PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

USTAVNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-Ustavno pravo nije samo pravna ve i politoloka disciplina, ponajprije po svom predmetu,
a dijelom i metodama kojim se slui u njegovu izuavanju. Ustavno pravo i politike znanosti
imaju istovrsni predmet znanstvenog interesa, a to su politike institucije i politiki sustav to
obuhvaa sve politike institucije koje su se razvile i postoje u okviru odreene drave.
Ustavno pravo prvenstveno zanima pravna slika politikih institucija, odnosno kako bi one
trebale i morale djelovati sukladno normama pravnih propisa koji ih ureuju.

1. O POJMU POLITIKE I VLASTI- Politike su institucije one drutvene institucije to

nastaju i djeluju u podruju drutva koje se naziva politikom. Politika obuhvaa svjesnu
djelatnost kojom se neka drutvena skupina nastoji usmjeriti da bi se ostvarili njeni odreeni
ciljevi. Vlast odreujemo kao mogunost provedbe volje i unato otporu onog ili onih prema
kojima je upuena. Djelotvorna moe biti samo ona vlast ije se odluke prihvaaju preteito
dobrovoljno, a ne zbog sankcija koje kao krajnje sredstvo stoje iza njih. Politika je borba za
vlast, jer vlast omoguuje pojedincima gospodarske i druge koristi, a isto tako je i djelatnost
kojom se usklaivanjem pojedinanih i posebnih interesa osigurava oblikovanje zajednikog
interesa bez ega je nemogue ostvariti njezine ciljeve.

2. PREDMET USTAVNOG PRAVA

-Za odreivanje predmeta Ustavnog prava relevantan je pojam dravne politike. Dravna
politika je sustav institucija kroz koje se oblikuje i ostvaruje u cjelini i u svim njezinim
dijelovima politika vlast u odreenoj dravi. Politike institucije koje ine predmet ustavnog
prava su svi oni dravni i nedravni politiki subjekti(tijela dravne vlasti-zakonodavne,
izvrne, upravne i sudske, politike stranke, interesne skupine, vodee politike osobe, i
sloen sustav njihovih povratnih meusobnih odnosa kroz koje se oblikuje i ostvaruje dravna
politika, odnosno dravna politika vlast.

3. TEMELJNA OBILJEJA ODNOSA PRAVA I POLITIKE

Pravo je izraz odreene politike i svaki je pravni propis vie ili manje politika odluka.
Politika vlast nastoji ostvariti potpuniji stupanj legitimiteta, a pravni sustav jedan je
od sredstava za tu svrhu. Pravni propisi ive tek svojom primjenom.
4. ODNOS USTAVNOG PRAVA I POLITIKIH ZNANOSTI
Ustavno pravo se ne moe odvojiti od politike. Ustavno pravo izuava institucije koje su
regulirane pravom, odnose norme i zbilje, i kako se te norme ostvaruju u zbilji. Politologija
izuava sve politike institucije bez obzira da li su odreene pravom. Teite se polae na
zbilji.

5.METODE USTAVNOG PRAVA

Prouavale su i analizirale ustavne pravne norme, objanjavale su namjere ustavotvorca,
traile su praznine i neloginosti u ustavnim i zakonskim tekstovima.
- Normativistika metoda (njome se prouavaju i analiziraju ustav. Pravne norme-ne
vodi dovoljno rauna o stvarnosti)
- Usporedna metoda (usporeuje pol. Inst. od njihova zaetka do ostvarenja u politikoj
zbilji-predstavlja most koji spaja ustavno pravo i politike znanosti)
- Povijesna metoda (politike institucije moemo shvatiti ako upoznamo povijest
njihova razvitka.

6. SADRAJ USTAVNOG PRAVA

U prvu skupinu moemo svrstati sve one pravne norme kojima se ureuju meusobni odnosi
ovjeka i graanina te drave, odnosno njenih tijela i organa u sloenom povratnom procesu
oblikovanja i ostvarivanja pravnog poretka. PRAVA I GENERACIJE- su ponajprije osobne
slobode i prava ovjeka graanina koje drava jami svakom ovjeku na teritoriju svoje

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
drave, bio on dravljanin te drave ili ne.. Osobna su prava-pravo na ivot, nepovredivost
slobode i osobnosti ovjeka, zabrana zlostavljanja, te zabrana prisilnog i obvezatnog rada .
-politika prava i slobode kao to jer birako pravo, sloboda tiska i drugih oblika javnog
priopavanja, sloboda okupljanja i udruivanja, pravo slanja pritubi.
-deklaracija prava ovjeka i graanina iz 18 st.
- amerika deklaracija nezavisnosti 1776 god,
- francuska deklaracija o pravima ovjeka 1789 god,
II GENERACIJE-socijalna i kulturna prava, kao to su: pravo na rad, pravo na zaradu i
dostojanstven ivot, pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji, socijalnu sigurnost i
socijalno osiguranje, pravo na trajk, pravo na zatitu obitelji, djece i nemonih osoba, te
slobodu znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.
III GENERACIJE-pravo na zdrav ivot ovjeka i sklop ekolokih prava, zatita prirode i
ljudskog okolia te zdravlje ljudi.
U drugu skupinu pravnih normi moemo svrstati sve pravne norme kojima se ureuje
ustrojstvo dravne vlasti. Sve pravne norme ove skupine moemo podijeliti na norme kojima
se utvruju temeljna naela iz kojih se oblikuje i izvodi ustrojstvo dravne vlasti. Ta temeljna
naela su: naelo narodnog suvereniteta, naelo diobe vlasti, naelo predstavnike vladavine
koje se temelji na viestranakom demokratskom sustavu, te naelo primjene odreenog
stupnja decentralizacije u odnosima izmeu sredinjih i podrunih dravnih tijela.

U krug pravnih normi druge skupine pripadaju i pravne norme kojima se utvruje:
- koja su to temeljna dravna tijela(zakonodavna, izvrna, upravna, sudska ),
- ureuje postupak imenovanja i odgovornost svakog od temeljnih dravnih tijela,
- ureuje djelokrug ovlasti temeljnih dravnih tijela,
- utvruju meusobni odnosi temeljnih dravnih tijela i to horizontalni(odnosi prema funkciji razliitih
dravnih tijela na istoj razini obavljanja dravne vlasti), i vertikalni ( odnosi dravnih tijela na
razliitim podrunim razinama obavljanja dravne vlasti- u pravilu odnosi centralnih i necentralnih
tijela,
-ureuje nain rada i odluivanja, postupak donoenja akata i drugih odluka u djelokrugu temeljnih
dravnih tijela.

U treu skupinu pravnih normi spadaju pravne norme kojima se ureuje sloen
povratan splet odnosno sveza odnosa izmeu nedravnih politikih subjekata kao to
su interesne skupine-primjer sindikat, a napose politike stranke i drave odnosno
njenih tijela.
7. IZVORI USTAVNOG PRAVA-Pravni oblici u kojima se donose norme ustavnog
prava nazivaju se Izvori ustavnog prava
- PISANI IZVORI- pisani Ustav je najvii opi pravni akt (kruti ustav) u kojem se nalazi
preteit broj normi ustavnog prava.
- ORGANSKI ZAKONI po pravnoj snazi su ispod ustava, ali iznad ostalih zakona.
organski su zakoni oni kojima se ureuju nacionalna prava, a koje Zastupniki dom donosi
2/3 veinom glasova svih zastupnika, te zakoni kojima se razrauju Ustavom utvrene
slobode ovjeka i graanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela,
te ustrojstvo lokalne samouprave i uprave, a koje Zastupniki dom donosi veinom glasova
svojih zastupnika.Izvori su ustavnog prava svi zakoni ili dijelovi zakona, a to isto vrijedi i za
podzakonske ope akte, to sadre norme ustavnog prava.
POSLOVNICI- njima se razrauju ustavne norme o nainu rada dravnih tijela, utvruju
postupak odluivanja unutar njih, odnosno donoenje akata i drugih odluka koje su u
njihovom djelokrugu. Kao izvor ustavnog prava vani su i poslovnici predstavnikih tijela i
njihovih domova, kao i poslovnici vlade kao to je primjerice ustavni sud. U RH izvor

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ustavnog prava su poslovnici Zastupnikog doma i upanijskog doma Sabora, te Poslovnik
Ustavnog suda RH.
Osim poslovnika, od podzakonskih opih akata kao izvori ustavnog prava javljaju se i uredbenjih donose dravna tijela, vlade i dravni poglavar. Kao samostalni izvor ustavnog prava
mogu se javiti samo Uredbe iz nude, a one se donose u stanju kad je onemogueno redovno
djelovanje dravne vlasti (ratno stanje, stanje neposredne ugroenosti). Ustav, organski,
zakoni, zakoni i podzakonski akti su pisani izvori pisanog prava. Nepisani izvori ustavnog
prava su ustavnopravni obiaji.Ustavni obiaj moe se razviti u dva sluaja. Prvo, kad ni
ustav, ni zakon ni bilo koji drugi pisani izvor ne ureuje odreeni politiki odnos ili cjelovitu
polit. Instituciju, a drugi sluaj je kad se ustavom ili drugim pisanim izvorom ustavnog prava
politiki odnos ili institucija ureuje nedovoljno odreeno.Tako nastaje ustavni obiaj kao
dopuna ustava (secundum constitucione et praeter constitutione). Ustavni obiaji mogu samo
nadopunjavati praznine pravno gledajui, te pruati rjeenja u sluajevima nejasnog ili
vieznanog normiranja u ustavu ili drugom pisanom izvoru prava. Ustavni obiaji mogu se
mjenjati pisanim izvorom ustavnog prava ili postupno oblikovanjem novog sadrajno
suprotnog ustavnog obiaja, i to je iskljuivo pravni odnos.
8. POJAM USTAVA-MATERIJALNI I FORMALNI USTAV
Ustav u materijalnom smislu obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u odreenoj dravi,
bez obzira da li je rije o ustavu kao zasebnom pisanom opem pravnom aktu, organskom
zakonu, zakonu, podzakonskom opem aktu ili ustavnom obiaju.
Ustav je u formalnom smislu pisani opi pravni akt koji nosi naziv Ustav, a koji u pravilu
obuhvaa preteit broj normi ustavnog prava odreene drave.Zbog toga se ustav u
formalnom smislu esto naziva KODIFICIRANI ustav. Ustav u formalnom smislu je
svojevrsni politiki akt. Ustav u formalnom smislu je kruti ustav. Ustavi koji su prema pravnoj
snazi izjednaeni sa zakonima su meki ustavi. Primjer je Francuski Ustav iz 1830, te Ustav Sardinije i
Piemonta iz 1848 koji je nakon ujedinjenja Italije postao Ustav Italije i bio na snazi do 1947.Mekki su
ustavi bili i neki komunistiki ustavi-npr. Ustav Sovjetske Rusije iz 1918 i Kineski Ustav 1975.

9. PISANI I NEPISANI USTAV

Pisani ustav je temeljni oblik u kojem se u razliitim vrstama opih pravnih akata nalaze
norme ustavnog prava. Nepisani je ustvari sinonim za sustav ustavnih obiaja to postoje u
odreenoj dravi.
10.DIOBA USTAVA U FORMALNOM SMISLU PREMA NAINU DONOENJA
-Ustavna povelja ili oktroirani ustav je formalno ustavnopravno jednostrani akt monarha
kojim samoograniuje svoju vlast, donosei ustav kojim dijeli vlast izmeu sebe i
predstavnikog tijela odnosno naroda(franc. Ustav kojeg je 1814 oktroirao Louis 18, te ustav
Kraljevine Jugoslavije kojeg je 1931 oktroirao kralj Aleksandar.
-Ustavni pakt-ustavnopravni dvostrani akt monarha i naroda koji njegovu donoenju
sudjeluje preko predstavnikog tijela (francuski ustav iz 1791)
- Narodni ustavi-njega donosi ili mijenja narod neposredno na ustavotvornom referendumu ili
to ini predstavniko tijelo naroda. Ustavnozbiljski narodni ustav donosi se u razliitim
dravama na vie ili manje demokratski nain ovisno o zbiljskom stupnju njihove
demokratinosti.
11.KRUTI I MEKANI USTAV
KRUTI USTAVI su ustavi koji se mogu mijenjati odnosno revidirati samo na nain koji se
razlikuje od naina donoenja i mijenjanja zakona.
MEKI USTAVI su ustavi koji se mogu mijenjati na isti nain na koji se mijenjaju i zakoni, to
znai da svaki zakon moe mijenjati bilo koju normu formalno mekog ustava.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
12. RAZLOZI KRUTOSTI USTAVA
Krutost prvih ustava proizlazi iz same ideje ustavnosti. Dva su temeljna razloga prihvaanja
ideje o krutosti, odnosno nadzakonskoj pravnoj snazi ustava. PRVI OSNOVNI RAZLOGTvorci prvih ustava polazili su od postavki kole prirodnog prava i koncepcije ustava kao
obnavljanja drutvenog ugovora, u cilju ogranienja svih nositelja dravne vlasti, da bi se
zajamila i osigurala sloboda graanina. Ustav je shvaen kao akt u kojem ponajprije treba u
pisanom obliku zajamiti prirodna ovjekova prava. Drugi osnovni razlog prihvaanja
krutosti ustava ako je ustav zakon za zakonodavca, jer odreuje njegova prava i dunosti,
onda je prirodno da on ima veu pravnu snagu od zakona jer je to pravni uvjet da se zakoni i
njega izvode i da s njime budu sadrajno i prema nainu donoenja usklaeni.1793 kruti
Ustav Francuske je sruen. Krutost ustava je pravna injenica koja ne utjee na njegovu
trajnost ni na uestalost njegovih promjena prema oteanom postupku koji predvia. Krutost
ustava ima veoma vanu pravnu posljedicu: njegovu viu pravnu snagu od zakona.

13. STUPNJEVANJE KRUTOSTI USTAVA

Najvii stupanj krutosti ustava bilo bi kad bi ustav sadravao opu zabranu da ga se mijenja, i
on bi bio vjean.
Slijedei stupanj prema sve manjoj krutosti je ako se ustavom zabrani njegovo mijenjanje u
cjelini, ali samo na odreeno vrijeme. Trei stupanj krutosti dolazi do izraaja kad ustav
trajno zabranjuje mijenjanje nekih tono odreenih normi, a zabrane se najee odnose na
promjenu ustavom propisanog oblika vladavine.
Najmanji stupanj krutosti ustava postoji kad ustav naelno doputa svoje mijenjanje i u cjelini
i u dijelovima bez ikakvog ogranienja, ali se to moe initi samo na nain koji ustav
predvia.

14. NAIN MIJENJANJA-REVIZIJSKI SUSTAVI KRUTOG USTAVA

Naine mijenjanja ili revizijske sustave krutog ustava moemo podijeliti na 2 skupine:
Prvu ine svi oni naini mijenjanja prema kojima se za promjenu ustava traio neposredno
sudjelovanje birakog tijela naroda-referendum. Referendum moe biti apsolutno
obvezatan(raspisuje se za svaku promjenu ustava), relativno obvezatan ( ako se raspisuje za
mijenjanje nekih unaprijed odreenih normi u ustavu). Suvremeni ustavi najee propisuju
fakultativni ustavotvorni referendum kod kojeg se referendum moe raspisati za svaku
izmjenu ustava, ali ne mora ni za jednu, a da li e se raspisati ili ne odluuje predstavniko
tijelo.
Drugu veliku grupu ine svi oni naini mijenjanja prema kojima o cjelovitoj ili djelominoj
promjeni ustava odluuje neko predstavniko tijelo naroda-ustav.skuptina, konvent ili dr.
zakonodavno tijelo.
Bez obzira na koji se od naina primjene odnosno sustava revizije ustavom propie mogue je
primijeniti 2 tehnike mijenjanja ustava. PRVA JE TEHNIKA ustavnog zakona (izmjena), a
DRUGA TEHNIKA ustavnih amandmana (dopuna).
15. PROMJENA USTAVA RH
Ustav RH prihvaa za svoje mijenjanje sustav redovitog zakonodavnog predstavnikog tijela, te
fakultativni ustavotvorni referendum. Pravo da predloi izmjenu Ustava RH ima najmanje 1/5
zastupnika u Zastupnikom domu Sabora, predsjednik Rh i Vlada RH-l.136 Ustava.Konanu odluku
o promjeni ustava uz prethodno miljenje upanijskog doma, Zastupniki dom donosi 2/3 veinom
glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglaava Zastupniki dom Sabora-l.138 i 139
Ustava.Predsjednik R moe raspisati referendum o prijedlogu izmjene Ustava samo na prijedlog Vlade
i uz supotpis predsjednika Vlade.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
16.STRUKTURA I TEMELJNA OBILJEJA SADRAJA USTAVA
1. Normativni dio-ustavne norme u lancima)
2.proslov ili preambula(tko, volja, povjest)
3. posebne dodatke-anex(na koje se upuuje u normativnom djelu ustava)
USTAV RH obuhvaa 9 dijelova sa 142 lanka, pripada meu krae europske ustave.
OBLICI DRAVNE VLASTI
-sustav predsjednike vlade
-Polupredsjedniki sustav
-ista parlamentarna vlad
-Skuptinska vlada

II -POJAM I RAZVITAK USTAVNE VLADAVINE

1. USTAV I USTAVNA VLADAVINA
Ustav je najvii i temeljni zakon u dravi. To je akt kojim se uspostavlja politiki i pravni
poredak, pa s njime moraju bit usuglaeni svi akti i postupanja javne vlasti i graana.
Ustavna vladavina oznaava oblik ureenja politike zajednice u kojoj je vlast, pa i najvia,
ograniena ustavom i pravom.
Konstitucionalizam je izraz koji obuhvaa skup politikih teorija kojima je zajedniko da
zahtijevaju da javna vlast u obavljanju svojih funkcija mora potivati ogranienja i pravne
postupke koje ureuje zakon i ustav.
CARL LOEWENSTEIN uveo je podjelu ustava glede njegova ozbiljenja i odnosa prema
ustavnoj vladavini, pa razlikuje:
- normativni ustav-onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine, i doista je ozbiljen
u ivotu, te usmjerava demokratski politiki proces u zemlji;
- nominalni ustav-zadovoljava normativne zahtjeve sa stajalita naela ustavne
vladavine, eli ga se provesti, ali iz odreenih razloga nije u cijelosti ozbiljen u ivotu
- semantiki ustav ili ustav prema znaenju rijei, bez obzira na svoje normativne
znaajke nije uope primijenjen u ivotu glede bitnih pitanja ustavne vladavine.
2. PRVI PISANI USTAV
Najstarijim pisanim ustavom smatra se Ustav SAD donesen 1787. U europi prvi je pisani
ustav donesen 1791 u Francuskoj. Prvi ustavi su utemeljeni na naelima koja izraavaju
tadanje shvaanje demokracije kao vladavine naroda: narodni suverenitet, jednakost graana
pred zakonom, zatita sloboda i prava, dioba vlasti kao instrument njenog ograniavanja,
izborno pravo. Bit je ustava u ograniavanju vlasti.
3. PRIRODNO PRAVO I USPOSTAVLJANJE USTAVNOG PORETKA
Ideja o prirodnom pravu, kao skupini prava koje ljudsko bie stjee temeljem svog roenja i
koje je starije i nadreeno dravnom pravu, ivi u politikoj teoriji od samog njenog nastanka.
HUG Grotius se smatra osnivaem kole prirodnog prava 1583-1645. Temeljem prirodnog
prava graani imaju pravo sruiti vlast koja kri njihova prava.
Teorija drutvenog ugovora nastoji odgovoriti na pitanje kako i zbog ega je nastala drava
kao javna vlast i koja je njezina narav. Ona polazi od prirodnog stanja u kojem su ljudi ivjeli
prije nastanka drave.Ljudi da bi mogli ivjeti u miru uspostavljaju dravu i prenose na
suverena svoja prirodna prava.
4.KAKO JE MOGUE OGRANIITI VLAST
Sredstvo ograniavanja onih koji imaju vlast moe (prema shvaanju pisca JOHN LOCKE-a i
Charles de Secondat a) biti jedino dioba vlasti izmeu vie njezinih grana-zakonodavstva-

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
izvrne vlasti-sudstva. Ako su te tri vlasti objedinjene u jednom tijelu ili u 1 osobi, rezultat
moe biti samo tiranija. Samo vlast moe kontrolirati i zaustavljati drugu vlast.
5. NAIN USPOSTAVE USTAVNOG PORETKA
Mnogi zapadni pisci zakljuuju kako postoje tri mogunosti uspostavljanja ustavnog poretka:
- sluajnost-ovdje znai posebne zemlj.kult.povj. i druge okolnosti koje su odredile
ustavni razvitak neke zemlje;primjer-VB
- Nasilje- znai unutarnje revolucionarne dogaaje ili vanjski napadaj kojima je
nametnut odreeni ustav; primjer-Francuska
- Ustavni izbor-znai svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija koji e usmjeravati
politiki razvitak u smjeru ustavne vladavine.-primjer-SAD.
6. IZVORI BRITANSKOG USTAVNOG PRAVA
Britanski ustav izvodi se iz etiri izvora:
- zakoni Parlamenta
- obiajna pravila-tj. Sudske odluke
- parlamentarni obiaji i pravila
- ustavni obiaji-konvencije, i tumaenje znanstvenih autoriteta.
III SLOBODE I PRAVA OVJEKA I GRAANINA
1. PRVE DEKLARACIJE PRAVA OVJEKA I GRAANINA
Prvi narataj deklaracije prava ovjeka i graanina su (Amerika) Virdinijska deklaracija 1776,
Francuska deklaracija o pravima ovjeka 1789 u kojoj se jame prava kao to su :
- pravo na jednakost i slobodu u pravima; sloboda vlasnitvo, sigurnost i otpor prema tlaenju;
suverenitet je utemeljen na narodu, granice koritenja prirodnih prava mogu se odrediti samo
zakonom; zakon je izraz ope volje i svi graani imaju pravo osobno ili preko zastupnika
sudjelovati u njegovu donoenju. Zakon treba biti jednak za sve, nitko ne moe biti kanjen,
osim na temelju prethodno donesenog zakona i u predvienom postupku, i td.

Druga generacija :socijalna i gospodarska prava

Drugi narataj prava ovjeka i graanina su socijalna i gospodarska prava koja se javljaju
u ustavima na poetku 20 st. Znae pozitivan zahtjev dravi da pojedincima osigura
odreenu sigurnost ili ostvarivanje odreenih interesa, i da ispravlja nepoeljne uinke
djelovanja mehanizma trinog gospodarstva. Socijalna i gospodarska prava su temelj
koncepcije dravne javne dobrobiti-welfare state, intervencijske , odnosno socijalne
drave.
Trea generacija prava su prava utemeljena na svijesti o potrebi zatite ovjekove
prirodne okoline:prava neroenih ljudi, prava i drugih ivih bia ivotinja, biljaka, i na zatitu
njihova opstanka.
etvrta generacija prava su : pravo na mir, pravo na razvoj, pravo na zajedniko
naslijee, pravo na humanitarnu pomo.
2. MEUNARODNI STANDARDI PRAVA OVJEKA
Opa skuptina OUN usvojila je 10.12.1949 Opu deklaraciju o ljudskim pravima- i taj se
nadnevak slavi kao Meunarodni dan prava ovjeka. Na temelju naela Deklaracije 1966
usvojena su i 2 vana dokumenta. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima i
Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima koji su stupili na
snagu 1976.
2. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda usvojena je 1950, a
Europska socijalna povelja 1961. One danas obvezuju sve drave lanice Vijea Europe.

1.

3. EUROPSKI SUSTAV ZATITE PRAVA POJEDINACA-Pojedinac u dravama lanicama VE,

nakon to iscrpi sva domaa pravna sredstva, ima pravo zatite kod Europske komisije za ljudska
prava, ako misli da su mu povrijeena neka prava iz Konvencije. Komisija u ime pojedinca moe

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
podnijeti predmet Europskom sudu za ljudska prava. Odluke suda su obvezantne i o njihovoj
provedbi vodi rauna Vijee ministara vanjskih poslova Vijea Europe.

3. STRUKTURA USTAVNOG TEKSTA SLOBODE I PRAVA OVJEKA I GRAANINA

(hrvatsko ustavno ureenje)
Ustav RH koji se tie prava slobode ovjeka i graanina podijeljen je u tri odjeljka:
- Zajednike odredbe koje se odnose na sva jamstva sloboda i prava
- Osobne i politike slobode i prava
- Gospodarska, socijalna i kulturna prava.
4. ZAJEDNIKE ODREDBE O SLOBODAMA I PRAVIMA-najvie vrednote ustavnog
poretka
Najvie vrednote ustavnog poretka u l. 3 Ustava RH su: sloboda, jednakost, nacionalnu
ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost
vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski
viestranaki poredak.
JEDNAKOST GRAANA U PRAVIMA I SLOBODAMA- Zabrana diskriminacije po
bilo kojem temelju, i da svi graani imaju sva prava i slobode bez obzira na rasu, boju
koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno i socijalno podrijetlo, roenju, drutvenoj izobrazbi itd.
Svi su pred zakonom jednaki. Graani i stranci maju jednaka prava pred sudovima i
drugim javnim vlastima.
5. USTAVNA JAMSTVA NACIONALNE RAVNOPRAVNOSTI
-USTAV- jami pripadnicima nacionalnih manjina ravnopravnost s graanima hrvatske
narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i
zemalja slobodnog svijeta. Pripadnicima svih naroda i manjina jami se: sloboda izraavanja,
narodnosne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom te kulturna autonomija.
-USTAVNI ZAKON O PRAVIMA MANJINA-Ustavni zakon o pravima manjina donesen 1991
ureuje slijedea pitanja:
- Kulturnu autonomiju i zajednika kulturna prava manjinskih zajednica: puno potivanje
naela nediskriminacije, pravo na identitet, kulturu, vjeroispovijed, pravo na obrazovanje,
uivanje ekonomskih i pol. Sloboda, pristup medijima, te openito na podruju kulture i
obrazovanja.
- Proporcionalno sudjelovanje-u predstavnikim i drugim tijelima.One manjine iji je udjel u
stanovnitvu vei od 8%imaju pravo na zastupljenost u Saboru, vladi, tijelima sudbene vlasti
razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovnitvu -B- Pripadnici manjina iji je udjel manji od
8% imaju pravo izabrati 5 zastupnika u Zastupniki dom Sabora, a zastupnici su duni tititi i
zastupati interese manjina.
-KOTARE S POSEBNIM AUTONOMNIM STATUSOM-za one kotare gdje su manjine pri
popisu 1991 inile natpolovinu veinu.
6.GRANICE KORITENJA SLOBODAMA I PRAVIMA
Sloboda i prava mogu se ograniiti samo zakonom i to u cilju:
- zatita sloboda i prava drugih ljudi
- zatita pravnog poretka
- zatita javnog morala
- zatita zdravlja
Ustavom uspostavljeni dodatni kriteriji za mogunost zakonskog ograniavanja poduzetnike
slobode i vlasnikih prava:
- zatita interesa i sigurnosti Republike

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-

zatita prirode i ljudskog okolia

zatita zdravlja ljudi

7.OGRANIENJE SLOBODE U SLUAJU NUDE/PRAVA DRAVNE NUDE I

IZVANREDNE MJERE
U takvim prilikama kljuni dijelovi ustavnog poretka nadomjetaju se uredbama o pravu
nude, po starom rimskom naelu po kojem u pogibelji najvii zakon mora biti spas
domovine.
8. ZRELE DEMOKRACIJE I USTAV KRIZE
Svi ustavi redovito sadre odredbe u sluaju nude. Svaka demokratska zemlja uz normalni
ustav u priuvi dri i USTAV KRIZE, koji joj treba omoguiti preivljavanje i ouvanje
demokracije i u najteim prilikama.
9. ODREDBE USTAVA RH
l.17 Ustava predvia da se sloboda i prava zajamena Ustavom mogu ograniiti u
slijedeim situacijama:
-Ratno stanje
- Neposredna ugroenost neovisnosti i jedinstvenosti Republike
- Velike prirodne nepogode
10. OSOBNE SLOBODE I PRAVA1.TEMELJNE ODREDBE U HR USTAVU
1.-Pravo na ivot slobodu i integritet osobnosti-U RH nema smrtne kazne., U l.22 Ustava se
navodi: nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kad je to odreeno zakonom o
emu odluuje sud.
2. PRAVA UHIENIH I OSUENIH OSOBA
.Presumpcija nedunosti-l.28 Ustava- Svatko je neduan i nikoga se ne moe smatrati
krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.Tek
nakon pravomonosti presude odreena se osoba moe smatrati krivcem za odreeno djelo.
Uhienje-Policija mora imati pravo liiti slobode odreene osobe, l.24 Ustava propisuje:
Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog
naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode.
Prema stavku 2 l.24, redarstvo moe i bez sudbenog naloga uhititi osobu protiv koje postoji
osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo odreeno zakonom, ali uz obvezu da
takvu osobu odmah privede sudu, a uhiena osoba mora biti obavijetena o razlozima
uhienja. Uhiena osoba ima se pravo aliti nadlenom sudu, a sud je duan odluiti o
zakonitosti lienja slobode.Pritvorenik se moe pustiti da se brani sa slobode uz zakonsko
jamstvo. Jamstvo znai polaganje od suda utvrenog iznosa jamevine kojeg osumnjieni
gubi ako se ne odazove pozivu suda, a detalje propisuje zakon o kaznenom
postupku.Nezakonito lieni slobode imaju pravo na odtetu i javnu ispriku.
Prava osumnjienog ili okrivljenog-L.29 Ustava jami slijedea prava osumnjienima:
- pravino suenje pred nadlenim sudom
- biti u najkraem roku obavijetena o razlozima optube i dokazima koji je terete
- uzeti branitelja i nesmetano opiti s braniteljom, kao i biti upozorena na to svoje
pravo
- da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ako je dostupan sudu, da se moe braniti sam ili
uz pomo odabranog branitelja
- ne smije se siliti da prizna krivnju. Dokazi koji su pribavljeni na nezakonit nain ne
mogu se uporabiti u sudskom postupku, to znai da se takvi iskazi ili iskazi optuenika
ili svjedoka moraju izuzeti iz sudskog predmeta i da ih sud smatra nepostojeima, i
odluku donijeti ne uzimajui ih u obzir.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravne posljedice osude-Osoba koja je osuena i izdrala kaznu smatra se jednakom svim
drugima. Osoba osuena za teka i neasna djela imat e za posljedicu gubitak steenih lii
zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanju odreenih poslova, ako to
zahtijeva zatita pravnog poretka.
Naelo zakonitosti u kaznenim stvarima-nullum crimen nulla poena sine praevia lege
penali- nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bili utvreno
zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije
bila odreena zakonom. Naelo ne bis in idem-znai da nitko ne moe biti suen za djelo za
koje je ve bio osuen ili osloboen na temelju pravomone presude.
3.OSOBNA PRAVA
-jamstvo osobnog ivota, ugleda,-sloboda kretanja, -pravo utoita-azil- -nepovredivost
doma-dom je nepovrediv l.34.--tajnost dopisivanja--osobni podaci- - sloboda miljenja-slobodu vjeroispovijesti-Ustav jami slobodu savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno
oitovanje vjere ili drugog uvjerenja.Vjerske zajednice odvojene su od drave i jednake pred
zakonom.
3. POLITIKA PRAVA I SLOBODE
-Sloboda udruivanja- -Politike stranke-Jednaka dostupnost javnih slubi- -Pravo na javno okupljanje- -Birako pravo- -Pravo
peticije- -Dunost obrane Republike4. GOSPODARSKA PRAVA
-Pravo vlasnitva-.
-Poduzetnitvo i trite-lanak 49. -Izvlatenje-eksproprijacija- - Porezni sustav- -Dobra
od interesa za Republiku5. SOCIJALNA PRAVA-Pravo na rad i sloboda rada- -Pravina naknada za rad i uvjeti rada- -Socijalna
sigurnost- - Sindikalno organiziranje i pravo na trajk- -Ustavnopravna zatita obitelji6. KULTURNA PRAVA
-Pravo na kolovanje-Osnovno je kolovanje obvezno i besplatno. Srednjokolsko
obrazovanje i visokokolsko obrazovanje dostupno je svakom pod jednakim uvjetima.
-Autonomija sveuilita-Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u
skladu sa zakonom.S tim je u vezi i l. Ustava koji kae:
-jami se sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva; Republika potie i
pomae razvoj znanosti, kulture i umjetnosti; Republika titi znanstvena, kulturna i
umjetnika dobra kao narodne vrednote; Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koji
proistjeu iz znanstvenog, kulturnog, umjetnikog i drugog stvaralatva.
6.EKOLOKA PRAVA- Svatko ima pravo na zdrav ivot i zdrav okoli. Graani, dravna,
javna i gospodarska tijela i udruge duni su u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb
posveivati zatiti zdravlja ljudi, ljudskog okolia i prirode.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
IV NADZOR USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI
1.VLADAVINA PRAVA
U politikom smislu koncepcija vladavine prava objedinjava u sebi niz naela ustavne
vladavine, prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ogranienjima
uspostavljenim pravnim poretkom u dravi, pod politikim nadzorom predstavnikih tijela, na
temelju mandata dobivenog od naroda.
U pravnom smislu vladavina prava zahtijeva strogo pridravanje ustava i zakona od strane
svih dravnih tijela i pojedinih dunosnika, kao i od samih graana.
2. NAELO USTAVNOSTI
Naelo ustavnosti zahtijeva: da se zakoni donose u skladu s razdiobom ovlasti utvrenom
ustavom; da zakonodavac pri donoenju zakona strogo potuje ustavom predvien postupak;
te da sadrajno budu u skladu s odredbama ustava. Samo akt kojeg je donijelo nadleno
zakonodavno tijelo prema predvienom postupku, i u skladu sa sadrajem ustavnih normi
zadovoljava zahtjeve naela ustavnosti u formalnom i materijalnom smislu.
3. NAELO ZAKONITOSTI
Naelo zakonitosti odnosi se i na ope pravne akte-propise i na pojedinane pravne aktesudske odluke, upravna rjeenja i odluke tijela koje imaju javne ovlasti.
Glede opih pravnih odluka naelo zakonitosti zahtijeva da propisi budu u suglasnosti s opim
pravnim aktima vee pravne snage, te da se zasnivaju na zakonu. Podzakonski pravni akti
mogu se donositi samo na osnovi i u okviru ovlasti koje dodjeljuje ustav, odnosno na temelju
ustavne odredbe, zakona.(uredbe su najvaniji podz. Akti).
Glede pojedinanih pravnih odluka, naelo zakonitosti zahtijeva da se oni donose na temelju i
u okviru zakonskih ovlasti i nadlenosti, i da sadrajno budu u suglasnosti sa zakonom.
Naelo zakonitosti i djelotvornost tog sustava predstavlja sr djelatnosti pravne drave i
najvaniji dio pravnog sustava.
4. FORMALNA I MATERIJALNA PROTUUSTAVNOST ZAKONA
Formalna protuustavnost javlja se kad zakonodavac ne potuje ustavom predvieni postupak
donoenja zakona, ili kad prekri odredbu u obliku u kojem se donose zakoni.
Materijalna protuustavnost zakona sluaj je kada zakon svojim odredbama sadrajno
proturjei odredbama ustava.
Primjer formalne protuustavnosti je sluaj kad bi akt pod nazivom zakon donijelo tijelo koje
za to nije ovlateno ustavom. Meu materijalnim povredama ustavnosti zakona najvanije
mjesto zauzima povratno djelovanje ili retroaktivnost zakona koja znai da se odredbe zakona
primjenjuju UNATRAG,na situacije koje su nastale dok zakon jo nije postojao. Drugi oblici
materijalne protuustavnosti odnose se na sadrajnu neusklaenost odredbe zakona s
odredbama ustava.
5. INSTITUCIJE KONTROLE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI
Sustav nadzora nad ostvarivanjem ustavnosti i zakonitosti u cjelini obuhvaa:1.kontrolu
ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa i to :
- kontrolu ustavnosti zakona
- kontrolu ustavnosti i zakonitosti podzakonskih pravnih akata;
2.kontrolu zakonitosti pojed. Pravnih akata; 3. kontrolu ustavnosti pojedinanih pravnih akata
u povodu ustavne tube.
1A.Kontrola ustavnosti zakona je sudska funkcija jer se sastoji u usporeivanju sadraja
pravnih propisa razliite pravne snage i izricanju sankcija u sluaju nesuglasnosti meu njima.
Pretpostavka kontrole ustavnosti zakona je nadzakonska snaga ustava.
1B.Kontrola ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa i kontrola ustavnosti zakona u
velikom broju drava povjerava se Ustavnom sudu. Vlada nadzire akte organa dravne

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
uprave, te ustavnost i zakonitost akata organa lokalne samouprave u poslovima iz njihove
nadlenosti.
2. Kontrola zakonitosti pojedinanih pravnih akata, kao to su sudska odluka, rjeenje
upravnog organa, ili drugog tijela koje obnaa javne ovlasti osigurava se putem pravnih
tijekova u postupku pred djelima drugog stupnja, odnosno u upravnom sporu o zakonitosti
konanog upravnog akta.
3. Kontrola ustavnosti pojedinanih pravnih akata glede zatite temeljnih ustavom zajamenih
sloboda i prava graana u povodu ustavne tube, nakon to su iscrpljena sva redovita i
izvanredna pravna sredstva.
6.POSREDNO I NEPOSREDNO ODLUIVANJE O USTAVNOSTI ZAKONA
-Kod posrednog ili akcesornog ocjenjivanja ustavnosti zakona, pitanje ustavnosti nije
bit(meritum) sudskog postupanja. To se javlja kao prethodno pitanje, koje valja rijeiti da bi
se mogao rijeiti sam predmet sudskog spora.Kod posrednog odluivanja o ustavnosti
zakona, odluka suda ima uinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem odluka suda
djeluje inter partes-zakon se izuzima od primjene.
-Kod neposrednog ili apstraktnog odluivanja o ustavnosti zakona, ona predstavlja samu bit
spora koji sud treba rijeiti bez obzira na bilo kakav konkretan sluaj. Radi se o ustavniom
sporu, a odluka suda djeluje erga ommes-prema svima.
7. PRAVNE POSLJEDICE ODLUKA O NEUSTAVNOSTI ZAKONA
U shvaanju pravednosti nakon odluke o neustavnosti zakona trebalo bi ponititi sve
posljedice, nadoknaditi tetu. Zbog naela pravne sigurnosti(protekom rokova odreeni
odnosi smatraju se definitivno ureenima) i ekonominosti (ne dirati) Naelno se ukidanje
od ponitavanja propisa razlikuje na slijedei nain:
- ukidanje pravnih propisa djeluje samo pro futuro, od trenutka donoenja odluke
- Ponitavanje pravnih propisa djeluje retroaktivno-od trenutka samog donoenja
osporenog akta koji kao da nije donesen
8.KONTROLA USTAVNOSTI ZAKONA U SAD-AMERIKI SUSTAV
U obavljanju sudbenog nadzora koriste se slijedea sredstva: writ of mandamus (mi
nalaemo) obvezatni nalog niem sudu ili tijelu izvrne vlasti kojim se ispravlja greka u
primjeni prava. Njime se rjeava negativan sukob djelokruga.Writ of probition(zabrana)
kojom se niem sudu zabranjuje uzurpacija ovlasti nekog drugog tijela- rjeava pozitivan
sukob djelokruga, write of certiorari(pojanjenje) kao pravo vieg suda preuzeti sluaj iz
djelokruga nieg suda, Quo waranto( kojim pravom) zabranjuje se svako neovlateno
obavljanje javne dunosti, Responde superior (odgovoran gospodar)-kao pravni temelj
zahtjeva pojedinca za naknadu od drave.
Nadzor nad ustavnou zakona
Temeljne znaajke kontrole ustavnosti zakona (nadzor) su slijedee:
1. sud se u ispitivanju ustavnosti zakona nikada ne uputa prema slubenoj dunosti-ex
officio, ve samo kad to zahtijeva jedna od stranaka u sporu.
2. uinak odluke suda odnosi se na konkretan sudski sluaj i nema nikakvih posljedica u svezi
sa vaenjem samog zakona ije su odredbe oglaene neustavnim.
3. odluka nije formalno obvezatna za druge sudove, pa niti za sam sud koji je donio, te on u
svakom slijedeem istovrsnom sluaju, ako postoji inicijativa stranke, ponovno ispituje
ustavnost zakona.
4. odluka Vrhovnog suda SAD moe biti obesnaena na 1 mjestu ako Kongres donese ustavni
amandman, to se i dogaala vrlo rijetko. Amandman je donesen da bi se sprijeilo graane da
tue dravu.
Doktrine kojih se Vrhovni sud mora pridravati da bi ostao u okviru svoje nadlenosti su :

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-

doktrina o samoograniavanju suda-self constraint prema kojoj su suci duni

skrupulozno paziti da ne prekorae granicu sudske funkcije
- doktrina o politikim pitanjima prema kojoj je Sud duan izbjei svaku intervenciju na
podruju politike i strogo se ograniiti na pitanja primjene prava.
Vrhovni sud moe i naloiti niem federalnom sudu (write of certiorari) da mu dostavi cijeli
predmet na reviziju, to ini relativno rijetko. Postupak Vrhovnog suda moe inicirati i
albeni sud traei pojanjenje-certification, koji ga tada obvezuje.
PRETHODNI I NAKNADNI NADZOR USTAVNOSTI ZAKONA
Naknadni se provodi tek nakon to je zakon objavljen i stupio na snagu. Prethodni ima
prednost to se s njime spreava primjena neustavnog zakona i nastupanje tetnih posljedica.
9. USTAVNI SUDOVI-Europski sud nadzora
Ustavni sud je posebno dravno tijelo visokog autoriteta, ija je zadaa nadzor nad ustavnou
zakona. Ustavni suci imaju zajamenu stabilnost svog poloaja to je nuno za obavljanje
njihove funkcije.Neovisni su od Parlameta, vlade i sudbenih vlasti.Ustavni sudovi ispituju
ustavnost zakona in abstracto-nezavisno od nekog konkretnog predmeta ili spora.Odluke
ustavnog suda djeluju erga omnes.
DJELOKRUG-Ustavnim sudovima se povjerava i nadzor nad ustavnou i zakonitou
podzakonskih propisa. U federativnim dravama povjerava im se i rjeavanje sporova u
ustavnim pravima izmeu drava lanica federacija, te izmeu drava i federalnih
tijela.Ustavni sudovi obino nadziru zakonitost provoenja izbora, te sude za povredu Ustavu
visokim dravnim funkcionerima, primjerice pred. Republike, vlade, ili ministrima.Institucija
ustavnog suds 1 ut je uspostavljena ustavom republike Austrije 1920. Jugoslavija je uvela
Ustavni sud 1963.
10. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKI
ini ga 11 sudaca. Bira ih Zastupniki dom Sabora, na prijedlog upanijskog doma. Vrijeme
na koje se suci biraju je osam godina, bez ogranienja mogunost ponovnog izbora. Suci
ustavnog suda biraju se iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika,
sveuilinih profesora pravnih znanosti s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj
struci.Zahtijeva se da se kandidat istakao u struci svojim znanstvenim, strunim ili svojim
javnim djelovanjem.
DJELOKRUG USTAVNOG SUDA RH- odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, titi ustavne slobode i prava
ovjeka i graanina, rjeava sukob ovlasti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudske vlasti,
odluuje o odgovornosti predsjednika Republike za povredu Ustava, nadzire ustavnost
programa i djelovanja pol. Stranaka i moe zabraniti njihov rad, nadzire ustavnost i zakonitost
izbora i republikog referenduma, te rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova,
obavlja druge poslove odreene ustavom.
JAMSTVA NEOVISNOSTI SUDACA I SUDOVA (STABILNOST POLOAJA)
Sucima je zajamena stabilnost poloaja. Ustavni sudac moe biti razrijeen dunosti prije
isteka vremena iz tri razloga:
- ako to sam zatrai, ako bude osuen na zatvorsku kaznu, ako trajno izgubi sposobnost
obavljati svoju dunost.
IMUNITET-Protiv kaznenog progona ustavnog suca titi kaznenopravni imunitet, kao i
saborske zastupnike.
IMUNITET neodgovornosti- sudac ni u kom sluaj ne moe biti pozvan na odgovornost za
izraeno miljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. To je materijalnopravni imunitet, koji
mora omoguiti sucu obavljanje njegove funkcije, te ga titi apsolutno i bez vremenskog
ogranienja.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
IMUNITET nepovredivosti-titi suca da ne moe biti uhien niti se protiv njega pokrenuti
kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda. Imunitet nepovredivosti nuno mora ukljuiti
i iznimku-kad je sudac zateen u injenju kaznenog djela tee naravi moe ga se pritvoriti uz
obvezu da se odmah obavijesti Ustavni sud.Teim djelom se smatra djelo za koje je
predviena kazna vea od 5 godina strogog zatvora.Za vrijeme trajanja postupka Ustavni sud
moe udaljiti okrivljenog suca dunosti.
11. OCJENA ZAKONITOSTI ZAKONA, TE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI DRUGIH
PROPISA
POKRETANJE USTAVNOG POSTUPKA
- svatko ima pravo predloiti pokretanje ustavnog postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili
ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa, no takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud
jer on sam odluuje hoe li pokrenuti postupak.
- Ustavni sud moe sam pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Sud nije niim
ogranien
- Na zahtjev tijela ovlatenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti,
Ustavni je sud duan pokrenuti i provesti postupak, te donijeti odluku. Zahtjev kojim se
pokree postupak ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom mogu podnijeti:
Sabor RH, treina zastupnika svakog doma Sabora, predsjednik RH, Vlada, Vrhovni sud,
puki pravobranitelj koji titi ustavna i zakonska prava graana, najvia tijela jedinice lokalne
samouprave i uprave.
POSTUPAK USTAVNOG SUDA
Smatra se pokrenutim na dan primitka zahtjeva ovlatenih predlagaa u Ustavnom sudu,
odnosno na dan predaje zahtjeva preporuenim putem poti. im je postupak pokrenut,
Ustavni sud moe odluiti da do donoenja konane odluke, privremeno obustavi izvrenje
pojedinanih akata ili radnji koji se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa ija se
ustavnost ocjenjuje. Za potrebe postupka Ustavni sud moe zahtijevati od dravnih tijela,
privrednih poduzea, te drugih ustanova ili pojedinaca, isprave ili obavjetenja. Takve je
podatke svatko duan staviti na raspolaganje Ustavnom sudu.
AKTI USTAVNOG SUDA
Ustavni sud donosi odluke i rjeenja. Donose se veinom glasova svih sudaca, osim u
sluajevima kada Ustav ili ustavni zakon propisuje posebnu veinu. Odluka i rjeenje Suda
moraju biti obrazloeni.
UKIDANJE I PONITAVANJE PROPISA
Ako utvrdi nesuglasnost zakona sa Ustavom, Ustavni sud e ukinuti zakon, odnosno pojedine
odredbe zakona. Zakonske odredbe ne mogu biti ponitene. Ukinute odredbe prestaju vaiti
danom objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, ali sud moe odrediti i neki drugi
rok. Drugi propis, osim zakona, Ustavni sud e ukinuti ili ponititi ako utvrde da nije suglasan
s Ustavom, odnosno sa zakonom. Sud je obvezan ponititi propis: ako se njime vrijeaju
osnovne slobode i prava ovjeka i graanina ili ako se njime neki pojedinci, skupine, ili
organizacije neosnovano stavljaju u povoljniji poloaj.
PRAVNE POSLJEDICE UKIDANJA ODNOSNO PONITAVANJA
Svatko kome je povrijeeno neko pravo pravomonim pojedinanim aktom donijetim a
temelju ukinutog zakona ili drugog ponitenog propisa ima pravo traiti od ovlatenog tijela
izmjenu tog pojedinanog akta putem obnove postupka. Takav se zahtjev vee uz dva roka:
- 6 mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u slubenom glasilu

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-

1 godina-kad je propis ukinut, odnosno 2 godine kad je poniten, od dostave

pojedinanog akta, kojim je postupak pravomono okonan, do podnoenja zahtjeva
odnosno prijedloga u svezi s kojim je Ustavni sud donio odluku o ukidanju ili
ponitavanju propisa.
Razlika je izmeu pravnih posljedica ukidanja i pravnih posljedica ponitavanja u tome to je
rok za podnoenje zahtijeva za obnovu postupka u kojem je pravomonim pojed. Aktom
dolo do povrede neijeg prava, odreen u dvostrukom trajanju.
12. OSTALE OVLASTI
USTAVNA TUBA-Svatko tko smatra da mu je odlukom sudske ili upravne vlasti ili drugih
tijela, povrijeena jedna od Ustavom utvrenih sloboda i prava ovjeka i graanina, ima pravo
podnijeti ustavnu tubu. Rok za podnoenje ustavne tube je mjesec dana od primitka
osporavane odluke.Ustavna se tuba moe podnijeti tek nakon to je iscrpljen svaki drugi
predvieni put pravne zatite, to znai da prethodno treba koristiti albu u upravnom ili
sudskom postupku. Ako ustavna tuba bude usvojena, Ustavni sud svojom odlukom ukida
osporeni akt kojim je povrijeeno ustavno pravo ili sloboda, i vraa predmet ovlatenom tijelu
na ponovni postupak.
SUKOBI DJELOKRUGA-Sukob je djelokruga je situacija u kojoj dolazi do neslaganja
izmeu dravnih tijela ili vlasti, o tome u ijem se djelokrugu prema Ustavu i zakonu nalazi
odluivanje o odreenoj stvari ili predmetu. Sukob se pojavljuje u dva oblika:
- pozitivan sukob djelokruga-kada dva ili vie dravnih tijela smatraju da su ovlatena
odluiti o odreenoj stvari;
- negativan sukob djelokruga-kada odreena dravna tijela smatraju da nisu ovlatena
odluiti o nekoj odreenoj stvari. Dolazi do ustavnog spora.
.
ODGOVORNOST PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Predsjednik Republike Hrvatske odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju
svojih dunosti. Postupak za utvrivanje odgovornosti pokree Zastupniki dom na temelju
2/3 veine glasova svih zastupnika. O odgovornosti preds. Odluuje Ustavni sud 2/3 veinom
glasova svih sudaca. Ako ustavni sud uvrdi odgovornost predsjedniku prestaje dunost po sili
Ustava, a u protivnom e sud odbiti zahtjev Zastupnikog doma.
NADZOR NAD USTAVNOU PROGRAMA I DJELOVANJA POLITIKIH
STRANAKA
l.6 Ustav odreuje :
- slobodno osnivanje politikih stranaka
- pol.stranke se ustrojavaju prema teritorijalnom naelu
- nije doputen rad stranke koja svojim programom ili djelovanjem ugroava
demokratski ustavni poredak, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost.
Zahtjev za zabranu rada pol. Stranke mogu podnijeti:
-predsjednik RH
-svaki dom Sabora
-Vlada
-dravno tijelo nadleno za registraciju politikih stranaka
-puki pravobranitelj.
IZBORNI SPOROVI-Ustavni sud: nadzire ustavnost i zakonitost izbora, nadzire ustavnost i
zakonitost republikog referenduma, rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova.
Postupak Ustavnog suda moe zahtijevati svaka politika stranka, svaki kandidat, najmanje
100 biraa ili najmanje 5% biraa izborne jedinice. Zahtjev se podnosi u tijeku izbora, a
najkasnije do isteka roka od mjesec dana od dana kad su objavljeni rezultati izbora.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PUKI PRAVOBRANITELJ-uspostavljen je Ustavom RH kao zasebna institucija
izvansudbene zatite slobode i prava ovjeka i graanina. Djeluje na temelju pritubi ili na
vlastiti poticaj. Njegove intervencije nemaju obvezatno obiljeje ve samo znaenje
upozorenja, prijedloga i savjeta.
Naela postupanja pukog pravobranitelja:neovisnost i samostalnost u djelovanju, potivanje
zakonitosti i ustavnosti, pravednost i moralnost, neformalna postupanja, mogunost
preventivnog postupanja.

V TEMELJI DRAVNE VLASTI

1 NASTANAK I RAZVITAK TEORIJA O NARODNOM SUVERENITETU
OBLIKOVANJE POJMA SUVERENITETA
Danas svi demokratski ustavi u svijetu proglaavaju naelo narodnog suvereniteta, odnosno
temelje vlasti izvode iz naroda. Narod su svi dravljani odnosno graani odreene drave bez
obzira na nacionalne i druge razlike meu njima.Uz narodni suverenitet razlikujemo i
dravni suverenitet koji se izraava kao najvia vlast prema unutra i nezavisna prema vani, te
nacionalni suverenitet koji se izraava kao pravo nacije da osnuje svoju dravu i da donosei
Ustav, odlui kako e ona biti ureena.
OBLIKOVANJE I RAZVOJ TEORIJE O NARODNOM SUVERENITETU
Prvi zaeci teorije o narodu kao izvoru vlasti javljaju se i prije nego je Jean Bodin 1530-1596 odredio znaajke suvereniteta(
djelo 6 knjiga o republici-suverenitet je najvia, apsolutna i trajna vlast s ovim obiljejima: pretpostavlja mogunost prema
vlastitoj volji ni od koga ogranienog donoenje zakona za sve i svakoga i mogunost odluivanja o ratu i miru, imenovanju
asnika, davanja pomilovanja, raspisivanje poreza). Nedjeljivost je temeljno obiljeje suvereniteta.U Francuskoj na skuptini
3 stalea 1484 dolo je je do izraaja ideja o narodu kao nositelju suvereniteta. Narod je davalac vlasti, a njegovu volju
zastupa Skuptina 3 stalea.Tijekom 16 i 17 st- kola prirodnog prava proglaava narod suverenim, ali smatra ga se moe
odrei u korist 1 ili vie osoba, znai da je otuiv i prenosiv -1583-1646 Hugo Grotius.

KONCEPCIJA NAR. SUVERENITETA JJ ROUSSEAUA

Razvila se pod utjecajem kole prirodnih prava. On je jedini ustvrdio da je narodni suverenitet
nedjeljiv i neotuiv i da ga se narod ne moe odrei, niti obnaanje vlasti prenijeti na druge.
Drutvenim ugovorom stvara se vlast koja je potrebna radi osiguranja mira i blagostanja ljudi,
ali ne smije biti u rukama jednog ovjeka ili nekolicine njih. Narodni suverenitet dolazi do
izraaja kroz opu volju pri ijem stvaranju treba sudjelovati svaki graanin.
KONCEPCIJA PODIJELJENOG ( PUKOG) I NEDJELJIVOG ( NACIONALNOG)
SUVERENITETA
Po shvaanju pukog suvereniteta suverenitet je podijeljen izmeu pojedinaca koji ine narod,
pa je svaki od njih nositelj jednog njegova dijela. Po shvaanju nacionalnog suvereniteta
suverenitet pripada samo narodu kao nedjeljivoj cjelini.Pod pojmom naroda veina zastupnika
te koncepcije podrazumijeva neprekinuti niz prolih, sadanjih i buduih generacija-narod kao
ustavnopolitiki subjekt
OBLICI OSTVARIVANJA NARODNOG SUVERENITETA
POSREDNO-PREDSTAVNIKO ODLUIVANJE-narod moe birati predstavnike preko
kojih e posredno obavljati vlast-sustav posredne demokracije ili predstavnike vladavine
NEPOSREDNO ODLUIVANJE-da narod sam neposredno obavlja njezine funkcije-sustav
neposredne demokracije.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. PREDSTAVNIKA VLADAVINA
OBLIKOVANJE SUSTAVA PREDSTAVNIKE VLADAVINE
Dva su argumenta koja idu u prilog nunosti predstavnike vladavine- da je primjena
neposredne demokracije nemogua u velikim dravama i da je narod nesposoban da sam
donosi zakone , a sposoban da bira svoje predstavnike.
USTAVNOPRAVNI TEMELJI PREDSTAVNIKE VLADAVINEPREDSTAVNIKI MANDAT _____________
Sustav predstavnike vladavine ustavnopravno se izraava kroz predstavniki mandat,
Izborni zastupnik nositelj je kolektivnog mandata koji je stekao izborom. On u
predstavnikom tijelu ne zastupa ni birae ni izbornu jedinicu ve cijeli narod.. Zato ne
moe biti odgovoran, niti ga birai mogu opozvati, zato se naziva jo i slobodan mandat.
IMPERATIVNI MANDAT_____________
Kod imperativnog mandata jedna stranka-mandant ovlauje drugu-mandatara da postupa
u njezino ime, odnosno pravo biraa da daju obvezne upute svojim zastupnicima i dunost
zastupnika da se pridravaju tih uputa.Primjenjivao se u feudalnim stalekim skuptinama.
POLITIKE STRANKE I PREDSTAVNIKA VLADAVINA
Djelovanje politikih stranaka u suvremenim demokratskim viestranakim sustavima
bitno je promijenilo sustav predstavnike vladavine u odnosu na zbilju kraja 18 i po.19
st. Ustavno zbiljski vie nije primaran pravni odnos izmeu naroda kao nositelja
nedjeljivog suvereniteta i njegovih zastupnika, ve stvarni odnos izmeu volje naroda,
izraenog na izborima i pol, sustava predstavnikog tijela. Politike stranke i stranaki
sustav predstavljaju krvotok predstavnike vladavine u demokratskim i suvremenim
dravama.
4. OBLICI NEPOSREDNOG ODLUIVANJA-NEPOSREDNA DEMOKRACIJA
POJAM REFERENDUMA I NJEGOVE VRSTE
Referendum je oblik neposrednog odluivanja kojim se graani neposrednim tajnim
glasovanjem izjanjavaju o nekom pitanju na koje se moe odgovoriti sa za ili protiv,
odnosno sa da ili ne. Predmet referenduma bit e odluivanje o prihvaanju ili
odbacivanju prijedloga nekog opeg propisa(ustava, zakona ili opeg akta).
VRSTE REFERENDUMA:
-prema irini politike zajednice iji pripadnici odluuju neposredno referendumom
razlikujemo: referendum na razini drave i referendum na razini lokalne politikoteritorijalne jedinice(opine ili grada)-lokalni referendum.
-odluuje li se referendumom o donoenju ili o izmjeni ustava ili zakona razlikuje se
ustavotvorni od zakonodavnog referenduma
-referendum kojim se ostvaruje odcjepljenje ili razdruivanje unutar neke drave ili
dravne zajednice, ili se odluuje o udruivanju u zajednicu drava naziva se PLEBISCIT.
USTAVOTVORNI REFERENDUM-naziva se svaki oblik mijenjanja odnosno revizije
ustava neposredno od birakog tijela naroda.Razlikujemo:
- apsolutno obvezni ustavotvorni referendum, relativno obvezni, i fakultativni.
Apsolutni se primjenjuje kad se o svakoj izmjeni ustava mora odluivati referendumom, bez
obzira radi li se o promjeni itavog ustava li samo neke njegove odredbe.
Relativno obvezni referendum primjenjuje se kad se referendum mora raspisati samo za
izmjenu nekih u ustavu ranije odreenih lanova, odsjeka ili dijelova.

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Fakultativni ustavotvorni referendum je najei. Njegovo raspisivanje ovisi o volji ovlatenih
ustavom odreenih tijela. Predstavniko tijelo je organ o ijoj inicijativi ovisi raspisivanje
fakultat. Ust. Referenduma.
Prikriveni ust.refe.-mogunost da graani odluuju o izmjeni ustava na prikriven nain.
Prikriveni ustavotvorni referendum do njegove primjene dolazi kad se bira posebna
ustavotvorna skuptina, a kako graani znaju da e zastupnici donijeti ustav, daju svoje
glasove onim kandidatima koji s obzirom na reviziju ustava zastupaju stavove to odgovaraju
njihovim miljenjima i stavovima, te tako na posredan nain odluuju o sadraju ustavne
izmjene.
Savjetodavni referendum- narod izraava miljenje, a konanu odluku donosi predstavniko
tijelo.
Narodni zakonodavni veto zakon donosi predstavniko tijelo i on dobiva pravnu snagu
zakona izglasavanjem u predstavnikom tijelu, pa se nakon objavljivanja moe i primjenjivati,
a birako tijelo neposrednim glasovanjem odluuje hoe li zakon i dalje ostati na snazi ili ne
(npr. ITA).
ZAKONODAVNI REFERENDUM- Razlikujemo apsolutno obvezni zakonodavni
referendum, relativno zakonodavni referendum i fakultativni zakonodavni referendum.
-Apsolutno obvezni zak. referendum- pri ijoj se primjeni svi zakoni donose iskljuivo refere.
-Relativno obvezni zak.referendum-samo odreene u ustavu propisane vrste zakona moraju
donositi referendumom
-Fakultativni zak. referendum- raspisuje se na inicijativu ustavom utvrenih tijela. Kao
podvrste zakonodavnog referenduma razlikuju se prikriveni i savjetodavni zakonodavni
referendum.
5. NARODNA INICIJATIVA I PRAVO PETICIJE
Narodna inicijativa je oblik neposredne demokracije gdje odreen broj graana, biraa ili
odreen postotak birakog tijela ima pravo predlagati nacrte zakona, drugih opih akata ili
politikih odluka.Kad se predloi nacrt nekog zakona predstavniko tijelo duno je provesti
zakonodavni postupak.
Peticija je oblik neposredne demokracije koji obiljeava pravo graana kao pojedinca ili
skupine graana da se ali ili neto predlae predstavnikom odnosno zakonodavnom tijelu.
Imamo peticiju u irem smislu i peticiju u uem smislu.
Peticija u irem smislu jest alba koju moe uputiti svaki ovjek, pa i onaj koji nije
dravljanin odreene drave, i to je osobno pravo svim ljudima koji prebivaju na podruju
odreene drave. Peticija u uem smislu pripada samo dravljanima odreene drave. Ono
obuhvaa pravo predlaganja rjeavanja odreenih pitanja koji su u djelokrugu predstavnikog
tijela. U oba sluaja graani mogu predlagati predstavnikom tijelu zakone i izmjene zakona.

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
VI IZBORNI SUSTAV-TEMELJNA NAELA I INSTITUTI
IZBORNOG PRAVA
1. BIRAKO PRAVO I NJEGOVO OSTVARIVANJE
POJAM IZBORNOG SUSTAVA
Izbori su postupak kojim narod povjerava obavljanje funkcija politike vlasti predstavnikom
tijelu, a u mnogim suvremenim demokratskim dravama i predsjedniku Republike koji
predstavljaju njegovu suvremenu volju. Izborni sustav se moe odrediti kao pravnim
propisima ureen skup drutvenih odnosa, koji nastaju pri izboru predstavnikih tijela i
predsjednika Republike i sadri formalnopravne elemente-kakav bi prema propisima trebao
biti, i sociopolitoloke elemente-kakav stvarno u odreenoj dravi jest.
AKTIVNO BIRAKO PRAVO-POJAM I EVOLUCIJA
Aktivno birako pravo znai tko e imati pravo birati zastupnike.Ono je tijekom 19 stoljea
ogranieno cenzusom imunih i cenzusom naobrazbe, a opravdanje primjene ovog cenzusa
nalazilo se u tvrdnjama graana koji posjeduju odreeno bogatstvo i naobrazbu.ene nisu
imale pravo glasa, a dobile su ga 1867 na opinskim izborima u vedskoj. Poslije II svj. Rata
ene su dobile pravo glasa u svim zemljama.
OBILJEJA OPEG BIRAKOG PRAVA-Za njegovo stjecanje trai se odreena dob
koja osigurava osobnu i drutvenu zrelost biraa-od 18-21 godine. Birako pravo imaju osobe
koje su dravljani odreene drave. Aktivno birako pravo nemaju one osobe koje su liene
graanskih prava sudskom presudom, te graani koji su izgubili poslovnu sposobnost,
odnosno osobe koje su pod starateljstvom.
JEDNAKO I NEJEDNAKO BIRAKO PRAVO-Ako u odreenoj dravi za odreeno
predstavniko tijelo(parlament) svi graani koji imaju birako pravo raspolau istim brojem
glasova- u pravilu e svaki bira imati jedan glas, tada u toj dravi postoji jednako birako
pravo. Ako u nekoj dravi postoje kategorije ili skupine graana koji raspolau veim brojem
glasova od ostalih graana govorimo o nejednakom birakom pravu. PRIMJERI nejedn.
Birakog prava: PLURALNI VOTUM primjenjivan u Belgiji 1893-1919, koji se sastojao u
tome da su pojedini graani na temelju imetka ili naobrazbe imali dva ili vie glasova od
ostalih graana, i MNOGOSTRUKI VOTUM primjenjivan u VB do 1948, po kojem su svi
birai imali jedan glas, ali su graani koji su posjedovali nepokretnosti odreene vrijednosti
mogli glasovati u svim onim izbornim jedinicama gdje su se one nalazile.
PRIKRIVENI OBLICI NEJEDNAKOSTI BIRAKOG PRAVA
Stvarna se nejednakost birakog prava moe postii na posredan nain, unato tome to svi
birai imaju jednako birako pravo na temelju zakona. To se moe uiniti ako izborne jedinice
razliitim brojem biraa biraju jednak broj zastupnika.
Suptilniji suvremeni nain je tzv. Krojenje izbornih jedinica (ako na uem podruju postoje 2 izborne jedinice, u
jednoj je na prethodnim izborima 40000 biraa glasalo za stranku A, a 35000 za stranku B, a u drugoj izbornoj
jedinici 60000 za stranku A, a 15000 za stranku B, mogue je prekrojiti podruja tih jedinica tako da 10000
biraa stranke B druge izborne jedinice prijee u prvu izbornu jedinicu, i da se tako osigura pobjeda stranke B
barem u jednoj izbornoj jedinici. Krojenje izbornih jedinica prvi je primijenio guverner Massachusetts-a Gerry
1819 po kojem je dobio i ime gerrymander sustav.

NEPOSREDNI I POSREDNI IZBORI

Izbori se mogu obavljati posredno ili neposredno. Neposredni izbori primjenjuju se kada
graani sami biraju svoje zastupnike, a posredni kad graani biraju odreeno tijelo koje e
izabrati zastupnike. Postoje posredni izbori u jednom stupnju i u vie stupnjeva. Posredni
izbori u jednom stupnju primjenjuju se ako birai biraju izborno tijelo tj.drugostupanjske
birae, a ovi zastupnike. Posredni izbori u vie stupnjeva primjenjuju se kad drugostupanjski
birai ne biraju zastupnike ve treestupanjske birae, koji tek biraju zastupnike.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
JAVNO I TAJNO GLASOVANJE
Mogue je javno ili tajno glasovanje. Javno glasovanje suuje slobodu biraa jer ga izlae
pritisku vlasti i onih o kojima gospodarski ili na drugi nain ovisi, a omoguuje korupciju i
kupnju glasova. Zbog toga se izbori u suvremenim demokratskim dravama obavljaju tajnim
glasovanjem.
EVIDENCIJA BIRAA
U tu svrhu primjenjuje se SUSTAV BIRAKIH POPISA. U svakom mjestu postoje biraki
popisi koji su stalni i jedinstveni. Stalni su zbog toga to se ne vode samo za pojedine izbore,
u te popise unose se sve osobe koje imaju aktivno birako pravo- briu se samo osobe koje su
umrle ili izgubile birako pravo, a upisuju one koje su to pravo stekle. Jedinstveni su jer vae
za sve izbore, od lokalnih, pa sve do izbora za predsjednika Republike. Svi oni koji se nalaze
na birakom popisu bez obzira na stvarno stanje imaju birako pravo.
PASIVNO BIRAKO PRAVO
Znai pravo biti biran u predst. Tijelima i za predsjed. Republike..U svim dravama dob koja
se trai za pasivno birako pravo nije izjednaena s dobi koja je potrebna za aktivno birako
pravo. Osim razlike u dobi, onima koji imaju visok stupanj imigracije, pasivno pravo glasa ne
priznaje se priroenim dravljanima ili im se to pravo priznaje tek po proteku odreenog roka
od 5, 10 ili vie godina.
PARLAMENTARNA NEPODUDARNOST-INKOMPATIBILITET
Mnoge drave u ustavima ili izbornim zakonima propisuju nepodudarnost istodobnog
obavljanja zastupnike funkcije i funkcije slubenika u dravnoj upravi i suca.Naelo
parlamentarne podudarnosti moe se primijeniti na tri naina:
1.Jedna je da se slubenicima odnosno sucima zabrani kandidiranje na izborima, ako se ele
kandidirati, prethodno moraju podnijeti ostavku. 2.Drugi nain doputa im da se kandidiraju,
a ostavku na svoju funkciju moraju podnijeti tek ako su izabrani za zastupnika..3.Po treem,
ne moraju podnijeti ostavku niti ako budu izabrani, ve se njihova funkcija samo suspendira, a
oni se stavljaju na raspolaganje, to znai da za vrijeme trajanja zastupnikog mandata ne
obavljaju svoj prethodni posao, ali im tee mirovinski, a nakon isteka mandata osigurano im
je prijanje ili neko slino mjesto.
ODREIVANJE KANDIDATA NA IZBORIMA
Stvarnu mogunost da budu izabrani imaju iskljuivo kandidati koje su istaknule i podrale
politike stranke. Pojedinani uspjesi neovisnih kandidata su iznimka. Nain odreivanja
kandidata politikih stranaka moe se svrstati u tri skupine koje se meusobno razlikuju po
stupnju utjecaja lanstva na utvrivanje stranakih kandidata. Po prvom sustavu kandidate
odreuje vodstvo stranke. Po drugom sustavu kandidate stranke biraju naelno svi njezini
lanovi. lanovi stranke u lokalnim organizacijama biraju regionalna tijela, a ona odreuju
kandidate koje im predlae stranako vodstvo. Trei sustav naelno prua ne samo lanovima
ve i drugim biraima mogunost sudjelovanja u odreivanju kandidata-primjenjuje se u
SAD-u. Na njima svaka politika stranka odreuje listu pretkandidata izmeu kojih birai
mogu zaokruiti onog u kojeg imaju najvie povjerenja.

2. UTVRIVANJE IZBORNIH REZULTATA

NAIN DIOBE ZAST. MJESTA U PREDSTAVNIKOM TIJELU-RASPODJELA
MANDATA
Raspodjela mandata moe se obavljati ili prema sustavu veine koji se dijeli na dvije
podvrste: apsolutnu i relativnu veinu, ili po sustavu razmjernog predstavnitvaproporcionalnom sustavu.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sustavi diobe mandata na izborima vezani su uz dvije vrste izbornih jedinica: male i velike, a
temelje se na broju zastupnika koji se u njima biraju. Male izborne jedinice su one u kojima se
bira samo 1 zastupnik-to je sustav pojedinanih izbora, a velike izborne jedinice su one u
kojima se na temelju izbornih lista bira vie zastupnika.
SUSTAV VEINE
Sustav veine moe se primijeniti i u malim i u velikim izbornim jedinicama. Po sustavu
relativne veine smatrat e se izabranim onaj kandidat koji je dobio najvie glasova.Sustav
apsolutne veine moe se primijeniti u dvije podvrste: otroj i blaoj. Moe se traiti ili
apsolutna veina odnosno polovica plus 1 svih u biraki popis upisanih biraa, ili samo
apsolutna veina danih glasova.
SUSTAV RAZMJERNOG PREDSTAVNITVA-PROPORCIONALNI SUSTAV
Prema ovom sustavu - Temelj je ovog sustava da svakoj politikoj stranci omogui da bude
zastupljena u predstavnikom tijelu razmjerno broju glasova koje je dobila na izborima, i da
budu zastupljene stranke koje su na izborima ostale u manjini.Ovaj sustav se moe primijeniti
samo u velikim izbornim jedinicama u kojima se bira vie zastupnika.
IZBORNE LISTE
Izbori se u velikim izbornim jedinicama obavljaju prema sustavu lista. Svaka stranka ili
politika grupacija odnosno koalicija stranaka koja sudjeluje na izborima sastavlja LISTU s
onolikim brojem kandidata koliko se u pojedinim izbornim jedinicama bira zastupnika u
predstavniko tijelo. Postoje 2 sustava odreivanja redoslijeda kandidata na listi. Kandidati
moraju biti postavljeni odreenim redom koji birai ne mogu mijenjati-SUSTAV VEZANE
LISTE. Druga je mogunost da birai pri glasovanju mogu slobodno mijenjati redoslijed
kandidata na listi-SUSTAV NEVEZANE LISTE.Kod sustava nevezane liste trai se visok
stupanj graanske i politike zrelosti biraa, a njihova primjena oteava vremenski i tehniki
izraunavanje izbornih rezultata.
OBLICI PRIMJENE RAZMJERNOG PREDSTAVNITVA
Temeljni je problem sustava razmjernog pred. U tome to tehnoloki nije mogue ostvariti
potpuni razmjer izmeu broja za jednu stranku ili grupaciju danih glasova i broj zastupnikih
mjesta u predstavnikom tijelu.Sustavi primjene razmjernog pred.(izraunavanje izbornih
rezultata) su: sustav izbornog kolinika,D Hondtov sustav, sustav prebacivanja ostataka na
vie liste ili Badenski sustav, te preferencijalno glasovanje ili Hareov sustav.
IZBORNI KOLINIK
Po sustavu izbornog kolinika ukupan broj u izbornoj jedinici danih glasova dijeli se brojem
zastupnika koje jedinica bira u predstavniko tijelo. Tako se dobije izborni kolinik s kojim se
tada dijeli broj glasova danih za svaku listu. Koliko se puta izborni kolinik nalazi u broju
glasova pojedine liste, toliko e ona dobiti predstavnikih mjesta.
D HONDTOV SUSTAV
Po tom sustavu najprije se izraunava biraka masa svake liste koju ini ukupan broj za listu
danih glasova u izbornoj jedinici. Biraka se masa svake liste dijeli sa 1,2,3,4,5 itd. dok se ne
doe do broja koliko se u izbornoj jedinici bira zastupnika.Dobiveni rezultati poredaju se po
veliini od najveeg prema manjima, onoliko koliko se zastupnika bira u toj izbornoj
jedinici.Rezultat koji se dobije je zajedniki djelitelj, i s njim treba podijeliti biraku masu
svake izborne liste.Broj birakih mjesta svake liste odgovara rezultatu dijeljenja birake mase.
BADENSKI I HAREOV SUSTAV-prvi put primijenjen prema Ustavu Badena 1919
Prema BADENSKOM sustavu koji se naziva i sustav prebacivanja ostataka na vie liste,
strankama je mogue da pri diobi zastupnikih mandata veim dijelom koriste i ostatak unutar
rezultata pojedinih izbornih jedinica. Neiskoritene glasove u primarnim izbornim jedinicama
stranke mogu koristiti pribrajajui ih glasovima koje su dobili u viim ili dravnoj izbornoj
jedinici. Pri primjeni istog badenskog sustava ne odreuje se unaprijed broj zastupnikih

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
mjesta ve broj palih glasova koji e biti potreban za osvajanje 1 zastupnikog mjesta na
izborima.
HAREOV SUSTAV predstavlja primjenu potpuno slobodnih mjesta, i to tako da svaki bira
moe glasati za onoliki broj kandidata koliko se zastupnika bira u toj izborno jedinici, te moe
glasovati za kandidate razliitih stranaka.Birai utvruju redoslijed na listi, preferencijalno
glasuju izmeu onih koje su stavili na listu, jer prvi na listi ima veu vjerojatnost da bude
izabran prije nego drugi.Nakon glasovanja utvrdi se izborni kolinik, a zatim se biljee samo
kandidati koji su na prvom mjestu svakog listia. im jedan od kandidata dobije glasova koji
odgovara izbornom koliniku smatra se izabranim.
UTJECAJ DIOBE ZASTUPNIKIH MJESTA NA IZBORIMA ZA STRANAKI
SUSTAV-Sustav relativne veine uz izbor u malim izbornim jedinicama potie smanjivanje
broja politikih stranaka i nakon odreenog vremena dovodi do dvostranog politikog
sustava. Dvostranaki sustav u odreenoj dravi ne znai da u njoj postoje samo 2 politike
stranke, ve da izmeu veeg broja pol. Stranaka samo 2 od njih imaju realne izglede da
dobiju veinu na izborima.
Sustav apsolutne veine uz izbore pridonosi njihovu povezivanju u pravilu bipolarizaciji na
dvije koalicije-ljevica i desnica. U pojedinim izbornim jedinicama na temelju sporazuma
sklopljenog za dravu u cjelini, kandidati stranaka koje koaliraju preferencijalno odustaju u
korist onog od kandidata izmeu njih koji je u 1 izbornom krugu u toj izbornoj jedinici dobio
najvie glasova. Ako se sporazumno ne udrue, bit e izabran zajedniki kandidat suprotne
pol. Koalicije jer ovdje vrijedi temeljni neposredni uinak kao i kod relativne veine.
Sustav razmjernog predstavnitva onemoguuje pojedinani izbor zastupnika. Birai
odluuju izmeu vie stranaka koje su istaknule liste.Sustav razmjernog pred. Rezultira da se
u predstavniko tijelo najprije izabiru lanovi najueg stranakog vodstva koji su istaknuti
kao kandidati na prvim mjestima na listi.

VIII TEMELJNA PITANJA USTROJSTVA DRAVNE VLASTI

PREDSTAVNIKA TIJELA-STRUKTURA, USTROJSTVO I FUNKCIJE
POJAM PREDSTAVNIKOG TIJELA
Predstavniko tijelo se naziva jo i Parlament ili zakonodavno tijelo, i ovi pojmovi se
upotrebljavaju kao opi nazivi za ustavnu i politiku instituciju to u pojedinim dravama ima
razliita imena: sabor, skuptina, sovjet, kongres, duma, hural. Zajedniko im je da ona
obavljaju ustavne poslove odluivanja o osnovnim, drutvenim i politikim pitanjima unutar
drave, donosei zakone i druge ope akte.
STRUKTURA PREDSTAVNIKOG TIJELA
Prema strukturi predstavnika tijela mogu biti jednodomna, dvodomna i viedomna. U
federativnim dravama predst. Tijelo ima dvodomnu strukturu, kroz drugi dom se izraava
predstavnitvo federativnih jedinica, a kroz prvi dom preds. Graana.
Sabor RH ima dvodomnu strukturu-zastupniki dom-1(ima najmanje 100, a najvie 160
zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem) i upanijski dom-2(temelji se na
predstavnitvu upanija kao jedinica teritorijalne odnosno podrune uprave i samouprave)

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2.USTROJSTVO RADA I FUNKCIJA PRED. TIJELA
USTROJSTVO PREDSTAVNIKIH TIJELA
Ustavi odreuju samo temeljna naela ustrojstva predstavnikih tijela, a zatim podrobno razrauju
poslovnici to ih donose sama pred. Tijela i njihovi pojedini domovi ako je tijelo dvodomno ili
viedomno.
Jedno od vanih pitanja ustroja rada preds. Tijela jest trajanje zasjedanja pred. Tijela. Postoje dva
naina:sustav stalnog zasjedanja-stalni parlament i sustav vremenski odreenih razdoblja
zasjedanja predstavnikog tijela.
Sustav stalnog zasjedanja znai da preds. Tijelo ima ustavno pravo da sama odreuje vrijeme kada
e se okupiti na svoje sjednice.
Sustav vremenski odreenih razdoblja zasjedanja znai da p.t. ne odreuje samo kada e se
sastajati, nego ih odreuje unaprijed Ustav.
Treba razlikovati pojam zasjedanje od pojma sjednica. Zasjedanje je stalno ili odreeno razdoblje
u kojem se predst. Tijelo u skladu s ustavom moe sastajati i obavljati svoje ovlasti. Sjednica je
okupljanje zastupnika lanova p.t. da bi raspravljali i odluivali o dnevnim redom odreenim
pitanjima. Sjednica traje od trenutka kad je predsjednik p.t. otvori do trenutka kad proglasi da je
zavrena.
Pri primjeni ovog sustava, ustavi predviaju osim redovnog i izvanredno zasjedanje iju inicijativu
daju dravni poglavar i vlada, predsjednitvo p.t. i odreen broj njegovih lanova.Ustav RH-prihvaa
sustav vremenski odreenih razdoblja.
Postoje dva sustava obnavljanja pred. Tijela: potpuno-integralno i djelomino parcijalno
obnavljanje. Potpuno obnavljanje znai da se mijenjaju svi lanovi odreenog predstavnikog tijelanakon isteka mandata od npr.4,5,6 god.).
Djelomino obnavljanje znai da se svi zastupnici lanovi odreenog p.t., iako im mandat traje
jednako, biraju u razliito vrijeme.
OSNOVNA UNUTARNJA TIJELA P.T. SU: predsjednik, potpredsjednik, i tajnik predstavnikog
tijela odnosno doma koji ine predsjednitvo, ured ili tajnitvo p.t. Dva su sustava osnivanja odbora i
povjerenstava predstavnikih tijela:klasian francuski sustav(stalni specijalizirani odbori) i klasini
britanski sustav (posebno za svaki prijedlog zakona.

ZASTUPNIKI IMUNITET
Svi suvremeni ustavi prihvaaju instituciju zastupnikog imuniteta kao jamstvo pravne
sigurnosti i neovisnosti djelovanja zastupnika u obavljanju njegove funkcije lana
predstavnikog tijela.. Zastupniki imunitet nije osobna privilegija zastupnika, ve sredstvo za
osiguranje neovisnosti djelovanja p.t. u odnosu prema moguim arbitranim postupcima
izvrnih tijela.Imamo dva oblika zastupnikog imuniteta:imunitet neodgovornosti i imunitet
nepovredivosti.
Imunitet neodgovornosti znai da se zastupnik ne moe pozvati na kaznenu odgovornost za
izraeno miljenje stav ili glas dan u p.t.Ako zastupnik kazneno djelo poini izvan p.t. on bi
za njega kazneno odgovarao kao i svaki drugi graanin. Imunitet neodgovornosti zastupnika
titi samo za djela koja poini kao zastupnik unutar p.t., i taj imunitet ga titi i nakon to mu
prestane mandat.
Imunitet nepovredivosti znai da zastupnik bez odobrenja p.t. ne moe biti lien slobode niti
se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak.Odnosi se na kaznena djela koja zastupnik
moe poiniti izvan p.t.., i titi ga samo od liavanja slobode bez suglasnosti p.t. odnosno
doma iji je lan. Ako se zatekne u injenju teeg kaznenog dijela moe biti lien slobode bez
dozvole p.t..Imunitet nepovredivosti titi zastupnika samo dok mu traje mandat. Za vrijeme
trajanja mandata prekida se zastara, pa je naknadno mogue pokrenuti kazneni postupak
protiv biveg zastupnika.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
USTAVNI POLOAJ I TEMELJNE OVLASTI PREDSTAVNIKIH TIJELA
Osnovna je ovlast pred.tijela donoenje zakona, i drugih opih akata, meu kojima se istie
dravni proraun. Termin Vlada upotrebljava se za oznaavanje razliitih pojmova kao to
su: ukupnost tijela, sva tijela koja obavljaju izvrnu vlast nasuprot p.t. koje obavlja
zakonodavnu vlast, samo jedno tijelo izvrne vlasti odreujui ga nasuprot dravnom
poglavaru koje se jo naziva ministarsko vijee ili ministarski kabinet.
Redoviti zakonodavni postupak ima tri faze: fazu inicijative(predlaga je vlada 90%), fazu
rasprave u odborima p.t.(raspravlja se o prijedlogu zakona, stavljaju na njega primjedbe i
amandmane te daju svoje miljenje o tome treba li prihvatiti zakon ili ne), i fazu rasprave i
odluivanja u plenumu p.t. odnosno pojedinih domova (nakon rasprave odluuje se veinom
glasova za prihvaanje zakona unutar predstavnikog tijela odnosno domova).
Hitni zakonodavni postupak- iznimno, kad to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani
dravni razlozi, kad je to nuno radi sprjeavanja i uklanjanja veih poremeaja u gospodarstvu

Prema poslovniku redoviti zakonodavni postupak se obavlja u dva odjeljka: prvo itanje
zakona, drugo itanje zakona, te iznimno tree itanje zakona.
Ustav razlikuje Tri vrste zakona u RH:
1. koji se donose veinom nazonih zastupnika uz natpolovini kvorum
2. koji se donose apsolutnom veinom svih zastupnika (organski zakoni)
3. koji se donose dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika (organski zakoni)

Druge ovlasti predstavnikog tijela:

1. potvrivanje svih ili samo odreenih meunarodnih ugovora
2. odluivanje o ratu i o miru
3. raspisivanje referenduma
4. imenovanje vlade
5. Nain nadzora predstavnikih tijela nad radom vlada i dravne uprave:
o zastupnika pitanja u usmenom ili pismenom obliku, moe postaviti svaki zastupnik
predsjedniku Vlade ili pojedinom ministru koji su duni odgovoriti
o interpelacija daje se skupini zastupnika, nakon odgovora vlade slijedi rasprava o
odgovoru i glasovanje o tome je li predstavniko tijelo zadovoljno odgovorom
o istrana povjerenstva imaju pravo ispitivati pojedine aktivnosti vlade ili uprave, vrlo
im se esto daje pravo sasluavati svjedoke i da djeluju kao svojevrsna sudbena tijela
prema dravnim dunosnicima i slubenicima
o parlamentarni povjerenik nadzire djelovanje uprave, prikupljajui pritube graana i
pokreui postupak pred sudovima
RAZLIITA SHVAANJA DRAVNIH FUNKCIJA
Tri temeljna shvaanja o broju i o sadraju dravnih funkcija:
1. dualistiko dravna vlast se ostvaruje kroz dvije temeljne funkcije: nareivanje
(pripada zakonodavnoj vlasti) i izvravanje naredbi (pripada izvrnoj vlasti koju ine
uprava i sudstvo),
2. trijalistiko dravna vlast se ostvaruje kroz tri temeljne funkcije: zakonodavnu,
sudsku i upravnu
3. kvadrijalistiko zakonodavna, sudska, upravna i izvrna funkcija (pripada
dravnom poglavaru i vladi

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kriteriji razlikovanja zakonodavne, upravne i sudske funkcije:
1. formalni funkcije se dijele prema tijelima koja donose i prema postupku
donoenja akata
o zakonodavna obiljeava ju donoenje zakona
o upravna obiljeava ju donoenje upravnih akata
o sudska obiljeava ju donoenje sudskih akata
2. materijalni prema sadraju pravnih akata karakteristinih za odreenu
funkciju
o zakonodavna funkcija je donoenja opih akata, a upravna i sudska pojedinanih
Zakon u materijalnom smislu je svaki pravni akt to sadri opi propis i koji je imperativan
bz obzira na to koje ga je dravno tijelo donijelo.
Zakon u formalnom smislu je pravni akt koji ne sadri opi propis, nije zakon u
materijalnom smislu, iako ga je donijelo zakonodavno tijelo prema zakonodavnom postupku.
SADRAJ IZVRNE FUNKCIJE
Poslovi koje obavljaju dravni poglavar i vlada mogu se uglavnom podijeliti na
Tri skupine poslova koji spadaju u sadraj izvrne funkcije:
1. poslovi podzakonodavstva koji se odnose na organizaciju i usmjeravanje primjene
zakona
2. poslovi zakonodavne i ope politike inicijative
3. voenje vanjske politike
a) raspolaganje oruanim snagama i voenje rata
b) pravo poslanstva i diplomatskog saveza
c) pregovaranje i potvrda meunarodnih ugovora
Dvije vrste akata koje donose izvrna tijela:
1. pravni akti ustrojavaju i usmjeravaju primjenu zakona
2. politiki akti ili akti vlade nisu podrobnije ureeni pravom, a sudovi nemaju pravo
nadzora njihove zakonitosti
Vrste politikih akata:
1. akti koji proizlaze iz odnosa izvrnih tijela i predstavnikog tijela
2. akti kojima se daje pomilovanje i dodjeljuju odlija
3. akti kojima se poduzimaju mjere javne sigurnosti u sluajevima unutarnjih kriza u
dravi
4. akti kojima se odvijaju diplomatski odnosi
5. koji se donose u ratnoj situaciji, a odnose se na raspolaganje oruanim snagama i
voenje rata

4.POJAM POREMEENOG DJELOKRUGA

Upletanje ili poremeaj djelokruga izmeu dravnih tijela kad dravno tijelo koje obavlja
jednu od temeljnih dravnih funkcija u svom djelovanju preuzme dio djelokruga tijela koje
obavlja neku drugu dravnu funkciju.U ustavnoj praksi do poremeaja dolazi u pravilu
izmeu zakonodavne tijela i izvrnih tijela, na tetu zakonodavnog, a u korist izvrnih tijela.
Tri osnovna sluaja zadiranja izvrnih u djelokrug zakonodavnog tijela:
o

1. u sluaju nude
uredbe iz nude pravni akti kojima izvrna tijela u stanju nude zadiru u djelokrug zakonodavca,
imaju zakonsku snagu (a ako zadiru u djelokrug ustavotvorca, imaju ustavnu snagu), moraju se
naknadno kad prestane stanje nude podnijeti na potvrdu zakonodavcu -- u RH: uredbe iz nude sa
zakonskom snagom donosi predsjednik RH,

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
o
o

u sluaju neposrednih ustavnih ovlasti

uredbe na temelju neposredne ustavne ovlasti pravni akti kojima izvrna tijela ureuju odreene
drutvene odnose, ije je ureivanje inae naelno u djelokrugu zakonodavca, a na to su Ustavom
ovlatena
2. u sluaju zakonodavne delegacije
uredbe na temelju zakonske ovlasti pravni akti kojima izvrna tijela ureuju odnose iz
djelokruga zakonodavca, a na to ih je ovlastilo samo zakonodavno tijelo

Donosei uredbe na temelju zakonskog ovlatenja u granicama zakonodavne delegacije, izvrno tijelo
u potpunosti zamjenjuje zakonodavni organ. Uredbe ureuju kao i zakoni odreeni drutveni odnos ili
odnose i imaju zakonsku snagu ako po svom sadraju nisu prekoraile dobiveno ovlatenje.

Uredbe za primjenu ili izvrenje zakona:

- nisu upletanje izvrnih tijela u djelokrug zakonodavnog tijela!
- u Ustavu RH izriito doputene u l.112.
- imaju odreena obiljeja:
1. moraju biti vezane za odreeni zakon iju primjenu omoguuju
2. stupaju na snagu u trenutku stupanja zakona na snagu
3. prestaju vrijediti istodobno sa zakonom
4. po svom sadraju ne smiju proturjeiti zakonu na koji se odnose, ni ostalim
zakonima
5. ne smiju se propisivati nikakva nova naela ni nova prava i obveze za graane
koja ve nisu propisana u zakonu iju primjene omoguuju

IX. NAELO DIOBE I NAELO JEDINSTVA VLASTI I OBLICI

NJIHOVE PRIMJENE
Ustrojstvo vlasti su ustavno utvreni ili zbiljski odnosi izmeu zakonodavnih, izvrnih i
sudskih tijela, kako na razini drave, tako i na razini lokalnih jedinica.
OBLIKOVANJE NAELA(TEORIJE) O DIOBI VLASTI
Teoriju o diobi vlasti prvi je oblikvao Montesquieu u svom djelu-O duhu zakona u kojoj je traio
podjelu obavljanja triju vlasti razliitim tijelima da bi ograniio apsolutnu monarhiju.Kad je
graanstvo osvojilo pol. Vlast naelo diobe postaje sustav graanske demokracije, temelj za ustavno
ustrojstvo vlasti. Deklaracija o pravima ovjeka i graanina iz 1789 sadravala je odredbu prema
kojoj-ono drutvo koje ne primjenjuje diobu vlasti uope nema ustava i nije slobodno.

SUVREMENA SHVAANJA DIOBE VLASTI

Dvije koncepcije naela diobe vlasti:
1. trai se potpuna meusobna ustrojbena i funkcionalna neovisnost triju vlasti
o ustrojbena neovisnost trai da tijela jedne vlasti ne proizlaze iz tijela drugih vlasti i da ne smiju
politiki odgovarati tijelima drugih vlasti
o funkcionalna neovisnost trai potpunu samostalnost u obavljanju djelokruga tijela svake vlasti
2. trai se dodjeljivanje osnovnih dravnih funkcija razliitim dravnim tijelima
o sva dravna tijela su naelno ravnopravna kako bi se meusobno ograniavala i kako bi cjelovit
sustav dravne vlasti bio ogranien

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
NAELO JEDINSTVA VLASTI I SUSTAV SKUPTINSKE VLADE
OBLIKOVANJE I OBILJEJA NAELA JEDINSVA VLASTI
Naelo jedinstva vlasti:
- u sklopu koncepcije o neotuivoj narodnoj suverenosti, razvio J.J.Rousseau
- zakonodavna i izvrna funkcija dijelovi su jedinstvene vlasti, zakonodavnu obiljeava volja, a
izvrnu sila izvrna mora biti podvrgnuta zakonodavnoj, a obje moraju biti pod suverenom
vlau naroda, zakonodavna ini njenu bit, a izvrna njenu emanaciju
- Rousseau je predlagao stalan sustav nadzora zakonodavca nad radom izvrnih tijela i pritom je
oblikovao model skuptinske vlade

OBILJEJA SUSTAVA SKUPTINSKE VLADE

Skuptinskom vladom naziva se odreen broj oblika ustroja vlasti koji postoje u razliitim
drutveno povijesnim trenucima i unutar razliitih cjelovitih i politikih sustava.
Sustav skuptinske vlade:
- prema nekim autorima skuptinska vlada kao oblik odnosa izmeu parlamenta i vlade uope
ne postoji, ve je ona samo podvrst sustava parlamentarne vlade
- po drugom shvaanju, skuptinska vlada je sustav odnosa izmeu parlamenta i vlade
utemeljen na naelu jedinstva vlasti
- kako ima toliko razliitih modela vlasti koji se u ustavnopravnoj teoriji smatraju skuptinskim
(konventski sustav u Francuskoj 1792-1795, Parika komuna 1871., sustav vicarske), opi
model skuptinske vlade moe se odrediti samo na temelju jednog okvirnog obiljeja:
funkcionalne i ustrojbene nadmoi skuptine unutar cjelovitog sustava ustroja dravne vlasti
Skuptinska vlada u vicarskoj:
- vicarska Konfederacija je jo od srednjeg vijeka izraavala obiljeja skuptinske vladavine: u
veini kantona funkcije vlasti obavljala je narodna skuptina, a u ostalim predstavniko tijelo
koje je biralo njemu podreeno izvrno tijelo
- Savezna skuptina najvie tijelo vlasti u federaciji, sastavljena od 2 doma: Nacionalno vijee
(predstavniki dom svih graana) i Vijee kantona (u koji svaki od kantona alje 2
predstavnika), trai se apsolutna veina
o Savezno vijee najvie izvrno tijelo federacije, sastavljeno od 7 lanova koje na 4 godine bira
Savezna skuptina, predsjeda mu predsjednik Konfederacije kojeg na godinu dana bira Skuptina,
7 upravnih resora (departmana)
OVLASTI SKUPTINSKE VLADE: SV ima pravo zakonodavne inicijative, brine se za primjenu
saveznih zakona i odluka, nadzire suglasnost kantonalnih akata s pravnim poretkom federacije,
upravlja saveznim financijama
- Savezno vijee najvanije odluujue tijelo federacije, ono djeluje i kao zakonodavno i kao
izvrno tijelo rije je o prividnoj skuptinskoj vladi, koja se poela razvijati pred 1.svj. rat
Skuptinska vlada u totalitarnim komunistikim dravama:
-

u dravi postoji samo jedna vlast koju nije mogue dijeliti, koja pripada narodu, odnosno radnikoj klasi
preko izabranih lanova skuptine
sva ostala tijela (izvrna i sudska) ovisna su i odgovorna skuptini koja bira i opoziva vladu, dravnog
poglavara i suce najvieg suda,

Sustav predsjednike vlade:

1. temeljne znaajke
o uspostavljen Ustavom SAD iz 1787., kao prvi oblik republikanske vlade u svijetu
o znaajke: neposredan izbor predsjednika od graana, jedinstvena izvrna vlast, odsutnost
politike odgovornosti jedne vlasti prema drugoj, dioba vlasti
o taj ustavni okvir posluio je za razvoj prezidencijalistikog sustava u kojem postoji potpuna
dominacija dravnog poglavara

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
TEMELJNE USTAVNE ZNAAJKE AMERIKOG USTAVNOG MODELA VLASTI
- neposredan izbor predsjednika, jedinstvena izvrna vlast, odsutnost pol. Odgovornosti jedne
vlasti prema drugoj, dioba vlasti putem razdiobe ovlasti meu njima u pojedinim poslovima.
Najvia federalna tijela su : predsjednik SAD, Kongres i Vrhovni sud.
Izbor i ustavni poloaj triju vlasti
2.
o
o
o
o
o
o

o
o

Kongres se sastoji od
2 doma: Zastupniki (predstavnitvo graana) i Senat (predstavnitvo drava, po 2 senatora)
kandidat za senatora 30g., dravljanin najmanje 9g., graanin drave koju zastupa
kandidat za zastupnika 35g, dravljanin najmanje 7g., graanin drave koju zastupa
mandat zastupnika 2g., senatora 6g., parcijalno obnavljanje Senata (1/3 svake 2g.)
primarni izbori kandidat za zastupnika treba skupiti odreeni broj glasova biraa da bi dospio na
glasaki listi
zakon se i proraun domovi donose ravnopravno, izglasavanjem u oba doma u sluaju
nesuglasnosti, tekstovi se usklauju u zajednikom odboru oba doma Zastupniki dom ima
prednost u financijskim pitanjima, Senat u vanjskoj politici i imenovanju dunosnika
predsjednik Senata je potpredsjednik SAD,
predsjedajui odbori Doma u njima se odvija najvei dio zakonodavnih, nadzornih i drugih
djelatnosti zastupnika, koji se biraju po naelu senioriteta

3. predsjednik i potpredsjednik SAD

predsjednik osoba roena kao dravljanin SAD, 35g., 14g. boravita u SAD, na 4g., najvie 2
puta, biraju ga drugostupanjski izbornici (elektori) izabrani neposredno od biraa (svaka drava
bira broj elektora jednak broju zastupnika i senatora te drave) apsolutnom veinom glasova svih
elektora kad nitko ne bi imao takvu veinu, predsjednika bira Dom natpolovinom veinom, a
potpredsjednika Senat veinom gl.
o predsjedniku je Ustavom povjerena izvrna vlast, vrhovno zapovjednitvo oruanih snaga, poloaj
dravnog poglavara, voenje vanjske politike
o potpredsjednik obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik, a on postaje predsjednikom u sluaju
smrti, ostavke, uklanjanja predsjednika s poloaja i u sluaje privremene ili trajne nesposobnosti
predsjednika (o emu odluuje Kongres s 2/3 gl.)
o posebna kaznena odgovornost predsjednika postupak impeachment
4. Vrhovni sud
Najvii federalni sud, 9 lanova, doivotno imenovanje-kandidati se imenuju iz reda federalnih sudova
ili iz reda sveuilinih prof. pravnih znanosti. Naela sudbenog postupanja Vrhovnog suda mogu se
klasifucirati na slijedei nain:
- Samoograniavanje suda-Sud je duan sam strogo voditi rauna da u svom djelovanju ne
prelazi granice sudske funkcije, onako kako je tumai i shvaa-nad VS ne moe biti nadzornog
tijela;
- Obvezu Suda da se ne uputa u pitanja politike naravi, jer on odluuje o pravu;
- U sporu mora postojati jasna suprotnost interesa;
- Zahtijev mora biti odreen od stranke, a sud odluuje o zahtjevu;
Zatitu ne moe traiti osoba koja je stekla koristi odreenim postupanjem;
- Sud odluuje pravna , a ne injenina pitanja
- Teret dokaza snosi tuitelj
- Sudi se o ustavnosti zakona, suci odluuju veinom glasova.
o

5.federalni sudovi
o okruni sudovi SAD, nadleni za pojedina teritorijalna sudbena podruja
o albeni sudovi, 11 regionalnih s kasatornim djelokruzima, Sud za pritube, Sud za meunarodnu
trgovinu, Vojni albeni sud
o poseban djelokrug imaju: Sud za pritube, Sud za meunarodnu trgovinu, albeni sud za carine i
patente, te Vojni albeni sud SAD
o uz federalni sudbeni sustav djeluje i sustav dravnog sudstva u svakoj od drava

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5.
o
6.
o

sustav konica i ravnotea

separated and shared powers ''odijeljene vlasti uz sudjelovanje u obavljanju djelokruga''
zakonodavna djelatnost
zakonodavna inicijativa ima ju iskljuivo Kongres, predsjednik ju ostvaruje preko ''svojih''
zastupnika i senatora,
o predsjednik ima pravo suspenzivnog veta svaki prijedlog zakona podnosi se na potpis
predsjedniku koji ga je duan u roku od 10 dana potpisati ili vratiti s obrazloenjem zato nije
potpisan prijedlog e i protiv zabrane predsjednika postati zakon ako ga ponovo usvoje oba
doma, 2/3 veinom ako proe 10 dana bez izriite odluke predsjednika, zakon ostaje pri
predsjedniku (pocket veto) i cijeli zakonodavni postupak treba zapoeti iznova
7. dravni proraun
o pravo da odluuje o raspisivanju poreza i troenju sredstava dravnog prorauna ima iskljuivo
Kongres i tu ''vlast novanika'' ograniava vlast maa koju ima predsjednik.
8. imenovanja i razrjeenja
o predsjednik imenuje savezne tajnike i elnike drugih tijela savezne uprave, te federalne suce, ali uz
suglasnost Senata
o predsjednik ima neogranieno pravo razrjeavati savezne upravne dunosnike
o amerika savezna uprava obuhvaa dvije vrste organizacija:

dravni resori savezne uprave nadzire predsjednik, financira Kongres

neovisne komisije ili regulatorne agencije ustrojava Kongres, sa zadaom da
reguliraju odreena podruja, provode propise, te izriu kazne za prekraje, uz
jamstvo sudske zatite
delegirano zakonodavstvo
o Ustav SAD odreuje da sva zakonodavna ovlatenja pripadaju Kongresu ,Kongres vrlo esto u
pojedinim zakonima odreuje uspostavljanje posebnih agencija sa zadaom da donese propise o
izvravanju tih zakona
o nadzor nad tim delegiranim zakonodavstvom, Kongres je nastojao ouvati uspostavljanjem
institucije kongresnog veta na djelovanje administracije, no ono je odlukom Vrhovnog suda
proglaeno neustavnim
9. vanjska politika
o prema Ustavu SAD, predsjednik vodi vanjsku politiku, uz suglasnost i savjet Senata
o predsjednik imenuje ambasadore i druge diplomatske i konzularne zastupnike
o za ratifikaciju meunarodnih ugovora potrebna je suglasnost 2/3 nazonih senatora
o Kongres nastojao ograniiti slobodu predsjednika, zakonom precizirajui u kojim podrujima nije
mogue zakljuivati sporazume sa stranim dravama
o Kongres objavljuje rat, oprema vojsku, odluuje o sredstvima, a predsjednik kao vrhovni vojni
zapovjednik nareuje neposredno angairanje vojske
10. impeachment
o Ustavom predvien postupak ostvarivanja posebne kaznene odgovornosti predsjednika,
potpredsjednika i drugih civilnih dunosnika, koji se provodi zbog izdaje, podmiivanja i drugih
tekih zloina i prijestupa, s ciljem da se dunosnik ukloni sa svojeg poloaja i time uini
dostupnim redovitom sudu optubu podie Zastupniki dom, a sudi Senat 2/3 veinom.
kongresni nadzor nad administracijom
o Kongres ipak uspijeva ostvariti odreeni nadzor nad administracijom, najvie opravdanjem da ne
moe donositi zakone ako nije temeljito obavijeten o stanju u pojedinim podrujima dravne
djelatnosti jer ipak, prednost administracije je u strunosti i raspolaganju informacijama
o kongresne istrage znaajan oblik politikog utjecaja na administraciju, provode ih kongresni
odbori, a mogu se osnovati i posebni ad hoc odbori sa zadaom da istrae odreeno djelovanje
o uvreda Kongresa neodazivanje pozivu kongresnih odbora ili odbijanje suradnje, sudski kanjiva
11. djelovanje Vrhovnog suda
o njegova briga o ustavnosti je prvenstveno pravno pitanje, bez obzira na politike posljedice, to je
on i dokazao u nekoliko sluajeva (npr. Nixon vs. US, 1974. predsjednik nije zatien izvrnom
povlasticom kad djeluje specijalni istraitelj; 1996. Clinton poloaj ne titi predsjednika od
dunosti odazivanja na poziv redovitog suda)

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
SUSTAV PARLAMENTARNE VLADE
Temeljna obiljeja sustava parlamentarne vlade
1. temeljne znaajke
o parlamentarizam se odreuju kao sustav dualiteta vlasti (zakonodavne i izvrne) koji obiljeava
primjena triju osnovnih naela: jednakost izmeu zakonodavne i izvrne vlasti, suradnja tih
dviju vlasti, postojanje uzajamne mogunosti djelovanja jedne na drugu
o 4 temeljna ustavna obiljeja: (1) vlada proizlazi iz parlamenta i politiki mu je odgovorna, te ako
veina izglasa nepovjerenje vladi, ona mora odstupiti, (2) vlada moe pod odreenim uvjetima
raspustiti parlament, a u tom sluaju spor izmeu vlade i parlamenta rjeava birako tijelo
referendumom, iz ega proizlazi da ni vlada ni parlament nisu stabilni, (3) dravni poglavar je
politiki neodgovoran i zato stabilan element sustava, (4) institucija supotpisa niti jedan akt koji
donosi dravni poglavar nema pravne snage bez supotpisa predsjednika vlade ili ovlatenog
ministra, a tim inom vlada na sebe preuzima politiku odgovornost za akt neodgovornog
poglavara
o parlamentarni sustav-razdoblja razvitka:ograniena monarhija, orleanski parlamentarizam,
parlamen. Poremeene ravnotee u korist zakonodavne vlasti, parlamentarizam porem. Ravnotee
u korist izvrne vlasti
1.ograniena monarhija
o kao odraz poetne diobe vlasti izmeu plemstva i graanstva, nastaje ustavnim aktima koje
monarh samo formalno svojom voljom oktroira sam ograniujui svoju vlast, a stvarno je na to
prisiljen zbog pritiska graanstva
2-orleanski parlamentarizam
o dioba vlasti izmeu graanstva i plemstva jo postoji samo to graanstvo sada raspolae veim
udjelom
o sudjelovanje u zakonodavstvu postupno prestaje biti monarhova stvar monarhu se polako
prestaje davati pravo zakonodavne inicijative i pravo veta
o predstavnika tijela postaju , monarh prestaje biti i jedini nositelj izvrne vlasti jer se njemu uz bok
razvija ministarski kabinet kao samostalno tijelo koje je politiki odgovorno i njemu i
predstavnikom tijelu prema tome, orleanski ili dualistiki parlamentarizam bio je sustav
ravnotee dvaju tijela (monarha i predstavnikog tijela) koja surauju posredstvom vlade, a zbog
dvostruke odgovornosti vlade bio je i pretea polupredsjednikog sustava
2. parlamentarizam poremeene ravnotee u korist zakonodavne vlasti
o nastaje ili potpunim preuzimanjem politike vlasti od graanstva (FRA) ili uklapanjem plemstva u
graanski sustav (VB)
3. parlamentarizam poremeene ravnotee u korist izvrne vlasti (suvremeni parlamentarizam)
o suvremeni parlamentarizam funkcionira u okvirima dvostranakog parlamentarizma i
viestranakog parlamentarizma, no postoji i trei oblik koji je dodue izmijenio i njegov ustavni
model, a to je polupredsjedniki sustav
4..polupredsjedniki sustav
o trei oblik suvremenog parlamentarizma .Obiljeje: ovdje vlada proizlazi iz parlamentarne veine i
odgovrna je parlamentu, a dravni poglavar je politiki neodgovoran
o razlika je kod instituta supotpisa koji ovdje nije obvezan, ve je samo iznimka
o razlika je u odnosima unutar izvrne vlasti: ovlasti predsjednika su vee i odluujue to ga ini
ustavno i politiki monijim od vlade

SUDBENA VLAST
ODREENJE SADRAJA-Neovisnost sudstva demokratsko je naelo utemeljeno na irem
zahtjevu za vladavinom prava
Neovisnost sudstva prema Nacrtu naela iz Sirakuze,1981.:
1. svaki je sudac slobodan odluiti predmet sukladno svojoj ocjeni injeninog stanja i svojem
razumijevanju prava, bez bilo kakvog neprimjerenog utjecaja, sugestija ili pritisaka, izravnih ili
neizravnih, s bilo koje strane
2. sudbena vlast je neovisna od izvrne i zakonodavne, i obuhvaa djelokrug, izravno ili putem nadzora,
nad svim pitanjima sudbene prirode

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ustavna jamstva neovisnosti sudstva:
-

prema Europskoj konvenciji o pravima ovjek, svatko ima pravo na poteno i javno suenje
pred nezavisnim i nepristranim suditem
ipak, odreeni stupanj nadzora nad sudstvom nuno je potreban jer smisao funkcije suca
ugroava jednako tako njegova osobna nestrunost i neznanje zato se naelo neovisnosti
suca nastoji osigurati ustavnim jamstvom trajnosti i stabilnosti poloaja suca, zabranom
premjetanja suprotno volji suca, jamstvom prikladnog materijalnog poloaja te disciplinskim
nadzorom sa strane posebnih strunih tijela, visokih sudbenih vijea

Ustrojstvo sudstva RH l. 117-118 URH- Sudbena je vlast samostalna i neovisna, a obavljaju je

sudovi. Sudovi sude na temelju zakona i Ustava. Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u
ime RH. U suenju sudjeluju suci i porotnici. Javnost se moe iskljuiti iz rasprave ako se sudi
malodobnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, u branim sporovima i postupcima u vezi sa
skrbnitvom, posvojenjem, zatite sigurnosti i obrane Republike.

Imenovanje i razrjeenje sudaca l. 121-122 URH-Sudaka dunost je stalna, a imenuje ih

Dravno sudbeno vijee. Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji. Suci i suci porotnici
imaju imunitet te ne mogu biti pozvani na odgovornost za miljenje dano pri donoenju sudbene
odluke. Sudac se moe razrijeiti dunosti ako to sam zatrai, ako izgubi sposobnost obavljati dunost,
ako bude osuen za kazneno djelo, ako zbog poinjenog disciplinskog djela tako odlui Dravno
sudbeno vijee.Sudac ima pravo podnijeti zahtjev za zatitu upanijskom domu Sabora.Zakon o
dravnom sudbenom vijeu 1993, Zakon o sudovima 1994.
Dravno sudbeno vijee l. 123 URH-posebno tijelo sudbene vlasti u ijem je djelokrugu
imenovanje, razrjeenje, odluivanje o disciplinskoj odgovornosti sudaca i dravnih odvjetnika. Vijee
imenuje i razrjeava predsjednike svih sudova i dravne odvjetnike i njihove zamjenike.
Kandidati moraju biti iz reda istaknutih sudaca, dravnih odvjetnika, sveuilinih profesora pravne
znanosti koji imaju 15 godina i vie radnog iskustva.

Temelji sustava ustrojstva sudova u RH:

1. opinski sudovi, kao sudovi prvog stupnja
2. upanijski sudovi, kao prizivni sudovi, odnosno sudovi prvog stupnja u zakonom odreenom
djelokrugu
3. vojni sudovi,
4. trgovaki sudovi i Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske, kao specijalizirani sudovi na
podruju trgovakog i gospodarskog prava
5. Upravni sud Republike Hrvatske, koji odluuje u upravnim sporovima o zakonitosti konanih
upravnih akata
6. Vrhovni sud Republike Hrvatske, najvii je sud u dravi, a njegov djelokrug obuhvaa:
a) osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana, te jednakost svih
pred zakonom
b) razmatra aktualna pitanja sudske prakse
c) odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomonih odluka sudova u RH
d) odluuje o albama protiv odluka upanijskih sudova
e) odluuje o albama protiv odluka Visokog trgovakog suda i Upravnog suda, te
drugog suda kad je to odreeno zakonom
f) rjeava sukobe djelokruga izmeu sudova kojima je izravno nadreen i sudskih odjela
g) obavlja druge poslove odreene zakonom
Odnos Vrhovnog suda prema Ustavnom sudu:
sama po sebi pravna miljenja Ustavnog suda zaista ne obvezuju Vrhovni sud, ali istodobno Ustavni sud ima na raspolaganju
sredstvo da u praksi osigura obvezatnost svojih miljenja
odnos izmeu Vrhovnog suda i Ustavnog suda nije i ne moe biti utemeljen na subordinaciji niti jednog od tih tijela drugome u
pitanju su dva odvojena visoka tijela dravne vlasti, koja naelno djeluju odvojeno jedno od drugoga, na temelju Ustava i
Ustavnim zakonom utvrene razdiobe ovlasti, iako se djelomice njihov djelokrug preklapa - naime, Ustavni sud u povodu
ustavnih albi dolazi u priliku ispitivati i odluke Vrhovnog suda
bude li Ustavni sud dosljedan u primjeni svojih pravnih miljenja, sukladno doktrini stare decidis, to jest dok ih ne izmijeni
novim pravnim miljenjem, Vrhovni sud e ta miljenja silom prilika morati uvaavati u svim istovrsnim sluajevima

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Odnos sredinjih i lokalnih dravnih tijela:
o

1. dekoncentracija
tip odnosa u kojem je na lokalna tijela prenesen odreeni skup ovlasti, to se obavljaju sukladno
uputama i pod punim nadzorom sredinje vlasti
2. decentralizacija
oblik odnosa centralnih i necentralnih dravnih tijela gdje je zakonom na lokalna tijela prenesen
odreeni opseg poslova u kojima su oni vezani obvezom pridravanja propisa i pravom nadzora sa
strane dravnih tijela
3. lokalna samouprava
najvii stupanj samostalnosti lokalnih tijela zajamen samim Ustavom ovdje se ne radi o
decentralizaciji gdje se odluka nalazi i dalje u rukama centralnih organa, ve o odnosu
necentralizacije gdje bi se prekrilo Ustavom zajameno pravo na lokalnu samoupravu kad je
eventualno neka ovlast za obavljanje poslova iz djelokruga centralnih tijela povjerena lokalnim, to
se naziva sustavom dvostrukog kolosijeka

TEORIJA LOKALNE SAMOUPRAVEveza idealne samouprave i demokratinosti izvodi se iz

diobe vlasti u njezinoj vertikalnoj i teritorijalnoj dimenziji. Na temelju svog ustavom
zajamenog djelokruga, lok.jedinice predstavljaju protuteu centraliziranoj ovlasti. One se
mogu suprotstaviti sredinjoj vlasti i stati u zatitu svojih prava i prava graana u pravu
predvienim postupcima.
Ustavno pravo na lokalnu samoupravu l. 128- Obuhvaa pravo : o ureivanju prostora i
urbanistikom planiranju, o ureivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnostima, brizi za
djecu, socijalnoj skrbi, o kulturi, tjelesnoj kulturi, portu, zatiti i unapreenju prirodnog okolia.
Jedinice lokalne samouprave mogu biti opina ili grad. Za obavljanje odreenih poslova dravne
uprave mogu se u opini ili gradu osnivati zakonom tijela lokalne uprave.upanija je jedinica lokalne
uprave i samouprave.
Jedinice lokalne samouprave: opina, grad

XI. SLOENE DRAVE I DRAVNE ZAJEDNICE

Moderna federalistika teorija: je u svim razdobljima naglaavala znaenje federativnog
naela kao pravila koje omoguava sporazumno i mirno udruivanje pol. Zajednice u kojima
se mogu ostvariti zajedniki interesi, ali i ouvati samostalnost i cjelovitost, te zajedniki
odluivati o svojim interesima na ravnopravnim osnovama.
-Federativno ureenje zasniva se na ravnopravnosti sudionika, potivanju temeljnog sporazuma o
stvaranju zajednice, uzajamnom priznavanju integriteta svakog lana zajednice, potivanju razliitosti
i mirnom i sporazumnom rjeavanju sukoba interesa

Tri kriterija razlikovanja konfederacije i federacije:

1. pravni temelj zajednice
je pravni akt kojim je utemeljena odreena dravna zajednica kod konfederacije to je ugovor
meunarodnog prava, a kod federacije ustav federacije
o konfederacija je savez drava koje zadravaju suverenitet, a federacija je jedinstvena savezna
drava, koju ini vie drava, utemeljena na dioba nadlenosti izmeu njih
o pravo na otcjepljenje drava lanica znaajka je konfederacije, ali ga jame i ustavi nekih
federacija .
2. pravni odnos tijela zajednice prema graanima
a. u konfederaciji nema pravnog odnosa izmeu tijela konfederacije i graana, graani se nalaze u
pravnom odnosu samo s tijelima svoje drave i nemaju neposrednog dodira s tijelima
konfederacije, koju ine samo drave
b. sastavni dijelovi federacije su i drave lanice i graani

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. status udruenih drava u meunarodnom pravu
a. konfederacija nije subjekt meunarodnog prava, te u meunarodnim odnosima samostalno
istupaju drave lanice
b. federacija je subjekt meunarodnog prava i istupa u meunarodnim odnosima kao cjelina

Drugi oblici sloenih drava i dravnih zajednica:

1. personalna unija
zajednica dviju ili vie drava koje imaju zajednikog monarha, ali su meusobno odvojene i djeluju
samostalno u meunarodnim odnosima, te ureuju svoje unutarnje odnose
2. realna unija
vri oblik povezivanja drava, utemeljen na ugovoru, koji djeluje kao jedinstveni subjekt u
meunarodnim odnosima- zajednika vojska, zajedniki monarh
3. zakonodavna unija
sloena dravna zajednica, u kojoj sastavni dijelovi nalaze svoj ustavni izraaj ponajprije putem
zajednikih, a ne posebnih institucija
4. asimetrine zajednice drava
utemeljene na asimetrinim oblicima ustavnog ureenja, obino manje i velike drave, koje onoj
slabijoj omoguavaju ouvanje integriteta i autonomije u trajnoj vezi s veim susjedom
5. pridruene drave
gdje je ugovorom o ulasku u zajednicu utvreno da jedna ili druga strana ima pravo jednostrano
raskinuti odnos udruivanja
6. asimetrini savezi - utemeljeni na Ustavu, gdje jedna strana uiva poseban status autonomije koji
ukljuuje zakonodavnu, sudbenu i izvrnu vlast, a svaka izmjena u odnosu mora se temeljiti na
suglasnosti obje strane

Europska ekonomska zajednica:

a. teorija funkcionalizma postupno i strpljivo graenje jedinstva u pojedinim funkcijama za
koje postoji jasan politiki i gospodarski interes
b. Pariki ugovor 1951. Europska zajednica za ugljen i elik
c. Rimski ugovori 1957. EEZ, EUROATOM (Organizacija za suradnju na podruju koritenja
nuklearnih izvora energije)
d. 1994., Ugovor iz Maastrichta osnovana EU

INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE

EUROPSKO VIJEE - ine ga dravni poglavari odnosno predsjednici vlada svake od lanica.
Sastaje se dva puta godinje, i u njemu se raspravlja o temeljnim pitanjima i ciljevima EU
EUROPSKA KOMISIJA IMA TRI OSNOVNE FUNKCIJE:
- osmiljava politike EU te pokree zakonodavni postupak;
- uvar je pravnog poretka uspostavljenog Ugovorom;
- glavni izvrni organ EU
Europska komisija je tijelo koje u sebi objedinjuje zakonodavne, izvrne i nadzorne vlasti. Sastoji se
od 27 lanova s mandatom od 5 godina. lan komisije mora biti dravljanin jedne od drava lanica.
VIJEE MINISTARA- ima zakonodavnu vlast, a sastavljeno je od ministara iz nacionalnih vlada
drava lanica, a sastav vijea se mjenja ovisno o podruju o kojem se odluuje. Sastaje se povremeno,
a stalnost rada Vijea osigurava ODBOR STALNIH PREDSTAVNIKA(COREPER).Svakih 6 mjeseci
Vijeem predsjedava druga drava i ima zadatak usmjeriti rad Vijea u razdoblju svog predsjedavanja,
posredovati izmeu Eu i drava lanica, te predstavlja EU prema ostatku svijeta.
EUROPSKI PARLAMENT-bira se izravnim opim izborima, najvea je multinacionalna skuptina
svijeta. Danas ima 732 zastupnika. Parlament sudjeluje u sve veem broju odluka, a neke se odluke
mogu donijeti samo uz suglasnost Vijea i Parlamenta, i taj postupak se naziva POSTUPAK
SUODLUIVANJA.
Parlament ima tri funkcije:
-zakonodavnu,usvajanje zajednikog budeta, nadzorna;

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nastao je kad i prva Europska zajednica, tada pod nazivom Skuptina, koju su inili delegati
nacionalnih parlamenata. Od 1979. godine, zastupnici u Europskom parlamentu biraju se na izravnim
izborima svakih pet godina. Sjedite Parlamenta je u Strasbourgu
EUROPSKI SUD PRAVDE- Europski je sud institucija koja se od 1989. sastoji od dva suda: Suda
EZ-a i Prvostupanjskoga suda. Uloga je Europskoga suda kao institucije osigurati da se pri primjeni i
tumaenju Osnivakog ugovora potuje pravo. Iako sud ograniene nadlenosti, Europski je sud bio
iznimno vaan pri uobliavanju pravnog poretka Unije. Sud je pokrenuo proces tzv.
konstitucionalizacije Ugovora ime je pravni poredak EU stekao znaajke koje ga odmiu od sustava
meunarodnog prava. Stoga Europski sud nema u Uniji samo pravosudnu, ve i vanu politiku ulogu.
Sjedite je Suda u Luksemburgu. Sud EZ-a ine po jedan sudac iz svake drave lanice. Danas je to
27 sudaca. Osim sudaca, ravnopravan poloaj u Sudu ima osam nezavisnih odvjetnika. Njihova je
funkcija davati Sudu miljenje o tome kako rijeiti konkretni predmet, ne zastupajui pri tom niije
interese u postupku.
PRAVNA PRIRODA EU-1. EUROPSKA UNIJA-je proces suradnje integracija zapoet 1951
godine izmeu 6 zemalja (Belgija, Francuska, Njemaka, Holandija, Lux, Nizozemska). EU danas
broji 27 drava lanica. Formalno je uspostavljena 1.11.1993 godine stupanjem na snagu Ugovora iz
Mastrihta. Kroz EU lanice ostvaruje zajednike ciljeve kao to su gospodarski i drutveni razvoj,
visoka razina zaposlenosti, zatita prava i interesa graana.

Poseban oblik sloene drave: Bosna i Hercegovina:

1. NASTANAK USTAVA BIH
a. Ustav Federacije BiH od 21. oujka 1994. na temelju Washingtonskih sporazuma
b. Daytonski sporazum, 14. prosinca 1995. u Aneksu IV. sadri tekst Ustava BiH
2. TEMELJNA KONCEPCIJA DRAVNOG UREENJA
- 2 entiteta: Federacija BiH i Republika Srpska nisu drave, imaju pravo sklapati meunarodne
ugovore i uspostavljati posebne usporedne odnose sa susjednim dravama, raspolau svojim
oruanim snagama, imaju svoje ustave
- tri konstitutivna naroda: Hrvati, Bonjaci, Srbi
3. USTROJSTVO VLASTI
a. Predsjednitvo
- 3 lana, mandat 4g., rotiraju se na mjestu predsjedatelja
b. Parlamentarna skuptina
-dvodomna: Dom naroda (15 delegata 5 iz svakog naroda, biraju ih Dom naroda Federacije i
Skuptina Republike Srpske) i Predstavniki dom (42 lana, biranih izravno, 2/3 iz Federacije BiH,
1/3 iz Republike Srpske)
- zakonodavstvo se donosi suglasnom odlukom oba doma
c. Vijee ministara
- predsjednika imenuje Predsjednitvo uz odobrenje Zastupnikog doma, a on imenuje ministre,
takoer uz odobrenje Doma - 2/3 ministara iz Federacije, potpredsjednik ne moe biti iste
nacionalnosti kao i predsjednik
d. Ustavni sud
- krajnji arbitar u sluaju zaotrenih politikih neslaganja
6 lanova - bira Predstavniki dom Federacije (4) i Skuptina Republike Srpske (2), a 3 lana imenuje
predsjednik Europskog suda za ljudska prava, nakon dogovora s Predsjednitvom, a koji ne mogu biti
dravljani BiH ili susjednih drava.Mandat sudija 5 godina u prvom sazivu, a nakon prvog saziva do
70 god. ivota.

4. pravna priroda drave BiH

e. zbiljski se radi o protektoratu, pod zatitom i vrhovnim nadzorom meunarodne zajednice

Najvanija obiljeja institucije omdusmana:

-neformalnost postupanja, ograniena mogunost djelovanja, specifian nain djelovanja

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
LJUDSKA PRAVA U USTAVU BIH
Ustav BIH je sastavni dio Opeg okvirnog sporazuma za mir u BIH (Daytonski mirovni sporazum)
dogovoren u Daytonu 21.11.1995. godine, a potpisan u Parizu 14.12.1995 godine. Opi okvirni
sporazum za mir sadri 11 aneksa:
Aneks 1-Vojni aspekt Mirovnog sporazuma;
Aneks 1b Regionalna stabilnost;
Aneks 2 Meuentitetske linije razgranienja;
Aneks3 Izbori;
Aneks 4 Ustav;
Aneks 5 Arbitraa;
Aneks 6 Ljudska prava;
Aneks 7 Izbjegla i raseljena lica;
Aneks 8 Komisiju za zatitu nacionalnih spomenika;
Aneks 9 Ustanovljenje javnih institucija BIH;
Aneks 10 Civilna implementacija Mirovnog sporazuma;
Aneks 11 Meunarodne policijske snage.
Od kojih se Aneks 4 direktno odnosi na Ustav, a Aneks 3(izbori), Aneks 6(ljudska prava), Aneks
7(izbjegla i raseljena lica), i ovi Aneksi reguliraju ustavnu materiju.
Namjerno je izbjegnuto razmatranje pitanja koja su otvorena nainom donoenja Ustava jer
prevazilaze okvire ovog teksta. ( Ustav BIH je sastavni dio opeg okvirnog sporazuma za mir u
BIH (Daytonski sporazum), i to Aneks 4 ovog sporazuma. Kao takav ustav Bosne i Hercegovine
nije unutarnji ve meunarodno pravni akt, jer je sastavni dio viestranog meunarodnog
Ugovora. U kontekstu detekcije izvora ustavnog prava u BIH, treba istai jedno interesantno i
prilino uvjerljivo miljenje koje sa pozicije meunarodnog javnog prava za Daytonski
sporazum kae da je vrlo neobian dokument, te da bi kao takvog sud ili arbitraa, kad bi ga
ocjenjivali i utvrivali njegovu pravnu prirodu, ili ga gledali iz ugla Beke konvencije o pravu
ugovora, uope ne bi mogli svrstati u meunarodne ugovore, (zbog naina potpisivanja i
obavezivanja) Potpisali su ga predstavnici 3 drava; RBIH, SRJ, I RH, i to ne ad
referendum(odnosno pod uvjetom da ga naknadno prihvate i ratificiraju zakonodavna tijela
drava potpisnica, konano i neopozivo). Entiteti nisu subjekt meunarodnog prava, a prihvatili
su obveze me, karaktera kao da su drave, a nisu.)
Kao to je jedan od ciljeva rata protiv BIH i nasilno kidanje njenog drutvenog, politikog, kulturnog i
etnikog tkiva zloinom, genocidom, masovnim krenjem ljudskih prava, tako je i Opi okvirni
sporazum proet idejom da su upravo demokracija i ljudska prava faktori izgradnje bosanske drave,
pretpostavka obnove tog pokidanog tkiva i mehanizam koji vodi dravu BIH U evropske integracije.
LJUDSKA PRAVA U USTAVU FEDERACIJE BIH
FBIH je pored Republike Srpske jedan od dva entiteta koja su ustanovljena Opim okvirnim
sporazumom za mir u BIH. Pred oba entiteta kao i pred dravu BIH, postavljena je obveza osiguranja
uivanja i zatite najveeg mogueg standarda prava i sloboda. Zato lan 1 Ustava Federacije BIH
navodi da se sva prava i slobode iz aneks provode na cijeloj teritoriji BIH, a za Federaciju u l. 2
Ustava posebno navode:ivot;privatnost,slobodu kretanja,azil,zatitu obitelji i
djece,imovinu,obrazovanje,socijalnu zatitu,zdravstvenu zatitu,prehranu,utoite,zatitu
manjina,ugroenih grupa
Svi graani uivaju:
pravo na osnivanje i pripadanje politikim partijama;
politika prava, da uestvuju u javnim poslovima, da imaju jednak pristup javnim slubama, da biraju i
budu birani. (ustav FBIH, l.2 Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo 1977).

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM