UVOD

Socijalna politika moe se definirati kao organizirana akcija drave i drutva usmjerena na
podizanje opeg socijalnog blagostanja, a posebno na poboljanju poloaja i integracije onih
pojedinaca i grupa u drutvu koji su uslijed razliitih okolnosti dospjeli u nepovoljan socijalni
i ekonomski poloaj.
Sve mjere usmjerene ka smanjenju siromatva i socijalne iskljuenosti spadaju u iru
aspekt socijalne politike. Pod socijalnom politikom obino se podrazumijeva skup javnih
mjera ili vladinih politika kojima je cilj da promoviraju ili da ostvare odreene socijalne
ciljeve. Pod tim prije svega mislimo na mjere koje poveavaju blagostanje i dobrobit
pojedinaca i u modernoj zapadnoj diskusiji esto se poistovjeuje sa frazom drava
blagostanja. Meutim, time se ne iscrpljuje ovo pojanjenje termina socijalna politika. Jer,
kada pogledamo koje su to sve mjere i ko ih smilja i provodi dolazimo do zakljuka da nije
samo drava akter socijalne politike, ve i meunarodne organizacije, Europska unija, ali i
crkve, udruenja graana ili obitelj. Postoje, naravno, i mjere iz drugih oblasti kaznenog i
prekrajnog zakonodavstva ili ekonomske politike koje ne spadaju u domenu socijalne
politike i koje imaju direktan utjecaj na dobrobit graana.
Zbog svih ovih razloga, socijalna politika ne moe se promatrati nezavisno od
ekonomskih, drutvenih i politikih procesa, kako na nivou drave, tako i na meunarodnom
nivou.

1. NASTANAK EUROPSKE SOCIJALNE POLITIKE

U najirem smislu socijalna politika je svaka politika koja se razvija na nadnacionalnoj,

nacionalnoj i lokalnoj razini, a poduprta je socijalnom vizijom drutva i koja, kada se provodi,
utjee na prava i mogunosti graana da zadovolje svoje ivotne potrebe. Razvoj socijalne
politike vee se i uz globalizaciju i tehnoloki napredak koji imaju pozitivne i negativne
uinke na socijalnu strukturu Unije. Premda su za socijalnu politiku jo uvijek odgovorne
same lanice, Uniji se namee zadatak koordinacije nacionalnih politika.
Cilj socijalne politike EU-a je ispraviti najvee nejednakosti u europskom drutvu.
Europski socijalni fond (engleski: European Social Fond - ESF) osnovan je 1961. godine1 radi
poticanja stvaranja novih radnih mjesta te radi pomoi radnicima u njihovu kretanju s jedne
vrste posla na drugi te s jednog zemljopisnog podruja na drugo.
Financijska pomo nije jedini nain na koji EU pokuava poboljati socijalne uvjete u
Europi. Sama pomo ne moe nikada rijeiti sve probleme prouzroene gospodarskom
recesijom i regionalnom nerazvijenou. Prvo i osnovno, dinamiki efekti rasta moraju
potaknuti drutveni napredak. To ide ruku pod ruku sa zakonima koji jame solidna temeljna
prava. Neka od tih prava ukljuena su u Ugovore npr. pravo mukaraca i ena da budu
jednako plaeni za isti posao. Ostala se prava ureuju direktivama o zatiti radnika (zdravlje i
sigurnost na radu) te temeljnim sigurnosnim normama.
Europsko vijee u Maastrichtu prihvatilo je 1991. godine Povelju zajednice o temeljnim
socijalnim pravima2, utvrujui sva prava koja trebaju uivati radnici u Uniji: slobodu
kretanja, pravedan sustav plaa, poboljane uvjete rada, socijalnu zatitu, pravo na
udruivanje i kolektivno pregovaranje, pravo na struno usavravanje, jednak tretman
mukaraca i ena, obavjetavanje, konzultiranje i participaciju radnika, zatitu zdravlja i
sigurnost na radnom mjestu, zatitu djece, starijih i osoba s invaliditetom. U Amsterdamu je u
lipnju 1997. godine ta Povelja postala sastavni dio Ugovora i primjenjuje se u svim dravama
lanicama.

1 Makrosustav Europske unije Kandija, V., Cvei, I. , Ekonomski fakultet Rijeka , 2008.
2 Bejakovi, P., 2004. Siromatvo, nejednakost i socijalna iskljuenost u Europskoj uniji i
Hrvatskoj u: K. Ott, ur. Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi institucionalnih
prilagodbi. Zagreb: Institut za javne financije : Zaklada Friedrich Ebert, 75-98
2

1.1.

CILJEVI I RAZVOJ ZAJEDNIKE POLITIKE

Europska socijalna politika predstavlja bitan dio zajednikog prava EU-a i unutarnjeg
trita, a bavi se prvenstveno radnim i socijalnim pravima3 na nadnacionalnoj razini:

Slobodno kretanje radnika

Uvjeti rada te obveza informiranja i savjetovanja radnika
Zatita na radu
Rodna politika
Diskriminacija
Zapoljavanje
Socijalna zatita i socijalna ukljuenost
Obrazovanje i osposobljavanje
Sustav industrijskih odnosa

U svojim poecima ideja ujedinjene Europe nije bila socijalni, ve politiki i ekonomski
projekt. Politika ideja Europe osloboene od opasnih konflikata bila je ojaana ekonomskom
potrebom stvaranja zajednikoga europskoga ekonomskog prostora kao podruja slobodnog
kretanja robe i radnika. U dijelu u kojemu je Europa imala i socijalnu dimenziju, ona je u
osnovi bila rezidualistika i korporativistika.
Te su ideje dovedene u pitanje u 1980-ima, u kontekstu pojaane svijesti o socijalnim
problemima unutar Europe. Tome su posebno pridonijele tri injenice: pridruivanje triju
relativno siromanih zemalja, Grke 1981. te panjolske i Portugala 1986. godine, vei utjecaj
politike ljevice te, posebno, aktivni mandat Jacquesa Delorsa kao predsjednika Europske
komisije od 1985. godine. Vea zastupljenost socijalne politike u tom razdoblju vidi se i u
njezinoj ukljuenosti u kljune politike dokumente, koji su jamili osnovna socijalna prava
radnika, usvajanjem tzv. Socijalnog poglavlja koje donosi tri glavne promjene4: proirenje
nadlenosti Zajednice u socijalnim pitanjima, uvoenje kvalificirane veine pri odluivanju o
3 http://oliver.efri.hr/~europe/regisoc/regisoc%20II.pdf
4 Bejakovi, P., 2004. Siromatvo, nejednakost i socijalna iskljuenost u Europskoj uniji i
Hrvatskoj u: K. Ott, ur. Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi institucionalnih
prilagodbi. Zagreb: Institut za javne financije : Zaklada Friedrich Ebert, 75-98
3

pitanjima s podruja zdravlja i sigurnosti, radnih uvjeta, informiranje i konzultacije, jednake

mogunosti te, naposljetku, vee priznavanje i proirenje uloge i prava socijalnih partnera.
Rimski ugovor nije imao posebno poglavlje o socijalnim problemima. Tek s Jedinstvenim
europskim aktom i Ugovorom iz Maastrichta se proiruju ovlasti Unije u podruju socijalne
politike, a tek od Amsterdama se izdvaja posebno poglavlje o socijalnoj politici. Socijalna
politika predstavlja sr nacionalne suverenosti, te se na nju gleda kao kljuni instrument u
ouvanju politikih reima i politike stabilnosti. Proces kojim se elaborira taj interes naziva
se modelom otvorene koordinacije (Open method of coordination, OMC), a prvi je put uveden
u Ugovoru iz Amsterdama kao dio strategije zapoljavanja. Lisabonsko vijee vidi OMC kao
proces uenja za sve, otvaranje politikog podruja izmeu integrativne regulacije i
jednostavne komunikacije i kooperacije. Dizajniran je kao mogunost irenja dobre prakse,
pokreta promjena kako bi se postiglo suglasje u vizijama i dogovor o ishodima. OMC je
sastavni dio upravljanja unutar blagog zakonodavstva, u kojemu se potuju nacionalne
razliitosti u smislu postizanja rezultata i ostvarenja vizije. Kako bi se EU mogao uhvatiti u
kotac s rapidno promijenjenim svijetom, u sreditu OMC-a je razvoj organiziranoga i
recipronog procesa uenja, ali on ne ostaje na razini njegove permisivne primjene, ve ide
dalje definiranjem smjernica na europskoj razini te identifikacijom zajednikih ciljeva, ak i
kada je odgovor na te izazove u odreenoj mjeri odgovornost drava lanica.

1.2.

INSTITUCIONALNI OKVIR SOCIJALNE POLITIKE EU

Osnovne institucije Unije5 imaju odluujuu zakonodavnu, izvrnu i pravosudnu ulogu na

nadnacionalnoj razini:

Vijee ministara
Komisija
Parlament
Sud pravde

Uz osnovne institucije Unije, djeluju brojna savjetodavna i pomona tijela na europskoj

razini.
Europski gospodarski i socijalni odbor6 je jedna od vanijih tijela socijalne politike.
Predstavnici europskih poslodavaca, radnika i drugih interesnih skupina mogu izraziti svoje
stavove o pitanjima vezanim uz EU u okviru Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
(EGSO). EGSO je savjetodavno tijelo koje upuuje miljenja veim institucijama, a osobito
Vijeu, Komisiji i Europskom parlamentu. Europski gospodarski i socijalni odbor utemeljen
je 1957. kao forum za raspravu o jedinstvenom tritu. EGSO europskim interesnim
skupinama (sindikatima, poslodavcima, poljoprivrednicima) omoguuje da slubeno izraze
svoje miljenje o prijedlozima zakonodavstva EU-a. EGSO u prosjeku izdaje 170
savjetodavnih dokumenata i miljenja godinje. Sva se miljenja upuuju tijelima s pravom
odluivanja u EU-u, a zatim objavljuju u Slubenom listu EU-a. Europski gospodarski i
socijalni odbor sastoji se od 353 lana.
Odbor regija7 savjetodavno je tijelo koje predstavlja lokalne i regionalne vlasti u
Europskoj uniji. Uloga Odbora regija iznoenje je lokalnih i regionalnih stajalita o
zakonodavstvu EU-a objavljivanjem izvjea (miljenja) o Komisijinim prijedlozima.
Komisija, Vijee i Parlament moraju se savjetovati s Odborom regija prije donoenja odluka
na razini EU-a o pitanjima vezanima uz lokalnu i regionalnu upravu (primjerice o politici
zapoljavanja, okoliu, obrazovanju ili javnom zdravstvu). Odbor regija trenutano ima 353
5 http://www.ijf.hr/socijalna_ukljucenost/hr/socijalna-ukljucenost
6 http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/ecosoc/index_hr.htm
7 http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/cor/index_hr.htm
5

lana. Prema Lisabonskom ugovoru, Europska komisija sada se mora savjetovati s lokalnim i
regionalnim vlastima te njihovim udrugama na podruju EU-a ve u fazi koja prethodi
donoenju propisa. Odbor regija, kao predstavnik lokalnih i regionalnih vlasti, aktivno
sudjeluje u tom postupku. Nakon to sastavi zakonodavni prijedlog, Komisija se jo jednom
mora savjetovati s Odborom regija ako se prijedlog odnosi na jedno od brojnih podruja
politika koje imaju izravan uinak na lokalne i regionalne vlasti.

2. EUROPSKA SOCIJALNA POVELJA

Europska socijalna povelja temeljni je dokument Vijea Europe na podruju socijalnih
prava. Ona je, pandan Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda8 iz
1950. Godine. Europska socijalna povelja potpisana je od strane nekoliko zapadnoeuropskih
drava 1961. godine u Torinu, a nakon to ju je ratificiralo 5 drava stupila je na snagu 1965.
godine. Europska socijalna povelja proklamira 19 socijalnih i ekonomskih prava, kojima su
Dodatnim protokolom iz 1988. godine pridodana jo 4 nova prava, tako da ukupno sadri 23
prava. Prava koja titi Povelja mogu se podijeliti u tri kategorije:

prava zaposlenika,

prava sveg stanovnitva i

posebna prava nekih skupina izvan zaposlenosti (majki, djece i obitelji,

hendikepiranih, imigranata, starih osoba)
Godine 1991. usvojen je Protokol o izmjenama, a 1995. godine Dodatni protokol o

sustavu kolektivnih albi kojima se upotpunjuje mehanizam primjene Povelje. Godine 1996.
usvojena je izmijenjena Europska socijalna povelja, koja sadri 31 pravo, a koju je dosad
potpisalo 9 zemalja. Nakon to su izmijenjenu Povelju ratificirale tri zemlje, ona je stupila na
snagu. Prema izvjetaju br. XV-1 (prva faza petnaestog ciklusa izvjetavanja) Europskog
odbora za socijalna prava (Odbor strunjaka)9, objavljenog u travnju 2000. godine, Europsku
socijalnu povelju iz 1961. godine ratificirale su 24 drave, a meu njima su eka, Poljska i
8 http://www.zakon.hr/z/364/(Europska)-Konvencija-za-za%C5%A1titu-ljudskih-prava-i-temeljnih-sloboda

9 http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/259/263
6

Slovaka. Pored toga, 6 drava je potpisalo, ali jo nije ratificiralo Europsku socijalnu povelju
iz 1961. godine. To su Hrvatska, Letonija, Lihtentajn, vicarska, Makedonija i Ukrajina.
Ukupno je prvom ili drugom poveljom ratifikacijom vezano 27 zemalja. to se tie
izmijenjene Europske socijalne povelje nju je ratificiralo est zemalja (Bugarska, Francuska,
Italija, Rumunjska, Slovenija i vedska), a potpisalo je 17 zemalja. Zanimljivo je da su meu
potpisnicima ove nove Povelje postsocijalistike zemlje Albanija, Bugarska, Estonija, Litva,
Moldova, Slovaka i Ukrajina. Na 94. sastanku izvijeteno je da je Bugarska ratificirala
izmijenjenu Povelju, da e je Cipar uskoro ratificirati, a eka potpisati u tjednima koji
slijede, a to se uskoro oekuje i od Irske i panjolske. Neke su zemlje (Albanija, Ukrajina)
jednostavno preskoile staru Europsku socijalnu povelju iz 1961. godine i potpisale novu
Povelju iz 1996. godine. Druge su pak, kao Slovaka, ratificirale prvu, ali i potpisale drugu
Povelju. Bugarska i Slovenija su, meutim, potpisale i ratificirale izmijenjenu Povelju. nego
su u igri i drugi faktori. Kao to je poznato, Hrvatska je Europsku socijalnu povelju potpisala
8. oujka 1999. godine, kao i tri njena protokola.10

2.1.

PRAVA ZAJAMEA POVELJOM

Prava zajamena Poveljom11 tiu se svih pojedinaca u njihovom svakodnevnom ivotu :

1. Svatko treba imati mogunost zaraivati za svoj ivot slobodno izabranim radom.
2. Svi zaposlenici imaju pravo na pravine radne uvjete.
3. Svi zaposlenici imaju pravo na sigurnost i zatitu zdravlja na radu.
4. Svi zaposlenici imaju pravo na pravinu plau koja e njima, kao i njihovim obiteljima ,
osigurati dostojan ivotni standard.
5. Svi zaposlenici i poslodavci , radi zatite svojih ekonomskih i socijalnih interesa , imaju
pravo slobodno se udruiti u nacionalne ili meunarodne organizacije.
6. Svi zaposlenici i poslodavci imaju pravo kolektivno pregovaranje.
10 http://www.poslovniforum.hr/eu/wmu040.asp
11 http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/socialcharter/presentation/escrbooklet/Croatian.pdf
7

7. Djeca i mlade imaju pravo na posebnu zatitu od fizikih i moralnih opasnosti kojima
su izloeni.
8. Zaposlenice u sluaju majinstva imaju pravo na posebnu zatitu.
9. Svatko ima pravo koristiti odgovarajue pogodnosti profesionalnog usmjeravanja kako
bi mu se pomoglo izabrati zanimanje koje odgovara njegovim osobnim sposobnostima
i interesima.
10. Svatko ima pravo koristiti odgovarajue pogodnosti profesionalne izobrazbe.
11. Svatko ima pravo koristiti sve mjere koje mu omoguavaju ostvarenje najboljeg
dostupnog zdravstvenog standarda.
12. Svi zaposlenici i od njih uzdravane osobe imaju pravo na socijalnu sigurnost.
13. Svatko bez dovoljno sredstava za ivot ima pravo na socijalnu i medicinsku pomo.
14. Svatko ima pravo koristiti se uslugama socijalnih slubi.
15. Svaka hendikepirana osoba ima pravo autonomiju,socijalnu integraciju i sudjelovanje
u ivotu zajednice.
16. Obitelj, kao osnovna jedinica drutva, radi osiguranja svog punog razvoja, ima pravo
na socijalnu , pravnu i ekonomsku zatitu.
17. Djeca i mlade imaju pravo na odgovarajuu socijalnu , pravnu i ekonomsku zatitu.
18. Dravljani svake stranke imaju pravo obavljati plaenu djelatnost na teritoriju svake
druge stranke pod jednakim uvjetima, kao i njeni dravljani, osim u sluajevima
ogranienja uvjetovanih ozbiljnim razlozima gospodarskog i socijalnog karaktera.
19. Radnici migranti, dravljani jedne od drava stranaka, kao i njihove obitelji , imaju
pravo na zatitu i pomo na teritoriju svake druge stranke.
20. Svi zaposlenici imaju pravo na jednake mogunosti i uvjete u pogledu zaposlenja i
profesije, bez diskriminacije prema spolu.
21. Zaposlenici imaju pravo na informiranje i savjetovanje u poduzeu.

22. Zaposlenici imaju pravo sudjelovati u odreivanju i poboljanju radnih uvjeta i radne
sredine u poduzeu.
23. Svaka starija osoba ima pravo na socijalnu zatitu .
24. Svi zaposlenici imaju pravo na zatitu u sluaju otputanja s posla.
25. Svi zaposlenici imaju pravo na zatitu svojih potraivanja u sluaju insolventnosti
njihova poslodavca.
26. Svi zaposlenici imaju pravo na dostojanstvo u radu.
27. Svatko tko ima obiteljske odgovornosti i tko je zaposlen ili se eli zaposliti ima pravo
to uiniti bez diskriminacije i na nain da to, koliko je mogue , ne izaziva sukob
izmeu njegove zaposlenosti i obiteljskih odgovornosti.
28. Predstavnici zaposlenika u poduzeu imaju pravo na zatitu od radnji koje im mogu
tetiti i trebaju uivati pogodnosti koje su primjerene za obavljanje njihovih dunosti.
29. Svi zaposlenici imaju pravo na informiranje i savjetovanje u postupku kolektivnog
otputanja.
30. Svatko ima pravo na zatitu od siromatva i socijalnog iskljuenja.
31. Svatko ima pravo na stan.

2.2.

EUROPSKI ODBOR ZA SOCIJALNA PRAVA

Europski odbor za socijalna prava provjerava potuju li zemlje obveze sadrane u

Povelji. Njegovih petnaest neovisnih i nepristranih lanova bira Odbor ministara Vijea
Europe na razdoblje od est godina s mogunou ponovnog izbora na jo jedan mandat.
Odbor odluuje o usklaenosti ili neusklaenosti nacionalnog prava i prakse u dravama
strankama s Poveljom. Svake godine drave stranke podnose izvjee u kojem obavjetavaju
kako primjenjuju Povelju u pravu i u praksi. Svako izvjee odnosi se na neke od prihvaenih
odredaba Povelje. Odbor ispituje izvjea i odluuje o tome je li ili nije stanje u dotinoj
zemlji usklaeno s Poveljom. Odluke Odbora nazivaju se zakljucima a objavljuju se svake
godine. Ukoliko drava ne poduzme djelovanja po odlui Odbora kojoj je utvreno da ne
potuje Povelju , Odbor ministara upuuje preporuku toj dravi, traei od nje da promjeni
stanje u zakonodavstvu ili praksi.
Rad Odbora ministara priprema Odbor vlada sastavljen od predstavnika vlada drava
stranaka Povelje, uz pomo promatraa koji predstavljaju europske organizacije poslodavaca i
sindikate. Prema protokolu otvorenom za potpisivanje 1995. Godine , koji je stupio na snagu
1998. Godine, albe koje se odnose na povredu Povelje , podnose se Europskom odboru za
socijalna prava. Odbor razmatra albu , i ako su zadovoljeni formalni uvjeti, proglaava ju
doputenom. Kada je alba proglaena doputenom ,pokree se pismeni postupak razmjene
oitovanja izmeu stranaka. Odbor moe odluiti da li e organizirati javnu raspravu. Odbor
potom donosi odluku o osnovanosti albe, koju prosljeuje zainteresiranim strankama i
Odboru ministara u obliku izvjea , koje se objavljuje u roku od etiri mjeseca od tog
prosljeivanja. Zatim Odbor ministara donosi rezoluciju. Ako je potrebno Odbor moe
preporuiti dotinoj dravi poduzimanje odreenih mjera kako bi se stanje uskladilo s
Poveljom.

10

2.3.

UINCI PRIMJENE POVELJE U HRVATSKOJ

U Zagrebu je 11. Studenog 2011.godine odrana konferencija 50 godina Europske

socijalne povelje: dostignua i socijalni izazovi pred Hrvatskom i Europom12. Ovim
dogaajem koji je okupio predstavnike sindikata, udruga poslodavaca , socijalnih i
zdravstvenih ustanova i udruga, akademske zajednice, ministarstava i vladinih ureda, lokalnih
i regionalnih vlasti, studenata i drugih, obiljeena je 50. Godinjica ovog vanog
dokumenta ,ali i 15.godinjica od donoenja revidirane Povelje. Luis Jimena Quesada odrao
je predavanje na temu Europska socijalna Povelja i socijalna prava u Europi, u kojem je
naglasio kako je Europska socijalna Povelja, pored Konvencije o ljudskim pravima, najvaniji
paneuropski ugovor o socijalnim pravima unutar europskog sustava zatite ljudskih prava.
Ocjenjujui pozitivnim uinke primjene Povelje u posljednjih 50 godina , Quesada istie i
poboljanja same Povelje , kako u smislu proirenja prava kao i jaanja mehanizama zatite
prava , poput uvoenja instituta kolektivnih albi protokolom iz 1995. Godine.
Rastui broj kolektivnih albi rezultat je aktivnije ukljuenosti socijalnih partnera i
organizacija civilnog drutva koji igraju kljunu ulogu u podnoenju albi , to rezultira
poduzimanjem akcija od strane nacionalnih vlada. Kao preporuke za budue jaanje uinaka
istie dvije, usvajanje mehanizama kolektivnih albi iz dodatnog protokola 1995. Godine , a
ime bi se jaala vidljivost i uinkovitost Povelje , te ratifikaciju revidirane Europske
socijalne Povelje, posebno vane za Hrvatsku.

12 http://www.udruga-pragma.hr/index.php?
option=com_content&view=article&id=141%3A50-godina-europske-socijalnepovelje&catid=45%3Aeuropska-socijalna-povelja&Itemid=203&lang=hr
11

ZAKLJUAK

Europski socijalni model odraava zajednike vrijednosti koje se zasnivaju na

ouvanju mira, socijalne pravde, ravnopravnosti, solidarnosti, promicanja slobode i
demokracije i potivanja ljudskih prava. Istie se kako se ispravno voena socijalna politika
ne moe smatrati kao troak, ve kao pozitivan imbenik gospodarskog rasta Europske unije.
Iako drave lanice imaju razliite socijalne sustave, njihov zajedniki cilj je postizanje
ravnotee izmeu ekonomskog rasta i socijalne solidarnosti te Europski socijalni model
odraava jedinstvo vrijednosti u razliitim socijalnim sustavima zemalja lanica EU-a.
Europski se socijalni model intenzivno razvija meu zemljama lanicama u 1990-ima te dalje
poetkom novog milenija. Aktivnija uloga EU u socijalnoj politici i socijalnoj zatiti,
zasnovana na OMC-u, da-nas je u sreditu socijalne Europe.
Od svog nastanka, EU je povezivala socijalne i ekonomske vrijednosti kako bi
osigurala pravedan pristup zapoljavanju i jednaki tretman u ivotu. Sve zemlje lanice dijele
te vrijednosti i njihove su vlade aktivne u stvaranju radnih mjesta, smanjivanju siromatva i
socijalne ukljuenosti, pruanju socijalne zatite i poticanju jednakih mogunosti. Ako eli
odrati Europski socijalni model Europa se danas mora suoiti s velikim izazovima. Starenje
njezinog stanovnitva znai smanjivanje radne snage to stvara vei pritisak na sustave
socijalne zatite. Drugi izazovi koji utjeu na sigurnost rada i preoblikovanje trita rada su
globalizacija, tehnoloke promjene i javljanje sve veeg broja oblika fleksibilnog rada. Zemlje
lanice imaju najveu odgovornost za zapoljavanje i socijalnu politiku. Uloga EU-a je da
bude katalizator za promjene i modernizaciju.

12