SPECIJALNE TEME U FIZIOTERAPIJI I

Fizioterapija u pedijatriji uvodna vjeba

Vesna eper, bacc.physioth.

FIZIOTERAPIJSKI PROCES
Prikupljanje subjektivnih informacija
RODITELJI.
Prikupljanje objektivnih podataka.
Provoenje testova i mjernih postupaka.
Izrada plana i programa terapije.
Evaluacija i dokumentiranje.

SUBJEKTIVNE INFORMACIJE
Podaci iz perioda trudnoe.
Podaci s poroaja i ranog postpartalnog perioda.
Postojanje imbenika rizika.
Povijest sluaja sa stajalita roditelja.
Podaci o ponaanju djeteta.
Specifinosti u odnosu s okolinom.

IMBENICI RIZIKA
Uzroci ometanja normalnog razvoja
djeteta (10(10-30% sluajeva).
Najea podjela:GENETSKI,
PRENATALNI, PERINATALNI,
POSTNATALNI.

KRITERIJI OPTIMALNIH OPSTETRIKIH STANJA (Prechtl,

1965.)
Dob majke
primipara 18 30, multipara 20 30
Majin legalni status
udata
Broj poroaja
16
Prethodni pobaaji
02
Pelvis
bez disproporcija
Lues
ne
Rh antagonizam
ne
Inkompatibilitet k.g.
ne
Uhranjenost
dobra
Hemoglobin
70 % i vie
Krvarenje u trudnoi
ne
Infekcije u trudnoi
ne
RTG u trudnoi
ne
Toksemija u trudnoi
ne
Krvni tlak
ne znaajno iznad i ispod 135/90
Albuminurija
ne
Emocionalni stres
ne
Kronine bolesti
ne
Infertilitet (2 god.)
ne
(preuzeto s predavanja Klai Irena)

POROAJ

Dvojke i multipli porodi

Porod
Trajanje prvog doba
Trajanje drugog doba
Trudovi
Medikacija majke
Amnionska tekuina
Ruptura amniona

(preuzeto s predavanja Klai Irena)

ne
spontani
6 24 sati
10 min 2 h
srednji i jaki
kisik, lokalna anestezija
ista
ne vie od 6 sati

FETALNI FAKTORI

Intrauterini poloaj
Gestacijska dob
Fetalna prezentacija
Srana akcija
Puls (drugo doba)
Zavoji pupane vrpce
Prolaps pupane vrpce
vorovi pupane vrpce
Infarkt placente
Nastup disanja
Oivljavanje

(preuzeto s predavanja Klai Irena)

vertex
38 41 tjedan
vertex
uredna
100 160
ne
ne
ne
ne ili mali
tijekom 1 minute
ne

IMBENICI RIZIKA
Prenatalni:

dob, loi sociosocio-ekonomski uvijeti, bolesti

majke, uzimanje lijekova u trudnoi, zraenje, krvarenje u
trudnoi, kirurki zahvati.

Perinatalni

(komplikacije u porodu): poloaj ploda,

posteljice i pupkovine, trajanje poroda, poroajna asfiksija,

nain dovravanja poroda (pomagala, op.), poroajna masa
nedonesenost, prenesenost.

Postnatalni:

(komplikacije nakon poroda):

hiperbilirubinemija, hipoglikemija, respiratorni distres,

infekcije, trovanja, traume.

OBJEKTIVNI PODACI
Procjena miinog tonusa.
Procjena pokretljivosti.
Procjena refleksne aktivnosti.
Asocirane reakcije, kompenzacijske
strategije.

Procjena funkcionalnih sposobnosti

djeteta.
Procjena senzorike.

NORMALAN MOTORIKI RAZVOJ

Uspostavljanje i sazrijevanje
posturalne kontrole:
- Normalan posturalni tonus
- Normalna reciprona inervacija
- Diferencijacija masovnih primitivnih obrazaca u selektivne i
diferencirane.

MOTORIKE REAKCIJE
Reakcije preivljavanja

(sisanje, gutanje,

treptanje, disanje).

Primitivne reakcije

(Moro, palmarni i plantarni

grasp, automatski hod itd.).

Tonike reakcije

(simetrina i asimetrina tonika

reakcija vrata, pozitivna potporna reakcija, tonika reakcija
labirinta, asocirane reakcije).

Patoloke reakcije

OEKIVANO
REFLEKS

RAZDOBLJE

PATOLOKI SIMPTOM

PRISUTNOSTI
OROFACIJALNI REFLEKSI
Bapkin

0 4 tj.

+ 6 tj.

Rooting

0 3 mj.

+ 6 mj.

Sisanja

0 3 mj.

+ 6 mj.

Lutkinih oiju

0 4 tj.

+ 6 mj.

Optiki,

Tablica 1. Primitivni refleksi (Mejaki

Bonjak)

akustiki doivotno

refleks mirkanja
EKSTENZORNI REFLEKSI
Primitivna

potporna 0 4 tj.

+ 3 mj.

reakcija nogu
Suprapubini refleks
Kriani

0 4 tj.

+ 3 mj.

refleks 0 6 tj.

+ 3mj.

automatskog 0 4 tj.

+ 3mj.

ekstenzora
Refleks
hoda
REFLEKS HVATANJA
ake

0 5 mj.

+ 6 mj.

Stopala

0- 12 mj.

+ 12mj.

Galant

0 4 mj.

+ 6 mj

Moroo

0 3 mj.

+ 4mj.

Novoroene

Dojene 3 mjeseca

Dojene nakon 3.mjeseca

Dojene iza 1010-og mjeseca

MJERNI INSTRUMENTI I TESTOVI

Evaluacija napretka: GROSS MOTOR FUNCTION

MEASURE, PEDIATRIC EVALUATION OF DISABILITY
INVENTORY, TODDLER AND INFANT MOTOR EVALUATION,
CANADIAN OCCUPATIONAL PERFORMANCE MEASURE.

LANOVI TIMA
Fizioterapeut
Radni terapeut
Defektolog rehabilitator
Logoped
Lijenik neuropedijatar
Lijenik fizijatar
Psiholog za dijete i obitelj,
Ostali lijenici specijalisti (genetiari,
gastrolozi, oftalmolozi itd).

BABY HANDLING
Terapeutski nain
postupanja s
djetetom.
CILJ: osigurati vie
dnevnih aktivnosti s
normalnim tonusom,
normalnim
obrascima
mobilnosti i
stabilnosti.

POZICIONIRANJE

Postupak osiguranja vanjske posturalne potpore.

SVRHA: kompenzacija unutarnje nestabilnosti.
PODRZUMIJEVA: este promjene poloaja, poloaj
koji odgovaraju dobi djeteta.

METODA KONDUKTIVNE
EDUKACIJE
Andras Pto osniva metode.
Metoda razvijena za potrebe rada s
djecom s CPCP-om.
Primjenuje se i kod odraslih osoba MSMSom.

TO JE KONDUKTIVNA
EDUKACIJA?
Proces uenja, ne terapija, ili tretman.
Razvijena kroz rad s pojedincima, ili
grupom s motornim poremeajima.
Primjenjuje se kod svih dobnih skupina.
Potie razvoj pokreta, govora i
mentalnih funkcija istovremeno.

PRIMARNI CILJEVI
Razvoj kognitivnih funkcija.
Aktivno uee u drutvu.
Jedinstven edukacijski program
mogunost ukljuivanja u posebne i
redovne k.
Razvoj procesa namjere kod djece.

RAZVOJ ORTOFUNKCIONALNOSTI
Aktivna uloga pojedinca.
Socijalno prilagoen, svjestan vlastitih i
tuih potreba.
Uenje strategija kako ivjeti usprkos
problemima bolesti.

ELEMENTI KONDUKTIVNE
EDUKACIJE
Konduktor.
Program.
Serija zadataka.
Namjera.
Grupa.

POMAGALA U UENJU

KINEZIOLOKA TERAPIJA PO
VOJTI
Terapija refleksnom lokomocijom.
Primjenjuje se i kao kinezoloka dg.
Procjena spontane motorike, poloajnih
reakcija, miinog tonusa i primitivnih
reakcija.

Sastoji se od REFLEKSNOG OKRETANJA

I REFLEKSNOG PUZANJA.
Tono odreeni poetni poloaji.
REFLEKSNE TOKE na tijelu preko kojih
se vri pritisak u zadanom smjeru.
TERAPIJSKA OGRANIENJA: epilepsija,
mentalna retardacija, smetnje osjetila.

1. Refleksno puzanje

1a.Refleksno puzanje u djece

2.Refleksno okretanje

2a.Refleksno okretanje u djece i

odraslih

2b. Refleksno okretanje druga

faza

2c. Refleksno okretanje u djece i

odraslih druga faza

POLOAJNE REAKCIJE

1. Vojtina reakcija

2. Trakcijska proba

3. Vertikalna suspenzija po
Peipertu (1927)

4. Vertikalna suspenzija po
Collisu

5. Horizontalna suspenzija po Collisu

6. Landau reakcija

7. Aksilarna proba

Tablica 2. Usporedba reakcija kod zdravog i rizinog djeteta ( izvor: Majki M., Klinika kineziterapija )
Reakcija zdravog djeteta

Vojtina reakcija

Landau reakcija

Aksilarna
suspenzija

Reakcije rizinog djeteta

INDIKACIJE ZA TERAPIJU
Srednje i teke centralne smetnje koordinacije.
Blage asimetrine smetnje koordinacije.
Miini i neurogeni torticollis.
Periferne lezije ivaca.
Spina bifida + hidrocephalus.
Kongenitalne miopatije.
Down sindrom.
Displazija kukova.

PROVOENJE TERAPIJE
Timska suradnja.
Edukacija roditelja.
3-4x dnevno/20ak min.
Pla tijekom 11-3god. POELJAN!

MONTESSORI (dr. Maria Montessori)

Tijekom predkolske dobi u djeteta se
mijenjaju razdoblja posebna osjetljivosti.
Prijemljivost za usvajanje odreenih znanja.
6 razdoblja (razvoj jezika, razvoj pokreta, razvoj
drutvenosti, reda, osjetilne percepcije i finih pojedinosti).
Zadatak odraslih: slijediti potrebe djeteta, organizirati
okolinu omoguiti iskoritavanje pojedinih razdoblja.

Djetete stjee: koncentraciju, usklaenost pokreta,

sposobnost slobodnog izabiranja, odgovornosti, red, volju i
ustrajnost.

MONTESSORI VJEBE
VJEBE PRAKTINOG IVOTA: osposobljavanje
djeteta da se samostalno brine za sebe, svoju okolinu i za druge
ljude.

VJEBE ZA RAZVOJ OSJETILNOSTI:

razlikovanje prostornih dimenzija, boja i oblika kao vjebe
osjetila vida; razlikovanje povrina i opaanje teine kao vjebe
osjetila dodira; razlikovanje zvuka, temperature, okusa i mirisa
kao vjebe za osjetila sluha, topline, okusa i mirisa.

VJEBE GOVORA: potiu imenovanje, opisivanje,

razgovor, slaganje rijei uz pomo slova i uvjebavanje pisanja.

KOZMIKI ODGOJ:

potaknuti dijete na razumijevanje

meuovisnosti svega ivoga i istraivanje svijeta.

OSNOVNI PRINCIPI MONTESSORI PEDAGOGIJE

1.

PRINCIP "APSORBIRAJUEG DUHA": Dijete je poput spuve koja upija sve oko sebe.

2. PRINCIP PROMATRANJA: Promatranjem utvrujemo djetetove potrebe.

3. PRINCIP DISCIPLINE: Dijete se ui odgovarajuim ponaanjima.
4. PRINCIP RADNOG INSTINKTA: Radni instinkt je izraeniji odnosno snaniji ukoliko postoji sloboda izbora,
disciplina i odgovarajui red unutar djetetovog okruenja.
5. PRINCIP SAMOSTALNOSTI: Posredstvom materijala djetetu treba omoguiti razvoj samostalnosti.
6. PRINCIP MIROVANJA (TIINE!): Vjebanjem tiine dijete uspijeva dosei svoj unutarnji mir putem ega se na
diskretan nain razvija njegova aktivnost.
7. PRINCIP KONTROLE NAD POGREKAMA: Rad s materijalima podeen je tako da dijete samo zapazi pogreku.
Dijete se ne smije osjeati kao da je pogrijeilo ili da je neshvaeno!
8. PRINCIP HETEROGENOSTI GRUPE: Grupa nije sastavljena prema kronolokoj dobi. Mlaa djeca ue od svojih
starijih prijatelje u igri.
9. PRINCIP "TRI VREMENA": Novi se sadraji ue kroz tri stupnja:
a. Povezivanjem smislenosti s odreenim ponaanjem
b. Ponovnim upoznavanjem s imenovanim objektima
c. Ponavljanjem povezivanja objekata sa odreenim ponaanjem

HALLIWICK KONCEPT
Najpoznatija metoda obuke plivanja
plivanja
osoba
osob
a s invaliditetom.
invaliditetom.
Sinergija individulanog pristupa i grupnog
rada..
rada
Razvoj sposobnosti na individualnom
nivou..
nivou
Socijaln
ocijalna
a interakcij
interakcija.
a.

TEN POINT PROGRAM

Reakcije tijela u vodenom mediju.
Od adaptacije na vodu do osnovnih
pokreta plivanja.
Postizanje kontrole pokreta kroz
rotacije.

1. Mentalna prilagodba
Odgovarajui
odgovor pojedinca
na promjenu medija,
na neki zadatak, ili
situaciju.
Kako pravilno disati?
Zadatak: prilagodba
na razlike u nainu
kretanja na suhom i
vodi.

2. Disengagement - oslobaanje

Osoba u vodi postaje sve vie fiziki i

psihiki neovisna.
Zadatak:
a) Formirati krug u vodi i udaljavati se sve vie od drugih.
b) Pridravati se za rub bazena, ili instruktora i voziti bicikl u vodi
zatvorenih oiju.

3. Transferzalna rotacija

Pokreti oko transferzalne osi u

sagitalnoj ravnini.
Pokreti u smjeru naprijed nazad.

4. Sagitalna rotacija

Pokreti oko sagitalne osi u frontalnoj

ravnini.
Pokreti odmicanja i primicanja,
elongacije trupa u stranu.

5. Longitudinalna rotacija

Pokreti oko vertikalne osi u

horizontalnoj ravnini.
Pokreti okretanja u jednu i drugu
stranu.

6. Kombinirana rotacija

Kombinacija sva tri oblika rotacija.

Iz leeeg poloaja sjesti, okrenuti se i
odmaknuti u desnu stranu.

7. Uzgon

Stjecanje osjeaja kako e voda osobu

izbaciti na povrinu.
Naziva se jo i mentalna inverzija
osoba mora promjeniti razmiljanje
kako u vodi nee potonuti, ve plutati
na povrini.

8. Ravnotea u mirovanju

Plutanje u vodi mirno i relaksirano.

Zavisi od sposobnosti osobe u postizanju
mentalne i fizike kontrole.
Mogue lake izvoenje drugih
aktivnosti u vodi.

9. Turbulencija

Dok pluta na vodi, instruktor povlai

osobu kroz vodu, dok pliva treba
kontrolirati neeljene rotacije.
Osjeaj turbulencije vode, izvodi se u
svim smjerovima, prema dolje i
naprijed.

10. Jednostavna progresija,

osnovni pokreti u plivanju

Razvoj od osnovnih propulzivnih

pokreta do zamaha.