Professional Documents
Culture Documents
Skripta Iz Klinicke
Skripta Iz Klinicke
Odsjek za psihologiju
K L I N I K A P S I H O L O G I J A I.
Rijeka, 2004./2005.
(2) Tretman
- Psihoterapija, savjetovanje
- Modifikacija ponaanja
- Individulano ili grupno
- Jedan ili vie terapeuta
(3) Istraivanja
- Neuropsihologija
- Stres, suoavanje, socijalna podrka
- Evaluacija terapije
- Razvojni problemi
- Konstrukcija i validacija testopva
- Brani, obiteljski problemi
- Ishodi tretmana
(4) Poduavanje
- Nastava, edukacija studenata
- Edukacija drugih struka (socijalni radnici, lijenici, nastavnici, pravnici)
- Edukacija klijenata u terapiji (posebno CBT)
- javnost
(5) Konzultacije
- Ukljuuje prethodne aktivnosti
- O pojedinanim sluajevima
- O razliitim programima (npr. prevencije)
Planiranje
Prikupljanje
Procesiranje Izvjetavanje
4
postupka
prikupljanja
podataka
podataka
informacija o rezultatima
i postavljanje procjene
hipoteza
Studija sluaja
Naini prikupljanja podataka
Autoanamneza
Heteroanamneza
Opaanje
Rezultati psihodijagnostikog ispitivanja
Osobna dokumentacija
Spoznaja pojedinca u njegovoj cjelovitosti
Otkrivanje psihopatologije
Prednost: fleksibilnost
Upoznavanje trenutnog statusa, ali unutar konteksta njegove ivotne povijesti
2. Prikupljanje podataka
Izvori podataka u klinikoj procjeni
Intervju
Testovi
Mjere samoprocjene
Procjena ponaanja (opaanje)
Osobna dokumentacija
Kljuni elementi kod prikupljanja podataka intervjuom
Optimalna razina odnosa kvalitetniji odnos tonije i brojnije informacije
Odgovori klijenta vode sljedea pitanja kliniara
Ne reprezentativni odgovori klijenta (stres, neispavanost, ...)
Znaenje interpretacije odgovora dobivenih od klijenata (utjecaj teorije
linosti, rezultata istraivanja, klinikog, profesionalnog, osobnog iskustva)
Na temelju odgovora klijenta, kliniar postavlja hipoteze, kombinira svoja opaanja s
teorijom
Hipoteze provjerava postavljanjem pitanja (intervju) i testiranjem
Hipoteza se odbacuje ili prihvaa
Polustrukturirani ili ne strukturirani intervju
Nestrukturirani intervju
Prednosti
Fleksibilnost
Jedinstvenost pojedinca
Idiografski bogati
Nedostaci
Osobna i kulturna pristanosti
Primjerice: netona prva impresija vodi do pogrene hipoteze koja se dalje
potvruje izazivanjem oekivanih odgovora; ne postavljaju se pitanja u smjeru
suprotnom hipotezi
Testiranje
Test: sistematski postupak opaanja i opisivanja ponaanja pojedinca u
standardiziranoj situaciji
Ui pojam u odnosu na procjenu
Dvije velike skupine testova
Intelektualno funkcioniranje
Linost
Testovi inteligencije
Testovi inteligencije: ukljuuje iroku lepezu sposobnosti u cilju procjene ope razine
mentalnog funkcioniranja ispitanika
Testovi sposobnosti: procjenjuju opu razinu inteligencije ispitanika u cilju
prepoznavanja izvora akademskih (kolskih) problema
Testovi vjetina (uroenih sklonosti): koriste se za predvianje budueg uspjeha u
koli, edukaciji ili na poslu
Testovi postignua: mjere trenutne vjetine u odnosu na obrazovne ciljeve kolskih
programa ili drugih edukacija
Psihijatrijski kontekst
Opi medicinski kontekst
Pravosudni kontekst
kolski kontekst
Psihijatrijski kontekst
Postavljanje formalnih psihijatrijskih dijagnoza nije dovoljno (DSM-IV)
Osoba dg. kao manino depresivna
Dijagnoza ne govori o tome koliko je osoba opasna za sebe ili druge
Moe li osoba ivjeti sama?
Kakva joj je skrb potrebna?
Koje aktivnosti moe obavljati?
Koja je terapija najpogodnija?
9
kolski kontekst
Tekoe u uenju
Mjerenje intelektualnih sposobnosti
Procjene tekoa u ponaanju
Oblikovanje obrazovnog plana
Procjena djeje responzivnosti na intervenciju
Promjene u programu
to je abnormalno ponaanje?
Koje su granice mentalnoga zdravlja?
Rosenhan (1973.)
8 studenta (lani pacijenti)
izjavljuju da imaju slune halucinacije
u bolnici se ponaaju normalno negiraju halucinacije, dg. SCH
autori najavljuju lane pacijente
u naredna 3 mj. otkriveno 10% lanih pacijenata, niti jedan nije upuen
Problematinost dijagnoza
Razlike u definiranju kriterija mentalnog zdravlja
Statistika rijetkost?
Konformiranje normama?
11
Subjektivna nelagoda?
Nesposobnost ili disfunkcija?
Neoekivanost?
Statistika rijetkost?
Statistika rijetkost kao kriterij abnormalnog ponaanja (statistiki model)
Normalno je ono ponaanje koje je najuestalije
Jesu li neudate i neoenjeni M normalni?
Kinsley (48.) seksualno ponaanje studenata uestale homoseksualne
sklonosti znai li da je to ponaanje normalno?
Uestalo ne znai uvijek poeljno
Statistiki model koji varira ovisno o regionalnim ili subkulturnim okolnostima nije
zadovoljavajui
Mentalna retardacija vs. izuzetna darovitost
Samo rijetka ponaanja (npr. halucinacije, velika depresija ulaze u statistiki rijetka
ponaanja)
Konformiranje normama?
Socijalni model abnormalno ponaanje je krenje socijalnih normi
Mentalno zdravo ponaanje je prilagoeno ponaanje, uklapanje u drutvene norme
Etinost?
Prihvaanje socijalnih normi u uvjetima totalitarnih reima
Toleriranje neuobiajenih ponaanja
Amok (ovjek koji tri) - Malezija, Indonezija ekstremna agresija kao
odgovor na kulturni pritisak ekstremne kontrole agresije i uvaavanja
autoriteta
uivanje droga
Kriminal, prostitucija krenje socijalnih normi, nije podruje psihopatologije
Visoka anksioznost ne kri socijalne norme, izuava se u psihopatologiji
U zapadnoj kulturi postala su gotovo normativna ponaanja jesu li patoloka?:
Opsjednutost dijetama
Mravost
Kontrola uzimanja hrane
Razlika istok - zapad
Zapad pragmatini aspekt drutvenog ponaanja
Individualnost
Svrsishodnost
Aktivnost
Istonjaka kultura rad za zajednicu
Subjektivna nelagoda?
12
13
Samoaktualizacija
Pozitivno odreenje zdravlja
Realizacija vlastitih potencijala
Sposobnost racionalnog miljenja
Autonomija, autentinost
Preuzimanje odgovornosti
DSM-IV
Dijagnostiki i statistiki prirunik za mentalne poremeaje
Definiranje
DSM klasifikacija mentalnih poremeaja
Znakovi vs. simptomi vs. sindromi
Promjene u DSM klasifikaciji
Ogranienja DSM klasifikacije
DSM-IV - Osi
Os I. - Kliniki sindromi
Os II. - Poremeaji linosti
Os III. - Opa medicinska stanja
Os IV. - Psihosocijalni problemi
Os V - Procjena opeg funkcioniranja
Intervju
Definicije intervjua:
Maccoby i Maccoby:
intervju je verbalni kontakt licem u lice u kojemu jedna osoba - intervjuer,
nastoji dobiti informacije o miljenjima i vjerovanjima druge osobe
verbalno izraavanje intervjuirane osobe usmjereno na intervjuera
odgovori klijenta odnose se na pitanja i komentare intervjuera
Sullivan:
oblik vokalne komunikacije izmeu dvije osobe
vie ili manje dobrovoljna komunikacija, kontakt kliniar-klijent
razvija se progresivno u cilju nalaenja karakteristinih ivotnih shema
pojedinca
identificiraju se sheme koje posebno ometaju pojedinca ili one koje donose
prednosti
Matarazzo:
oblik konverzacije u kojoj dvije (ili vie) osoba sudjeluje u verbalnoj i
neverbalnoj interakciji
14
Karakteristike intervjua:
1.
2.
3.
4.
Susret dviju ili vie osoba licem u lice, koje se mogu vidjeti, uti i sporazumijeti
Unaprijed poznata svrha
Razgovor usmjerava kliniar (intervjuer) koji suava ili proiruje teme
Kliniar i klijent imaju odreene uloge - jedan prikuplja, drugi daje informacije
15
Direktno pitanje
P: Koliko se esto tako osjeate?
K: Ponekad.
16
STRUKTURIRANI INTERVJU
17
razine prilagodbe
prirode i razvoja problema
dijagnoze
relevantnih biografskih informacija
Pojanjavanje
kada nam se ini da klijent nije u potpunosti izrazio neto vezano za temu
razgovora izbjegavanje
18
Empatija
olakava otvaranje
Razumijem da vam je to zaista teko
Konfrontiranje
kada klijent izraava kontradiktorne informacije
konfrontiranje moe izazvati anksioznost
dobro je ponuditi alternativu:
to bi bilo kad
bolje ga je koristiti kod ve izgraenog odnosa jer moe izazvati defenzivnost i
deterioraciju
zavrna faza intervjua - direktna, zatvorena pitanja
ne smiju biti kruta
slue pojanjavanju nejasnoa
izbjegavati pitanja koja poinju sa "Zato?"
pojaavaju defenzivnost klijenta
klijenti postaju racionalni,odvajaju se od svojih emocija
Zapoeti pitanje s:
"Kako gledate na taj dogaaj?
"Po vaem miljenju, kako se dogodilo da ?"
vjerojatnije da e odgovor ii u smjeru deskripcije negoli defenzivnosti
usmjeravanje klijenta na emocije
Postavljati pitanja o:
Tko upuuje klijenta?
to je problem?
Koliko dugo problem traje?
Koliki dio opeg funkcioniranja pokriva problem?
to je do sada koristio/la da prevlada problem?
U tijeku intervjua nastojimo doznati:
to je problem?
Gdje problem dolazi do izraaja?
Koji je raspon problema?
Koga to smeta i u kojoj mjeri?
Kako klijent gleda na problem?
Kakva je njegova elja za promjenom?
Kakve su mogunosti za promjenu?
Specifine emocionalne reakcije:
Anksioznost
Ne pourivati klijenta i zadrati mirnou
19
20
Uloga utnje
o utnja kod mnogih izaziva anksioznost
o Anksioznost pomae kod uklanjanja preuivanja u tijeku intervjua
(klijenti se nastoje obuzdati, ne ele obznaniti neke detalje iz vlastitoga
ivota)
o Ponekad kliniari teko toleriraju tiinu
Primjer intervjua
Psiholog: "Kako vam mogu pomoi?"
Klijent: "Boli me glava!
P: "Moete li mi rei vie o tome?"
K: (nakon utnje) "Poelo je juer nakon to sam se posvaao sa suprugom. Jako
sam se uzrujao pa me je uhvatila uasna glavobolja!"
P: "to ste jo zamijetili?"
K: "Pojavile su mi se svjetlee iskrice te ukoenost desne ruke!"
o Neke se informacije mogu dobiti direktivnim pristupom no zahtijevaju vie vremena
21
Potovanje
iskazuje se klijentima:
- sjedenjem na nain da je pogled u jednakoj razini (kontakt oima),
- jasnim predstavljanjem kliniara,
- povremenim dodirivanjam klijenta (hrabrenje, bodrenje, poticanje),
- informiranjem klijenta o tome to e se raditi
Genuinost
Biti svoj, iskren, prirodan
Izraavanje primjerenih emocija: "ao mi je to to ujem "
Ispoljavanje ljutnje ili gaenja rijetko pomae
Mogue je ispitati nekonzistentnosti u informacijama
Osobne anegdote moraju se ograniiti na profesionalni aspekt odnosa (ne na moralni
ili politiki)
Empatija
Emocionalno razumijevanje (ne emocionalno stanje)
osobna uznemirenost - empatija
Razine reaktivnosti (odgovora na reakcije klijenta):
K: "To je bila najstranija bol koju sam ikada doivio!
ignoriranje: "Ispriajte samo injenice
zamjenjivanje: "Zvui prilino strano
dodavanje: "Jeste li se bojali da moete umrijeti?"
Neverbalni aspekti komunikacije:
Neverbalna komunikacija, govor tijela
Osobni prostor
Jesu li kongruentni izraenim emocijama?
Prilagoavanje intervjua uzrastu klijenta:
ako je klijent malo dijete - tijek intervjua pod snanim je utjecajem razvojne
razine djeteta
22
23
o
o
o
o
Procjena linosti
Pojam linosti
24
Projektivne tehnike
Linost pojedinca determinirana je nainom interpretacije podraaja ili pojmova
Dvosmisleni ili nestrukturirani podraaji (mrlje tinte, nedovrene reenice, slike ...)
Reflektiranje primarnih nesvjesnih struktura ili dinamike linosti
interferiranjem
Vrste homogenosti
Ukoliko upitnik mjeri crte homogenost (unutranja konzistencija) je osnovni uvjet
Ukoliko mjeri trenutno stanje mora imati homogenost na razini estica, ali estice
moraju biti dovoljno heterogene da registriraju promjene (osjetljivost)
Jo neki problemi OT
Set odgovaranja prema oekivanjima
Socijalna poeljnost
Utjecaj socio-kulturnih faktora
Mjere nastale u drugoj kulturi problem primjene u naim uvjetima
Pitanje normi
Vrste upitnika
Viedimenzionalni upitnici
MMPI-2; MMPI-201
EPQ
16 PF
PIE
Cornell Index
Unidimenzionalni upitnici
BDI, STAI anksioznost, STAXI - ljutnja
4 kontrolne
8 klinikih skala
201 estica
Kliniki znaajni rezultati > 70
MMPI-2
4 kontrolne skale
10 klinikih skala
567 estica
Kliniki znaajni rezultati > 65
Kontrolne skale
? ispitanik ostavlja prazno ili zaokrui oba odgovora
L skala lai (socijalna poeljnost)
F skala rijetkih odgovora (naglaavanje osobne patologije, manje od 10% normalnih
ispitanika)
K korekcijska skala (defenzivnost ili obrana)
Klinike skale
Hs hipohondrija (1)
D depresija (2)
Hy histerija (3)
Pd psihopatska devijacija (4)
Mf maskulinost femininost (5)
Paranoja (6)
Psihastenija (7)
Shizofrenija (8)
27
Hipomanija (9)
Socijalna introverzija (0)
28
29
30
Interpretacija rezultata
Umjereno povienje (T=60-65) paljivo izvoenje interpretacija, odbacuju se
ekstremni opisi, prihvaaju blae karakteristike
T>65 snanije karakteristike pojedinca, uz progresivni porast ukazuju na sutinske
karakteristike razvoja linosti
Visoki rezultat neki definiraju u rasponu 70-80, a neki kao najvii rezultat u profilu
Znaenje zbivanja iz ivota pojedinca npr. hospitalizacija na psihijatriji
Voditi rauna o cjelokupnoj konfiguraciji testa relativni vrhovi i snienja
Svaka skala > 65 ili < 30 znaajna za interpretaciju
Interpretacija koja se obino primijenjuje dvoiljna ili troiljna
Pojedinani skor koji se posebno promatra, nema znaenje izvan konteksta ostalih
skala
Objanjavaju se odnosi izmeu skala tj. iljci
Cjelokupna analiza profila kodni sistemi tipoloki pristup
Sekvencijalni pristup dijade, trijade i tetrade (2-3 skale s najviim rezultatima)
Ako su uz dvoiljno povienje npr. 27 i ostali rezultati povieni npr. 1 i 8 najbolje je
dati opis koji se odnosi na sva navedena povienja - anksioznost integrirati sve
interpretacije 27/72, 18/81, 12/21, 17/71, 28/82
Snienja (T=35-40)
Jae strane funkcioniranja
Modificiraju visoke rezultate na ostalim skalama
Tipini profili
31
32
Interpretacija
2/7: depresija, uznemirenost, nervoza
Usporeni pokreti i govor, nesanica, osjeaj socijalne neadekvatnosti
Anticipacija problema (anksiozno miljenje)
Ranjivost u odnosu na realne i imaginarne prijetnje, pretjerana zabrinutost
Izrazito povienje (> 70) tekoe suoavanja
Umjereno povienje dobar terapijski ishod
Najea dg. afektivni poremeaj (poremeaj raspoloenja) ili poremeaj
prilagodbe s depresivnim raspoloenjem
2/3: depresija, apatija, nedostatak energije
Osjeaj neadekvatnosti, tekoe obavljanja svakodnevnih aktivnosti
Energija usmjerena na kontrolu osjeaja
Ako se situacija prolongira osoba naui ivjeti sa svojim nezadovoljstvom i
nedostatkom satisfakcije
Tekoe u zapoinjanju aktivnosti
Dg. gospodina Mirka depresivna simptomatologija s naglaenom
anksioznou
Nesposobnost
relaksacije,
pasivno-zavisno
obiljeje,
neadekvatni
interpersonalni odnosi
33
Interpretacija
3/2 nedostatak energije, apatija, depresija
Osjeaj neadekvatnosti, kontrola emocija
Situacijski stresovi potiu depresivnost
3/1 zabrinutost za zdravlje
Ako je 3> 1 manipulacija kroz tjelesne smetnje, pasivnost, zavisnost +
povienje na skali 8 i 1 somatske deluzije halucinacije vezane uz vitalne
funkcije
6/8 sumnjiavost, nepovjerenje, namjere drugih krivo se tumae
Udaljeni od drugih, malo prijatelja
Osjeaj krivnje, inferiornost, mentalna konfuzija
Iritabilnost, povuenost, anksioznost
Bizarni sadraji miljenja
este deluzije veliine upravo kod ovog gospodina
Osoba depresivna, proivljava neadekvatne emocije, fobije, paranoidne deluzije
Pt < za 10 bodova od Pa i Sc paranoidna dolina
Dg. paranoidna psihoza
34
35
2 (D) Depresija= 92
D1 subjektivna depresija: nezadovoljstvo, osjeaj inferiornosti, nedostatak energije,
nisko samopotovanje
D2 psihomotorika retardacija: bezvoljna, povuena bez energije, izbjegava ljude
D3 poremeaj tjelesnog funkcioniranja: ali se na brojne tjelesne simptome
D4 mentalna otupjelost: problemi panje i koncentracije, nedostatak samopouzdanja
D5 preputanje mranim mislima
Sc=88
Sc1 socijalno otuenje smatra da je drugi ne razumiju i da loe postupaju s njom
Sc2 emocionalna otuenost strah, depresija, oaj
Sc4 pomanjkanje konativne ego uspjenosti teko se nosi sa svakodnevnim
ivotom, briga i depresija
Sc 5 pomanjkanje ego uspjenosti razdraljiva, nemirna
7 (Pt) = 101
napetost
anksioznost
osjeaj inferiornosti
nesigurnost, neodlunost
pretjerano reagiranje na beznaajne probleme
nesnalaenje u drutvu
depresivnost
sklonost ruminacijama
36
Pa = 83
osjetljiva na omalovaavanje i prihvaanje
suzdrana u socijalnim kontaktima
puna povjerenja dok ne doivi da je prevarena
marljiva i moralistina
37
38
Si1, stidljivost = 74
stidljiva u drutvu
neugodno joj je u drutvu
nije drutvena
nije sklona zapoinjanju odnosa
Si3, otuenost od sebe i drugih = 72
osjea se otueno od drugih i sebe
distancirana
sumnjiava
nepovjerljiva
loa slika o sebi
drugi su je razoarali
Zakljuak:
Rezultati ispitivanja upuuju da:
Dominiraju anksiozni i depresivni simptomi
Percepcija svijeta kao opasnog (nitko je ne razumije, nema povjerenja u druge
ljud)
Osamljena, napeta hiperosjetljiva
Sklona preuveliavanju simptoma
Dominiraju brojni strahovi, zabrinutost za miljenje drugih
Mogunost poremeaj linosti izbjegavajui tip??
39
40
41
42
Profil 86/68
Sumnjiavost i nepovjerljivost
Udaljenost od drugih, malobrojni prijatelji
Inhibirana, srameljiva
Smanjena sposobnost prosuivanja, tekoe koncentracije
Osjeaj krivnje, inferiornosti, mentalna konfuzija
8 > 7 (Sc > Pt)
Depresivnost, neodgovarajui afekt, fobinost, paranoidne deluzije ?? vezano uz
tijelo
Paranoidna dolina
Iako su 6, 8 i F skala > 80 profil ne mora biti nevaljan
43
Zakljuak
Sklonost pasivizaciji, potiskivanju i negiranju
Impulzivna i razdraljiva
Problemi u komunikaciji, povlaenje
Upuena neurologu (na WB skali prisutna deterioracija) kako bi se iskljuio organitet
Disimulativni profil
Uputna dg. psychosis paranoides
Distanciran, nepovjerljiv, oprezan
Misaono i senzo-motoriki lagano usporen
Emocionalno zakoen
Nema spontane facijalne ekspresije i uobiajene modulacije
44
45
Koristi se za:
savjetovanje: predikacija resposnzivnosti u terapiji, uspjenosti na razliitim
studijima (medicina, obrazovanje)
kliniki rad s adolescentima
dijagnostika i razumijevanje interpersonalnog ponaanja za normalnu populaciju
procjena samokontrole, dominantnosti, postignua
primjerice, visok rezultat na dimenziji sposobnost u odnosu na socijalni status: ne
znai da je jedna od crta pojedinca visok status ve da pojedinac u repertoaru ima
takve crte koje ga mogu dovesti do visokog postignua u socijalnom statusu
Skala neuroticizma
visok rezultat: anksioznost, zabrinutost, sumorno raspoloenje, esta depresivnost
emocionalna osoba, burno reagira na podraaje, teko se umiruje
stalna zabrinutost i okupiranost stvarima koje bi mogle krenuti po zlu
nizak rezultat: stabilna osoba, reagira polako, reakcije su slabijeg intenziteta, nakon
uzbuenja brzo se pribere i smiri
osoba je obino mirna, dobro se kontrolira, nije zabrinuta
Skala ekstraverzije
visok rezultat: drutvena, komunikativna osoba, sklona rizicima i uzbuenjima,
znatieljna, optimistina, bezbrina
ne kontrolira dobro osjeaje, nije uvijek pouzdana
nizak rezultat: introvertirana osoba, povuena, suzdrana, dobro razmisli prije svakog
postupka, ne povodi se za trenutanim porivima, pouzdana, pesimistina, ne gubi lako
strpljenje
46
uz prethodno navedene skale mjeri i psihoticizam (P) (Eysenck & Eysenck, 1975)
90 ptanja, odgovori DA-NE
EPQ-R: dodana skale kriminaliteta i ovisnosti
47
2 - malo
3 - umjereno
1. Osjeam se smireno
2. Osjeam se sigurno
48
4 - jako
3. Napeta sam
Anksioznost kao crta
Zaokruite broj koji tono odgovara tvrdnji koja opisuje kako se openito osjeate.
1 - gotovo nikada 2 - katkada 3 - esto 4 - gotovo uvijek
STAI
50
Projektivne tehnike
Najkontroverzniji testovi linosti
Kritizirane od brojnih znanstvenika i psihometriara, ali jo uvijek esto koritene u
klinikoj praksi
Temeljne znaajke
Dvosmislen, neuobiajen podraajni materijal
Neodreena uputa
Subjektivna interpretacija i ocjenjivanje
Projektivna hipoteza: kada ovjek pokuava razumijeti dvosmisleni ili neodreeni
podraaj, interpretacija tih podraaja reflektira:
Potrebe, osjeaje, iskustva, misaone procese
Razlozi zbog kojih se PT koriste
Ispitanik (klijent) ne mora itati nije potrebna pismenost
Tee je simulirati negoli kod objektivnih mjera
iroke mogunosti ispitivanja dinamike linosti
51
Tehnike dopunjavanja
52
Podruja
Prilagoenost obitelji
Seksualnost
Interpersonalni odnosi
Doivljavanje i shvaanje samoga sebe
Bras (1979.) slovenski psiholog prilagoava Sacksove reenice
Prilagoenost obitelji
Stav prema ocu, majci, obitelji
Otkrivanje psihodinamiki znaajnih materijala u berem jednoj od etiri reenice
Seksualnost
Stavovi prema enama, mukarcima, heteroseksualnim odnosima
Brak
Seksualni odnosi
Interpersonalni odnosi
Stav prema prijateljima, znancima
Nadreeni, podreeni i suradnici na poslu
Osjeaji prema ljudima izvan obitelji
Miljenje o tome to drugi misle o nama
Doivljavanje samoga sebe
Strahovi
Osjeaji krivnje
Osobne tenje
Procjena vlastite kompetentnosti i sposobnosti
Prolost i budunost
Primjena
Adolescenti i mlai odrasli
Donja granica 12-14 godina
Prosjena inteligencija
53
Individualna i grupna
Zaokruivanje reenice za koju ne moe odmah dati odgovor
Pojanjenje nejasnih odgovora
Metrijske karakteristike
Pouzdanost: zadovoljavajua
2 od 3 psihologa slagala su se u 92% sluajeva kod 1 500 pacijenata
Korelacija u procjenama psihologa i psihijatara .48-.57
Slaganje interpretacija 77%
Interpretacija
Odgovori se prepisuju u protokol
(15 podruja X 4 nedovrene reenice)
Prilagoenost (npr. Obitelji)
Stupanj poremeenosti (npr. konfliktnost, tekoe prilagodbe) skala od 0-2
znatna (2);
laka ili manja poremeenost (1);
nisu primijeeni poremeaji (0):
nije jasno (x)
54
24 karikature (stripovi)
Jedna osoba je frustrirana
Zadatak klijenta:
rei to bi odgovorila frustrirana osoba
Dob: djeca (4-13 godina) i odrasli
Vrednuje se smjer i vrsta agresije
55
Procjena
kognitivnih
oteenja
(uvjetovanih
neuropsihologijskih disfunkcija, mentalne retardacije
psihopatologijom),
Ostale ekspresivne PT
Buch (1948.) Test nacrtaj kuu-stablo-ovjeka
Hulse (1951.) Crte obitelji
Globalna interpretacija (raspoloenje, kvaliteta)
Deskriptivna interpretacija (veliina, udaljenost-bliskost, debljina i pritisak
linije, sjene)
Burns (1982.) Kinetiki crte obitelji
Obiteljska dinamika, evaluacija terapije kod zlostavljanja djece, kronino
bolesne djece i djece s perceptivno-motorikim smetnjama
Metrijske karakteristike
Najbolje kad su crtei koriteni za procjenu intelektualne zrelosti
Umjereni rezultati kod globalnih procjena (razina prilagodbe, impulzivnost,
anksioznost)
Najloiji rezultati kod specifinih aspekata linosti
Valjanost (najbolji rezultati koritenjem kvantitativnih kategorija):
Dobra diskriminacija dobi djece (5 do 17 godina)
Korelacije s testom inteligencije (.22 do .63)
Korelacije s akademskim postignuem (od niskih do umjerenih)
Odrednice za interpretaciju
Hipoteza o slici tijela (body image)
Crte osobe na naki je nain slika osobe same ili nekog njezinog aspekta (kako
se doivljava, ego ideal)
Dobne karakteristike
Kod djejih crtea kognitivna zrelost je primarni faktor, slabije su izraene
osobine linosti i emocionalna stanja
Djeca imaju slabije obrambene mehanizme linosti pa snanije i izravnije
iskazuju emocionalna stanja kroz crte
Postupci za interpretaciju
Objektivno ocjenjivanje
Kognitivna zrelost
Neprilagoenost
Emocionalne smetnje
Impulzivnost
Kognitivna oteenja
Opi dojam
Crte kao cjelina (raspoloenje, poruka, osjeaji)
to crte govori o klijentu, selfu, stavovima o tijelu, percepciji suprotnog spola
Razmatranje specifinih detalja
Veliina, rijetki detalji, karakteristike linija
Integracija
Podaci iz intervjua, rezultati testiranja
Interpretacija kroz objektivno bodovanje
56
Kognitivna zrelost
Neprilagoenost i emocionalne smetnje
9 karakteristika koje diskriminiraju odrasle osobe s tekoama:
Izostavljanje znaajnih detalja, prozirnost (vide se organi, distorzije /
neproporcionalnost, neravnotea tijela (figura je nagnuta),
pojednostavljenje glave i tijela, siromana kavliteta, seksualna
diferencijacija, spolne karakteristike
Prepoznavanje impulzivnosti (12.-18. godine)
Kratko vrijeme crtanja
Agresivan sadraj
Opa kvaliteta crtanja
Tekoe u spajanju linija
Izostavljanje vanih detalja
Specifino izostavljanje
Skromne proporcije
Neadekvatno nacrtana ramena
Interpretacija strukture i oblika
Veliina: povezana sa samopotovanjem i energijom osobe
Ekstremno mali crtei: nizak self-koncept, depresija, nedostatak energije
Umjerena veliina crtea visoka razina energije i samopotovanja
Ekstremno veliki crtei maninost, ideje veliine
Brojnost detalja:
Puno detalja: osoba upravlja svojom anksioznou tako to postaje opsesivnija
Malo detalja: izbjegavanje, smanjena koliina energije, neodlunost, mentalni
deficit
Obiljeja linije:
Ranjivost, osjetljivost na vanjski svijet, izolacija
Jaa linija: osoba se titi od izvora anksioznosti
Tanke linije: nesigurnost, anksioznost
Sjene: Znak anksioznosti
Distorzije:mogu biti posljedica neuropsihologijskih deficita)
Umjerene (krivo postavljeni detalji, slabe proporcije, nepovezanost elemenata):
nisko samopoimanje, anksioznost, slaba prilagoenost
Velike (emocionalne smetnje)
Boja: Emocionalni naboj, percepcija stresa i pritiska
Problemi s ekspresivnim tehnikama
Mogui odnosi, no empirijski nisu potvreni:
Veliki likovi = emocionalna ekspanzivnost ili acting out
Umanjeni likovi = emocionalni pritisak, zbjegavanje, anksioznost,
srameljivost
Duge trepavice kod mukaraca = homoseksualnost
Istaknute linije = tenzija, agresija
Distorzije ili izostavljeni detalji = konflikti povezani uz izostavljene dijelove
Velike ili jako istaknute oi = Paranoja
57
58
Upotrebljivost testa
MT potrebno je povezivati s drugim testovima LB, WB-II (WAIS), Rorschachovim
testom
Korisno ga je primijeniti uz TAT i NR
Koristan u otkrivanju
Dezorganizacije kod organiteta
Pojednostavljenja kod MNR
Jednostavne, rasplinute, neobine organizacije kod Sch
Smiljeno nedostatne organizacije kod simulacije
Nesposobnost usmjeravanja i strukturiranja kod depresivne psihoze
Neuroze
Poremeen odnos prema materijalu
Poinju neto sastavljati, izgube kontrolu i vie ne mogu dalje
Ponekad ispune cijelu podlogu ploicama razliitih oblika prisilno dodavanje
esti su apstraktni, rubni uzorci
Gotovo uvijek ukazuju na neurozu
U tijeku terapije uzorci se pribliavaju sredini
Ponekad nerazumljivi uzorci
Ljudski likovi izoblienih dijelova tijela
Mali, sloeni uzorci
Pripijeni uz podlogu, stjenjenog izgleda
Uspjeni uzorci s pojedinim neurotskim karakteristikama
Uzorak s praznom sredinom (osjeaj praznine kod osobe)
Organska oteenja
Velike tekoe
Nesposobnost ostvarivanja zamiljenog uzorka i korigiranja uratka
Nesposobnost pokuavaju ispraviti izradom malih uzoraka 4-5 ploica
MT ne pomae u diferencijalnoj dijagnostici, ali ukazuje na stupanj i teinu oteenja
U teim sluajevima pacijenti su neuspjeni
U blaim sluajevima tekoe su manje i brzo nestaju dobivamo
karakteristine uzorke manje geometrijske mozaike
Depresivna stanja
Ne pokazuju elju za sastavljanjem
Nedostatak inicijative, nezainteresirani
Nedostatak koncentracije
Koriste preteno crnu boju, ponekad bijelu i sivu
Plava i crna boja zajedno ukazuju na tuno raspoloenje i depresivnu usmjerenost
Izrauju redove, okvire s vrhovima okrenut unutra, strelice u padu
Manina stanja
59
Projektivne tehnike
60
Problem
Problem je odgovoriti na pitanje: Koje se specifine potrebe, osjeaji, iskustva, ranija
uvjetovanja i procesi miljenja reflektiraju?
Projektivni testovi mogu podjednako reflektirati realno i imaginarno, svjesno i
nesvjesno, aktualno i prolo, znaajno i trivijalno, latentno i manifestno
Ispitivau je dozvoljena velika sloboda u interpretaciji, to validaciju testa ine
gotovo nemoguom
Ovi su testovi vrlo popularni u psihoanalitikom razdoblju 1940.-1960.
Povijest
Prvo koritenje mrlja kao projektivne tehnike spominje se jo 1857. godine (Kerner)
On zakljuuje da neki ljudi produciraju vrlo zanimljive interpretacije mrlja
1896. godine Alfred Binet sugerira da se mrlje mogu koristiti u procjeni linosti (ne
psihopatologije)
Na temelju tih sugestija objavljeni su radovi
Prvi set tipinih odgovora objavljen je 1910. godine (Whipple)
Herman Rorschach, vicarski psihijatar prvi sugerira da se odgovori ispitanika
primjenom testa mrlja mogu koristiti kao dijagnostiki instrument (1911.)
1921. godine obajvio je knjigu o testu mrlja, Psychodiagnostik (ubrzo nakon
toga umire, u dobi od 38 godina)
61
to je Rorschach?
Podraaji su nastali isputanjem tinte na papir te presavijanjem papira (simetrija)
Odabir nije sluajan: 10 predloaka sadanjeg testa odabrano je iz tisua
predloaka koje je Rorschach generirao
Od deset predloaka 5 crno/bijelih, 2 crveno/siva (II. i III.), 3 u bojama (VIII. X.)
62
Bodovanje
Dobivaju se odreene kvantitativne informacije:
Primjerice, % W odgovora (cjelina), D (uobiajeni detalji), Dd (esti detalji),
DW (konfabulirajui detalji)
Odstupanje od normi moe znaiti da protokol nije valjan ili modano oteenje ili
emocionalne probleme ili nisku mentalnu dob (ili samo originalnu osobu)
Procjenjuju se sljedee kvantitativne mjere:
% W odgovora moe se povezati s opom inteligencijom (r = 0.4);
Odgovori koji ukljuuju pokret sugeriraju snanu impulzivnost ili visoki
motoriku aktivnost;
DW (konfabulacijski) odgovori uzimaju se kao znakovi poremeaja; malen
broj odgovora povezuje se s mentalnom retardacijom, depresijom i
defenzivnou
Brojni pokuaji procjenjivanja valjanosti znakova ostali su nerazjanjeni;
problem replikacije ili nalaza u suprotnosti s procjenama eksperata
Kvalitativna analiza: analiza sadraja
63
Psihometrijske karakteristike
Psihometrijske karakteristike ne mogu se odreivati na uobiajen nain
Valjanost i pouzdanost postaju besmislene zbog neogranienog broja
mogunosti odgovaranja i interpretacije te zbog nedostatka univerzalne,
standardizirane upute, postupka primjene i ocjenjivanja (Exner, 1974.)
Mogui pristup: slijepa dijagnoza dobivena na temelju protokola
U jednom istraivanju, 85% protokola povezano je s opisima
sluajeva
Istraivanja pouzdanosti nalaze r u rasponu od 0.1-0.9
64
Inteligencija
Definiranje inteligencije
Binet i Simon (1916.):
prosuivanje koje nazivamo zdravim razumom, praktinom sposobnosti,
inicijativom, adaptacijom na vanjske uvjete. Kljune aktivnosti inteligencije
dobro procjenjivati, dobro razumjeti i rezonirati.
Wechsler (1958.)
Inteligencija je sveobuhvatni pojam koji ukljuuje pojedinevu sposobnost da
djeluje svrsishodno, misli racionalno te se efikasno nosi sa zahtjevima okoline.
Inteligencija se mora promatrati kao manifestacija linosti u cjelini.
Za Wechslera int. moe biti socijalna, praktina ili apstraktna, mora se
razmatrati uz nagone, interese, potrebe.
Teorije inteligencije
Psihometrijska tradicija
Neuro-bioloka tradicija
Razvojna tradicija
Teorije procesiranja informacija
Psihometrijska tradicija
Individualne razlike u inteligenciji
Binet: teorijsko razumijevanje inteligencije, testovi slue u praksi (klasifikacija i
predikacija)
Cilj Binetovog rada: korektna klasifikacija inteligencije djece
Binet
Kronoloka (KD) i mentalna dob - prosjena intelektualna sposobnost unutar
specifine dobne skupine
MD/KD - relativni poloaj pojedinca u odnosu na osobe sline kronoloke dobi
dobri zadaci: raste broj tonih rijeenja s dobi
loi zadaci: nema povezanosti dobi i tono rijeenih zadataka
Binetov IQ
Problemi s Binetovim IQ:
razliito je znaanje IQ za razliite dobne skupine
zaostajanje od jedne god. za 3-godinje dijete ima razliito znaenje negoli za
14-godinjaka
zaostajanje trogodinjaka ozbiljnije (velike promjene u inteligenciji na mlaem
uzrastu)
Termanov IQ (1916.)
IQ=MD/KD x 100
65
Piaget (1950.)
Zbog ega su djeji odgovori toni ili ne?
Odreeni obrasci odgovaranja karakteriziraju razliite dobne skupine
Kvalitativne razlike u miljenju osoba odreene dobi
Inteligencija - poseban oblik bioloke adaptacije izmeu osobe i okoline
(asimilacija, akomodacija)
Koritenje dedukcije
Evaluacija rjeenja
Neuro-bioloka tradicija
Postoji neuroloka osnova inteligencije - neuroanatomski i neurofizioloki
proces u osnovi ponaanja koja se smatraju inteligentnim
Halstead (1961.)
Bioloka teorija inteligencije
Modane funkcije koje se odnose na inteligenciju nezavisne od kulture
(bioloka osnova)
Halstead (1961.)
Sredinji integrativni faktor
sposobnost organizacije iskustva
ranije uenje (background) obiteljska iskustva integriraju se s novim
iskustvima
adaptivna funkcija
Apstraktni faktor
sposobnost grupiranja stvari u razliite kategorije
percepcija slinosti/razlika izmeu predmeta, dogaaja, pojmova
Faktor snage
cerebralna snaga
sposobnost iskljuivanja afekata kako bi se intelektualne sposobnosti
mogle rasti i razvijati
Usmjeravajui faktor
odreuje smjernice ili fokus sposobnosti nekog pojedinca
nain na koji e ponaanje i intelekt biti izraeni
Cattell (1963.)
Fluidna inteligencija
rjeavanje problema
percepcija odnosa,
osjetljiva na modana
oteenja
neverbalna,
osloboena kulture
raste do 14. god.,
nakon 20. g. polako
propada
Kristalizirana inteligencija
relativno trajna
razvija se interakcijom
fluidne inteligencije
osobe i faktora okoline
(kultura, obrazov)
razvija se do 40.
godine, polako pada
Hebb (1972.)
A inteligencija
uroena i bioloki
data
sposobnost
rjeavanja problema
ne moe se mjeriti
psihologijskim
testovima
68
B inteligencija
odreena okolinom
ovisna o iskustvu
reflektira
kumulirano znanje
osobe
mjeri je veina
testova inteligencije
69
70
71
Pouzdanost WAISa
Unutarnja konzistencija i test retest pouzdanost su oko .95 ili vie za globalnu i
verbalnu skalu.
Za neverbalnu skalu pouzdanost je oko .90
Unutarnja konzistencija za pojedine subtestove kree se od .70 do .90. Test-retest je
oko .83.
Generalno je pouzdanost neto nia na subtestovima neverbalne negoli verbalne skale.
Valjanost WAISa
Za WAIS-III analize pokazuju tipine obrasce za skupine pacijenata s demencijom
Alzheimerova tipa, Parkinsonovom bolesti, tekoama uenja, modanim oteenjima.
Danas je najee koriten test
WISC-III
Najpopularniji test za procjenu intelektualnih sposobnosti djece od 6 g. do 16 g. i 11
mj.
Slian WAISu no s lakim zadacima.
Globalni, verbalni i neverbalni IQ
Mnogi subtestovi jednaki WAISu
Unutarnja konzistencija i test-retest pouzdanost oko .90
Budui trendovi
Kompjutorska primjena i bodovanje
Nove skale
72
Interpretacija globalnog IQ
Izuzetno superiorna
inteligencija
Superiorna
Visoko prosjena
Prosjena
Nisko prosjena
Granina
Mentalna retardacija ili
intelektualni deficit
130 i vie
120-129
110-119
90-109
80-89
70-79
69 i nie
73
Razlika V IQ/ NV IQ
Intersubtestna analiza
Intrasubtestna analiza
Analiza verbalizacije
Indeks deterioracije
74
75
V IQ = 136
NV IQ = 106
G IQ = 126
Zbog razlike od 20 bodova raunamo prosjek posebno za V i NV skalu
M V skale = 14,8
M NV skale = 8,8
Ako je G IQ < 80 ili > 110, kritino odstupanje odreujemo tako da:
M subtestova / 4
M V = 14,8 /4 = 3,7
M NV = 8,8 /4 = 2,2
Intrasubtestni varijabilitet
Mentalna deterioracija
Prirodno propadanje mentalnih sposobnosti poinje oko 30. godine
Wechsler smatra da kod svih testova postoji faza uspona, platoa i opadanja
Razlikuje otporne (sporo propadajue) i neotporne (brzo propadajue testove
MD opadanje mentalne sposobnosti koje je vee od prirodnog gubitka, pojava
uvjetovana patolokim promjenama organske prirode
Mentalne sposobnosti koje bre propadaju kod prirodnog starenja osjetljivije i na
patoloke promjene (koeficijent deterioracije)
77
Sastavljanje predmeta
Neotporni
Pamenje
Raunanje
Kocke
ifriranje
% MD
Gubitak od 20% ili vie ukazuje na opadanje ili oteenje inteligencije bez objanjenja
uzroka
Nema objanjenja za negativnu deterioraciju
Pomae u identifikaciji sumnjivih sluajeva ili deterioriranih s veom sigurnou
V IQ = 85
NV IQ = 57
G IQ = 70
Zbog razlike od 20 bodova raunamo prosjek posebno za V i NV skalu
M V skale = 7
M NV skale = 3,5
Ako je G IQ < 80 ili > 110, kritino odstupanje odreujemo tako da:
M subtestova / 4
M V = 7/4 = 1,75
M NV = 3,5/4 = 0,875
Razlika V i NV IQ > 20 bodova javlja se samo u 4% sluajeva
78
Ako je razlog tome modano oteenje onda je to kod akutnih ozljeda, ne kroninih
(Matarazzo, 1972.)
Snienje: dopunjavanje slika
Mjeri perceptivnu organizaciju, panju i koncentraciju
Ukazuje na poremeaj osnovnih misaonih operacija (tekoe razlikovanja
bitno/nebitno)
Snienje: sastavljanje predmeta
Tekoe perceptivne i misaone organizacije i vizuo-motorne koordinacije
Snienje: ifriranje
Tekoe vizualne retencije, trajnijeg mentalnog napora i koncentracije, rigidnost, teko
se prebacuje s jednog na drugi sadraj
Snienje: kocke
Gotovo uvijek najvie na NV skali (kod zdrave osobe)
NV dio jako nizak zbog poremeaja miljenja
Snienje: pamenje i raunanje tekoe panje i koncentracije
Kod ponavljanja brojeva unatrag grijei ve kod lakih nizova
% MD = - 21
Analiza verbalizacije
Kvalitativna analiza
Prouavanje govora (izraz miljenja npr. Sch)
Sline verbalne karakteristike pojedinih kategorija klinike populacije
Stil, sintaksa, izbor rijei
Histerici verbalna dramatizacija, moraliziranje
Opsesivci bogat, individualiziran rijenik
79
V IQ = 102
Snienja:
Pamenje auditivno KP, tolerancija na anksioznost i frustraciju, panja,
koncentracija
Raunanje KP, apstraktno miljenje, numeriko rezoniranje
NV IQ = 100
Snienja:
Kocke apstraktno miljenje, analiza/sinteza, vizuomotorna koordinacija
ifriranje vizuo-motorna koordinacija, brzina procesiranja, koncentracija,
fleksibilnost, frustraciona tolerancija
G IQ = 101
% MD = 38 11 = 27
Vrlo vjerojatno deterioracija
Anksiozan za vrijeme testiranja ubrzanog misaonog tijeka, beznae i
besperspektivnost
5 godina na ratitu
Prije 1 g. hospitaliziran, ambulantni tretman
Nemogunost kontrole impulsa
Socijalna izolacija, problemi u komunikaciji
Problemi sa spavanjem i apetitom
Glavobolje, tekoe koncentracije, tekoe pamenja recentnih dogaaja
Miljenje rigidno, koncentracija i pamenje oteano, tekoe odravanja mentalnog
napora organska cerebralna disfunkcija alkoholne etiologije
80
V IQ = 96
Snienja:
Pamenje auditivno KP, tolerancija na anksioznost i frustraciju, panja,
koncentracija, efikasnost mentalne kontrole
NV IQ = 76
Snienja:
Kocke apstraktno miljenje, analiza/sinteza, vizuomotorna koordinacija, osjetljiv na
prava oteenja inteligencije
ifriranje vizuo-motorna koordinacija, brzina procesiranja, koncentracija,
fleksibilnost, frustraciona tolerancija
Kocke ispod prosjeka NV skale modano oteenje ?
Rezultat na NV skali znatno snien mogue zbog poremeaja miljenja
ifriranje ukazuje na funkcionalne smetnje zakoenost, tekoe u situacijama koje
trae brzo i tono reagiranje
% MD = 39 5 = 34
81
Podruja procjene
Bannatyne, 1974.
Najvii rezultati na testovima koji trae spacijalne sposobnosti: Predmeti, Kocke,
Nedostaci na slikama
Umjereni rezultati na testovima pojmovnih vjetina: Razumijevanje i Slinosti
Najnii rezultati na subtestovima koji ukljuuju nizanje po nekom pravilu ili
vremenskom slijedu
Steeno znanje rezultati na Informiranosti i Raunanju
Zakljuak
Osobe s tekoama u uenju postiu bolje rezultate u zadacima koji ukljuuju
funkcije D hemisfere (simultano procesiranje npr. Predmeti, Kocke, Dopunjavanje
slika)
Loije rezultate postiu na zadacima sekvencioniranja (nizanja) Pamenje, Strip,
ifriranje
82
Mentalna retardacija
Definiranje
Nespecifian, heterogeni poremeaj
Javlja se od roenja do 18 mjeseci ivota
Opa inteligencija je za 2 SD ispod prosjeka
Uz nisku inteligenciju javljaju se tekoe u nezavisnom funkcioniranju osobe, te
tekoe u rjeavanju svakodnevnih problema
Potrebno je manje naglaavati razinu nesposobnosti, ve se usmjeriti na tip podrke
koji je osobi potreban
Identificirati kako se moe maksimalno pospjeiti funkcioniranje osobe uz pruanje
najbolje podrke
Znaenje interakcije osobe i njezine okoline
Zakljuak
Darovita djeca
V i NV IQ > 130
Djeca sa specifinim sposobnostima glazba, pokret, umjetnost klasificiraju se kao
darovita iako IQ nije nuno > 130
Procjenu valja nadopuniti:
83
IQ i darovitost, IQ i kreativnost
Delinkvencija
Vii rezultati na neverbalnom dijelu testa Dopunjavanje slika, Strip, Slaganje
predmeta
Niski rezultati na testovima koji pokazuju kolsko postignue Informiranost,
Raunanje, Rjenik
Rezultati na subtestu Slinosti relativno visoki u
Tekoe u prosuivanju snienje na Razumijevanju
Tekoe u adaptaciji i konformiranju kolskoj situaciji snienje na testovima koji
mjere usvojenost kolskih/akademskih informacija
Neuropsihologijska procjena
Uvod u kliniku neuropsihologiju
Primjena znanja iz neuropsihologije (odnos mozga i ponaanja)
Podruja ispitivanja:
Spoznajne funkcije (jezine, numerike, prostorne)
Motorike funkcije
Emocionalne osobine (izraavanje i razumijevanje emocija)
Osobine linosti
Mentalni poremeaji (depresija, Sch)
84
Testiranja,
Procjene inteligencije,
Specifinih sposobnosti
to ukljuuje procjena?
Predznanja iz psihologijskog testiranja, funkcionalne neuroanatomije, neurologije i
psihopatologije
Poznavanje resursa drutvene zajednice (mogunosti rehabilitacije, grupe za podrku,
radne i edukacijske mogunosti)
Fleksibilni, kreativni, problemu usmjereni pristup svakom pojedinom pacijentu
Implikacije za procjenu
Identificirati konkretne potekoe koje pacijent doivljava prva razina
Identificirati relativno dobro ouvane funkcije koje se koriste u razvoju
kompenzacijskih strategija druga razina
Neuropsihologijska procjena
Testovi i postupci ukljueni u neuropsihologijsku procjenu variraju u funkciji razliitih
faktora:
Cilja procjene
Neuroloke (ne) oslabljenosti ispitanika
Temeljitosti pregleda
U neuropsihologijskoj procjeni koristi se vei broj testova; minimalno sljedei testovi:
85
Test inteligencije
Test linosti
Perceptivno-motoriki i/ili Test pamenja.
Ukoliko se identificira oteenje, ispitanik (pacijent) e se uputiti na daljnje puno
detaljnije ispitivanje.
Uvod u intervju
Svaka valjana procjena treba zapoeti paljivo pripremljenim intervjuom jer intervju
omoguava:
integraciju podataka o problemu pacijenta s njegovim backgroundom,
identifikaciju faktora koji mogu interferirati s tonou interpretacije podataka
dobivenih neuropsihologijskom procjenom,
postavljanje hipoteza o tome to je u osnovi kognitivnih i ponaajnih problema na koje
se pacijent ali te stoga prethodi neuropsihologijskom testiranju.
Povijest bolesti
Tipina neuropsihologijska procjena poinje paljvim biljeenjem podataka iz ivotne
povijesti osobe; obino iz slijedeih podruja:
Medicinska povijest pacijenta.
Medicinska povijest pacijentove obitelji.
Postojanje ili ne razvojnih tekoa.
Psihosocijalna povijest.
Priroda, teina i progresija bolesti kroz vrijeme
86
Neuropsihologijsko testiranje
Faktori koji mogu ometati uradak na neuropsihologijskim testovima
prethodne ozljede mozga, modani udar, uroena ili prethodna neuroloka stanja
apsans (epileptiki napad)
akutna bol i razliite tjelesne smetnje (glavobolje, deprivacija od sna, ekstreman umor)
periferna senzorna i motorna oteenja
trenutne i kronine bolesti (dijaliza, karcinom, HIV, poremeaj titnjae, srani
problemi, epilepsija)
zlouporaba alkohola i droge
uzimanje lijekova (antikonvulzanti, antidepresivi, antipsihotici, litij)
psihijatrijske bolesti (depresija, Sch)
psihosocijalni stresori
sniena motivacija ili simulacija
negativna interakcija pacijent - ispitiva
kulturalne i jezine razlike
premorbidne sposobnosti i obrazovanje
zvanje i zanimanje
prethodno iskustvo s testnim materijalom i vjeba
sloenost testa
Neuropsihologijski testovi
Testovi i postupci procjene ukljuuju razliite aspekte funkcioniranja:
Perceptivno funkcioniranje.
Motorno funkcioniranje.
Verbalno funkcioniranje.
Pamenje.
Kognitivno funkcioniranje.
Koriste se za procjenu oteenja ili nesposobnosti te kao dopuna procjene lijenika.
Testovi mogu pomoi u procjeni:
Promjena mentalnog statusa,
Abnormalnosti u funkcioniranju prije nego li se detektiraju strukturalne
abnormalnosti,
Jakih i slabih strana pacijenata,
Sposobnosti ustrajanja u zadatku,
Promjena u funkciji vremena.
87
Prognoza o tome radi li se o progresivnoj bolesti ili o bolesti stabilnih uvjeta znaajna
je za informiranje pacijenta, za programe intervencije i rehabilitacije
Do progresivne deterioracije dovode - difuzno modano oteenje, infekcije,
pothranjenost.
88
konfuzija
poremeaj miljenja
indiferentnost u odnosu na socijalne norme
nedostatnost perceptivnog i motornog slijeda
progresivni gubitak pamenja
perseveracija
smanjena verbalna fluentnost
smetnje raspoloenja
89
Kategorije pamenja
Deklarativno
Znanje injenica
Epizodiko pamenje informacije o iskustvima u odreenom trenutku i na
odreenom mjestu (osobe, mjesta, dogaaji autobiografsko pamenje)
Semantiko pamenje openita nauena znanja i injenice o svijetu (pojmovi,
pravila, znaenja, nezavisno od specifinih dogaaja)
Zahvaeno klasinim amnezijama
Nedeklarativno, proceduralno
Informacije o tome kako neto uiniti (navike, postupci i vjetine)
Implicitno pamenje
Stjee se nesvjesno
Sauvano u klasinim amnezijama
Poremeaji pamenja
Pripadaju najeim kognitivnim problemima s kojima se pacijenti obraaju svom
lijeniku i psihologu
90
Pamenje brojeva
odgovara subtestu Wechslerove skale inteligencije
upuuje na slabiju panju i koncentraciju
ako je pamenje brojeva unatrag nie od pamenja unaprijed radi se o:
snienoj mentalnoj fleksibilnosti i/ili tekoama u zadravanju
mentalnih slika brojeva
tekoama u izvoenju - zadraavanje informacija u KP uz istodobno
manipuliranje tim informacijama
Logiko pamenje
neposredno dosjeanje pria razmjerno je stabilno kroz srednju ivotnu dob,
poinje opadati u starijoj dobi
odgoeno dosjeanje poinje opadati ve od 30. godine, na rezultate utjee
obrazovanje, nema jednoznanih podataka o utjecaju spola
Pamenje brojeva u funkciji dobi i logiko pamenje obzirom na dob (neposredno i
odgoeno pamenje)
Asocijativno pamenje
test verbalne retencije
sposobnost novog uenja, dobar pokazatelj modanog oteenja
dobar u otkrivanju manipulacije
kod lezija L hemisfere smanjena uspjenost kod neposrednog i odgoenog
dosjeanja
Vizualna reprodukcija
neposredno vizualno pamenje
ne pokazuje dobre osobine u razlikovanju lezija D i L strane mozga; iako je
zadatak neverbalan lako ga je opisati rijeima
92
Rezultati istraivanja
Korelacija s testovima inteligencije oko 0.70, preporuuje se primjena ako je IQ barem
80 (donja granica za primjenu testa)
Rezultati ovise o dobi od 8 do 14/15 godina rezultati rastu i dostiu razinu odraslih
osoba to se zadrava do 40 godina
Izmeu 40-50 godina rezultati pomalo opadaju, iznad 50. godine sve izrazitije
Interpretacija rezultata
Odstupanje od oekivanog rezultata (prosjean broj greaka za dob) za dvije pogreke
vjerojatno oteenje funkcije vizualnog pamenja
Odstupanja za tri pogreke znaajno oteenje funkcije vizualnog pamenja
Odstupanje za etiri ili vie pogreaka tee oteenje funkcije vizualnog pamenja
93
94
# Distorzija
95
# Rotacija
96
97
98
Neuropsihologijska procjena
Podruja procjene
Perceptivne sposobnosti
Vizualne/Vidne
Auditivne/Slune
99
Taktilne/Didir
Motorna koordinacija i ravnotea
Konstruktivne perceptivno-motorne sposobnosti (senzo-motorne sposobnosti)
Verbalne/Jezine sposobnosti
Pojmovno rezoniranje
Vizualno prepoznavanje
Svi testovi poznatih lica temelje se na dozivu pohranjenih informacija imaju
komponentu pamenja
Pacijenti s oteenjem LJ hemisfere = prepoznaju, ali teko imenuju osobe
Pacijenti s oteenjem D hemisfere = tekoe prepoznavanja
101
Voljno-motorno funkcioniranje
Apraksija odijevanja nemogunost odijevanja zbog perceptivne dezorijentacije
D parijetalni reanj
Konstruktivna apraksija nesposobnost crtanja ili konstruiranja trodimenzionalnih
konstrukcija
lezije LJ i D parijetalnog renja
LJ lezija: smanjena sposobnost verbalne analize i motorne kontrole
D lezija: oteenje centra spacijalne analize
Ideomotorna apraksija nesposobnost izvraavanja pokreta kojega osoba dobro
razumije, ispravna koncepacija radnje
LJ parijeto-okcipitalni dio
Ideacijska apraksija nesposobnost dosjeanja ili vrenja pokreta koji nisu navike,
nemogunost predoavanja slijeda pojedinih dijelova radnje
LJ parijeto-okcipitalni dio
Disgrafija tekoe pisanja
LJ parijetalno ili temporalno
Akalkulija nesposobnost raunanja
Tekoe pisanja brojeva frontalni reanj, LJ parijeto-okcipitalno ili
orijentacije desno-lijevo (LJ parijetalno)
Nesposobnost percipiranja prostornih odnosa brojeva D parijetalno
103
104
Primjena i ocjenjivanje
Ukljuuje 9 likova
Prvi oznaen slovom A, a ostali brojevima (1-8)
Lik A slui za demonstraciju, a njega ocjenjujemo samo po kriteriju prostornog odnosa
prema drugima
Zadatak ispitanika je precrtati likove na list papira
Problemi s bodovanjem
Iako je prethodno pravilo dobro teorijski postavljeno, na temelju testnih rezultata nije
mogue razlikovati organiare i kronine psihijatrijske bolesnike
Jedna od estih pogreaka koja se javlja kod organiara, ali ne samo kod njih i ne kod
svih, je perseveracija
Kritina granica iznad koje se rezultati smatraju odstupajuima je 72 (80) boda (ova)
Rotacije
Regresija ili primitivizacija
Kohezija
Ekstremne promjene kuteva
Pojednostavljenje
Bizarna obrada
Fragmentacija
Bizarne asocijacije
Istraivanja na pacijentima
106
Istraivanja na alkoholiarima
Bobi (1985.) dobiva znaajne razlike alkoholiara i zdravih te razlike izmeu
podskupina alkoholiara
Rezultati ukazuju na povezanost kroninog alkoholizma i disfunkcije desne hemisfere,
zbog bolje usvojenosti verbalnih funkcija one su manje osjetljive na efekte kroninog
alkoholizma od spacijalnih funkcija
Bender Gestalt test
Nastaje 1938.
Ogranien fokus rezultira u nioj osjetljivosti testa i velikom broju fal negativa
Bender test je kratak neverbalni test, slikovni test. Zadatak je iskljuivo reprodukcija
likova.
Zadatak zahtijeva vizualnu-asocijativnu sposobnost, motornu koordinaciju i
sposobnost integracije perceptivnih i motorikih vjetina kako bi se postigla paljiva
reprodukcija.
Sami rezultati na Bender Gestalt testu nisu dovoljni za postavljanje diferencijalne
dijagnoze izmeu neuropsihologijskog oteenja i emocionalnoga poremeaja.
Neuropsihologijske baterije
Fleksibilne baterije
107
Dva pristupa
Detekcija oteenja
Oblik
A
Oblik B
5
3
7
10
109
Prednosti
Lake se koristi za istraivanja
Bolje norme
Lake se naui
Nedostaci
Vremenski neekonomine
Moe previdjeti uzroke
Tekoe u prilagoavanju pacijentima (vie je usmjerena na testove negoli na
pacijente)
Prednosti
Prilagoen pojedincu
Naglaava proces
110
Vremenski ekonomian
Mnogo dublji
Nedostaci
Fokus na slabim stranama pacijenta
Teak za istraivanje
Trai vrlo bogato iskustvo
Perspektiva
Test izmijeanih likova zadatak je pronai sve predmete koji su skriveni u liku.
Standardizirana mjera kognitivnoga stila i analitike sposobnosti.
Zadatak:
Pronai jednostavne oblike izmijeane u veem, sloenom liku.
Rezultat je prosjeno vrijeme u sekundama potrebno za prepoznavanje
jednostavnih likova.
111
Procjena
p o n a a nj a
Teorijska okosnica
Ponaanje produkt interakcije pojedinac-okolina (bihevioralna perspektiva)
112
Procjena ponaanja
Primjena interakcionistike teorije ljudskog funkcioniranja u praksi
Bihevioralni terapeut postavlja si pitanje: Koja specifina situacija predstavlja
fiziku, interpersonalnu i psiholoku okolinu klijenta i kako se isti ponaa u
smislu modifikacije okoline?
Prirodno opaanje
Samomotrenje
Samoiskaz klijenata o specifinim situacijama
Analogija
Procjena znaajnih drugih
Prirodno opaanje
Direktno opaanje u stvarnim ivotnim situacijama
Opaanje osobe u njezinom prirodnom ambijentu, u kontekstu koji je stvarno dio
ivota osobe
Dobiva se uzorak ponaanja i situacijskih faktora relevantnih za pojedinca
to e se opaati?
Koja ponaanja i aspekti situacije zasluuju panju?
Formulirati kategorije koje e se opaati
Ukljuiti samo ponaanja koja su znaajna u treminima ciljeva klijenata i kliniara
Primjerice: ako je cilj opaanje interpersonalne interakcije, ponaajne
kategorije koje se opaaju mogle bi biti zapoinje razgovor, odrava
kontakt oima
to e pomoi u formuliranju kategorija? kliniko iskustvo, ranija istraivanja,
teorije, studije sluaja
Operacionalna
definicija
Nedostatna
operacionalna definicija
Naredba
Negativni afekt
Selekcija opaaa
Visoko kvalificirani opaai (opaanja mogu biti pod utjecajem teorije)
lanovi obitelji, prijatelji, nastavnici, kolege (ogranien broj kategorija koje se
opaaju)
Samoopaanje (klijent opaa svoje ponaanje)
114
Kada ponaanja znaajno variraju kroz razliite situacije (roditelji strogi prema djetetu
ako se loe ponaa, a kasnije njeni i smireni)
Kako opaati?
Opaai direktno sudjeluju i fiziki su prisutni u prostoru u kojemu se opaa
Problem ometanja i utjecaja na rezultate
Jednosmjerna zrcala
Reducira negativnosti prisustva opaaa
Kamera i video
Korisna jer se moe pregledavati vie puta
Audio zapis
Kvaliteta zvuka, gubitak vizualne informacije
Biljeenje
Zaboravljanje, propusti, nema vizualne informacije
Oblik biljeenja
Ponaanje
Frekvencija dogaaja
10:30-11:00
14:30-15:00
Udara
Neudovoljava zamolbi
Prekida razgovor
Postavlja pitanja
Die ruku
II
IIII
III
II
II
III
Zapovijed
Pohvala
115
Negativnost
Poslunost
II
IIII
II
Negativnost
Interakcija
II
III
II
Opaanje u obitelji
Patterson (1977.) sistem kodiranja ponaanja za agresivne, predelinkventne djeake
28 odvojenih kategorija ponaanja (registriranje svakih 6 sekundi)
Opaa se usmjerava na jednog po jednog lana obitelji (5 minuta), potom prelazi na
drugog lana i to 2 puta opaa svakoga u tijeku jedne seanse opaanja
Opaanje se provodi jednom dnevno (trajanje 1-2 sata) u periodu od 10-15 dana
Opaanje u razredu
Socijalni i psihologijski problemi u kolskoj situaciji
Strah, agresivnost, destruktivnost, nedisciplina
OLeary koristi sistem opaanja u razredu
Kategorija
Definicija
Fiziko ometanje
a) Udaranje po klupi
b) Udranje prijatelja iz razreda
c) Bacanje predmeta
Verbalno ometanje
Inicijativa
116
Primjeri
Poticanje klijenta
Tono
- Kratka verbalna ili neverbalna
Vidim
interakcija koja pokazuje da terapeut
prati klijenta zaintersirano
Direktno voenje
Pokuajte razgovarati o tome sa
- Jasne instrukcije koje se daju
svojim suprugom
klijentima u cilju poduzimanja nekih Pokuajte ovaj tjedan slijediti
aktivnosti
distraktore koje ste pripremili
Ohrabrivanje
- Eksplicitni znakovi simpatije,
odobravanja, razumijevanja,
optimistinih oekivanja u odnosu
na klijenta
Nemojte brinuti
Mogu razumijeti razlog zbog
kojega se osjeate tako depresivno
ao mi je to to ujem
Pouzdanost opaanja
Suglasnost opaaa koji nezavisno provode opaanje interopaaka pouzdanost
Dobro uvjebani suglasni ak 80%
Reaktivnost ljudi mijenjaju svoje ponaanje kada su opaani
Distorzije opaaa pretpostavke o tome kako bi se trebali opaati; primjerice,
poznavanje E i K skupine kod provjere efakata tretmana
Utjecaj grupnoga miljenja ukoliko su opaai zajedno dui vremenski period
Valjanost opaanja
Ispitati jesu li ponaajne kategorije reprezentativne za neko ponaanje u
svakodnevnom ivotu sadrajna valjanost
Vanjska valjanost opaanje reprezentativnog uzorka ponaanja razliitih pojedinaca
u razliitim situacijama i vremenskim rasponima (npr. Obitelj opaati u razliito doba
dana, kroz razliite momente i to vie lanova)
Konkurentna valjanost usporedba podataka dobivenih opaanjem i procjenom
drugih
Samomotrenje
Opaanje vlastitih aktivnosti i interakcija
117
Procjene analogijom
Psiholozi su kreirali analogne situacije koje koriste kao zamjena znaajnih situacija iz
ivota u procjeni klijenata
Testovi tipa papir-olovka (opis situacije i ponueni odgovori)
Role playing (od ispitanika se trai da se ponaa kao u realnoj situaciji)
Bihevioralna procjena
119
Neformalno...
Mama pita sina da stavi au u sudoper
Djeak baca au
Majka nastavlja razgovor na telefonu i ignorira
Bihevioralni model
Pretpostavke
Problemsko je ponaanje funkcionalno za pojedinca (slui odreenoj svrsi).
Ponaajni deficiti poveavaju vjerojatnost ponaajnih problema.
Tretman se mora usmjeriti na funkciju nekog ponaanja.
Poeljno ponaanje mora zamijeniti nepoeljno ponaanje.
Roditelji/nastavnici igraju znajnu ulogu u procjeni i tretmanu.
Temeljni principi ponaanja
Kompetitivnost ponaanja
Poeljno prema ne poeljnom ponaanju
120
- uspjeno mravljenje
- komplimenti prijatelja
- osjeaj samokontrole raste
Alternativna ponaanja
Koja biste poeljna ponaanja eljeli umjesto problema kojega imate?
Vrste potkrepljenja
Pozitivna socijalna potkrepljenja
- Dobivanje panje (briga, eljena reakcija, emocionalni odgovor, rasprava)
- Dobivanje eljenoga predmeta ili aktivnosti (opipljive posljedice, stvari, privilegije,
aktivnosti
121
Marko
Marko je doao u rehabilitacijski centar prologa tjedna. Prije 20-tak dana zadobio je ozlijedu
glave u prometnom udesu. Upuen je na psihologijsku procjenu kako bi se odredio opseg
kognitivnog oteenja. Koje biste mjere koristili u procjeni?
lijeniki pregled (neurolog),
procjena mentalnog statusa,
opaanje ponaanja,
test inteligencije,
neuropsihologijski testovi,
intervju sa znaajnim drugim osobama - heteroanamneza
Nina
Nina se osjea depresivno. Izolirala se od obitelji i prijatelja, nije sposobna za rad. Njezina
obitelj strahuje da bi nina mogla poiniti suicid. Obratili su se psihologu za pomo i savjet.
Koje biste mjere koristili u procjeni?
Kliniki/strukturirani intervju,
upitnik linosti MMPI-2,
ek liste ili skale procjene (npr. Beck Depression Inventory BDI),
izborno: projektivne tehnike TAT, Rorschach
122
Nikola
Nikola sporo napreduje u koli u odnosu na vrnjake. U koli je nemiran i agresivan i s
izrazitim naporom i tekoama obavlja svoje domae zadae. Uiteljica razmilja o
ponavljanju razreda i moli miljenje psihologa. Koje biste mjere koristili u procjeni?
kliniki intervju,
procjena ponaanja i
opaanje u terapiji i u koli,
lijeniki pregled - neurolog, pedijatar, okulist, ORL
ek liste za procjenu nastavnika i roditelja ili skale procjene,
testovi inteligencije i postignua.
Nepoznati mukarac
Mukarac dolazi na hitni trakt bolnice. Konzultiraju psihologa: mukarac ne zna svoje ime, ne
moe rei u kojem gradu ivi, niti zna objasniti kako je doao do bolnice. Koje biste mjere
koristili u procjeni tog pojedinca?
lijeniki pregled
procjena mentalnog statusa
strukturirani kliniki intervju
procjena kognitivnog funkcioniranja - pamenje
123
DSM-IV
Temeljne karakteristike
Pet osi koje opisuju cjelovitu kliniku prezentaciju
Jasni kriteriji za poremeaje
Poremeaji su kategorizirani u vee skupine
Empirijski temeljena klasifikacija
DSM-IV osi
Os I. vei poremeaji
Os II. stabilniji, trajniji problemi (npr. poremeaji linosti, mentalna
retardacija)
Os III. medicinska stanja povezana uz abnormalno ponaanje
Os IV. psihosocijalni problemi
Os V. globalna klinika procjena adaptivnog funkcioniranja
Pitanja za razmiljanje
Mogu li prednosti dijagnoze prevazii njezine potencijalne nedostatke?
Je li taj odnos razliit za djecu i informacije (biljeke) dobivene iz kolske
dokumentacije negoli za odrasle i informacije dobivene iz medicinske dokumentacije?
124
125
Podaci su
korelati
ponaanja
Podaci su
znakovi
ponaanja
Izvori
Obrada
podataka:
informacija:
intervju,
formalna i
testovi,
neformalna
opaanje,
subjektivna
osobna
prosudba i FAP
dokumentacija
Niska do
Razliite Izvori podataka
Obrada
umjerena
teorije
intervju,
informacija:
razina
testovi,
formalna
zakljuivanja
opaanje,
statistika
osobna
analiza
dokumentacija
podataka
Visoka razina Psihoanalitika
Izvori
Obrada
zakljuivanja
ili
podataka:
informacija:
fenomenoloka
intervju,
neformalna
teorija
testovi,
subjektivna
opaanje,
prosudba
osobna
dokumentacija
126
Psihologijski nalaz
Karakteristike:
Jasnoa (primjerene duine, ne pretjerati u tehnikim informacijama, jasnoa
jezika)
Relevantnost (obzirom na cilj procjene)
Korisnost (informacije koje nisu dostupne iz drugih izvora, ne pretjerano
openite)
Struktura nalaza
Podaci o klijentu i cilj ispitivanja
Sadanji status klijenta (izgled, simptomi, manifestne karakteristike linosti, brani
status, posao)
Intelektualno funkcioniranje (opisno IQ, pojedinane intelektualne funkcije, nain
miljenja i rjeavanja problema, intelektualna efikasnost)
Struktura i dinamika linosti (crte, tendencije, afektivni status, motivacija, dominantni
konflikti)
Dijagnostika klasifikacija i preporuke (dijagnoza, odgovor na specifina pitanja
koja se nalaze u uputi za procjenu, preporuke za tretman ili daljnju procjenu)
127
Koji su potencijali?
Kakva je prognoza?
Kako pomoi ispitaniku?
128