Radovan Vidovi

Jezini savjeti
(Seminar iz kolegija Hrvatski standardni jezik u 20. stoljeu)

Studentice: Dijana Jakovac

Jelena Posavec
Studijska grupa: Hrvatski jezik i knjievnost, dvopredmetni
Mentor: znanstveni novak, Borana Mori-Mohorovii

SADRAJ

1. UVOD.............................................................................................................................3-4
2. PRIMJERI REENICA KOJE BOLUJU OD RAZNIH JEZINIH BOLESTI............5-9
3. PRIJELAZNI NEPRIJELAZNI GLAGOLI............................................................. 9-10
4. NE SAMO OVAKO, NEGO I OVAKO................................................................... 10-11
5. MOE SE OVAKO, ALI I OVAKO.........................................................................11-12
6. ZAKLJUAK..................................................................................................................13
7. SAETAK...13
8. KLJUNE RIJEI..14
9. POPIS LITERATURE.....................................................................................................15

1. UVOD
3

Jezine savjetnike uz rjenik, gramatiku i pravopis svrstavamo u normativne

prirunike. U razdoblju od 1904. do 2010. godine izdano je ak 77 jezinih savjetnika to je
najvie u odnosu na ostale normativne prirunike. Jezini savjetnici su od iznimne vanosti jer
polemizirajui nastoje rijeiti sve jezine potekoe i nesporazume, a i uvijek su aktualni. Stil
pisanja jezinog savjetnika mora biti savjetniki, tj. savjetovati to je i zbog ega u jeziku
(ne)pravilno, treba potovati jezine zakonitosti, savjeti trebaju izlaziti iz jezine
povijesti/tradicije, oslanjati se na rjenike, gramatike, pravopise i knjievna djela potivajui
stvarnu jezinu praksu. Autori jezinih savjetinika, tj. savjetodavci na subjektivan nain
rjeavaju pojedini problem koji se pojavljuje u jeziku dajui rjeenje koje im se u tom
trenutku ini najbolje.1 U praksi se najee posee upravo za jezinim savjetnikom kako bi se
dolo do eljenog odgovora na pojedinu dilemu o (ne)pravilnosti u hrvatskome standardnom
jeziku.
Vatroslav Roi autor je prvog jezinog savjetnika pod naslovom Barbarizmi u
hrvatskom ili srpskom jeziku. Meu naim najistaknutijim jezikoslovcima svoje je mjesto
svakako zasluio i Radovan Vidovi koji sa svoja tri objavljena jezina savjetnika spada meu
nae najplodnije savjetodavce. Vidovi je objavio savjetnike O suvremenome stanju naega
jezika masovne komunikaciji ili mali rjenik nae suvremene nepismenosti 2 (1968), Kako
ne valja kako valja pisati (1969) i Jezini savjeti (1983).3
Radovan Vidovi u uvodu knjige Jezini savjeti objanjava da je djelo nastalo tako
da je on u jeziku novina, radija, televizije, filma, administacije, sastanaka, oglasa i reklama
biljeio ono to mu je privuklo panju kao pogreno ili problematino. Upravo zbog samog
naina nastanka ovog savjetnika Vidovi napominje da bi podnaslov knjige mogao biti S
crvenom olovkom u ruci...4. Sam jezini savjetnik sastoji se od etiri dijela, no prvi dio je
opsegom najvei i zauzima gotovo polovicu knjige. Spomenuti prvi dio sastoji se od reenica
koje boluju od raznih jezinih bolesti5 kao to su nejasnoe, neloginost, sintaktike mane,
lo redoslijed rijei ili pak fonetsko-fonoloke, morfoloke, tvorbene, ortoepske ili ortografske
nepravilnosti. Drugi dio sastavljen je od prijelaznih i neprijelaznih glagola koji se razlikuju ne
samo po znaenju ve i po tome imaju li glasovnu skupinu iti ili jeti. Trei dio sastoji se od
1

www-gewi.uni-graz.at/gralis/.../2011/.../Protudjer_Graz_7-5-2011.ppt
Vidovi je koristio termin na jezik kako bi izbjegao slubeni naziv hrvatskosrpski
3
http://www.matica.hr/Kolo/kolo2004_2_n.nsf/AllWebDocs/prir
4
Vidovi, Radovan, Jezini savjeti. Split: Logos, str. 5.
5
Isto
2

dva stupca, onaj na lijevoj strani je popis rijei koje se zbog razliitih razloga ili pak navike
koriste esto ili uvijek i to na tetu rijeima koje se nalaze u desnom stupcu koje se pak zbog
toga zapostavljaju to rezultira osiromaenjem jezika. Taj trei dio savjetnika mogao bi se
uvjetno nazvati Ne samo ovako, nego i ovako. etvrti dio sastoji se od morfoloki viestrukih
rijei ija upotreba je postala uobiajena pa su se u praksi ustalili tako da je ispravno koristiti
sve navedene izraze. Ovaj dio savjetnika mogao bi se nazvati Moe ovako, ali i ovako.
Vidovi je na kraju svog savjetnika dodao jo abecedno Kazalo rijei i problema radi lakeg
snalaenja u samoj knjizi.

2. PRIMJERI REENICA KOJE BOLUJU OD RAZNIH JEZINIH BOLESTI

U prvom dijelu Jezinih savjeta R. Vidovi daje popis reenica u kojima zamjeuje jezine
nejasnoe, neloginosti, sintaktike mane, lo redoslijed rijei te fonetsko-fonoloke,
morfoloke, tvorbene, ortoepske i ortografske nepravilnosti. Pritom pokuava razjasniti te
nejasnoe priloivi primjere ispravnih reenica ili pak reenica ija je upotreba bolja, ali ne i
samim time jedina mogua. Tako emo izdvojiti neke problematine reenice i to ponajvie
one iz podruja sintakse.
1. Njih se esto via u gradu.
Uz pasiv koji se izrie povratnim glagolom, pravilno je stavljati subjekt u nominativ, a ne
u akuzativu:
Oni se esto vide u gradu.
2. Dok se lignje uvelike lovi, s komarama je gotovo.
U ovoj reenici pogrena je konstrukcija pasiva jer se glagol se lovi ne slae u rodu i
broju s imenicom lignje. Naime, imenica lignje je enskoga roda u mnoini pa bi ispravna
reenica glasila: Dok se lignje uvelike love, s komarama je gotovo.
3. To e se odobriti kada e se znati koliko zapravo treba.
U knjievnom jeziku umjesto futura I u zavisnoj reenici, a koji je zapravo kajkavska
konstrukcija treba ii futur II. Stoga je ispravno: To e se odobriti kada se bude znalo
koliko zapravo treba.
4. Iznenadio sam se da si tako brzo doao.
Budui da zavisna reenica da si tako brzo doao ima uzrono znaenje (Zato sam se
iznenadio?), nije pravilno upotrijebiti veznik da nego to:
Iznenadio sam se to si tako brzo doao.
5. Na proslavu e doi kako uenici tako i roditelji.
Ova bi reenica zbog svog dvojakog znaenja mogla biti pogreno protumaena od onoga
znaenja koje nam je autor reenice htio prenijeti. Naime, ova se reenica moe shvatiti
ovako: Uenici i roditelji doi e na jednak nain; istim prijevoznim sredstvom, putem i
sl. ili pak: Na proslavu e doi i uenici i roditelji.

R. Vidovi navodi da se primjer ovakvoga tipa uestalo pojavljuje.

6. Na savjetovanju su svi prisustvovali.
Uz glagol prisustvovati treba ii dativ, a ne lokativ:
Savjetovanju su svi prisustvovali.
Mogue je i: Na savjetovanju su svi bili.
7. Nekada se to i meni ini nemoguim.
Kako bi se izbjegle nejasnoe u upotrebi priloga nekada koje bi moglo imati i znaenje
jednom, neko, bolje je koristiti izraze katkada, gdjekada, koji put. Npr.:
Koji put to se i meni ini nemoguim.
8. U vezi toga htio bih vam neto rei.
U konstrukciji u vezi + genitiv umjesto genitiva treba biti instrumental:
S tim u vezi htio bih vam neto rei. Ili: U vezi s tim htio bih vam neto rei.
9. Poto boljega rjeenja nema, prihvatimo to koje nam se nudi.
Kako zavisna reenica poto boljega rjeenja nema nije vremenska nego uzrona (poto
ima znaenje nakon to), umjesto veznika poto treba koristiti veznike budui da ili kako:
Budui da boljega rjeenja nema, prihvatimo to koje nam se nudi. Ili: Kako boljega
rjeenja nema, tako prihvatimo to koje nam se nudi.
10. Skoro sam se porezao.
Da bi ova reenica imala smisla, umjesto priloga vremena - skoro (=uskoro) pravilno je
upotrijebiti nainske priloge (izraze):
Gotovo (umalo) (zamalo) sam se porezao.
11. Ja lino6 volim gledati avanturistike filmove.
Kako u ovoj reenici dolazi do pleonazma (ja lino), tako bi u ispravnoj reenici izostavili
frazu lino: Ja volim gledati avanturistike filmove
12. Nastavnice, Vi ste me juer pitala. Nastavnice, Vi ste dobra.

U Anievom rjeniku navodi se da je prilog lino zastarjelica pa se umjesto njega upotrebljava prilog osobno.
Zato je mogue i: Osobno volim gledati avanturistike filmove. Ani, Vladimir (2004), Veliki rjenik hrvatskoga
jezika. Zagreb: Novi Liber, str. 683.

Nepravilno slaganje u rodu i broju zamjenice s gl. pridjevom radnim, odnosno pridjevom.
Treba biti:
Nastavnice, Vi ste me juer pitali. Nastavnice, Vi ste dobri.
13. Tisue panjolaca na ulicama protestiraju za ili protiv ove odluke.
Pogrena je i nelogina konstrukcija protestiraju za...ove odluke. U jezinome savjetniku
Govorimo hrvatski objanjava se da treba izbjegavati prijedloni izraz u kojem dva
prijedloga stoje zajedno jer svaki od tih prijedloga zahtijeva imenicu u drugom padeu.
Prema tome prijedlog za ide uz akuzativ, a protiv uz genitiv7: Tisue panjolaca na
ulicama demonstriraju za tu odluku ili protiv nje.
14. urili su se u restoran na Benama.
Budui da je Bene lokalitet na splitskome podruju, a naziv je dobio po sv. Benediktu
(Bene je naime hipokoristik), tu je imenicu potrebno sklanjati kao hipokoristinu vlastitu
imenicu m. r na e, a ne kao imenicu . r. u mn. Znai, pravilno je:
urili su se u restoran u Beni.
15. Katel Suurac, Katel Luki, Katel Stari
R. Vidovi dvolana imena naseljenih mjesta smatra polusloenicama i biljei ih sa
spojnicom: Katel-Suurac, Katel-Luki, Katel-Stari. On takvo stajalite argumentira
time to se prva rije u polusloenici ne sklanja; npr. G Katel-Suurca. S druge strane, u
Hrvatskom pravopisu (Babi-Finka-Mogu) za ove se primjere navodi da su to dvolana
imena naseljenih mjesta kojima je prvi dio apozicija ili rije u apozicijskoj slubi, a koja
se piu rastavljeno i nikada sa spojnicom.8
16. U tim dogaajima osobito su se istakli otac i sin Pavao i Jerko Mati.
Bolje bi bilo kada bi svaka apozicija ila uz imena kojima pripada: U tim dogaajima
osobito su se istakli otac Pavao i sin Jerko Mati.

17. Kupili su novi auto. Staro su auto prodali.

7
8

Govorimo hrvatski: jezini savjeti / priredio Mihovil Duli. (1997). Zagreb: Hrvatski radio: Naprijed, str. 366.
Babi, S., Finka, B., Mogu, M. (2000), Hrvatski pravopis. Zagreb: kolska knjiga, str. 71.

Je li imenica auto mukoga ili srednjega roda?

R. Vidovi tvrdi da je imenica auto i mukoga i srednjega roda pa su stoga oba primjera
ispravna. Meutim, prema aktualnom rjeniku V. Ania 9 imenica auto samo je mukoga
roda.
18. Kako je pravilno govoriti i pisati kazeta ili kaseta?
Prema R. Vidoviu, pravilno je kaseta jer je rije podrijetlom iz francuskog jezika (fr.
cassette)10, ali napominje da je lik sa z- ipak mnogo ei.
U Rjeniku stranih rijei meutim pie da se lik kazeta upotrebljava razgovornome stilu.11
U Jezinom savjetniku Maje Matkovi navodi se da je oblik kazeta nepravilan dok je
oblik kaseta pravilan.12 Naposljetku, u jezinom savjetniku Govorimo hrvatski navodi se
objanjenje zato je ba oblik kaseta pravilan. Naime, rije je latinskoga i romanskoga
podrijetla s dva s u sredini koja se onda izgovaraju kao jedno s.13
19. Drala ju je nada da danas mora biti bolje.
Kako bi se izbjeglo ponavljanje istih glasova nada da danas, tako je mogue umjesto
veznika da upotrijebiti veznik kako: Drala ju je nada kako danas mora biti bolje.
20. Ansambl je, uz ostale evropske zemlje, godine 1978. gostovao i u Jugoslaviji.
Mogue je pogreno protumaiti da su 1978. godine u Jugoslaviji gostovale i ostale
evropske zemlje i taj ansambl. Zato je bolje rei ovako:
Ansambl je, osim u ostalim evropskim14 zemljama, godine 1978. gostovao i u Jugoslaviji.
21. Tome se usprotivila itava radna zajednica na elu s direktorom.
Zbog pogrenog smjetaja izraza na elu, reenica se interpretira sa znaenjem da je
itava radna zajednica bila na elu. Zato je ispravno: Tome se usprotivila itava radna
zajednica s direktorom na elu.

Ani, Vladimir (2004), Veliki rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber, str. 41.
Ani, V., Goldstein, I. (2007), Rjenik stranih rijei. Zagreb: Novi Liber, str. 292.
11
Isto
12
Matkovi, Maja. (2006), Jezini savjetnik iz prakse za praksu. Zagreb: korpion, str. 242.
13
Govorimo hrvatski: jezini savjeti / priredio Mihovil Duli. (1997). Zagreb: Hrvatski radio: Naprijed, str. 463.
14
Oblik evropski bio je pravilan u tadanjem srpsko-hrvatskom jeziku, dok se u danas u standardnom hrvatskom
jeziku koristi oblik europski
10

22. Uao je bez da je pozdravio. Germanizam ohne zu = bez da nije u duhu naega jezika.
Stoga je ispravno:
Uao je, a da nije pozdravio. Ili: Uao je bez pozdrava.
23. to imate za jesti?
Konstrukcija za + infinitiv je stranog podrijetla pa bi je bilo dobro izbjegavati u naem
jeziku. Stoga bi bolje bilo rei: to imate za jelo. Isto tako u jezinom savjetniku
Govorimo hrvatski navodi se da se umjesto konstrukcije za + glagolski oblik koristi
konstrukcija za + glagolska imenica. Npr. To su cipele samo za gledanje. A ne: To su
cipele samo za gledati.15
24. Veeras idem kod brata. Bio sam kod brata.
U prvoj reenici pojavljuje se konstrukcija kod + glagol kretanja, no pravilo je da je uz
glagole kretanja bolje umjesto prijedloga kod upotrijebiti prijedlog k. Stoga je ispravna
reenica: Veeras idem k bratu. Maja Matkovi upotpunjuje ovo pravilo dodajui da je
ispravna i prijedlona veza koja se izrie dativom bez prijedloga. 16 Npr. Veeras idem
bratu.
S druge strane, Vidovi navodi da je reenica Bio sam kod brata ispravna. U jezinome
savjetniku Govorimo hrvatski objanjeno je zato je tome tako. Prijedlog kod
upotrijebljava se uz genitiv, ali ne i uz glagole kretanja kada imenica znai cilj kretanja.
Samo onda kada glagol ne oznauje kretanje konstrukcija kod + imenica u genitivu moe
ostati: npr. Prenoiti kod prijatelja.17

3. PRIJELAZNI NEPRIJELAZNI GLAGOLI

Koja je razlika u znaenju glagola, na primjer crveniti-crvenjeti, bijeliti-bjeljeti? Kada se
koji od ova dva lika upotrebljava?
Odgovore na ova pitanja R. Vidovi je ponudio u drugom dijelu savjetnika. Naime, radi se o
prijelaznim i neprijelaznim glagolima koji se upotrebljavaju ovisno o reeninome kontekstu.
Tako glagoli koji oznaavaju radnju koju subjekt vri imaju oblike sa i, dok oni glagoli koji
znae stanje subjekta imaju oblike sa je. Npr. Kosa mu je bijeljela, gdje je glagol bijeljela
15

Govorimo hrvatski: jezini savjeti / priredio Mihovil Duli. (1997). Zagreb: Hrvatski radio: Naprijed, str. 370.
Matkovi, Maja. (2006), Jezini savjetnik iz prakse za praksu. Zagreb: korpion, str. 222.
17
Govorimo hrvatski: jezini savjeti / priredio Mihovil Duli. (1997). Zagreb: Hrvatski radio: Naprijed, str. 371.
16

10

neprijelazan, odnosno oznaava stanje subjekta, tj. kose koja je postajala bijela. Nasuprot
tome, u reenici tipa Bijeliti zid bijelom bojom, glagol bijeliti je prijelazni jer ima objekt u A
nad kojim se vri radnja tako glagol bijeliti ovdje oznaava nanoenje bijele boje na zid.
Slini su i sljedei primjeri:

Treba otupiti otricu njihovih prigovora.

Glagol otupiti je prijelazan jer ima znaenje - uiniti to tupim.

U sivoj svakodnevici morao je otupjeti na sve oko sebe.

Glagol otupjeti je neprijelazan jer ima znaenje prestati biti osjetljiv.

Brojni posrednici i nakupci e zacijelo poskupiti cijenu proizvoda.

Glagol poskupiti je prijelazni jer ima znaenje uiniti da to postane skupo.

Zbog takvih posrednika i nakupaca cijena proizvoda e poskupjeti.

Glagol poskupjeti je neprijelazni jer ima znaenje postati skup, postati skuplji.

4. NE SAMO OVAKO, NEGO I OVAKO

U treem dijelu savjetnika R. Vidovi eli svrnuti panju na rijei koje se zbog svojih
sinonima, a koji su frekventniji u upotrebi, zapostavljaju na tetu jezika. Autor preporuuje da
se koriste i jedni i drugi oblici. Primjeri:
1. Borimo se protiv aljkavosti!
Rije aljkavost moe se zamijeniti rijeima nemar, neurednost:
Borimo se protiv nemara (neurednosti!)
Isto se odnosi i na sljedee primjere:
2. Razmatrali smo krupne probleme.
Moe i: Razmatrali smo velike/znaajne/ozbiljne/opsene/teke probleme.
3. Oni niukoliko nisu prikladni.
Moe i: Oni nikako/nipoto/nimalo nisu prikladni.
4. Ti su podaci od velikog interesa.

11

Moe i: Ti su podaci vrlo interesantni/zanimljivi/znaajni/vrijedni/vani.

5. Mi smo oprenoga miljenja.
Moe i: Mi smo drukijega/protivnoga/suprotnoga/drugoga miljenja.
6. To se u velikoj (veoj/najveoj) mjeri odnosi na starije generacije.
Moe i: To se najvie/posebno/ponajvie/uglavnom/najvema odnosi na starije generacije.

5. MOE SE OVAKO, ALI I OVAKO

etvrti dio savjetnika svojevrstan je nastavak treeg dijela u kojem Vidovi napominje da
bi norma svakoga jezika trebala biti elastina, odnosno da je na korisniku da sam izabere koje
e od ponuenih varijanata i dubleta rijei on izabrati. Ovdje Vidovi daje samo popis takvih
rijei, pritom istiui da se razliiti oblici ne mogu koristiti u istoj govornoj ili pisanoj cjelini.
Dakle, ispravni su svi sljedei oblici, ali se neki ne mogu koristiti u istim situacijama.
Meutim, kakve su to situacije Vidovi ne navodi. Neke od tih oblika danas pak u Ania
uope ne nalazimo.18

Afrianin, Afrianka moe i: Afrikanac, Afrikanka

afriki
(afriki slon)

afrikanski
(*afrikanski slon)

bjelonica moe i: bjeloonica

djetinstvo moe i: djetinjstvo

dulji, duljina moe i: dui, duina

(ovaj) glad (m.r.) moe i (ova) glad (.r.)

godinjica moe i: obljetnica

(godinjica smrti/braka) (obljetnica Oluje)
*godinjica Oluje

konzultacija moe i: konsultacija

18

Bjelonica, djetinjstvo, ljenjiji, melanholija, naknaditi, navii (se); Ani, Vladimir (2004), Veliki rjenik
hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber

12

ljenjiji moe i: ljenji

melanholija19 moe i: melankolija

nadoknaditi moe i: naknaditi

navii (se) moe i: naviknuti (se)

oficijelan moe i: oficijalan

* oficijalan neodomaen (Ani)20

kare moe i: noice

19

Rije melanholija je srpska rije odnosno rije tipinija za srpski nego za hrvatski jezik. Brodnjak, Vladimir
(1992), Rjenik razlika izmeu hrvatskoga i srpskoga jezika. Zagreb: kolske novine: Hrvatska sveuilina
naklada, str. 291.
20
Ani, Vladimir (2004), Veliki rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber, str. 921.

13

6. ZAKLJUAK
Jezini savjetnik iz 1983. godine bio je aktualan i koristan u ono vrijeme. Meutim, neki
od savjeta od velike su vanosti i danas. Vidovi je, vaenjem primjera iz novinskih i
administrativnih lanaka, radija, filma i slinih oblika, zabiljeio jezine probleme koji su se
tada javljali u praksi, a s ijim rjeenjima i u dananje vrijeme nismo u dovoljnoj mjeri
upoznati. Jezinim nejasnoama Vidovi pristupa s razliitih gledita od izoliranih
problematinih rijei do reenicama u kojima se takve nedoumice pojavljuju. Jedno je od
vanijih obiljeja njegovog rada stavljanje naglaska na mogunost alternative, a ne samo
jednog obvezatnog rjeenja.
S dananjeg gledita, neka od njegovih rjeenja su prihvatljiva i ispravna, to se najvie
odnosi na prvi dio savjetnika, dok su sadraji ostalih poglavlja zastarjeli i nefunkcionalni u
upotrebi hrvatskoga jezika. Ipak, bogatstvo primjera, jasnoa u njihovom prezentiranju i
tumaenju, jednostavnost izraza i saetost izlaganja vrlo opsene problematine grae ine
ovaj savjetnik tivom koje bi moglo privui svakoga poevi od lektora i novinara pa preko
studenata i uenika do svih onih koji se ele lijepo i pravilno izraavati hrvatskim jezikom.

14

7. SAETAK
Jezini savjetnik jedan je od normativnih prirunika koji nastoji rijeiti jezine potekoe i
nesporazume. Jezini savjeti Radovana Vidovia rezultat je sakupljanja grae koja je
sadravala aktualna jezina pitanja. Pored uvoda u kojemu autor ukratko iznosi sadraj knjige,
prirunik se sastoji od etiri dijela: Prvi dio obuhvaa reenice u kojima nalazimo
nepravilnosti sa svih jezinih razina; drugi dio bavi se problematikom prijelaznih i
neprijelaznih glagola; trei i etvrti dio pridaju vanost rijeima koje su u rjeoj upotrebi od
svojih znaenjski bliskih izraza. Saetou i preciznou u razrjeavanju jezinih nedoumica
Vidovi je pokuao uiniti ovaj savjetnik korisnim svima.

8. KLJUNE RIJEI:
Normativni prirunici / jezini savjetnici / Radovan Vidovi / Jezini savjeti / jezina pitanja i
nepravilnosti / prijelazni i neprijelazni glagoli / frekventnost upotrebe rijei

15

9. POPIS LITERATURE
1. Ani, V., Goldstein, I. (2007), Rjenik stranih rijei. Zagreb: Novi Liber.
2. Ani, Vladimir (2004), Veliki rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.
3. Babi, S., Finka, B., Mogu, M. (2000), Hrvatski pravopis. Zagreb: kolska knjiga.
4. Brodnjak, Vladimir (1992), Rjenik razlika izmeu hrvatskoga i srpskoga jezika.
Zagreb: kolske novine: Hrvatska sveuilina naklada.
5. Govorimo hrvatski: jezini savjeti / priredio Mihovil Duli. (1997). Zagreb: Hrvatski
radio: Naprijed.
6. Matkovi, Maja. (2006), Jezini savjetnik iz prakse za praksu. Zagreb: korpion.
7. Vidovi, Radovan (1983), Jezini savjeti. Split: Logos.
8. www.matica.hr/Kolo/kolo2004_2_n.nsf/AllWebDocs/prir. 7. 11. 2011.
9. www-gewi.unigraz.at/gralis/.../2011/.../Protudjer_Graz_7-5-2011.ppt. 7. 11. 2011.

16