Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad - Antonio Preučil
Seminarski Rad - Antonio Preučil
Banke:
vrste, ovlasti,
primjeri iz Svijeta i Hrvatske
Antonio Preuil
Page 1
Sadraj
1.Uvod....................................................................................................................................................3
2.Banke..................................................................................................................................................4
2.1 Vrste banaka.................................................................................................................................4
2.2 Poslovne banke.............................................................................................................................4
2.3 Industrijske banke i njezine ovlasti...............................................................................................5
2.4 Specijalizirane ili Granske banke.................................................................................................6
2.5 tedne banke................................................................................................................................6
2.6 Centralna banka............................................................................................................................7
2.6.1 Ovlasti Centralne banke.........................................................................................................7
2.6.2 Ovlasti Europske sredinje banke..........................................................................................8
2.6.3 Primjer poveanja ovlasti HNB-a temeljem ulaska u Europsku uniju....................................8
2.7 Investicijske Banke.......................................................................................................................9
2.7.1 Europska investicijska banka i njezine ovlasti (EIS).............................................................9
2.7.2 Primjer utjecaja Centralne banke na Investicijske banke.....................................................10
3.Zakljuak...........................................................................................................................................12
4.LITERATURA..................................................................................................................................13
Page 2
1.Uvod
Svrha ovoga seminarskog rada je prikazati vrste i ovlasti banaka u svijetu kao i u Hrvatskoj.
Temeljem nekoliko primjer vidjet e se kakav utjecaja banke imaju na gospodarstvo drave
kao i utjecaja kojega imaju na banke niih ovlasti.
Istraivanje za seminarski rad provelo se kompletno preko interneta i uprabe trailice google.
Prilikom potrage za vrstama banaka i njezinim ovlastima veinom su koritene knjige na
Engleskom jeziku tako da su odreeni dijelovi morali biti prevedeni. Meutim za potrebe
prikazavanja primjera iz svijeta i Hrvatske koriteni s lanci sa razliitih portala i
informacijskih web mjesta koje se mogu pronai pod literaturom.
Cijeli seminarski rad je obraen kroz jedno poglavlje koje je razvrstan na banke koje postoje u
svijetu. Kod svake navedene banke mogue je vidjeti njezinu svrhu, nain poslovanje i
ovlasti, dok su kod veih i utjecajnijih banaka navedeni primjeri iz svijeta u kojem one
posluju.
Page 3
2.Banke
Poslovne banke odobravaju kredite za svoje klijente te kupuju i prodaju dionice za njih.
Takoer informiraju svoje klijente o razliitim vrstama investicijskih mogunosti. Klijenti
Page 4
mogu uvati vane dokumente, dragulje i ostale vrijedne predmete u sigurnim sefovima u
banci u kojoj imaju otvoren raun. [1. Mishara, str.187]
Sve ove razliite usluge i transakcije osiguravaju protok novca u ekonomiji. Klijenti poslovne
banke stavljaju i podiu novac sa svoga rauna. Novac koji je stavljen u banku moe se
koristiti za razliite investicije kao to je palaanje kamata za ostale klijente ili davanje
kredita. [1. Mishara, str.187]
Page 5
Page 6
Page 7
Takoer, rairenost ovlasti centralne banke moe varirati od drave do drve. Neke Centralne
banke mogu zahtijevati puniju ili uu irinu ovlasti. Neke centralne banke su zaduene da vre
nadzor nad ostalim bankama u dravi dok su u drugim dravama toga osloboene. [5. Effros,
str.15]
2.6.2 Ovlasti Europske sredinje banke
Europska Sredinja Banka je centralna banka monetarne politike na podruju Eurozone. Ona
ima pravo odobriti izdavanje euro-novanica. Drave lanice mogu izdavati euro-kovanice uz
odobrenje Europske sredinje banke u pogledu opsega izdanja. [6. Maier, str.3]
ESB donosi uredbe i odluke potrebne za obavljanje zadaa koje su povjerene ESSB-u
temeljem Ugovora i Statuta ESB-a. Osim toga, daje preporuke i miljenja. Savjetovanje s
ESB-om potrebno je svakom predloenom aktu Unije iz nadlenosti ESB-a, te od strane
nacionalnih tijela, u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz podruja nadlenosti ESB-a. [6.
Maier, str.3]
ESB moe davati miljenja o pitanjima koja su predmet savjetovanja. Savjetovanje s ESB-om
takoer se provodi u vezi s odlukama o usvajanju zajednikih stajalita i s mjerama o
jedinstvenoj zastupljenosti europodruja u okviru meunarodnih financijskih institucija. ESB
prikuplja potrebne statistike podatke ili od nadlenih nacionalnih tijela vlasti ili izravno od
gospodarskih subjekata, pri emu mu pomau nacionalne sredinje banke. [6. Maier, str.3]
Novim zakonom, jaa se neovisnost sredinje banke, iji se status i djelovanje u potpunosti
usklauje s propisima EU-a. U skladu s tim, sredinjoj se baci zabranjuje financiranje javnoga
sektora, kao u Hrvatskoj, tako i u EU. Mijenja se i nain upravljanja deviznim rezervama: dio
Page 8
priuva HNB e prepustiti Europskoj sredinjoj banci, a HNB e moi ulagati u obveznice
koje imaju investicijski rejting. Tako e, kada Hrvatska vrati investicijski rejting, HNB moi
ulagati i u hrvatske obveznice. [7. Milovan, Jutarnji List]
Novim se zakonom HNB pripremao i za ulazak Hrvatske u eurozonu, to je jedan od ciljeva
koji su hrvatske vlasti postavile nakon ulaska Hrvatske u EU. HNB e tako dobiti ovlasti i u
suzbijanju krivotvorenja eura, to je posebno vano u kontekstu najnovijeg otkrivanja tiskare
krivotvorenih eura u Bjelovaru. [7. Milovan, Jutarnji List]
.
Page 9
Drave lanice zajedniki joj osiguravaju kapital, pri emu doprinosi svake drave
odraavaju njenu ekonomsku teinu unutar Unije. Zadatak Europske investicijske banke je
pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji poticanjem uravnoteenoga
razvoja Europske unije. [9. EIS]
Ona investira u projekte koji promiu ciljeve Europske unije i u projekte od javnoga interesa,
za koje bi se inae teko dolo do novca ili bi se morao pozajmljivati po vioj cijeni, a od
2000. godine investira i u mala i srednja poduzea. Projekti u koje investira Europska
investicijska banka biraju se prema sljedeim kriterijima: postizanje ciljeva Europske unije,
korist najmanje razvijenim regijama Europske unije i privlaenje drugih izvora financiranja.
[9. EIS]
Europska investicijska banka potpuno je autonomna u donoenju odluka o davanju i
uzimanju kredita, a odluke donosi iskljuivo na temelju vrijednosti projekata i prilika na
financijskim tritima. Blizu 90% poslovanja Banke odvija se unutar Europske unije, ali
znaajnim dijelom ona financira i budue drave lanice (drave kandidatkinje i potencijalne
kandidatkinje za lanstvo). [9. EIS]
Page 10
Najava je uznemirila bankare, poto vie novca odvojenog za pokrivanje kapitalnih zahtijeva
nuno vodi i smanjenju raspoloivog novca za kreditiranje i trgovanje. U teoriji, banka je
stabilnija ako je manje ovisna o kreditiranju i ako moe posegnuti za novcem dioniara u
trenucima krize. [10. Banka.hr]
2.7.3 Kritike Investicijske banke
Investicijske bankarske industrije, a i mnoge pojedinane investicijske banke, nale su se pod
ogromnim kritikama javnosti zbog razliitih razloga, ukljuujui sukobe interesa, pretjerano
velikie plae za vodstvo banaka, kartel ili oligopol ponaanje, zauzimanje obje strane u
transakcijama, i jo mnogo toga. [11. Augar, str.9]
Page 11
3.Zakljuak
Iz rada vidljivo je da su se za potrebe stanovnitva razvile razliite vrste banaka kako bi
zadovoljili razliitie potrebe. Najrairenije banke su poslovne poto nude uslogu koje su
potrebne za svakodnevan ivot od primanja plae pa do davanja kratkoronih kredita, a
takoer nude klijentima polaganja vrijednosnih papira u njihove sefove kao i ostale vrijedne
imovine.
Poslovne banke kao i sve ostale nalaze se pod nadzorom Centralne banke koje upravljaju
financijskim svijetom. Kao to je vidljivo iz primjera Centralna banka ima pravo poveavati i
smanjivati ovlasti svim ostalim bankama.
Ovlasti banak su u nekim dravama preveliku te dolazi do te mjere da ljudi vjeruju da oni
upravljaju dravama umjesto vlada, to potjee ljude na prosjede protiv istih, al teko je
zamisliti kako bi svijet funkcionirao bez istih.
Page 12
4.LITERATURA
1.Mishara Sasmita, Engineering economics and costing : Second edition. Izdava : Asoke K.
Ghosh, Listopad 2010
2.Prof.dr. Hadi Miroljub, Bankarstvo, Izdava: Univerzitet Singidunum, 2009
3.Seminarski rad Centralna banka, Gordana Trnini
4.Poslovni dnevnik, Leksikon, Industrijska banka
5.Effros C. Robert, Current legal issues affecting Central banks: volume 4, Izdava:
International Monetary Fund, 1997
6.Maier Rudolf, Europska sredinja banka (ESB), travanj 2014
7.Milovan Adriano, Jutarnji List: Novi zakon HNB e imati vee ovlasti nad cijelim
hrvatskim financijskim sustavom, 28.3.2013
8.Business knowledge for IT in investment banking, a complete handbook for IT
professionals: UK Edition, Izdava: Essavle Corporation Limited
9.Direkcija za evropske integracije, Europska investicijska banka, 22.10.2010
10.Banka.hr, FED: Investicijske banke i dalje opasne za gospodarstvo, 9.9.2014
11.Augar Philip, The greed merchants: How investment banks played the free market game,
Izdava: Harper Collins, travanj 2005
Page 13
Page 14