SVEUILITE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Kolegij: Razvojna psihologija

Nositeljica kolegija: dr. sc. Sanja Smojver-Ai

Prisnost u prijateljstvu u adolescenciji

(esej)

Studentica: Dijana Jakovac

Studijski program: Hrvatski jezik i knjievnost / Engleski jezik i knjievnost (Nastavniki
modul)
Godina studija: 1. godina diplomskog studija

Rijeka, 11. sijenja 2012.

Prijateljstvo je u adolescenciji od iznimne vanosti, a povjerenje, odanost i iskrenost su

jedne od najbitnijih karakteristika prijatelja. Adolescenti tee sklapanju prijateljstava s
osobama kojima e moi slobodno izraziti svoje osjeaje, misli i stavove. Bliskost s
prijateljima je tako kljuna odrednica prijateljstva u adolescenciji. Zbog vanosti bliskosti u
prijateljstvu u adolescenciji, a budui da sam i sama adolescentica, odluila sam pisati esej na
tu temu. Na poetku u kratko opisati to predstavljaju bliska prijateljstva adolescentu, potom
u navesti rezultate empirijskih istraivanja bliskosti u adolescenciji koja e potvrditi navedene
teorijske analize. U rad u ukljuiti i pojam samootkrivanja, a koje je potrebno radi
uspostavljanja prisnosti u prijateljstvu. Takoer u i ovo podruje potkrijepiti istraivanjima na
terenu. Zakljuit u s kratkim osvrtom na svrhu bliskosti u prijateljstvu u adolescenciji.
Erikson (1963) definira prisnost kao otvorenost, povjerenje, predanost, dijeljenje i
zajednitvo (kako je navedeno u Lackovi-Grgin, 2006:158). Davanje vanosti prisnosti u
definiranju prijateljstva javlja se tek potkraj djetinjstva ili u adolescenciji, odnosno prijateljstvo
postaje sve prisnije s porastom djetetove dobi i meusobne izmjene osobnih informacija (Vasta,
2005:628-629). Adolescentima je od velike vanosti povjeravanje osobnih misli i osjeaja
svojim prijateljima kao i njihovo razumijevanje (Buhrmester, 1996, kako je navedeno u Berk,
2008:396). Takoer, u adolescenciji je poveana osjetljivost za elje i potrebe prijatelja pa raste
uzajamno slaganje i suradnja izmeu prijatelja (Phillipsen, 1999, kako je navedeno u Berk,
2008:397). Empirijska istraivanja prisnosti u prijateljstvu poela su nakon to je Sharabany
1974. godine razvila skalu s osam dimenzija prisnosti u prijateljstvu, a to su: Iskrenost i
spontanost, Osjetljivost i poznavanje, Privrenost, Iskljuivost, Davanje i dijeljenje,
Nametanje, Zajednike aktivnosti i Povjerenje i odanost (Sharabany, 1994, kako je navedeno
u Lackovi-Grgin, 2006:158). Pod svakom dimenzijom stoji neka tvrdnja koju ispitanici
ocjenjuju skalom od 7 stupnjeva (1 = nikad, 7 = uvijek), odnosno u kojoj mjeri te tvrdnje
opisuju njihov odnos s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Neke od tvrdnji su sljedee: S
njim/njom mogu o svemu slobodno razgovarati; Znam kako se on/ona osjea i kad mi to ne
kae; Mogu se osloniti na njegovu/njezinu pomo kad god je zatraim... (prilagoeno prema
Sharabany, Gershoni i Hopman, 1981, kako je navedeno u Vasta, 2005:628). Zbroj stupnjeva za
svaku od ovih dimenzija ukazuje na stupanj prisnosti u prijateljstvu. Istraivanja su pomou
ove skale pokazala da se ukupna prisnost u prijateljstvu poveava od 9. godine te da vie
prisnosti ima u enskim nego u mukim prijateljstvima, odnosno da je meu djevojkama
emocionalna bliskost ea nego meu momcima (Markovitz, Benenson i Dolensky, 2001,
kako je navedeno u Berk, 2008:397). Razlog tome je da se djevojke uglavnom okupljaju radi
avrljanja, a momci radi sportskih aktivnosti. Isto tako, djevojke se kroz prijateljstvo
2

usredotouju na zajednika pitanja i probleme, a momci na pitanja vlastitog ili tueg

postignua (Jones i Dembo, 1989, kako je navedeno u Berk, 2008:397). Nadalje, ovom skalom
je pokazano da na dimenzijama Osjetljivost i poznavanje te Iskrenost i spontanost dolazi do
porasta s dobi, a na dimenziji Iskljuivost pad s dobi (Lackovi-Grgin, 2006:158-159). U
istraivanju A. Medved o usamljenosti u ranoj adolescenciji (Medved, 2009), a na temelju
adaptirane verzije Sharabanyeve skale (Lackovi-Grgin i Vali, 2002, kako je navedeno u
Medved, 2009:463), sudjelovalo je 188 uenika od 5. do 8. razreda iz dvije osnovne kole iz
Karlovake upanije 105 (55,9 %) djevojica i 83 (44,1 %) djeaka. Ispitanici su na skali od
7 stupnjeva trebali ocijeniti u kolikoj mjeri zadane 32 tvrdnje odgovaraju odnosu s njihovim
najboljim prijateljima ili prijateljicama (npr. Mogu se osloniti na njegovu/njezinu pomo kad
god je zatraim). Istraivanjem je dobivena aritmetika sredina rezultata bliskosti u
prijateljstvu 138, 21 (mogui raspon bio je od 32 do 192). Djevojice su pokazale veu
prisnost u prijateljstvu od djeaka, a starija djeca manju prisnost od mlae djece (Medved,
2009:463-464,469).
Nadalje, za uspostavljanje i ouvanje prisnog odnosa u prijateljstvu u adolescenciji od
iznimne je vanosti samootkrivanje dobrovoljno i namjerno otkrivanje privatnih i osobnih
informacija prijatelju koje on ne bi mogao saznati preko neke druge osobe. Samootkrivanje
treba biti reciproan proces, odnosno otkrivanjem privatnih informacija prijatelju pokazujemo
mu da imamo povjerenja u njega pa bi i on zato trebao uzvratiti dijeljenjem vlastitih osjeaja i
iskustava s nama. Tako samootkrivanje slui za uspostavu bliskog odnosa s prijateljima
(Rui, 2006:3-4). Istraivanja su pokazala da se adolescenti najvie samootkrivaju
prijateljima istog spola, kao i da se studenti vie samootkrivaju nego uenici srednjih kola
(Snoek i Rothblum, 1979, kako je navedeno u Lackovi-Grgin i Penezi, 2000:344). Za
provjeru postojanja dobnih i spolnih razlika u samootkrivanju provedeno je istraivanje u
Hrvatskoj i to pomou skraene verzije najpoznatijeg upitnika samootkrivanja (Selfdisclosure Questionnaire SDQ) iz 1971. godine autora Jourarda (Foubert i Sholley, 1996,
kako je navedeno u Lackovi-Grgin i Penezi, 2000:344). U ispitivanju je sudjelovalo 438
srednjokolaca i studenata iz splitskih i zadarskih srednjih kola u dobi od 16 do 25 godina.
Upitnik se sastojao od 60 izjava kategoriziranih u sljedea podruja: Stavovi i miljenja,
Linost i tijelo, Studij. Ispitanici su trebali na ljestvici procjene odgovoriti u kojem se se
stupnju otkrivali najboljoj prijateljici i najboljem prijatelju. Rezultati su pokazali da se
djevojke znaajno vie otkrivaju najboljoj prijateljici nego mladii, dok u samootkrivanju
najboljem prijatelju nema spolnih razlika. Nadalje, srednjokolci se znaajno manje otkrivaju
od studenata, takoer bez obzira na spol (Lackovi-Grgin i Penezi, 2000:345,353). Osim
3

toga, Jourard je zakljuio da se djevojke ne samo vie samootkrivaju od mladia, nego i to da

one vie samootkrivaju na temelju svianja, a mladii na temelju povjerenja (Jourard, 1971,
kako je navedeno u Pennington, 2008:205). Isto tako, sociokulturalna definicija maskulinosti
prepreka je mladiima u uspostavljanju bliskosti u prijateljstvu jer je otkrivanje svoje
ranjivosti znak da su oni slabo prilagoeni pa se takvo ponaanje smatra neprikladnim. S
druge strane, samootkrivanje je u djevojaka drutveno prihvatljivo i nuno za uspostavljanje
bliskih prijateljstava (Lackovi-Grgin i Penezi, 2000:357).
Bez obzira na dobne i spolne razlike, bliskost u prijateljstvu vano je za psihiko
zdravlje pojedinca kao i za razvoj u kasnijoj dobi (Bagwell i sur., 2001; Bukowski, 2001, kako
je navedeno u Berk, 2008:397). Tako bliska prijateljstva pomau u istraivanju vlastitoga ja i
boljem razumijevanju naih prijatelja otvorenom komunikacijom adolescent razvija
sposobnost zauzimanja vlastite i tue perspektive i identiteta. Takoer, bliska prijateljstva su
temelj za budue intimne odnose, odnosno razgovori adolescenata i povjeravanje prijateljima
o seksualnosti pomau im u rjeavanju problema u romantinim vezama (Connolly i
Goldberg, 1999, kako je navedeno u Berk, 2008:397-398). Nadalje, bliska prijateljstva
umanjuju stres u adolescenciji uzajamna podrka i briga za prijatelje jaa samopotovanje te
razvija prosocijalno ponaanje. Naposljetku, bliska prijateljstva ine da se kola doima
ljepim i zabavnijim mjestom, odnosno druenjem s prijateljima u koli mladi pozitivnije
gledaju na kolski ivot (Berndt i Keefe, 1995, kako je navedeno u Berk, 2008:398). Zbog
svega navedenoga, vano je da adolescenti shvate da im bliskost u prijateljstvu omoguuje
bolje interpersonalno razumijevanje, dubok i uzajaman prijateljski odnos, stabilnost
prijateljstava, ali i razvijanje samopoimanja i samopotovanja. Bliski prijatelji potaknut e
adolescente na socijalne kontakte sudjelovanje u zajednikim aktivnostima, razgovorima,
spontanim i iskrenim iznoenjem stavova i misli te e se adolescent osjeati sretno, ugodno i
ispunjeno u drutvu s prijateljima i izvan njega.

POPIS LITERATURE:

Bagwell i sur., (2001). Friendships in Childhood and Adolescence. New York: Norton.

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja, Jastrebarsko: Naklada Slap.

Berndt, T. J., i Keefe, K. (1995). Friend's influence on adolescent's adjustment to

school. Child Development, 66, 1312-1329.

Buhrmester, D. (1996). Need fulfillment, interpersonal competence, and the

development contexts of early adolescent friendship, New York, Cambridge University
Press.

Connolly, J. i Goldberg (1999). The interpersonal context of romantic autonomy in

adolescence. Journal of Adolescence, 24, 365377.

Erikson, E. (1963). Childhood and society, New York: Norton.

Foubert, J. D., Sholley, B. K. (1996). Effect of Gender, Gender Role, and

Individualized Trust on Self-Disclosure, Journal of Social Behaviour and Personality,
11, 5, 277-288.

Jones, G. P. I Dembo, M. H. (1989). Age and sex role differences in intimate

friendships during childhood and adolescence. Merrill-Palmer Quarterly, 35, 445-462.

Jourard, S. (1971). Self Disclosure: An Experimental Analysis of the Transparent Self.

New York: John Wiley and Sons.

Lackovi-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije, Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lackovi-Grgin, K. i Penezi, Z. (2000). Dobne i spolne razlike u samootkrivanju

adolescenata razliitim osobama. Filozofski fakultet, Zadar.

Lackovi-Grgin, K. i Vali, D. (2002). Skala prisnosti u prijateljstvu. U: K. LackoviGrgin, A. Prorokovi, V. ubela, Z. Penezi (ur.), Zbirka Psihologijskih skala i
upitnika (str.79-82), Zadar, Filozofski fakultet.

Markovits, H., Benenson, J., & Dolensky, E. (2001). Evidence that children and
adolescents have internal models of peer interactions that are gender differentiated.
Child Development, 72, 879-886.

Medved, A. (2009). Usamljenost u ranoj adolescenciji: spolne i dobne razlike te

povezanost sa socijalnim odnosima. Filozofski fakultet, Zagreb.

Pennington, D. C. (2008). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Phillipsen, L. C. (1999). Associations between age, gender and group acceptance and
three components of rfriendship quality. Journal of Early Adolescence, 19, 438-464.

Rui, V. (2006). Odnos dimenzija privrenosti i samootkrivanja u razliitim vrstama

bliskih veza u odrasloj dobi. Filozofski fakultet, Zagreb.

Sharabany, R. (1994). Intimate Friendship Scale: Conceptual Underpinnings,

Psychometric Properties and Construct Validity, Journal of Social and Personal
Relationships, 11, 449-469.

Sharabany, R., Gershoni, R. i Hopman, J. E. (1981). Girlfriend, Boyfriend: Age and

Sex Differences in Intimate Friendship, Developmental Psychology, 17., str. 802.

Snoek, D., Rothblum, E. (1979). Self-disclosure among adolescents in relation to

parental affection and control patterns, Adolescence, 14, 54, 333-340.

Vasta, R. (2005). Djeja psihologija: moderna znanost, Jastrebarsko: Naklada Slap.