KRITIKA TEORIJA

KRITIKA TEORIJA
1937. lanak Horkheimera: TRADICIONALNA I KRITIKA TEORIJA
institut za drutvena istraivanja u Frankfurtu
1. generacija Max Horkheimer, Theodor W. Adorno, Herbert Marcuse,
Erich Fromm
2. generacija Jrgen Habermas, Albrecht Wellmer, Klaus Offe, Alfred
Schmidt, Oskar Negt
M. Horkheimer (1895 1973) filozofija
T. W. Adorno (1903 1969) filozofija, znanost o glazbi, psihologija,
sociologija
J. Habermas (ro. 1929.) filozofija, sociologija

GLAVNE TEZE
1.

Polazite KT je da je znanost dio drutvenog rada

kako drutvo i njegov razvitak utjeu na znanstvenu spoznaju?
koju ulogu znanost ima u razvitku drutva?
oslonac na postavke Karla Marxa
udaljavanje iskustva i znanja kod tradicionalnih teorija
(neovisnost spoznaje o drutvenom zbivanju)
kritika idealistike filozofije Kanta, Hegela, Husserla...
kritika empirijskih istraivanja i biheviorizma
kritika duhovnoznanstvene hermeneutike

2.

Kritika teorija ima za cilj razjasniti drutveni

kontekst oblikovanja drutvenih injenica kako bi
na taj nain pridonijela promjeni drutvenih
odnosa
Kritika teorija nastupa kao TEORIJA DRUTVA
tenja za razumnom organizacijom ljudskog djelovanja
oslobaanje ovjeka iz porobljavajueg odnosa

KRITIKA TEORIJA
cilj razjanjenja je EMANCIPACIJA
zamisli budueg drutva slobodnih ljudi
KRITIKA

ZNANOSTI

FILOZOFIJE

izostavlja drutveni okvir svoje

uspostave, pristupa objektivistiki

polae preveliku vjeru u svoje izvore

kao ontoloko poelo

3.

Metodoloka osnova kritike teorije je objektivno

razumijevanje smisla
obuhvatiti drutvenu / kulturnu / gospodarsku / politiku
pozadinu drutvene injenice shvaati iz drutvenog
konteksta njihova nastanka
Marxova postavka o zavisnosti drutvenih odnosa od
ekonomije temeljna ekonomska struktura i klasni
odnosi ostaju nepromijenjeni

Adorno: odgojnim djelovanjem sprijeiti ponavljanje

Auschwitza! agresivni nacionalizam, slijepa
identifikacija s kolektivom, manipulativni karakter, odgoj
za strogost i disciplinu, potiskivanje boli i straha,
podvrgavanje i pokoravanje...
Adorno: nuna je uzajamna povezanost politikog
razvitka i odgojnih koncepcija i stavova
odgoju je potrebna toplina i usmjerenost na autonomiju
pojedinca

4.

Interes koji upravlja spoznajom je EMANCIPACIJA

Habermas mediji podrutvljavanja su jezik, rad,
vlast
oslobaajua sredstva informacije, interpretacije,
analize.
slino poput psihoanalize, kritika znanost
o
drutvu treba objasniti kontekst nastanka drutvene
patologije i pridonijeti njezinu ukidanju
cilj: postii samorefleksiju

Habermas Spoznaja i interes

rasprava 1968. godine

prirodoznanstvene teorije
i empirijsko-analitike
drutvene znanosti

tehniki spoznajni
interes

hermeneutike teorije

praktini interes

kritiki usmjerene znanosti

emancipatorski
spoznajni interes

5.

Model drutvene prakse bez podinjavanja i

uspjeno prosvjeivanje tvore praktini diskurs
Habermas: TEORIJE KOMUNIKATIVNE
DJELATNOSTI sporazumijevanje
DISKURS ustroj unutar kojeg se pomou
argumenata utvruje valjanost zahtjeva za vaenjem,
kako bi se ostvarilo istinsko suglasje
diskursi su tvorbe koji imaju za cilj obrazloiti
kognitivne iskaze
kognitivni elementi: tumaenja, tvrdnje, objanjenja i
opravdanja popunjavaju obavijesne praznine

IDEALNA GOVORNA SITUACIJA

(prema Habermasu):
svatko ima jednako pravo iznositi argumente
svatko ima jednako pravo odbiti argumente
nema ogranienja za iznoenje argumenata zbog
izvanjske prisile
nema izobliavanja komunikacije
postie se razumna suglasnost