SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

MIKROEKONOMIJA

TEMA: MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA

SADRAJ:

UVOD

1.

3
4
4
4
5

1)
2)
3)
4)

NEPOTPUNA (NESAVRENA )KONKURENCIJA

Monopol
Duopol
Oligopol
Monopolistika konkurencija

ZAKLJUAK

LITERATURA

www.maturski.org

UVOD
Trite predstavlja mjesto gdje se ponuda i potranja robe i usluga susreu i kao
stalan i organizovan oblik dovode u meusobni kontakt, kao skup kupaca i prodavaca.
Trite je istovremeno i mehanizam kojim se kroz regulaciju odnosa prodavaca i kupaca,
kroz stvarna ili potencijalna meusobna djelovana, odreuju cijene pojedinanih
proizvoda ili skupa proizvoda.
Kao polaznu osnovu za razgovor o konkurenciji koristiemo podjelu trinih
struktura po kojoj postoje dva osnovna tipa: savrena, tj. potpuna konkrencija i
nesavrena, tj, nepotpuna konkurencija.
Savrena konkurencija je takvo trino stanje u kojem postoji veliki broj prodavaca
i kupaca na tritu istog, homogenizovanog proizvoda i kada svi proizvodi imaju cijenu i
razmjenjuju se na tritu , a uesnici na tritu nemaju nikakvog uticaja na cijenu po kojoj
kupuju ili prodaju, tj. cijena je objektivno data veliina.
Promjena cijene je posljedica aktivnosti svih prodavaca i kupaca, a nikako
posljedica njihovog pojedinanog djelovanja. Dakle, na savrenim konkurentskim
tritima pojedinani proizvoai su ustvari preduzimai cijena, tzv. price-takers.
Iz navedenog proizilazi da je savreno konkurentsko trite takvo trite na kome
sva preduzea proizvode identine proizvode, a svako preduzee je tako malo da njegov
izbor nivoa proizvodnje ne utie ni na cijelu industriju niti na cijene.
U praksi se rijetko susreu ovakvi primjeri, npr. u proizvodnji penice, kukuruza,
nafte, pa se moe rei da u veini sluajeva prevladava nesavrena konkurencija.
Nesavrena konkurencija postoji kada kupac ili prodavac mogu uticati na cijenu
proizvoda. Glavna obiljeja su previsoke cijene i preniska proizvodnja, i o njoj e vie
rijei biti u nastavku ovog seminarskog rada.
Stvarno trite nije niti sabreno konkurentno niti u potpunosti monopolisano, ve
spada negdje u spektar izmeu savrene konkurencije i istog monopola.
Monopolistika konkurencija, kao tema ovog seminarskog rada, javlja se kao jedan
od oblika nesavrene konkurencije i upravo zato emo se ukratko osvrnuti na nesavrenu
konkurenciju, a zatim pokuati obraditi i monopolistiku konkurenciju, sa osvrtom na
definiciju, karakteristike i slino.

MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA
1. NEPOTPUNA (NESAVRENA )KONKURENCIJA
Svako preduzee koje moe znaajno uticati na trinu cijenu svoje proizvodnje,
klasifikuje se kao nesavreni konkurent.
Nesavrena konkurencija preovladava u industriji kada god pojedinani ponuai
imaju odreeni nadzor nad cijenom svog proizvoda. Za razliku od uesnika savrene
konkurencije koji donose odluku samo o visini proizvodnje, tzv. price-taker uesnici ili
price-makeri donose odluku i o visini cijena.
Nesavrena konkurencija ne podrazumjeva da preduzee ima apsolutni nadzor nad
cijenom svog proizvoda, ve ono moe odrediti cijenu samo u razumnim okvirima. Osim
toga, to podrazumjeva postojanje veeg ili manjeg broja proizvoaa od kojih svaki mora
posjedovati odreenu trinu mo, tj. sposobnost da variranjem outputa utie na cijenu
proizvoda.
Savremena tehnologija omoguava proizvodnju velikih koliina proizvoda pa
preduzea moraju smanjiti svoje prosjene trokove. U praksi to znai da e jedno ili
nekoliko preduzea poveati proizvodnju do take u kojoj e proizvoditi znaajan dio
ukupne industrijske proizvodnje. Ulazak novih konkurenata u takvu industriju prate
ekstremno visoki trokovi i upravo iz tog razloga vea preduzea imaju prednost, esto i
nedostinu, pred manjim konkurentima.
Faktori koji se javljaju kao prepreka slobodnom ulasku na trite mogu biti:
zakonski (vlasnitvo nad patentima, ulazna ogranienja davanjem koncesija za
snabdjevanje nekog podruja, uvozna ogranienja)
reklamiranje (izgradnja svijesti o proizvodu i lojalnosti prema njemu, npr. CocaCola)
diferencijacija proizvoda (proizvodnja irokog portfelja proizvoda za iroki raspon
potroaa)

Postoji vie oblika nesavrene konkurencije ali ih klasifikujemo i uglavnom

svrstavamo kao:
monopol
duopol
oligopol
monopolistika konkurencija

1) Monopol
Po definiciji monopol (grki monos=jedan; polist=prodavac) je krajnji oblik
nepotpune konkurencije kada jedno preduzee ima potpunu kontrolu nad cijelim
privrednim sektorom uz nedostatak konkurencije za robu ili usluge koje nudi, dakle,
potpuna dominacija tritem.
Za isti monopol, kao vrstu trine strukture, karakteristino je da postoji samo
jedan prodavac/ponua, koji se suoava sa funkcijom trine tranje.
Bitna karakteristika monopola je da moe potpuno odrediti cijenu robe koju prodaje, bez
obzira na koliinu koju nudi.
Monopol se smatra najprofitabilnijom trinom strukturom.

2) Duopol
Duopol predstavlja oblik nesavrene konkurencije, tj. trinu strukturu u kojoj samo
dva ekonomska subjekta kontroliu cjelokupnu ponudu. Javlja se u onim privrednim
granama gdje je ulazak konkurentima veoma otean.
Proizvodi duopolista mogu biti homogeni ali i diferencirani.

3) Oligopol
Oligopol kao trina struktura predstavlja oblik nesavrene konkurencije u kojoj
nekoliko (velikih) preduzea meusobno konkurie i uestvuje u cjelokupnoj ponudi.

Trina mo oligopola je posljedica malog broja proizvoaa i injenice da svaki od

njih proizvodi znaajan dio ukupnog proizvoda privredne grane. Javljaju se u onim
privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otean, a proizvodi su homogeni ali i
diferencirani, npr. trite automobila.
Uesnici oligopola znaajno utiu na formiranje cijene, ali za razliku od monopola,
moraju biti znatno oprezniji, imajui u vidu da su pod budnom prismotrom svojih
konkurenata. Moraju se strateki ponaati i djelovati na osnovu analize ponaanja drugih
konkurenata.
Dakle, za razliku od trita u kojima vlada savrena konkurencija i u kojima
ponuai ne mogu uticati na cijenu, ve je pasivno prihvataju, oligopolisti mogu
izbjegavati smanjenje cijene, a kao rezultat moe biti preutni dogovor o naplaivanju
monopolske cijene meu svim konkurentima.
Oligopoli obino formiraju cijenu koja je nia od nivoa kojom bi se maksimizirala
dobit, ali koja je ipak iznad njihovog graninog troka, kako bi potencijalnim
konkurentima uinili ulazak na trite neisplativim.

4) Monopolistika konkurencija
Monopolistika konkurencija je takav tip trita na kome veliki broj preduzea
meusobno konkurie proizvodei neidentine, ali sline proizvode.
Ovakvo trite ima dvije osnovne karakteristike:
preduzea konkuriu prodajom diferenciranih proizvoda koji su meusobno
zamjenjivi ali nisu savreni supstituti
ulazak i izlazak na trite je slobodan, pa je novom preduzeu relativno lako ui na
trite sa vlastitim robnim markama, i izai sa trita ako proizvodi postanu
neprofitabilni.
Zahvaljujui diferencijaciji proizvoda, monopolistiki konkurenti nisu savreni
supstituti. Potroai svaku marku doivlajvaju drugaijom od drugih, a razlika je dijelom
u sastavu proizvoda, a dijelom u potroaevoj slici tog proizvoda.

Monopolistika konkurencija ne postavlja nikakve prepreke onima koji ele ui ili

izai sa trita. Novi se konkurenti bez ikakvih ogranienja slobodno javljaju na tritu.
Na ovakvim tritima prodaju se sapun, ampon i mnogi drugi proizvodi.
Slina je situacija i sa veinom proizvoda maloprodaje, jer se proizvodi prodaju u mnogo
razliitih trgovina koje meusobno konkuriu diferencirajui svoje usluge prema lokaciji,
raspoloivosti i strunosti osoblja, uslovima kreditiranja itd.

ZAKLJUAK
Za monopolistiku konkurenciju karakteristino je da relativno veliki broj
proizvoaa, relativno male ekonomske snage, nudi slian ali diferenciran proizvod.
Osim toga, karakterie je i velika elastinost tranje koja je vea i izraenija ako je
proizvod manje diferenciran. Promjene u cijeni utiu na koliinu prodaje cijele
konkurencije, a dugorono gledano, ta ravnotea eliminie mogunost ekstraprofita.
Dakle, monopolistika konkurencija predstavlja efektivnu konkurenciju i
podrazumjeva borbu izmeu konkurenata na tritu.
Konstantan je uzajamni pritisak tako da svi moraju uloiti maksimalne napore kako
bi opstali na tritu.

www.maturski.org

LITERATURA
[1]

Babi, S., Milievi, D., Ekonomija, Pravni fakultet, Banja Luka 2003.

[2]

Berberovi, ., Stavri, B., Baro, . (2006) Mikroekonomija, Apeiron,

Banja Luka

[3]

Kovaevi, ., Dai, D. ., Dombi, I.( 2007) Principi trine

ekonomije, Fakultet za politike i drutvene nauke, Banja Luka