Professional Documents
Culture Documents
Pejšns Kemp Balkanski Kultovi PDF
Pejšns Kemp Balkanski Kultovi PDF
BALKANSKI
. KULTOVI .
LUTA
Beograd, 2000
Sadraj
BALKANSKI KULTOVI
Tajna bogumila.
................................ 9
Nemanjii, vraevi i astralna vera
. ..
. . . . . . 13
Demoni lutalice . . . . . . . . . .
.
.....
16
Proroke knjige . . . . . . . . . . . . . . .
. . . 20
.
.
... .
. . . . 30
. . . . . . . . . . . . . . 34
Zabranjene knjige
. .
.
..
.38
Kult drveta. .. . .. . .. . . . . . . .. . . . .. . . . . ..... . . .. 42
Svete biljke
45
.
Vraevi i proroci
... .
.
. . .. 55
Hirurzi vidari. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Demoni bolesti. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Leenje sreom i tajnama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
.
...
.
..
. ..
BOLESTI ILEKOVI
Groznica . . . . . . .
Kone bolesti . . .
irevi . . . . . . . . .
Tumori, otoci . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Venerine bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 00
Gangrene i ive rane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 04
Rane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . " 1 05
Ujedi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 0
Putanje krvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 4
Parenje i dimljenje . . . . . . . . . . . : . . . . ; . . . . . . . . . . . 1 1 6
Oblozi i previjanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 8
Hirurki zahvati. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 2 7
.
BALKANSKI
KULTOVI
TAJNA BOGUMILA
Pod razliitim imenima bogumilstvo ili bugarska jeres,
meav ina pavlinskog i masalij anskog uenja, irila se iz
nekog udaljenog centra koji bi mogao biti Ohrid (sudei
po izvetaju Dimitrija Homatijana, Arhibiskupa Ohrida,
1 2 1 7-34.), u Albanij i (verovatno za vreme druge bugarske
okupacije) . Ova veza pustila je duboke korene u Bosni,
neko vreme ugroavala katolika podruja Dalmacije, po
javila se u Hrvatskoj u vreme kada je lokalno plemstvo
prihvatilo Honorija III. U Bugarskoj bogumilstvo je umalo
priznato kao slubena dravna religija u trinaestom veku.
U Rakoj je bogumilstvo iskrslo kao jedna od glavnih briga
prvih lanova dinastije Nemanjia, koji su, po pisanju nji
hovih biografa, spadali u najzagrienije pobornike i bra
nitelje pravoslavne religije, a poznato je da ova jeres nije
10
11
12
NEMAN]II, VRAEVI
I ASTRALNA VERA
Na ovaj nain narodna religija se utvrdila sa dina
stikim osnivanjem Rake u jedanaestom veku, "a pred
stavljala je meavinu starih paganskih elemenata, isto
njake jeresi i vizantijskog pravoslavlja".z Upravo je pro
iavanje ovakve religije bio apostolski zadatak Stefana
Nemanje i njegovih naslednika - ono je trajalo i u vreme
Stefana Deanskog koji se borio protiv "bezbonika i pa
gana".
13
14
15
DEMONI LUTALICE
Verovanje da demoni ulaze u ljude i sve to je ivo i
sve to je mrtvo u stvari pripada folkloru. Oni ulaze u telo
kroz prirodne otvore na njemu, usta, nos, ui, anus itd. kao
i kroz otvorene rane. Lutajui avoli stalno su na oprezu u
potrazi za mestom u kome e iveti i onim ime e se
baviti. Hrana ostavljena na stolu ih privlai, oni ulaze u
nezaputene boce i prazne ae, zavuku se u sve to padne
na zemlju, kau neki, i onaj koji pokupi i pojede avolov
obrok verovatno e ispatati za to. Oni se kriju u odei
male dece dok ih majke kupaju. Nije dobro ostaviti skinu
tu odeu praznom, treba je oko neega obaviti dok se
ponovo ne obue. Odea opsednutog oveka treba da se
istresa, baca ili spalj uje. avoli haraju po veu koji se
16
17
18
19
PROROKE KNJIGE
Takozvana bogumilska legenda o stvaranju, sa blagim
varijacijama, pojavljuje se u Rusiji, Transilvaniji, Dobrui,
u Rodopima, zapadnoj i junoj Bugarskoj, i na odruju
koje zauzima sredite poluostrva, u Makedoniji, Bosni i
Hercegovini, istonoj Srbiji i "staroj" Srbiji, a verovatno i
na drugim mestima. Naena je i u rukopisima iz dvanae
stog veka, u starim bugarskim, ruskim, srpskim i bosan
skim knjigama. S jedne strane postoje verzije sline onoj iz
Knjige Enohijine, proroka Isaije, i "Tajne Knjige" bogumila.
Sa druge strane, ova legenda nadovezuje se na lanac ko
smogonijskih mitova finsko-ugarskih i uralsko-altajskih
naroda, a tradicionalna verzije poznata u slovenskom fol
kloru vie nalikuje ovom drugom.9
Zanimljivo je pomenuti da jedna starija ruska hronika
pripisuje veoma slinu kosmogoniju Volhima (magi) u Ki
jevu, mnogo pre nego to su se pojavili prvi tragovi bogu
milske apokrifne literature u Rusiji.
Bitna je injenica da se vei deo apokrifne literature
od znaaja za stvaranje novog izvora narodnih legendi na
Balkanu p na primer Baruhova Apokalipsa, Evanelje Sv.
Tome, Palaja, Knjiga proroka Isaije itd. - javlja u sloven
skim verzijama, esto znaajno razliitim od bilo kog poz
natog grkog originala, jo u jedanaestom veku, a moda i
pre bogumilstva. Jeremiji, bogumilu, najee se pripisuje
slovenska verzija Elucidariuma. Ni ovde se ne moe nai
odgovarajui grki prototip. U slovenskim verzijama nije
mogue sa sigurnou utvrditi bilo kakav trag motiva o
sklapanju saveza sa avolom, niti onoga o njegovom po
javljivanju nad prvobitnom vodom u obliju ptice, te dru
gih bitnih detalja.
Tek kada se krene na zapad u Bosnu, moe se sa
sigurnou zaklj uiti da je knjievni oblik prethodio narod-
20
21
22
23
()n
25
26
Fusnote
I)
1)
27
DREVNA MAGIJA
v
I LE CENJE
28
29
AMANIZAM NA BALKANU
Ne postoje znaajniji dokazi o postojanju amanizma
na Balkanu, i samo bi se sluajno moglo doi do primera
nekakvog kombinovanja funkcija svetenika, lekara i ma
ga. U seoskim kultovima, ove dunosti su prilagoene od
govarajuim posebnim prilikama, sem ako nisu u domenu
specijalnosti lokalnih mudrih (starijih) ena. ene koje vi
e nemaju menstruaciju, ili udovice, mogu biti odabrane za
vrenje odreenih obreda, ali to je samo privremeno sve
tenstvo. Vidovnjakinja posreduje izmeu pripadnika za
jednike i sveta duhova samo kada se od nje to zatrai.
Mladii koji nemaju fizikih mana mogu uestvovati samo
u nekim ritualnim plesovima. Skoro svaki kult ima sop
stvenog "svetenika". Ispunjenje seoskih "zaveta" i rtvo
vanje svetom drvetu sela vre domaini, a najvii svetenik
u takvoj prilici postaje domain sela za tu godinu. Majka
blizanaca smatra se, kau, izuzetno istom, a sami blizanci
imaju posebne funkcije prilikom odreenih obreda. Pret
postavljam da je ovakvo ureenje karakteristino za seo
ske kultove. Izgleda da je institucija svetenikog monopo
la, bilo od strane hrianske crkve, bilo od strane organizo
vanih paganskih iultova, znaila korenitu drutvenu pro
menu, da su, na taj nain, odreeni narodni obiaji bivali
diskreditovani.
U samoj Rusiji utvreno je da je morala postojati
vrsta veza sa azijskim amanizmom. U celini, karakteristi
ke magijske prakse daju se bolje utvrditi regionalno nego
etnoloki. Razumljiva je, u tom smislu, bliskost ruskih i
zapadnih Slovena sa baltikim i finskim narodima sa seve
ra, dok folklor balkanskih Slovena vie nalikuje folkloru
susednih naroda sa j uga.
30
32
VRAEVI I PROROCI
ene su se takoe bavile vradbinama, a kasnije su na
tom polju dobile skoro potpuni monopol. Bugarsko-ruski
rukopis pravi sledeu distinkciju: "Vra je isto to i mag...
volh'vi (proroci) su oni koji izgovaraju vradbine priziva
j ui demone" . Ovome se navodu verovatno ne moe pripi
sati univerzalno znaenje, ali on predstavlja dokaz da su
postojale zasebne funkcije.
Magijske aktivnosti koje se pominju u srednjem veku,
ukljuuju: vraanje i izgovaranje ini i egzorcizamaj ara
nje sa magijskim formulama i bacanje ini, dobrih ili loihj
proricanje budunosti j zavijanje u trave ili vezivanje vo
rova i konaca, i posebno umotavanje u smrdljive trave ili
trave izuzetno jakog mirisa j travarsku magiju i pripremanje
lekovaj proricanje sudbine j divinacij u uz pomo riba, pti
ca, semena, pasulja, voska, vode, vatre itd.j proricanje u
ekstatinom plesu j pretvaranje u ivotinje i letenjej gleda
nje u ivotinjske iznutrice i pleku.
Jedan pasus u bugarskoj Svjatoslav Antologiji glasi:
"Kada vam se dete razboli, obratite se vrau i po detetu
ispiete izvesne bogohulne rei. Takoe, ako neto sanjate,
pohitajte tumau snova. Ako neto iigubite, vidovnjaku.
Ako strepite od neprijatelja, napravite njegovu figuru. . ." 5
U propovedima sv. Hrizostoma pie: "Kada ptice lete,
oni prouavaju njihov let, da li one lete na istok ili na zapad,
desno ili levo. Ako se vrana pojavi i pone graktati, oni
paljivo oslukuju, proriui budunost ili neiju sudbinu ..."
Nema sumnje da je najraniji metod leenja meu
Slovenima spadao u metode magije i proricanje, koliko se
uostalom iz oskudnih izvora moe zakljuiti. Poznavanje
bilja takoe je bilo jedna od magijskih vetina, a magijsko
leenje nastalo je davno pre nego to su se iskustvene
metode proirile meu Slovenima, putem kontakata sa
drugim narodima.
34
ZABRANJENE KNJIGE
Poslednji ostaci vizantijske medicine traju do osam
naestog veka - Novakovi daje podatke o jednom medi
cinskom delu, prevedenog sa grkog, 1 778, navodei ga
kao Plutarhovo! ! - a onda poinje naglo da se poveava
broj prevoda nemakih knjiga i domaih knjiga zasnova
nih na nemakoj nauci, koje e kroz neko vreme predstav
ljati celinu srpsko-hrvatske medicinske literature. ! 2
Otprilike u isto to vreme, popularne knjige nemakog
porekla, ukljuujui i modernije knjige o tumaenju snova
i astrologiji i proricanju sudbine, poinju da stiu iz Zagre
ba i Zemuna. Kasnije su se pojavila bolja dela iji su autori
bili domai pisci, ponekad i kvalifikovani lekari, od kojih je
najpoznatiji Pelagi, iji je primerak knjige imala svaka
pismena porodica u Srbiji. Jagi je mnogo kasnije podvu
kao injenicu da su ruske popularne knjige o bilju bile
uglavnom nemakog porekla. Uena medicina svakako
ostavlja svoj beleg u tradiciji, a u Rusiji je relativno rano
dolo do kontakta sa nemakom medicinom.
Na poetku se orijentalna magija poela iriti preko
kontakta sa Grcima. Upravo su grkim elaboriranim ma
gijskim sistemima i bile upuene anateme ranih hrian
skih uitelja u Rusiji i na Balkanu. Iz objanjenja koja se u
raznim prevodima odnose na pasuse koji govore o magij
skoj praksi i sujeverju, mogue je zakljuiti da ih se u to
38
39
40
41
KULT DRVETA
Pravoslavlje Slovena u poetku je imalo crte ekstrem
nog asketizma. U svakom sluaju, hrianska kultura, kao
takva, nije nudila novi materijal ili osnovu za metode lee
nja, ve e praktikovala samo posete bolesniku, molitve i
priest. I
Kakav god da je prethrianski sistem bio, on je zvani
no proglaavan ostatkom paganizma, i nikada nije posmatran
u potpunosti, nezavisno od svojih primitivnih koncepcija.
Da rezimiramo rezultate istraivanja - vidovnjaci i
svetenici starog vremena koristili su biljke jakog mirisa za
spoljanju i unutranju upotrebu; tela i produkte ivotinja,
ptica, gmizavaca i riba; lekove i napitke u cilju izazivanja
sna, intoksikacije ili abortusa; stimulative i otrove. Svaka
ko je bila poznata i upotreba izvesnih minerala, a posebno
odreenih maginih kamenova i nekih pigmenata. Tome
treba dodati i svetinje vezane za odreeni kult, a posebno
proizvode rtvenih ponuda, i, sve do danas, veliki broj onih
materijalnih objekata odnosno predmeta koji, u dubokom
potovanju prostog oveka prema svim stvarima koje mu
slue, poprimaju snagu i skoro simbolizam svetinje. Sve
stvari i iva bia tretiraju se sa potovanjem, i nije udno
to su neki od njih izabrani za oboavanje, ili kao predmeti,
odnosno bia koja imaju svoj kult.
Kult hrastovog drveta ne znai da se hrast nee kori
stiti za ogrev. Zbog potovanja drveta vinje greh je paliti
ga ili ak odsecati mu grane; tisa je mona i ne sme se
paliti, ali se sme odsecati njeno granje ili se od njenog
drveta mogu praviti korisni predmeti, sudovi, drke, kutije,
koare, kao i krstovi i amuleti, koji su posebno bezbedni i
donose sreu. Glog se koristi u magijske svrhe, kao to je
upokojavanje vampira, preporuuje se za pravljenje drve
nog orua zbog svojih maginih svojstava, ali prema sa42
43
44
SVETE BILJKE
Biljke koje su ule u upotrebu u istorijsko vreme, dale
svoj
doprinos botanikoj mitologiji, i uivaju sopstveni
su
simbolizam, ba kao to i dogledi, upaljai, petrolej , vozovi,
vatreno oruje i mnogi drugi darovi materijalne civilizacije
skorijeg datuma, dobijaj u svoje mesto u modernom folklo
ru, a u nekim sluajevima poprimaj u ak i magijsko-religij
liku ulogu. Vatreno oruje je postalo predmet posebne le
g 'nde; upaljai se ponekad koriste za paljenje ritualne vatre,
dok su ibice u ovakve svrhe univerzalno obezvreene, itd.
Penica, koja se u srednjem veku gajila samo na veo
ma ogranienom podruju, i ija upotreba na poetku de
v tnaestog veka jo uvek nije bila rairena u unutranjosti
" rbije, ima univerzalni ritualni znaaj , delom zahvalj ujui i
vom mestu u hrianskom sakramentu. Istovremeno, pro
l l, koje je mnogo starijeg datuma, tu nema nikakvog zna
l njao Pasulj , masline i, iznad svega, vino (odnosno loza) ,
k oj i su uli u upotrebu nakon prvog kontakta sa medite
I I I n kom kulturom, sa sobom su doneli i asocijacije koje su
pri hvaene i dalje proirene, dok je medovina, koju su
'loveni poeli koristiti dosta kasno, izala iz svakodnevne
I l potrebe, ostavljajui svoje tragove u terapiji i ritualu. Za
l l k uruz, meutim, nisu vezana posebna religiozna verova
l ljn, uprkos njegovom znaaju u seoskoj ekonomiji.
Medicina i divinacija bile su oduvek veoma elastine
I I pri lwatanju inovacija. Kamfor (poznat starogrkoj medi
\ il li) , ricinusovo ulje, kinin, vazelin i slini preparati i leko.
45
-----
da
f.
t
:
la
?
1l:aer;r
Sl?
ponu
47
Fusnote
\) Seoski obredi takoe ukazuju na samostalni razvitak. Nije istina da
su samo nehrianski elementi doivljavali ponovni procvat nakon pada
srednjevekovno<Y carstva. Narodna religija se u to vreme dalje razvijala
i rrilagoavala. Narodna religja - il poneka? narodna verzija prema
.
obhclma kOJI su cvetah pod oKnlje
religiji, kao i prema drustvemm
feudalne crkve - mora da je pustila nove Izdanke mnogo ramje. Lokalm
oblici seoskih kultova su, izgleda, relativno skorijeg aatuma, i sadre
vie od pukih ostataka drevnog paganizrna. Slava je, recimo, tipian
primer domainskog, odnosno porodinog obreda, za koji nije potrebno
specijalno svetenstvo. Ona je postala moda i glavni element religioz
nog ivota junoslovenskih pravoslavnih zajednica, a teko je odumrla
kod grupa druge veroispovesti. Ona predstavlja obdu, nasalu .F
neobinim okolnostima, strogo domamskog kulta IJe su vestemcke
dunosti odreene njihovom svekodnevnom drutvenom funkCijom i
tatusom. Slian litvanski obred takoe je biO, po tradiciji, striktno
porodina stvar. Slava u sebi sadri ideje i ceremonijalne elemente koje
nalazimo i u najranijim izvetajima o sl?venskim obiajif!1a, a koji su
pripadali prethrianskom penodu - ah, po drugim svoJim crta!Da I
ge neralnom obliku, kakav nam je danas poznat, ona veoma nahkuje
liturgiji, pa je mogue da je i nastala iz davnanFh priyih sveto.vina,
ili imitacija liturgije, moda u vreme dok su hnam lOS uvek bh rna:
njina, a zatim je kao institucija ojaala u uslOVima turske okupaCIje. Jos
uvek postoji tendencija da se sve ono emu se ne moe nai traga u
rkvenoj instituciji, proglaava prehripskim po poreklu. U vak.m
sluaju, prolost nije uvek "okamenjena . Dokle god se za neki oblcaj
k ae da je jo iv, odnosno dokle god se neki obiaj upranjava aktivno
- on, razumljivo, nije puki relikt prolosti, ve vitalni faktor aktuelnog
ivota i psihologije. Narodna religija je mnogo sloenija i bogatija nego
to to moe pokazati prosta rekonstrukcija primitivnih kultova. Od stro
gosti lokalne crkvene organizacije zavisi klika e razlika postojati .u
vrenju obreda u odnosu na standardnu hnansku praksu, I do kOj
mere e se na nehrianski deo tradicije gledati kao na element kOJI
nije u potpunosti u skladu sa zvaninom verom. Preputen samom ebi,
narodni duh stvara meavinu razlii!i elemenata, pretvraluI )e u
j dinstveni zakon. Izvesno je da oblcaj, poseb ? rehglO:m .oblcal, ne
nastaje kao direktan i neposredan odgovor na flztcko o,!cruzenj. ilo
davanje zahtevima vladajue klase, na primer, ne Izrazava se IskljuclvO
na ekonomskom planu. Ali, postoji tendencija da se pokuaju piilago
diti institucije - pa ak i one oje uprvljaju zajednicom .- materijalnim
okolnostima. Zato su svi seoski kultovI do te mere prezasIem domman
I nim interesom za obezbeivanje ivotnih potreba i zatitu od bolesti.
l) Luitprandus Episc. Cremonensis, OPERA, III, 2 9.
'I
51
4)
5 ) D. Smirnov, I, 229.
6) Farlatti, Illyricum Sacrum, V, str. 265 .
7) Vide Kaanovski.
LEKAR I NJEGOVI
"BOGOVI"
1 27.
DVANAEST VETICL\
Bio opet, drugi jedan ovek, koga su jo kao dete
nimfe odvel: u planine i izlile mu grozniu, inicirajui ga
, drus v . ?olno tl ovo a dogaaj a Su
I I svoJe
zanimljive.
?
vanaest vesttca l Jedan covek zute brade, njihov pratilac,
po noi su ga odveli u neku planinu, visoku do oblaka u
k )joj su vtice i duhvi drali sastanke. Svi Su ga pozda
It ko vlmskog raIJa; "N aa ra, a kOtan ljudima!
I I es bl, l dokt r l poagacy IJudlma . Naucile su ga svim
?
I l' i \ vama l lek
la, ah u ga obav:zale da nikada za svoje
I lsluge ne trazl ViSe od Jednog grosa. Naredne noi pred
st :l vljen je drugoj druini duhova, koja mu je Podarila vrbov
55
61
DEMONI BOLESTI
Ima narodnih doktora koji su poznati irom zemlje,
kao na primer, uveni Sadik Sadikovi, koji je objavio i
knjigu. Jedan albanski doktor koji ivi u blizini Pei, poznat
je irom Metohije i severne Albanije, a u svoje vreme dobi
jao je pozive i sa Kosova pa ak i iz Skoplja. Postoje porodi
ce koje ve vekovima uivaju ugled kao predstavnici ovog
ogranka medicine, i iji se lanovi i danas njome bave:
Medikovii, Karamanovii, Lelkovii itd.
Iscelitelja karakterie neka posebna tajna, znanje ili
iskustvo, bilo da on primenjuje racionalna sredstva ili a
robnjatvo, ili oboje. Ovo se moe uspeno kombinovati sa
nekim prirodnim talentom: vidovitou, vezom ili prijate
ljstvom sa demonima bolesti, moi razdvajanja due od
tela. Mo se moe stei tako to se izlegne duh zatitnik
(petao posle deset godina izlee jaje, koje treba etrdesetak
dana nositi pod levom mikom da bi se iz njega izlegao
69
70
71
LEENJE SREOM
TAJNAMA
74
Fusnote
l)
)
I. Zovko.
12)
13)
14) J. Lovreti.
15) T. orevi, "Iz turskog folklora", Godinjica Nikole upia (1905.),
str. 265 i dalje.
16) O istoriji narodne i uene medicine najpotpuniji izvetaj i mogu se
nai kod T. orevia, "Iz Srbije Kneza Miloa", (1929), koja sadri u
(1903.), II,
78
79
BOLESTI I LEKOVI
GROZNICA
U optem smislu ovaj pojam obuhvata bolesti koje se
kreu od tifusa do malarije. Pojmovi kao to su groznica,
dobrica, vatra itd, obino se opisuju sluajevi lakih oblika
fibrilnih stanja, dok se oganj, vruica, teka groznica, teka
bolest, velika bolest i sL, koriste za akutne oblike. To je,
uopteno govorei, groznica koja se javlja povremeno, u
naletima, i koja je povezana sa dejstvom vode i obredom
drveta.
U Srbiji, kao i u drugim krajevima, hidroterapija je
jedan od najstarijih postupaka pri leenju groznice, ali su
efekti esto povezani sa prisustvom raznih predmeta u vodi
(gvoe, lanci, nokti, delovi pluga, noevi, vatreno oruje,
vuiji i lisiji rep ili glava i sl. Meu biljkama koje se obino
koriste u ove svrhe, mogu se izdvojiti listovi lenika, topo
le, vrbe, zove, a manje je uobiajena upotreba kore ovog
drvea.
Hladna voda se koristi s podozrenjem u nekim delovi
ma Srbije, stre Srbije i Bosne, iako je ak i u ovim krajevi
ma, a ee u Hrvatskoj i Dalmaciji, njena upotreba u ove
svrhe ve odavno postala pravilo. U Dalmaciji sam zabe
leila sledei recept: hladni oblozi se stavljaju na obrve,
81
82
KONE BOLESTI
Niz akutnih zapaljenja koe i osipa, kao to je crisipe
la, poznati su pod imenima: plamac, oganj, risipela, majasil,
crveni vetar, sklopac, naboljak...
Neki od lekova za ove bolesti se piju ili ujutru ili
uvee (kao to je poznato, lek za ujutru uzima na prazan
stomak) . Pronala sam da postoji lek koji se najee uzi
ma u svim oblastima: dva dela korena kupine mea se sa tri
dela provrele vode i kuva do 1/5 sadraja. Kaa od brljana,
Amica nwntana, koristi se na isti nain ili tamjan sa kore
nom iste biljke; stipsa itd. Svi ovi melemi se najvie koriste
za spoljanju upotrebu.
Sledei lekovi, koji se koriste za crveni vetar, verovat
no spadaju u berberske recepte, ali ih koriste narodni leka
ri u oblasti oko reke Lima. Ti lekovi sadre razne supstance
koje se upotrebljavaju u razliitim meavinama ili posebno.
Litar sireta, jedan dekagram bele gline (vrsta koja se kori
sti za izbeljivanje lica u kozmetici) , pola dekagrama stipse,
dva dekagrama crvene krede koja se koristi za obeleava
nje ovaca, pola glavice belog luka, deset dekagrama galeni
ta (olovni sulfid) , pola dekagrama baruta, kao i komad
crvenog sapunastog kamena {poznatog kao iikardat "dva
brata") . l Ovi sastojci se isitne u avanu i daju vrstu masti.
Slian recept mi je dat i u ovom obliku: dva drama olovne
glei, dva drama sireta, pedeset drama rakije, jedna dra
ma erementa (ovde oznaava metalnu crvenkastoutu
supstancu) i malo maslinovog ulja. Ovu smesu bi trebalo
postepeno meati navedenim redom i stavljati na upaljena
mesta dva ili tri puta dnevno. Treu verziju ovog leka mi je
ponudio narodni lekar koji je poznat u okolini Plava kao
"doktor". Sluajno, taj ovek je bio blizak za lokalnim ho
dama i organizovao je i obrede sa vatrom. Njegov recept
sadri olovnu gle, maslinovo ulje, uvenuo limun i isit-
86
90
IREVI
Gnojni irevi, furunkli i apscesi, ukljuujui one pot
kone, kao i one koji se mogu pojaviti na licu i vratu,
zajedno sa crnim pritom, obino se pojavljuju pod imeni
ma micina, nicina, prit, ir, poganica itd. U Crnoj Gori se
bolesti ovog tipa opisuju kao teki irevi, koji u periodu od
nekoliko sati porastu i postanu crni. To je, uglavnom,
rezultat ishrane pokvarenim mesom, pa ga zbog toga nazi
vaju jo i mesnik. Izaziva velike bolove, a ako ode na glavu
i stomak izaziva i smrt. U Kolainu se, na primer, "lekar"
odmah poziva u takvim sluajevima. On poprska ir baru
tom, a ako je ir na licu, onda prvo savije prsten nainjen
od .tkanine i sipa barut u prsten. Da se ne bi zapalila cela
92
94
96
TUMORI, OTOCI
Terminoloki se retko pravi razlika izmeu otoka i
tumora pa vrlo esto u istu grupu se svrstavaju i krufule,
angina, zauke, oboljenja limfnih sudova uopte, pa ak i
kila (hernija) . Na osnovu recepata za leenje oboljenja ne
moe se sa sigurnou utvrditi priroda bolesti, a ni melemi
nisu strogo odreeni. Ali prema mom iskustvu, nazivi kao
to su otok, gute, lezde, elve, grlobol, vrat itd., mogu u
lokalnoj primeni imati prilino odreeno znaenje koje se
ne moe menjati. Sledei recepti spadaju u one ija je
primena i priroda bolesti na koje se odnose, onoliko jasna
koliko to savremena patologija dozvoljava.
Za guobolju, bolna zapaljenja i otoke (angina) , kori
sti se cela biljka od sarae (Polygonatiuin officinale - ali su
mi takoe dati i nazivi P. multiflorum i P. verticillatum, koji
su se ustalili u oblasti u kojoj sam ja bila) . Naziv saraa je
poznat u Bosni i Srbiji, tamo se ova biljka koristi za leenje
krofula, ali mnogo vie za bolove u grudima i za guobolju.
U Vrelu se upotrebljava napitak spravljen od sveta zove i
lia iste biljke koja slui i kao obloga.
U Vareu se za gute (krofula) orahovo lie kuva u
vodi, list se skuvan stavlja na obolelo mesto, a tenost se
pije. Vrlo esto sam sluala da su orah i njegovo lie
"dobri za krv", "dobri za srce" itd. Kada mi je objanjavala
kako je kupka sa orahovim liem dobra za jaanje udova i
da lei rahitis, ena iz okoline Pei je dodala da orah i
njegovo lie iste krv i drob i da su zdrava hrana, te se
tako i kupka i lek, kao i jezgro oraha, mogu preporuiti u
sluajevima suice (tuberkuloze) . Napitak od malve se pije
u sluaju krofula. Koren biljke Lappa communis (?) zajed
no sa solju, krompirom, ustajalim vrhnjem (pavlakom) i
korenom Petasites officinalis, isitnjeni, izgleda da lie na lek
97
98
99
VENRINE BOLESTI
Verovatno je tano da su se venerine bolesti rairile
tek u novije vreme, te su sada poznate i u krajevima u
kojima se do skora za njih nije znalo. U nekim krajevima,
naroito tamo gde je razvijena islamska i urbana kultura,
endemine forme sifilisa su uveliko postale poznate pojave.
O ovakvim stvarima se, vie-manje, uti, dok se vidljivi
simptomi polnih bolesti svrstavaju zajedno sa ostalim ko
nim oboljenjima. Zanimljivo je napomenuti da se i ovde
njihovo leenje uglavnom podudara sa leenjem u orijen
talnOj medicini. Sledei recept mi je dao jedan muhameda
nac, "doktor" koji je leio svoje susede koristei knjiicu
turskih recepata, koja je pripadala njegovom pradedi, i u
kojoj se svaki sluaj poklapa sa sluajevima navedenim u
brojnim turskim knjigama recepata starijeg datuma.
"Uzmi jednu dramu karanfila, jednu dramu ive, jed
nu dramu rastike (crni pigment) , dve deke bakarnog sulfa
ta, dve deke gorkog oraha i jednu deku suenog i isit
njenog lia biljke (Asarnm europeaum?) . im se ujutru
probudi, pljuni na ivu i dobro je pomeaj sa pljuvakom.
Onda ta dva sastojka pomeaj sa ostatkom ive, a rastiku
ostavi. Dodaju se jako vinsko sire i sok od limuna. Napra100
RANE
Rane se lee na razliite naine u zavisnosti od toga
da li su od metka, otrog predmeta, itd. Da bi se zaustavilo
krvarenje iz rane, ona se moe vrsto drati prstima ili jako
vezati; poznati su sluajevi kada je narodni lekar uspevao
da zadri krvarenje i iz glavne arterije. Za spreavanje krva1 05
1 08
1 09
UJEDI
U prirodi nema mnogo zmija otrovnica, ali se i neo
trovne vrste smatraju donekle opasnim, jer mogu da za
skoe i napadnu oveka. Inae nijedno domainstvo nije
bez brojnih recepata protiv ujeda otrovnica. Najuobiaje
nija prva pomo u takvim sluajevima je: isivanje otrova,
probadanje mesta ujeda, ili vrsto vezivanje povreenog
mesta, ponekad i sa obe strane rane, kao i utrljavanje
baruta. Retko se vri amputacija prstiju na nogama i ruka
ma na licu mesta. Uzimaju se sredstva koja izazivaju po
vraanje, a smatra se da nije preporuljivo spavati neko
vreme posle ujeda. Moe se prepisati i dijeta. Kada se rana
zasee to je mogue dublje, povraanje se izaziva pijenjem
vode u koju je stavljena odree.na koliina duvanaj zatim
se ujed lei kao bilo koja druga oiena rana (Plav) . Ranu
treba rasei i ispustiti to je mogue vie krvi. Potom se
rana podvezuje i oblae isitnjenim belim lukom potop
ljenim u siretu. Povraanje izaziva i ok od biljke Sambu
cus ebulus (Scopolia atropoides?) , moze se jesti i beli luk, sa
rakijom i vinom. Vri se i kauterizacija, paljenjem trulog
1 10
1 12
PUTANJE KRVI
Putanje krvi je nekad bio, a u nekim krajevima je jo
uvek, posao berberina. Za to oni uglavnom imaju posebne
instrumente (mah instrument za seenje sa kratkom otri
com koja se nalazi na nekoj vrsti opruge) , ili cihndrian
instrument - neter (sa zavrtnjem) , koje koriste irom Bli
skog Istoka doktori stare kole. Narodni lekar je takoe
praktikovao, i jo uvek praktikuje, putanje krvi, ali on
koristi i mali otar no, brija ili pijavice. Krv se isputa iz
slepoonica, s potiljka, temena, ispod jezika i, mnogo ree,
iz otvora na nozi ili ruci. Putanje krvi uz pomo kupica
zabeleeno je u mestima koja su imala dodira sa savreme
nom medicinom. U "operaciji" putanja krvi koristi se i rog
1 14
PARENJE I DIMLJENJE
Znojenje moe biti izazvano kupanjem u vruoj vodi,
fumigacijom i parenjem. Uobiajeno je da se parenje obav
lja tako to se usijano gvoe, ili usijan kamen, baci u
veliki lonac vode nad kojim bolesnik sedi ili je nagnut nad
njim. Ovaj, verovatno drevan, a inae nepraktian, nain
zagrevanja vode i u terapeutske svrhe, danas se upotreb
ljava uglavnom za spravljanje erbeta i toplih alkoholnih
pia. Ovako se nekad zagrevala velika koliina vode, kada
je bilo nemogue zagrejati je nad vatrom, ili kada je posuda
sa vodom bila od drveta, ali je stvar u tome da se parenje u
sluaju bolesti obavlja na ovaj nain i danas, kada vie
nema potrebe za takvim postupkom. Moda je razlog u
tome to su "doktori" koji preporuuju parenja, uglavnom
iz neurbanih sredina, a veinom iz planinskih krajeva. Me
utim, ovo sam viala u gradovima, na primer u Pei. U
sluaju hemoroida ili konstipacije, bolesnik seda na dasku
postavljenu izmeu dve stolice - na kojoj je iskruena rupa
ispod koje se stavi bakarni tiganj sa vodom.
Parenje se obino primenjuje zajedno sa masaom i
trljanjem kod artritisa, bolova u miiima itd., za koje se
esto smatra da su vetiija rabota ili napad malignog obo
ljenja. Otuda moda za reumatizam naziv poganica, kako
sam ponekad ula.
U Hercegovini, na primer, kopaju dubok rov i pale
veliku vatru u njoj (ovaj postupak se jo koristi u Srbiji,
kao i u jugozapadnim krajevima) . Kada se vatra ugasi,
stavlja se nekoliko vrsta biljaka na topao pepeo (npr. Co
nium maculatum, Helleborus niger?) i pusti se da se dobro
ugreju. Tada bolesnik legne u rov i krije se. Jedan od
moguih metoda je i sipanje kipue vode preko slame, na
koju bolesnik legne i pokrije se. Za irom rasprostranjenu
opasnu bolest hronini artritis - koja se 'pripisuje dvama
1 16
1 18
122
1 23
1 24
1 25
1 26
HIRURKI ZAHVATI
Slomljene kosti, razliite vrste iaenja i uganua,
lee specijalisti, iji se metodi mogu podvesti pod "racio
nalnu" terapiju. Ti ljudi su obino i neka vrsta veterinara.
Njihovi metodi se mnogo ne razlikuju. Prelomi i uganua
se nametaju postepenim masiranjem i izvlaenjem po
vreenog dela tela. Ako su u pitanju velike kosti, butna ili
one iz ramenog pojasa, neki od njih primenj uju i operacije.
U sluaju slomljenog rebra nisam naila ni na jedan drugi
postupak osim na parenje, trljanje, povezivanje, kao i na
noenje gipsa. N ajvei deo lekara, moda ak i svi, potope
prelom ili uganue u vruu ili slanu vodu, ili ga dre iznad
pare. Kada trljaju povreeno mesto koriste mast, vodu,
slanu vodu, ulje, zagrejano ulje i sl. Nametanje kostiju
spada u dugotrajan posao, dok je metod koji se primenjuje
eksperimentalan. Narodni lekari ne oklevaju da ponovo
slome loe nameten prelom i ponove nametanje kostiju.
Parenje, fumigacija i upotreba soli, koji se uobiavaj u kao
priprema pred finalno nametanje preloma, slue da bi se
omekalo tkivo u oblasti preloma. Ugled uspenih lekara
1 27
128
130
131
Fusnote
1) Slian recept zamenjuje plavi pigment crvenim, kiselo mleko koristi
se umesto sireta, izostavlja se beli luk, a smanjuje koliina crne sup
stance; pije se u sluaju "belog vetra" (ekcem) , a slui za spoljanju
upotrebu pri oboljenju testisa, te se u takvim sluajevima nanosi u
obliku obloga.
2)
3)
4)
236.
132
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
. . . . . . . . . . Crni tir
. . . . . . Hajduka trava
. . . . . . Poganica trava
. . . . . . Branka, amika
. . . . . . . . . Kopitnjak
. Betunika, ranilist, ranjak
. . . . . . . . . Divlja loza
. Mrazovnk, jesenji kaun
. . . . Kukuta, mije zelje
. . . . . . . . . . . Kiica
. . . . . . Mleika, mlear
Jasen (praslovenski naziv)
. . . . . . . . Glavobolka
. . . . . . . . . . Kukurek
. . . . . . Bunika, zubnjak
Oman, ovnak, veliko zelje
. . . . . Perunika, bogia
. . . . . . . . . Matinjak
. . . . . . Konjski bosiljak
. . . . . . . . Makov brk
. . Drenak, mrtva kopriva
133
Plantago maior . . . . .
Polygonatium officinale
Rubia tinctorum
Rumex acetosa .
Ruta graveolens
Salvia officinalis
Sambucus nigra
Sambucus ebulus .
Sempervivum tectorum
Symphytum officinale
Trifolium pratense .
Veratrum album . .
Verbascum . . . . .
Veronica officinalis .
. . . . Bokvica
.
. . . Saraa
Bro (praslovenska re)
. . . Kiselica
Ruta, rutvica
. . . Kadulja
. . . . Zova
. . . . Burjan, avtika
uvarkua, uzludobra
. . Gavez
Detelina
emerika
Divizma, jagorac
. . . . . . Razgon
. . .
.
Bibliografij a
1912-13).
134
135
138
Skraenice
S.E.Z. Srpski Etnografski Zbornik.
Zb. Zbornik za narodni illOt i Obiaji Junih Slavena.
Sb. N.U. Sbornik na Narodno Umot\lOTenie.
Gl. Z.M. Glasnik Zemaljskog Muzeja u SarajellU.
Other material for folk-medicine may be found in the above publica
tions, and other journals mentioned in the text and notes.
1 39