DIJAGNOSTIKA U REKREACIJI I FITNESU

METRIJSKE KARAKTERISTIKE MJERNIH

INSTRUMENATA

Dr.sc. Goran Gabrilo

MJERENJE I MJERNI
INSTRUMENTI U RiF
Mjerenje podrazumijeva
pridodavanje oznake ili
numerike vrijednosti pojedinom
entitetu, a to odgovara
razvijenosti pojave koja se mjeri

MJERENJE I MJERNI
INSTRUMENTI U RiF
Mjerenje podrazumijeva
pridodavanje oznake ili
numerike vrijednosti pojedinom
entitetu, a to odgovara
Drugim rijeima
rezultata
razvijenosti pojave
koja definiranje
se mjeri

na testu
ili zadatku:
15 sklekova; ... 3:15; ... 140 cm; ...
82 kg; ...
Muko; ... Junior; ... Skoio na glavu u
vodu;
-;

MJERENJE I MJERNI
INSTRUMENTI U RiF
Mjerenje podrazumijeva
pridodavanje oznake ili
numerike vrijednosti pojedinom
entitetu, a to odgovara
razvijenosti pojave
koja
mjeri
Entitet
moese
biti ovjek
(najee), ali i situacija ili
pojava
Igra koji je izmjeren na
1500m
Utakmica koja se odigrala po
kii (koliko je postignuto
golova)

MJERENJE I MJERNI
INSTRUMENTI U RiF
Mjerenje podrazumijeva
pridodavanje oznake ili
numerike vrijednosti pojedinom
entitetu, a to odgovara
Ako nekome definiramo 190 cm visine
razvijenosti pojave
koja se mjeri
ustvari smo definirali koliko je on
razvijen u tom smislu
Ako utvrdimo da nam je momad dala
15 zgoditaka; ta je pojava toliko
razvijena ili nerazvijena
Ako je skoio na glavu u vodu onda je
tako razvijeno, a nije razvijeno kao da
nije skoio na glavu u vodu

MJERENJE I MJERNI
INSTRUMENTI U RiF
Mjerenje podrazumijeva
pridodavanje oznake ili
numerike vrijednosti pojedinom
entitetu,
a to odgovara
Pridodavanje oznake:
M
razvijenosti
pojave koja se mjeri
Entitet: Ante Juri
Razvijenost pojave: S
obzirom
da smo mjerili SPOL, ovo
M odgovara razvijenosti
njegovog
spola kao pojave koja se
mjeri

Pridodavanje numerike
vrijednosti: 15
Entitet: Ante Juri
Razvijenost pojave: S
obzirom da smo
mjerili SKLEKOVE, ovih 15
sklekova
odgovara razvijenosti
njegove snage

MJERENJE
Mjerenje podrazumijeva
pridodavanje oznake ili
numerike vrijednosti pojedinom
entitetu, a to odgovara
razvijenosti pojave koja se mjeri
MJERENJE JE ODREIVANJE POZICIJE
SUBJEKTA (ENTITETA) NA NEKOJ OD
MJERNIH LJESTVICA

VRSTE MJERNIH INSTRUMENATA

TESTOVA U RiF

1)
2)
3)
4)

Papir olovka
Aparatura
Vjeba
Subjektivna procjena

VRSTE MJERNIH INSTRUMENATA

TESTOVA U RiF
1) Papir olovka
Jednaki testovi za sve ispitanike
Slue za ispitivanje osobina linosti,
interesa, stavova, znanja, stupnja
inteligencije,...
Rezultat ispitanika se (praktiki)
automatski registrira
Potpuno objektivni mjerni instrumenti

VRSTE MJERNIH INSTRUMENATA

TESTOVA U RiF

1)
2)
3)
4)

Papir olovka
Aparatura
Vjeba
Subjektivna procjena

VRSTE MJERNIH INSTRUMENATA

TESTOVA U RiF
2) Aparatura
Instrumenti za procjenu motorikih, fiziolokih i
morfolokih mjera (mjerenje sile; mjerenje primitka kisika;
mjerenje konih nabora; )
Instrumentom redovito barata mjeritelj pa se javlja osobna
pogreka mjeritelja (zakasnio stisnuti topericu; krivo
postavio ispitanika;)
Dodatni problemi su vezani za STANDARDIZACIJU
MJERNOG POSTUPKA
Najvei problem - mijenjanje mjeritelja (svaki grijei na
svoj nain)
Manji problem - koritenje razliitih instrumenata na istim
ljudima (jedna vaga druga vaga)

VRSTE MJERNIH INSTRUMENATA

TESTOVA U RiF

1)
2)
3)
4)

Papir olovka
Aparatura
Vjeba
Subjektivna procjena

VRSTE MJERNIH INSTRUMENATA

TESTOVA U RiF
3) Vjeba
Mjerenje motorikih i funkcionalnih sposobnosti u
situacijskim uvjetima (zgibovi; trbunjaci; 1500 m;
skok u dalj; na nogu; slobodna bacanja;)
Najvanije precizno definirati uvjete izvoenja jer mala
razlika u izvoenju jako mijenja MOGUNOST postizanja
boljeg ili loijeg rezultata (savijene noge pruene noge
u trbunjacima; manja ili vea lopta; skok u vis sa
zamahom ili bez zamaha rukama;)
Obavezno STANDARDIZIRATI POSTUPKE
MJERENJA testa najbolje slikom i prethodnom
demonstracijom svaki test ima svoja pravila i treba ih
prouiti iz literature prije testiranja

VRSTE MJERNIH INSTRUMENATA

TESTOVA U RiF

1)
2)
3)
4)

Papir olovka
Aparatura
Vjeba
Subjektivna procjena

VRSTE MJERNIH INSTRUMENATA

TESTOVA U RiF
4) Subjektivna procjena
Mjerilac je u stvari SUDAC izvedbe
Ovo moe biti i najjednostavnija i najkompliciranija
vrsta
mjernih instrumenata
JEDNOSTAVNO: skoio nije skoio; prohodao gredu nije
prohodao gredu; prestupio nije prestupio
KOMPLICIRANO: ocjene u estetskim sportovima

Osnovni preduvjet uspjenog suenja izvanredno

poznavanje strukture koja se ocjenjuje
Drugi preduvjet objektivnost
Trei preduvjet standardizacija postupka mjerenja

STANDARDIZACIJA POSTUPKA
MJERENJA
Mjerni instrumenti ne slue samo da bi se
utvrdilarazvijenost neke osobine, ve i zato da
bi se ljudi mogli usporeivati (sami sa sobom i
meusobno)
Mjerenje se MORA provoditi u standardnim
uvjetima (Primjer: testirati kod vojnika plivanje
jednom u odori, a drugi put u kupaim
gaicama)

Standardizacija postupka mjerenja skup

propisa koji odreuju karakteristike i nain
primjene pojedinog mjernog instrumenta

Neke znaajke standardizacije

mjernog postupka (1)
1. Opis fizikog izgleda mjernog instrumenta
(kako izgleda najbolje slikom)
2. Opis primjene (u gaicama i bosih nogu
ispitanik stane na vagu,)
3. Opis uvjeta u kojim se mjerenje provodi
(jutro; popodne; vlanost zraka; na
travnatom terenu; u dvorani)

nastavak

Neke znaajke standardizacije

mjernog postupka (2)
4. Kako se definira konani rezultat na testu?
Neki se testovi izvode nekoliko puta pa je pitanje koji se
rezultat uzima (najbolji, prosjeni)
to ako se test ne izvede (nula ili ponovo?)

5. Kome je test namijenjen i na kome se moe

primijeniti (VRLO ESTA GREKA TEST KOJI JE
NAMJENJEN STARIJJOJ POPULACIJI, PRIMJENJUJE SE
NA MLAOJ HARVARD STEP TEST)
6. Eventualna pravna i etika pravila i norme nekad
se testovi ne smiju primjenjivati u odreenim
populacijama ili podlijeu normama (obavezno uz
prisutnost roditelja, bez dodira)

Da zakljuimo
Osnovne znaajke standardiziranog
mjernog postupka:
Opis fizikog izgleda mjernog instrumenta
Opis primjene
Opis uvjeta u kojima se provodi mjerenje
Kako se definira konani rezultat na testu
Kome je test namijenjen i na kome se
moe primijeniti
6. Eventualna pravna i etika pravila i norme
1.
2.
3.
4.
5.

Zato je mjerenje u stvari

uope vano?
Primjer 1:
Ideja: Moj trening donosi rezultate
Moemo to smatrati koliko god hoemo,
ali ako to nekako ne dokaemo to ostaje
samo nae uvjerenje
Dokaz

Mjerenje 1
Trening koji bi trebao donijeti rezultate
Mjerenje 2
Usporedba M1 i M2

Zato je mjerenje u stvari

uope vano?
Primjer 2:
Ideja: Veliki igra mala noga
Ovo ostaje samo dobra pria dok je ne
potvrdimo
Potvrda
Mjerenje veliine igraa
Mjerenje veliine noge
Stavljanje u relaciju veliine igraa i
veliine noge

Zato je mjerenje u stvari

uope vano?
Primjer 3:
Ideja: Bolje e smraviti trei nego diui utege
Je li to ba tako ili?
Potvrda

1. mjerenje debljine
Dizanje utega
2. mjerenje debljine
Tranje
3. mjerenje debljine
Usporedba razlika 1. i 2., a potom 2. i 3. mjerenja
debljine

Mjerenja u kineziologiji
Jedna od osnova strunog rada u
kineziologiji
Osnovni razlog za ovogore: MJERENJA
SU VRLO VJEROJATNO NAJSLABIJA
TOKA KINEZIOLOGIJE UOPE

MJERENJA U
KINEZIOLOGIJI

TERENSKA

LABORATORIJ
SKA

Mjerenja u kineziologiji
LABORATORIJSKA
morfoloka
biomehanika
funkcionalna
dijagnostika
motorika dijagnostika
...

Redovito su:
precizna i pouzdana
zahtjevna i visoke
cijene kotanja

Mjerenja u kineziologiji
TERENSKA
terenska motorika
ekspertna procjena
motorikih znanja
terenska funkcionalna
dijagnostika
....

Redovito su:
upitne preciznosti i
pouzdanosti
primjenjiva i jeftina

Kako moemo mjeriti rezultat

Tako da odredimo rezultat i
ne znamo je li neto bolje ili je loije

Tako da odredimo rezultat i

znamo je li neto bolje ili je loije, ali
ne znamo koliko je neto bolje ili loije

Tako da odredimo rezultat i

znamo je li neto bolje ili je loije i
znamo za koliko je to neto bolje ili je
loije od neega drugog

Kako moemo mjeriti rezultat

Tako da odredimo rezultat i
ne znamo je li neto bolje ili je loije

Tako
da odredimo
rezultat
Razliite
grupe ljude
smo iizmjerili tako da
znamo
smo ih je
svrstali
u bolje
grupe:
li neto
ili je loije, ali
mukarci
ne
znamo- ene
koliko je neto bolje ili loije

kratkopruga srednjepruga - dugopruga

koarkai vaterpolisti rukometai
slalomai
spustai rezultat i
Tako
da odredimo
elementi
u napadu
elementi
znamo
jeigre
li neto
boljeili
je loijeigre
i u obrani

Kod
znamo
zanavedenih
koliko je tojeneto
bolje ilito
jeda znamo
svih
zajedniko
loije
neega
drugog
tko jeod
u kojoj
grupi,
ali ne znamo je li to to je u
toj grupi bolje ili loije

Kako moemo mjeriti rezultat

Tako da odredimo rezultat i
ne znamo je li neto bolje ili je loije

Tako da odredimo rezultat i

znamo je li neto bolje ili je loije, ali
ne znamo koliko je neto bolje ili loije
Na primjer:

Tako da odredimo rezultat

i
SKOIO NIJE SKOIO na glavu u

znamo je li neto bolje

voduili je loije i
pobjeda
nerijeeno
znamo za koliko jeto
neto bolje
ili je poraz
ispunio normu nije ispunio normu
loije od neega drugog

kategorizacija sportaa (1 : 2 : 3 : 4)
VANO: ne mora biti samo dvije
kategorije

Netko moe kazati da se kod nekih zna

koliko je neto
bolje ili loije (primjerice pobjeda nosi
dva boda;
nerijeeno jedan bod;..), ali zato onda
Tako da odredimo
rezultat
jo piemo
goli
ne znamo je razliku?
li neto bolje ili je loije

Kako moemo mjeriti rezultat

Tako da odredimo rezultat i

znamo je li neto bolje ili je loije, ali
ne znamo koliko je neto bolje ili loije
Na primjer:

Tako da odredimo rezultat

i
SKOIO NIJE SKOIO na glavu u

znamo je li neto bolje

voduili je loije i
pobjeda
nerijeeno
znamo za koliko jeto
neto bolje
ili je poraz
ispunio normu nije ispunio normu
loije od neega drugog

kategorizacija sportaa (1 : 2 : 3 : 4)
VANO: ne mora biti samo dvije
kategorije

POJEDNOSTAVLJENO:
Kako
moemo mjeriti rezultat

...Vjeko je malo bolji od

Ante na 1500m; ali je
Tako da odredimo rezultat i
puno loiji od njega u
ne znamo je li neto bolje ili je loije
Sklekovima

Tako da odredimo rezultat i

znamo je li neto bolje ili je loije, ali
ne znamo koliko je neto bolje ili loije

Tako da odredimo rezultat i

znamo je li neto bolje ili je loije i
znamo za koliko je to neto bolje ili je
loije od neega drugog

Iz toga proizlaze tri vrste mjernih

ljestvica
Tako da odredimo rezultat i
ne znamo je li neto bolje ili je loije

Tako da odredimo rezultat i

znamo je li neto bolje ili je loije, ali
ne znamo koliko je neto bolje ili loije

Tako da odredimo rezultat i

znamo je li neto bolje ili je loije i
znamo za koliko je to neto bolje ili je
loije od neega drugog

Iz toga proizlaze tri vrste mjernih

NOMINALNA
ljestvica
LJESTVICA
Tako da odredimo rezultat i
ne znamo je li neto bolje ili je loije

Tako da odredimo rezultat i

znamo je li neto bolje ili je loije, ali
ne znamo koliko je neto bolje ili loije

Tako da odredimo rezultat i

znamo je li neto bolje ili je loije i
znamo za koliko je to neto bolje ili je
loije od neega drugog

(nomen
ime...znamo ime
ORDINALNA
LJESTVICA
(ordo
red...znamo red
INTERVALNA
LJESTVICA
(intervallum
prostor
izmeu...znam
o prostor
izmeu

VANO!!!!
Sve tri vrste ljestvica treba poznavati jer
ne vai ono ova zadnja je najpreciznija
pa ta moe mijenjati sve ostale.
Drugim rijeima, niti jedna ljestvica ne
moe zamijeniti neku drugu.
Jednostavno, svaka od ljestvica slui
svojoj svrsi i samo je ta ljestvica
svrsishodna u svojoj situaciji
Slijedi nekoliko primjera

Primjer 1 Nezamjenjivost
intervalne ljestvice ordinalnom
elimo selektirati
najnadareniju djecu
za sprinterske
discipline
Izmjerimo ih na
testu tranja 20M
Rezultati su
prikazani desno

T20
IVICA

3:55

MATE

4:05

JURE

2:99

TINO

3:01

GORAN

4:44

DUJE

3:99

Primjer 1 Nezamjenjivost
intervalne ljestvice ordinalnom
elimo selektirati
najnadareniju djecu
za sprinterske
discipline
Izmjerimo ih na
testu tranja 20M
Rezultati su
prikazani desno

T20

ORDINA
LNI RED

IVICA

3:55

3.

MATE

4:05

5.

JURE

2:99

1.

TINO

3:01

2.

GORAN

4:44

6.

DUJE

3:99

4.

Primjer 1 Nezamjenjivost
intervalne ljestvice ordinalnom
elimo selektirati
najnadareniju djecu
za sprinterske
discipline
Izmjerimo ih na
testu tranja 20M
Rezultati su
prikazani desno
Ovo izgleda vrlo
logino, ali...

T20

ORDINA
LNI RED

IVICA

3:55

3.

MATE

4:05

5.

JURE

2:99

1.

TINO

3:01

2.

GORAN

4:44

6.

DUJE

3:99

4.

Primjer 1 Nezamjenjivost
intervalne ljestvice ordinalnom
T20

ORDINA
LNI RED

IVICA

3:55

3.

MATE

4:05

5.

JURE

2:99

1.

TINO

3:01

2.

GORAN

4:44

6.

DUJE

3:99

4.

Primjer 1 Nezamjenjivost
intervalne ljestvice ordinalnom
T20

ORDINA
LNI RED

IVICA

3:55

3.

MATE

4:05

5.

JURE

2:99

1.

TINO

3:01

2.

GORAN

4:44

6.

DUJE

3:99

4.

Zakljuak:
Ova prva dvojica su toliko
bolji od ostalih da bi napravili
ogromnu greku kada bi ih
samo promatrali kroz
ordinalnu ljestvicu

Primjer 2 Nezamjenjivost
ordinalne ljestvice intervalnom
Kvalifikacijska norma za finale skoka u vis
na SP ili OI
Zato moramo sjei? Zato ne bi
napravili intervalnu ljestvicu i onda gledali
kao kod onog sluaja selekcije od prije?
Problem:
to je u tom sluaju granica izmeu onih koji
su se kvalificirali i onih koji nisu, to jest, tko e
se usuditi povui crtu?
Koliko e nam trajati kvalifikacije?

Jedna ljestvica koja se

uope ne koristi u sportu
Razmjerna ili Omjerna
Ova ljestvica ima sve karakteristike kao i Intervalna,
ali ima apsolutnu nulu.
Drugim rijeima, na ovoj ljestvici moe se postii
apsolutna nula koristi se u tehnikim znanostima
VANO: Treba razlikovati apsolutnu nulu i nulu na
testu. Primjerice, sklekovi se mjere na intervalnoj
ljestvici, a to to je netko napravio niti jedan sklek
ne znai da on postie apsolutnu nulu ve mi ne
moemo to izraziti kao 0,1 (jer se on podigao toliko
od tla desetinu jednog skleka)

METRIJSKE KARAKTERISTIKE
MJERNIH INSTRUMENATA

METRIJSKE KARAKTERISTIKE
MJERNIH INSTRUMENATA
Zato nam metrijske karakteristike
testova uope trebaju:
Zato jer:
Da bi uklonili greku mjerenja koja nam
moe davati krivu sliku o testiranom
ispitaniku

METRIJSKE KARAKTERISTIKE
MJERNIH INSTRUMENATA
Metrijske karakteristike su skup
mjera koje ukazuju na kvalitetu
testa

METRIJSKE KARAKTERISTIKE
MJERNIH INSTRUMENATA
Metrijske karakteristike su skup
mjera koje ukazuju na kvalitetu
testa
POUZDANOST (OBJEKTIVNOST)
OSJETLJIVOST (PRECIZNOST)
VALJANOST (PRIMJENJIVOST)

METRIJSKE
KARAKTERISTI
KE

METRIJSKE KARAKTERISTIKE
MJERNIH INSTRUMENATA
Osnova svakog testa je
1. da mjeri bez greke
o tome nam govori pouzdanost
(objektivnost)
2. ... da dobro razlikuje ispitanike
o tome nam govori osjetljivost
(preciznost)
3. da dobro mjeri ono to bi trebao
mjeriti

Primjer:
Test napravljen za
neku populaciju, a vi
ga elite primijeniti
na skroz drugoj
populaciji
Zgibovi:
Odlian test
repetitivne snage za
trenirane mukarce
Nikakav test
repetitivne snage za
djevojice

Primjer:
Test napravljen za
neku populaciju, a vi
ga elite primijeniti
na skroz drugoj
populaciji
Zgibovi:
Odlian test
repetitivne snage za
trenirane mukarce
Nikakav test
repetitivne snage za
djevojice

Ukoliko radi motivirano

rezultat istog ispitanika
nee se razlikovati od
danas do sutra ili
prekosutra (drugim
rijeima nema greke
mjerenja)
Ispitanici se odlino
razlikuju na testu i test
pokazuje pravo stanje
repetitivne snage (drugim
rijeima test je osjetljiv
precizan i valjan)

Primjer:
Test napravljen za
neku populaciju, a vi
ga elite primijeniti
na skroz drugoj
populaciji
Zgibovi:
Odlian test repetitivne
snage za trenirane
mukarce
Nikakav test repetitivne
snage za djevojice

Moe se truditi koliko god

hoe dobiti e nulu na
testu (test nije osjetljiv precizan)
Druga je mogunost da im
malo progledate kroz
prste, ali postavlja se
pitanje koliko ste im
progledali pa e svaki
slijedei put ona
malomanje ili vie krasti,
a vi ete ovisno o tome
dobiti drugi rezultat (sad
imate greku mjerenja)

Greka mjerenja
Kineziometrijski naziv za ovaj podatak je:
Pouzdanost mjerenja (mjernog instrumenta)
i/ili
Objektivnost mjerenja (mjernog instrumenta)

Oba naziva ustvari oznaavaju istu

metrijsku karakteristiku ali se primjenjuju
u razliitim situacijama (objanjenje
slijedi neto kasnije)

Slikovito mjerenje tjelesne

visine
Ante je mjeren bos
Mate je mjeren u
patikama
Ivan je mjeren u
patikama i jo nam se
malo podigao na prste
Konani rezultat koji mi
vidimo zajedno i
greka i visina

LOGINO...
Slikovito mjerenje
tjelesne
Greka mjernog instrumenta
visine

(mjerenje tjelesne visine) je ustvari

sve ove greke zajedno pa nekakav
prosjek

Ante je mjeren bos

Mate je mjeren u
patikama
Ivan je mjeren u
patikama i jo nam se
malo podigao na prste

Konani rezultat koji mi

vidimo zajedno i
greka i visina

METRIJSKE KARAKTERISTIKE
MJERNIH INSTRUMENATA
Osnova svakog testa je
1. da mjeri bez greke
o tome nam govori pouzdanost
(objektivnost)
2. ... da dobro razlikuje ispitanike
o tome nam govori osjetljivost
(preciznost)
3. da dobro mjeri ono to bi trebao
mjeriti

POUZDANOST (OBJEKTIVNOST)
Pojednostavljeno:
Metrijska karakteristika koja govori o tome
koliko u konanom rezultatu na pojedinom
testu imamo stvarni rezultat u predmetu
mjerenja, a koliko je u tom rezultatu
sadrano pogreke mjerenja

Generalno:
Vea pouzdanost (objektivnost)
mjernoginstrumenta manja greka
mjerenja

POUZDANOST (OBJEKTIVNOST)
to uzrokuje greku mjerenja?
1. Nedovoljno dobro izvoenje mjerenja
Nepoznavanje mjerne procedure
Lo sustav mjerenja (mjerni instrument)

2. Namjerno naginjanje mjeritelja u pozitivno

ili negativno
Onaj tko ocjenjuje (mjeri) navija za nekog ili
protiv nekog

3.

POUZDANOST (OBJEKTIVNOST)
Osnovna ideja ovog problema sumira
se kroz termin konzistencija (engl.
consistency)
Pouzdanost se moe sagledavati iz
puno perspektiva, ali uvijek se radi o
pitanju:
Koliko su moji rezultati (dobiveni
mjerenjem) dosljedni ?(ili konzistentni)
Drugim rijeima, koliko im mogu
vjerovati?

POUZDANOST (OBJEKTIVNOST)
Postavljaju se razliita pitanja iste osnove:
Koliko e rezultat neke osobe ostati isti, ako
ponovim to isto testiranje
Koliko pojedina mjera neke karakteristike ne
nekom testu biti opet jednako izmjerena ako
primijenim neki drugi test te iste karakteristike
Kolika je konzistentnost razliitih ljudi koji
ocjenjuju istu stvar na istim ispitanicima

Uvijek je meutim pozadina ista: KOLIKO

MOGU VJEROVATI REZULTATIMA MJERENJA

POUZDANOST (OBJEKTIVNOST)
Razliiti su koeficijenti pouzdanosti,
ali uvijek se radi o koeficijentu koji se
kree od numerike nule do
numerike jedinice
(0% - 1%)
Dvije krajnosti govore o potpunom
izostanku pouzdanosti (0) i o
apsolutnoj pouzdanosti (1)

POUZDANOST (OBJEKTIVNOST)
Razliiti su koeficijenti pouzdanosti,
ali uvijek se radi o koeficijentu koji se
kree od numerike nule do
numerike jedinice
(0% - 1%)
Dvije krajnosti govore o potpunom
izostanku pouzdanosti (0) i o
apsolutnoj
(1)
Kolika pouzdanosti
pouzdanost dovoljno
dobra???

POUZDANOST (OBJEKTIVNOST)
Razliiti su koeficijenti pouzdanosti,
ali uvijek se radi o koeficijentu koji se
kree od numerike nule do
numerike jedinice
(0% - 1%)
Dvije krajnosti govore o potpunom
izostanku pouzdanosti (0) i o
Kolika pouzdanosti
pouzdanost dovoljno
apsolutnoj
(1)
dobra???

- Nema neke tvrde granice

- Uobiajeno je da se kao jo uvijek dobra
uzima prosjena korelacija meu esticama od
0.55 i vie (max 1)

ZAKLJUIMO
Ukoliko test nije dovoljno pouzdan,
ne moemo ga upotrijebiti
Pouzdanost je metrijska
karakteristika koja mora biti dobra
Pitanje se postavlja: Zato je tako

ZAKLJUIMO
Ukoliko test nije dovoljno pouzdan,
ne moemo ga upotrijebiti
Pouzdanost je metrijska
karakteristika koja mora biti dobra
Pitanje se postavlja: Zato je tako
U sluaju da pouzdanost nije
dovoljno dobra napravili bi
veliku greku u interpretaciji
rezultata mjerenja

POUZDANOST
(OBJEKTIVNOST)
Zato ovaj drugi naziv objektivnost?

POUZDANOST
(OBJEKTIVNOST)
Oba naziva ustvari oznaavaju istu metrijsku
karakteristiku ali se primjenjuju urazliitim
situacijama
Postoje testovi kod kojih se javlja greka kod
ocjenjivaa, to jest SUDACA
Kod takvih testova ne pomae standardizacija
mjernog postupka jer je to ustvari vrlo mali dio
greke koja se moe javiti
Puno je vea subjektivna pogreka ocjenjivaa
Pravila za objektivno ocjenjivanje:
1. Dobro poznavati ono to se ocjenjuje
2. Ocjenjivati ono to se ocjenjuje

POUZDANOST
(OBJEKTIVNOST)
Oba naziva ustvari oznaavaju istu metrijsku
karakteristiku ali se primjenjuju urazliitim situacijama
Zato ovaj drugi naziv - objektivnost?
Zato jer postoje testovi kod kojih se javlja greka kod
Primjer:
ocjenjivaa, to jest SUDACA
Treba ocijeniti je li netko
Kod takvih testova ne pomae standardizacija
dobar igra ili nije mjernog
dobar
igra,
a ne
odakle
je, se
postupka jer je to ustvari vrlo mali
dio
greke
koja
iji je, koliko smo popili
moe javiti
s njegovim stricem
Puno je vea subjektivna pogreka ocjenjivaa
Pravila za objektivno ocjenjivanje:
1. Dobro poznavati ono to se ocjenjuje
2. Ocjenjivati ono to se ocjenjuje

POUZDANOST
(OBJEKTIVNOST)
Bez obzira o emu se od ovih gore naziva
radilo uvijek je isti problem GREKA KOD
MJERENJA
U oba sluaja greka je uvjetovana pogrekom
mjernog instrumenta, a razlika je u tome to
o POUZDANOSTI govorimo kad imamo test (sklek,
zgib,), pa je greka ustvari vezana za greku
testa ili aparature, primjerice:
o OBJEKTIVNOSTI govorimo kad je test ustvari
sudac pa je greka vezana za greku koju on ini
jer:

POUZDANOST
(OBJEKTIVNOST)
Da zakljuimo ...
o POUZDANOSTI govorimo kad imamo test (sklek,
zgib,), pa je greka ustvari vezana za greku testa ili
aparature, primjerice:
vaga se rasklapala
ne znamo (ili ne primjeujemo) da ispitanik ne radi pravilno
sklekove

o OBJEKTIVNOSTI govorimo kad je test ustvari

sudac pa je greka vezana za greku koju on ini jer:
ne zna to treba ocijeniti (pa sinkro plivanje ocjenjuje netko
tko ne zna ni plivati)
ocjenjuje neto to nema veze s predmetom ocjenjivanja
(vanjski izgled primjerice)

ZAKLJUNO
POUZDANOST JE
KARAKTERISTIKA MJERENJA
(PODATAKA), A NE MJERNOG
INSTRUMENTA
Ovo je izuzetno vano razjasniti jer to
to je netko utvrdio dobru pouzdanost
nekog instrumenta na nekom
uzorku, ne znai da e tako biti na
drugom uzorku

METRIJSKE KARAKTERISTIKE
MJERNIH INSTRUMENATA
Osnova svakog testa je
1. da mjeri bez greke
o tome nam govori pouzdanost
(objektivnost)
2. ... da dobro razlikuje ispitanike
o tome nam govori osjetljivost
(preciznost)
3. da dobro mjeri ono to bi trebao
mjeriti

OSJETLJIVOST
(PRECIZNOST)
Ova dva termina ustvari su sinonimi
za istu stvar ali iz isto praktinih
razloga treba poznavati oba
Oba oznaavaju metrijsku
karakteristiku da instrument dobro
razlikuje ispitanika

OSJETLJIVOST
(PRECIZNOST)
Tako je VAGA vie ili manje PRECIZNA
SKLEKOVI su vie ili manje OSJETLJIVI
Ovo za VAGU je u stvari jednostavno,
i odnosi
se na svaku APARATURU
Kod SKLEKOVA je malo kompliciranije
pa nam
treba primjer

OSJETLJIVOST
(PRECIZNOST)
ZGIBOVI su
sasvim
osjetljiv test za
mukarce i
ispitanici e se
dobro
razlikovati u
rezultatima
Netko e
napraviti 2,
netko 3, netko
20 i vie

OSJETLJIVOST
(PRECIZNOST)
ZGIBOVI su
Ako meutim
sasvim
testiramo
osjetljiv test za
ene na istom
mukarce i
testu imati
ispitanici e se
emo problem
dobro
jer e
razlikovati u
uglavnom
rezultatima
napraviti 0 i
Netko e
praktiki nema
napraviti 2,
razlikovanja
netko 3, netko
meu
20 i vie
ispitanicama

OSJETLJIVOST
(PRECIZNOST)
ZGIBOVI su

sasvim
osjetljiv test za
mukarce i
ispitanici e se
dobro
razlikovati u
rezultatima
Netko e
napraviti 2,
netko 3, netko
Zato se naprvi
20 i vie
modifikacija i...

Ako meutim
testiramo
ene na istom
testu imati
emo problem
jer e
uglavnom
napraviti 0 i
praktiki nema
razlikovanja
meu
ispitanicama

OSJETLJIVOST
(PRECIZNOST)
Kako znati da li je test dovoljno osjetljiv
precizan?
1. Ako postoji dokumentacija nema problema
2. Razmisliti
3. Raspitati se
4. Razmisliti
5. Probati
Ako je OK onda koristiti
Ako nije OK modificirati ili nai drugi test

METRIJSKE KARAKTERISTIKE
MJERNIH INSTRUMENATA
Osnova svakog testa je
1. da mjeri bez greke
o tome nam govori pouzdanost
(objektivnost)
2. ... da dobro razlikuje ispitanike
o tome nam govori osjetljivost
(preciznost)
3. da dobro mjeri ono to bi trebao
mjeriti

VALJANOST
Dok je pouzdanost mogue opisati
sinonimom konzistentnost (hrvatski
moda bolje dosljednost),
VALJANOST po meni najbolje opisuje
termin OPRAVDANOST (ili malo lirskije
neospornost)
U ovom sluaju radi se o OPRAVDANOSTI
da se odreeni test primjeni u svrhu
testiranja NEEGA (neke sposobnosti,
osobine, kvalitete,)

VALJANOST
Test je valjan ako mjeri ono za to je konstruiran da mjeri
Najvanije za shvatiti test moe biti valjan za nekoga, a
za nekoga drugog nedovoljno valjan
Test slalom voenje lopte nogom je VALJANI test koordinacije za
djecu, ali za nogometae NIJE
Test bacanje loptice u dalj je valjani test eksplozivne snage za
djecu u ranom pubertetu, ali za malu djecu NIJE
Test gaanje mete udarcem nogom je valjan test za preciznost
kod nogometaa, ali kod nikoga drugog to nije valjan test
preciznosti
Test broj udaraca nogom u fokusere u 20 sekundi je valjan za
procjenu frekvencije pokreta kod karataa, ali za koarkae sigurno
nije

ZAKLJUNO
VA
LJ
AN
OS
OSJETLJIVO
T
ST
POUZDANOST

Dakle, bez pouzdanosti nema ni

osjetljivosti ni valjanosti
Ali samo pouzdanost nije dovoljna

P.S.
U svjetskim
publikacijama
ne postoji
osjetljivost (to
se svrstava pod
pouzdanost), ali
u Hr je
uvrijeena,
stoga smo je i
naveli i objasnili

ZAKLJUNO
VA
LJ
AN
OS
OSJETLJIVO
T
ST
POUZDANOST

Dakle, bez pouzdanosti nema ni

osjetljivosti ni valjanosti
Ali samo pouzdanost nije dovoljna

SREIVANJE REZULTATA
DOBIVENIH MJERENJEM

SREIVANJE REZULTATA
DOBIVENIH MJERENJEM
Da bi dobili to imali to pouzdaniji
rezultat na testu, potrebno je vie
mjerenja
Primjer 1, test eksplozivne snage nogu:
ponavljamo tri skoka u dalj
Primjer 2, koliina potkonog masnog
tkiva:
tri puta mjerimo svaki pojedini koni
nabor

SREIVANJE REZULTATA
DOBIVENIH MJERENJEM
Da bi dobili to imali to pouzdaniji
rezultat na testu, potrebno je vie
mjerenja
Koliko je optimalan broj ponavljanja
Ve opisano u literaturi (uglavnom tri), ali
to je pouzdanost testa vea, to je potrebno
manji broj ponavljanja

SREIVANJE REZULTATA
DOBIVENIH MJERENJEM
Da bi dobili to imali to pouzdaniji
rezultat na testu, potrebno je vie
mjerenja
Koliko je optimalan broj ponavljanja
Ve opisano u literaturi (uglavnom tri), ali
to je pouzdanost testa vea, to je potrebno
Iako nekad neemo imati
manji broj ponavljanja

apsolutnu pouzdanost,
ponavljanje nekoliko puta
nee biti mogue niti
preporuljivo!!
Gdje je to sluaj?

SREIVANJE REZULTATA
DOBIVENIH MJERENJEM
Da bi dobili to imali to pouzdaniji
rezultat na testu, potrebno je vie
mjerenja
Koliko je optimalan broj ponavljanja
Ve opisano u literaturi (uglavnom tri), ali
Kod testiranja
to je pouzdanost testa vea, to je potrebno
Iako nekad neemo imati
funkcionalnih
manji broj ponavljanja
apsolutnu pouzdanost,
sposobnosti
(zbog zamora
ponavljanje nekoliko puta
koji se javlja
nee biti mogue niti
kod tih
preporuljivo!!
testova)

Gdje je to sluaj?

SREIVANJE REZULTATA
DOBIVENIH MJERENJEM
Najbolji rezultat nije uvijek najvii
postignuti
Primjer 1: sprint na 20m najbolji
rezultat je najmanje postignuto vrijeme
Primjer 2: zbog uklanjanja greke
mjerenja, kod mjerenja konih nabora
uzimamo srednju vrijedno tri izmjerena
kona nabora

Odreivanje najboljeg rezultata

mjerenja

Maksimum
Minimum
Aritmetika sredina
neke koje se rijetko koriste u
rekreaciji i fitnesu
Mod (modus)
Medijan

Odreivanje najboljeg rezultata

mjerenja

Maksimum
Minimum
Numeriki
najvei rezultat
Aritmetika sredina
koji je postignut
neke koje se rijetko koriste
- Neutreba
znaiti da je to i
rekreaciji i fitnesu
Mod
Medijan

najbolji
rezultat (postoje
i vremenske
varijable)

Odreivanje najboljeg rezultata

mjerenja

Maksimum
Numeriki
Minimum
najmanji rezultat
Aritmetika sredina
koji je postignut
- Isto
neke koje se rijetko koriste
u kao i kod
maksimuma, ne
rekreaciji i fitnesu
treba znaiti da
Mod
Medijan

je to i najloiji
rezultat (postoje
i vremenske
varijable)

Odreivanje najboljeg rezultata

mjerenja

Maksimum
Minimum
Aritmetika sredina
se jo i prosjena
neke kojeNaziva
se rijetko
koriste uvrijednost
- Predstavlja ustvari zajedniku mjeru
rekreacijiukupnog
i fitnesu
analiziranog uzorka
-Primjer:
Mod
Medijan - Izmjerimo tri puta koni nabor

nadlaktice
- Imamo 3 rezultata i nemamo
pravo niti jedan od njih izabrati kao
pokazatelj stanja

Odreivanje najboljeg rezultata

mjerenja

Maksimum
Minimum
Najpravednije je zbrojiti
sva tri rezultata mjerenja i
Aritmetika sredina

-taj koriste
zbroj podijeliti
neke koje se rijetko
u s
MATE MATI
rekreaciji
i fitnesubrojem mjerenja

KNNAD
1Mod

7,8

KNNAD
Medijan
8,2
2
KNNAD
3

8,0

AS = (KNNAD1 + KNNAD2 +
KNAD3)/3
dakle...
AS = (7,8 + 8,2 + 8,0)/3 =
8,0

Odreivanje najboljeg rezultata

mjerenja
Dominantna vrijednost

Vrijednost koja se
najee ponavlja
Maksimum
Ova vrijednost pokazuje
Minimum
ustvari
gdje se grupira najvie
Aritmetika sredina
rezultata
Tokoriste
ponekad moe
neke koje se rijetko
u biti jako
vano
rekreaciji i fitnesu sportovi u kojima
uspjeh ekipe ovisi o
Mod (modus)
ujednaenosti
Medijan
kada traimo
homogene
grupe za treniranje
nekih
vanih osobina

Odreivanje najboljeg rezultata

mjerenja

Maksimum
Minimum
Sredinja vrijednost
Aritmetika sredina
Rezultat koji se nalazi po
sredini
ljestvice
neke koje se rijetko
koriste
u
rezultata,
rekreaciji i fitnesu postignutih
kad se rezultati
Mod (modus)
Medijan

poslau odnajmanjeg
do najveeg
Ne mora biti samo jedan
rezultat

Odreivanje najboljeg rezultata

mjerenja

Maksimum
Minimum
Aritmetika sredina
neke koje se rijetko koriste u rekreaciji i
fitnesu
Mod
Medijan
Jo jedan numeriki pokazatelj koji moramo
poznavati je STANDARDNA DEVIJACIJA

Odreivanje najboljeg rezultata

mjerenja
STANDARDNA DEVIJACIJA
Mjera rasapa, to jest disperzije rezultata
Vana mjera jer ukazuje na variranje rezultata, to je
u sportu ponekad iznimno vano (momad mora biti
homogena, a ne takva da netko jako iskae)
Relativno komplicirano se izraunava
1. najprije izraunamo aritmetiku sredinu
2. svaki rezultat minus aritmetika sredina kvadrirano
3. ovo pod 2 sve zbrojimo
4. ovaj zbroj koji je dobiven pod 3 podijelimo s brojem
ispitanika 1
5. sada ovo pod 4 korjenujemo i gotovo

Odreivanje najboljeg rezultata

mjerenja
STANDARDNA DEVIJACIJA
Mjera rasapa, to jest disperzije rezultata
Vana mjera jer ukazuje na variranje rezultata, to je
u sportu ponekad iznimno vano (momad mora biti
homogena, a ne takva da netko jako iskae)
Relativno komplicirano se izraunava
1. najprije izraunamo aritmetiku sredinu
2. svaki rezultat minus aritmetika sredina kvadrirano
3. ovo pod 2 sve zbrojimo
4. ovaj zbroj koji je dobiven pod 3 podijelimo s brojem
ispitanika 1
5. sada ovo pod 4 korjenujemo i gotovo

Al s ovim vas
neu gnjavit

ZAKLJUNO
MJERENJE JE ODREIVANJE POZICIJE SUBJEKTA (ENTITETA)
NA NEKOJ OD MJERNIH LJESTVICA
MJERENJA U KINEZIOLOGIJI (REKREACIJI i FITNESU)
TERENSKA I LABORATORIJSKA

MJERNE SKALE
NOMINALNA, ORDINALNA I INTERVALNA

VANO JE SMANJITI GREKU MJERENJA

A da bi smanjili greku mjerenja:
POSTUPAK MJERENJA MORA BITI STANDARDIZIRAN
MJERNI INSTRUMENTI MORAJU BITI ZADOVOLJAVAJUIH
METRIJSKIH KARAKTERISTIKA (pouzdanost, osjetljivosz, valjanost)

ODREDITI NAJPRIKLADNIJI NAJBOLJI REZULTAT MJERENJA