 1984.
ensko
eljeno zaposlenje/zanimanje
Radno iskustvo
Datumi
Zanimanje ili radno mjesto
Glavni poslovi i odgovornosti
Obrazovanje i osposobljavanje
Datumi
Naziv dodijeljene kvalifikacije
Glavni predmeti / steene
profesionalne vjetine
hrvatski
engleski, njemaki
Materinski jezik(ci)
Drugi jezik(ci)
Samoprocjena
Europska razina (*)
Sluanje
E B2
NJ A2
samostalno
osnove
Pisanje
Govor
Razumijevanje
itanje
Govorna
interakcija
Govorna
produkcija
C1 napredno
A2 osnove
B2 samostalno
A2 osnove
B2 samostalno
A2 osnove
B2
A2
samostalno
osnove
Drutvene vjetine i
kompetencije
Raunalne vjetine i
kompetencije
Umjetnike vjetine
i kompetencije
Druge vjetine i kompetencije
Vozaka dozvola
Dodatne informacije
Dodaci
1. Prijava na natjeaj
2. Diploma Fakulteta elektrotehnike i
raunarstva Sveulita u Zagrebu
3. Domovnica
poslovno pismo
Poslovno je pismo dokument kojim se komu obraamo prenosei
odreenu poruku. Ono daje prvu sliku o nama. Mora biti kratko i jasno, a
poruka jednoznana. U njemu svakako treba voditi rauna o pravopisnoj i
gramatikoj tonosti.
U poslovnome pismu cijeli tekst moe biti bez uvlaka, od adrese u zaglavlju
do potpisa, tj. poravnan s lijeve strane.
260
261
Unicef
Radnika 41/7
10 000 Zagreb
n/r Sanja Glovacki
Predmet:
Ugovor o suradnji Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o.
i Svjetskog sporazuma Ujedninjenih naroda (UNGC-a)
Ureda za Hrvatsku
Po tovana gospoo Glovacki,
u privitku Vam dostavljam potpisane i ovjerene primjerke ugovora o suradnji. Za
sve dodatne odgovore i pojanjenja moete se javiti kolegici Ani Majnari iz Odjela
za pravne poslove.
S po tovanjem
Petar Jambrei
Odjel za komunikacije i odnose s javnou
P. Jambrei
262
dl
Coca-Cola
Coca-Cole
Coca-Coli
Coca-Colu
Coca-Colom
Bistra
Bistre
Bistri
Bistru
Bistrom
Burn
Burna
Burnu
Burn
Burnom
Cappy
Cappyja
Cappyju
Cappy
Cappyjem
Fanta
Fante
Fanti
Fantu
Fantom
Illy
Illyja
Illyju
Illy
Illyjem
Nestea
Nesteaja
Nesteaju
Nestea
Nesteajem
Powerade
Poweradea
Poweradeu
Powerade
Poweradeom
Schweppes
Schweppesa
Schweppesu
Schweppes
Schweppesom
Sprite
Spritea
Spriteu
Sprite
Spriteom
Izvedene robne marke (npr. Coca-Cola Zero, Coca-Cola Light, Fanta Orange,
Nestea Vitao, Schweppes Bitter Lemon) sklanjaju se tako da se sklanja samo
osnovno ime robne marke, a ostatak je imena nesklonjiv, npr.:
dl
Coca-Cola
Zero
Coca-Cole
Zero
Coca-Coli
Zero
Coca-Colu
Zero
Coca-Colom
Zero
Fanta
Orange
Fante
Orange
Fanti
Orange
Fantu
Orange
Fantom
Orange
Nestea
Vitao
Nesteaja
Vitao
Nesteaju
Vitao
Nestea
Vitao
Nesteajem
Vitao
Schweppesu
Bitter Lemon
Schweppes
Schweppesom
Bitter Lemon Bitter Lemon
Schweppes
Schweppesa
Bitter Lemon Bitter Lemon
Ako se s kojeg razloga ime robne marke ne eli sklanjati, to se moe postii
umetanjem imenice koju se sklanja, npr.:
Oduevljen sam sokom Cappy. (umjesto Oduevljen sam Cappyjem.)
263
264
Pri donoenju odluke hoe li se upotrijebiti posvojni pridjev ili genitiv treba
voditi rauna o njihovu znaenju. Uz posljednja dva primjera napomenimo
da je jasno razgranienje mogue zato to se imenom Coca-Cola oznauje
i tvrtka i napitak. Kad je rije o ostalim napicima, jednako je dobro upotrijebiti i posvojni pridjev i genitiv, npr.:
Fantina promocija
promocija Fante
promocija Bistre
Bistrina promocija,
a mala bi se prednost mogla dati izrazima s posvojnim pridjevom, dakle:
Fantina promocija
Bistrina promocija.
jednina
n
dl
a*
m. r.
Coca-Colin
. r.
s. r.
mnoina
n
Coca-Colina Coca-Colinu
dl
Coca-Colin/ Coca-Colinim
Coca-Colina
Coca-Colino Coca-Colinim
a*
m. r.
Coca-Colini
. r.
s. r.
U mukome rodu akuzativa jednine razlikuje se akuzativ za ivo i akuzativ za neivo (npr.:
Vidim Coca-Colin val, ali: Vidim Coca-Colina zaposlenika). Zbog toga se u svim tablicama za
muki rod jednine navode oba oblika.
jednina
n
dl
Bistrin
Bistrina
Bistrinu
Bistrin/
Bistrina
Bistrinim
. r.
Bistrina
Bistrine
Bistrinoj
Bistrinu
Bistrinom
s. r.
Bistrino
Bistrina
Bistrinu
Bistrino
Bistrinim
m. r.
mnoina
n
dl
m. r.
Bistrini
Bistrinih
Bistrinim
Bistrine
Bistrinim
. r.
Bistrine
Bistrinih
Bistrinim
Bistrine
Bistrinim
s. r.
Bistrino
Bistrinih
Bistrinim
Bistrina
Bistrinim
265
jednina
n
dl
m. r.
Burnov
Burnova
Burnovu
Burnov/
Burnova
Burnovim
. r.
Burnova
Burnove
Burnovoj
Burnovu
Burnovom
s. r.
Burnovo
Burnova
Burnovu
Burnovo
Burnovim
dl
mnoina
n
m. r.
Burnovi
Burnovih
Burnovim
Burnove
Burnovim
. r.
Burnove
Burnovih
Burnovim
Burnove
Burnovim
s. r.
Burnova
Burnovih
Burnovim
Brunova
Burnovim
dl
jednina
n
m. r.
Cappyjev
Cappyjeva
Cappyjevu
Cappyjev/
Cappyjeva
Cappyjevim
. r.
Cappyjeva
Cappyjeve
Cappyjevoj
Cappyjevu
Cappyjevoj
s. r.
Cappyjevo
Cappyjeva
Cappyjevu
Cappyjevo
Cappyjevim
mnoina
n
dl
m. r.
Cappyjevi
Cappyjevih
Cappyjevim
Cappyjeve
Cappyjevim
. r.
Cappyjeve
Cappyjevih
Cappyjevim
Cappyjeve
Cappyjevim
s. r.
Cappyjeva
Cappyjevih
Cappyjevim
Cappyjeva
Cappyjevim
jednina
n
dl
m. r.
Fantin
Fantina
Fantinu
Fantin/
Fantina
Fantinom
. r.
Fantina
Fantine
Fantinoj
Fantinu
Fantinom
s. r.
Fantino
Fantina
Fantinu
Fantino
Fantinom
mnoina
n
dl
m. r.
Fantini
Fantinih
Fantinim
Fantine
Fantinim
. r.
Fantine
Fantinih
Fantinim
Fantine
Fantinim
s. r.
Fantina
Fantinih
Fantinim
Fantina
Fantinim
266
jednina
n
dl
m. r.
Illyjev
Illyjeva
Illyjevu
Illyjev/
Illyjeva
Illyjevim
. r.
Illyjeva
Illyjeve
Illyjevoj
Illyjevu
Illyjevom
s. r.
Illyjevo
Illyjeva
Illyjevu
Illyjevo
Illyjevim
mnoina
n
dl
m. r.
Illyjevi
Illyjevih
Illyjevim
Illyjeve
Illyjevim
. r.
Illyjeve
Illyjevih
Illyjevim
Illyjeve
Illyjevim
s. r.
Illyjeva
Illyjevih
Illyjevim
Illyjeva
Illyjevim
dl
jednina
n
m. r.
Nesteajev
Nesteajeva
Nesteajevu
Nesteajev/
Nesteajeva
Nesteajevim
. r.
Nesteajeva
Nesteajeve
Nesteajevoj
Nesteajevu
Nesteajevom
s. r.
Nesteajevo
Nesteajeva
Nesteajevu
Nesteajevo
Nesteajevim
mnoina
n
dl
m. r.
Nesteajevi
Nesteajevih
Nesteajevim
Nesteajeve
Nesteajevim
. r.
Nesteajeve
Nesteajevih
Nesteajevim
Nesteajeve
Nesteajevim
s. r.
Nesteajeva
Nesteajevih
Nesteajevim
Nesteajeva
Nesteajevim
dl
jednina
n
m. r.
Poweradeov
. r.
s. r.
mnoina
n
dl
m. r.
. r.
s. r.
267
jednina
n
dl
m. r.
. r.
s. r.
mnoina
n
dl
m. r.
. r.
s. r.
jednina
n
dl
Spriteov
Spriteova
Spriteovu
Spriteov/
Spriteova
Spriteovim
. r.
Spriteova
Spriteove
Spriteovoj
Spriteovu
Spriteovom
s. r.
Spriteovo
Spriteova
Spriteovu
Spriteovo
Spriteovim
dl
m. r.
mnoina
n
m. r.
Spriteovi
Spriteovih
Spriteovim
Spriteove
Spriteovim
. r.
Spriteove
Spriteovih
Spriteovim
Spriteove
Spriteovim
s. r.
Spriteova
Spriteovih
Spriteovim
Spriteova
Spriteovim
268
Uprava
1.1. Ured glavnoga direktora
Ustrojbene cjeline
1. Odjel za prodaju
2. Odjel za marketing
3. Odjel za operativne poslove
4. Odjel za pravne poslove
5. Odjel za financije
6. Odjel za informatiku
7. Odjel za ljudske potencijale
8. Odjel za komunikacije i odnose s javnou
9. Odjel za osiguranje kvalitete
10. Odjel za upravljanje uinkom
Direktori su odjela vodstvo tvrtke.
1. Odjel za prodaju
1.1. sluba za prodaju ugostiteljima
1.1.1. Jedinica za prodaju energijskih i alkoholnih pia
1.1.2. Jedinica za prodaju tvrtkama, obrazovnim ustanovama
i hotelima
269
2. Odjel za marketing
2.1. sluba za nacionalne inicijative
2.2. sluba za razvoj kanala odgoene konzumacije
2.3. sluba za razvoj kanala neposredne konzumacije
270
5. Odjel za financije
5.1. sluba za financijsko raunovodstvo
5.1.1. Jedinica za nadzor nad zalihama
5.2. sluba za naplatu i prodajno raunovodstvo
5.2.1. Jedinica za fakturne poslove
5.3. sluba za unutranji nadzor
5.4. sluba za poslovno planiranje
5.5. sluba za trine financije
5.6. sluba za upravljanje matinim podacima
6. Odjel za informatiku
6.1. sluba za poslovne sustave
6.2. sluba za korisniku podrku
271
Organizacijske cjeline
1. Upravno-proizvodno sredite Zagreb (Sachsova)
2. Prodajno-distribucijsko sredite Zagreb (Inas)
3. Prodajno-distribucijsko sredite Solin
272
Jezini
prirunici
Ekonomski leksikon
(ur. Zvonimir Balenti) 1995.
Leksikografski zavod Miroslav Krlea.
Zagreb.
273
Jezini prirunik
Coca-Cole HBC Hrvatska
Hrvatski jezik u
poslovnoj komunikaciji
Izdava
Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.
Pripremili
Lana Hudeek i Maja Matkovi
u suradnji s Igorom utukom
Direktorica projekta
Boka Trbojevi
Recenzenti
Milica Mihaljevi
Kristian Lewis
Korektor
Domagoj Vidovi
Urednik
Igor utuk
Oblikovanje
Laboratorium, Zagreb
Tisak
Kersch Offset, Zagreb
CIP
zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne
i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 799598
ISBN
978-953-55515-2-2
Zagreb, veljaa 2012.
Drugo izdanje.
Tiskano u Hrvatskoj.
www.prirucnik.hr