SAMOUPRAVLJANJE

NA IZMAKU
ALABAHTER

Ovaj alabahter osmiljen je kao pomo za

razgledavanje izlobe i openito prouavanje zavrne
faze naega socijalizma. Danas je, posebno roenima u
kapitalistikoj Hrvatskoj, socijalistiko samoupravljanje
nepoznanica. Zato smo ovdje pokuali ukratko i letimino
pojasniti neke izraze iz bivega sistema na koje nailazi
svatko tko se upusti u prekapanje po prolosti naega
drutva. Uz pojedine definicije dodali smo komentare (koji,
naravno, nisu konani) o tome kako su (i kada) odreene
prakse izgubile smisao ili dobile novo znaenje.
KRATICE

CK Centralni komitet
DPO Drutveno-politika organizacija
DPZ Drutveno-politika zajednica
KV Kvalificirani radnik
MZ Mjesna zajednica
NKV Nekvalificirani radnik
OA Opi akt
OD Osobni dohodak
OOUR Osnovna organizacija udruenog rada
OSIZ Osnovna samoupravna interesna zajednica
OSV Opinsko sindikalno vijee
OUR Organizacija udruenog rada
PKV Polukvalificirani radnik
RO Radna organizacija
RPR Raspodjela prema radu
RS Radniki savjet
RSIZ Republika samoupravna interesna zajednica
RZ Radna zajednica
SAS Samoupravni sporazum
 SDK Sluba drutvenog knjigovodstva
SIV Savezno izvrno vijee
SIZ Samoupravna interesna zajednica
SKJ Savez komunista (Jugoslavije)
SO Skuptina opina
SOA Samoupravni opi akt
SOUR Sloena organizacija udruenog rada
SPINIR Sistem primjene i nagraivanja inovativnog rada
SR Socijalistika republika
SSRNJ Socijalistiki savez radnog naroda Jugoslavije
SSH(J) Savez sindikata Hrvatske (Jugoslavije)
SSOJ Savez socijalistike omladine Jugoslavije
SZP Sredstva zajednike potronje
UKR Uvjetnokvalificirani radnik
UR Udrueni rad
USIZ Udruena samoupravna interesna zajednica
VSSJ Vijee Saveza sindikata Jugoslavije
VUR Vijee udruenog rada
DELEGATSKI SISTEM
Delegatski sistem je univerzalni princip odluivanja u jugo-
slavenskom drutvu. Po njemu se konstituiraju sve insti-
tucije za upravljanje drutvenim poslovima. Cilj je sistema
da, preko delegacija koje biraju u osnovnim samoupra-
vnim organizacijama, radni ljudi neposredno sudjeluju
u odluivanju na svim razinama drutvenog organizira-
nja. Svoje delegacije formiraju radni ljudi: u OOUR-ima i
RZ-ama, u poljoprivredi, zanatima, dravnim organima,
DPO, u mjesnim zajednicama, i sl.
* Poetkom osamdesetih, Neca Jovanov kritizira delegatski
sistem jer da ovaj, umjesto da jaa politiku mo radnitva,
sudjeluje u hiperprodukciji otuenih i od radnike klase osa-
mostaljenih centara moi.

DRUTVENI DOGOVOR
Sindikat, privredna komora i organi DPZ putem drutvenog
dogovora ureuju drutveno-ekonomske odnose i druge
odnose od interesa ire drutvene zajednice. Drutveni
dogovor predstavlja instrument drutvenog usmjeravanja
raspodjele dohotka i odreuje pretpostavke za potpisiva-
nje samoupravnih sporazuma.

DRUTVENO PLANIRANJE
Unutar drutveno-politikih zajednica utvruje se zajedni-
ka politika razvoja i smjernice i okviri za donoenje mjera
ekonomske politike, kao i metode kojima se osigurava nji-
hovo ostvarivanje. Plan slui kao instrument ostvarivanja
materijalne i drutveno-ekonomske reprodukcije, ali i kao
instrument borbe za viu produktivnost pojedinanog
rada i rada u sjeni (predvianje ekonomskih kretanja,
koordinacije ekonomskih odluka, odabir instrumenata za
provedbu plana). Kao razrada ekonomske politike, plan je
obaveza za Saveznu skuptinu i direktiva za SIV, a oni su
odgovorni za ostvarenje zacrtanih rezultata.

DRUTVENO-POLITIKA ZAJEDNICA (DPZ)

Ukljuuje opinu, zajednicu opina, socijalistike autono-
mne pokrajine, socijalistike republike i federaciju (prema
Ustavu iz 1974.). DPZ obavljaju zakonodavnu, izvrnu
i sudsku vlast. Po Ustavu, najvii organ vlasti DPZ-e je
skuptina. Uz vijee mjesnih zajednica (odnosno opina) i
drutveno-politiko vijee, skuptine DPZ ukljuuju i vijee
udruenog rada (VUR), iji se delegati biraju u OUR-ima.

DRUTVENO-POLITIKE ORGANIZACIJE (DPO)

Drutveno politike organizacije su organizacije u koje se
na osnovi Ustava SFRJ radni ljudi slobodno organiziraju
na klasnim socijalistikim osnovama i u kojima vre svoju
politiku djelatnost, u skladu s ciljevima i zadacima utvre-
nim programom i statutom.
Glavne DPO bile su:
SAVEZ KOMUNISTA (SK) Organizacijsku strukturu SK
ine osnovne organizacije SK ustrojene pri osnovnim
organizacijama udruenog rada. Autonomne pokrajine
i republike imaju svoje organizacije SK ujedinjene u
SKJ. Zadaa SK je daljnji razvoj i zatita samoupravnih
odnosa. U skladu s Manifestom, lanovi SK nemaju
nikakve interese odvojene od interesa cjelokupnog
proletarijata.
 SOCIJALISTIKI SAVEZ RADNOG NARODA JUGO-
SLAVIJE (SSRNJ) Najmasovnija organizacija u SFRJ,
organizacijskom strukturom slina SK. SSRNJ ima
funkciju da omogui, kroz raspravu i politike inicija-
tive, sudjelovanje u politikom ivotu svim stanovnici-
ma SFRJ. Uz odabir delegata u predstavnikim tijelima
SSRNJ samostalno kreira politike preporuke iz dome-
na obrazovanja, ekonomije i sl.
SAVEZ SINDIKATA JUGOSLAVIJE (SSJ) Organi-
zacija za unapreivanje zajednikih i pojedinanih
interesa radnika. Zadaci sindikata ukljuuju razvitak
samoupravljanja i delegatskog sistema, stvaranje
zajednikih kriterija za politike dohotka, obrazovanje
za samoupravljanje, sigurnost na radu itd. Sindikat je
organiziran po strukama (industrije, graevine, drut-
venih djelatnosti).
* U analizi odgovora sindikata na snanu radniku mobi-
lizaciju 1980-ih, Ivan Jakopovi sumira: sindikati imaju
usku, partnerski orijentisanu, transmisionu poziciju u
drutvu. Blag i nekoordiniran otpor srozavanju standar-
da i transformaciji drutvenog vlasnitva bit e jedan
od uzroka radnikog nepovjerenja prema sindikatima i
fragmentacije sindikalne scene.

DRUTVENO VLASNITVO
Kao samoupravno drutvo, socijalizam podrazumijeva
nepostojanje odreene klase vlasnika sredstava za
proizvodnju, bilo individualnih, bilo zajednikih. Sva-
ki lan drutva izvlai ekonomske koristi iskljuivo iz
svog rada, a ne iz vlasnitva. U SFRJ, sistem drutvenog
vlasnitva nije se odnosio samo na proizvodnju, ve i na
stanovanje, prirodna bogatstva, infrastrukturu i sl. Drut-
veno vlasnitvo u SFRJ je ukljuivalo i procese drut-
venog (samo)upravljanja u domenama koje danas vee-
mo za dravni aparat: u kolstvu, znanosti, zdravstvu.
* Zakon o poduzeima (1988.) omoguuje i druge oblike vlas-
nitva, privatno i mjeovito, kao i mogunost transformaci-
je vlasnike strukture drutvenoga poduzea. U sluaju
poremeaja u poslovanju, RS moe poduzee ponuditi na
prodaju. Isti zakon omoguuje i strano vlasnitvo nad po-
duzeima. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o
poduzeima iz 1990. ukida se mogunost osnivanja drut-
venih poduzea. Zakon o drutvenom kapitalu (1989. i 1990.)
privatizaciji otvara vrata, a sa Zakonom o pretvorbi drutve-
nih poduzea (1991.) kree se u privatizaciju drutvenoga
vlasnitva.

MJESNA ZAJEDNICA (MZ)

Interesna zajednica radnih ljudi na odreenom podruju (u
naselju, dijelu naselja ili vie povezanih naselja). Unutar
MZ ostvaruju se zajednike potrebe iz podruja ureiva-
nja naselja, stanovanja, komunalnih djelatnosti, djeje
i socijalne zatite, obrazovanja, kulture, tjelesne kulture,
zatite interesa potroaa, zatite i unapreivanja ovje-
kove sredine, narodne obrane, drutvene samozatite i
sl. Samoupravnu organizaciju mjesne zajednice utvruju
graani koji u njoj ive statutom mjesne zajednice.
OBUSTAVA RADA
Spontan ili organiziran prekid rada.
* Jugoslavija je imala specifian odnos prema trajkovima,
odnosno obustavama rada, kako se to tada (ponekad) na-
zivalo. trajkovi su bili izuzetno neugodni po legitimitet
samoupravnog drutva, ali se na njih nije odgovaralo silom,
nego se pokuavalo to bre pronai rjeenje kako bi se trajk
okonao. S eskalacijom krize, u posljednjim godinama SFRJ,
trajkovi postaju sve manje uspjeni u ostvarivanju zahtjeva.

OSOBNI DOHODAK (OD)

Raspodjela sredstava za osobne dohotke radnika odreu-
je se samoupravnim opim aktom na osnovu ostvarenih
rezultata OUR-a i doprinosa pojedinanih radnika. Ovakva
podjela naziva se raspodjelom prema radu. U osobni
dohodak ulazi i dio koji se odnosi na zadovoljavanje zajed-
nikih potreba u okviru SIZ-ova (zdravstvo, socijalno osig-
uranje, kultura, stambeno zbrinjavanje, briga o djeci i sl.)
i opih potreba (samoupravni, pravosudni organi, narodna
obrana, financiranje federacije i drugih DPZ-a, meurepub-
liki dogovori, i sl.).
* Nakon donoenja Zakona o radnim odnosima (1990.), Drut-
veni dogovor o dohotku zamjenjuje se kolektivnim ugovorom,
a osobni dohodak postaje plaa. Prije zakonske promjene
(u socijalizmu) Drutveni dogovor o dohotku ima najvaniji
zadatak da titi akumulaciju drutvenih sredstava. Tko efikas-
nije troi drutvena sredstva, a to znai, vie izdvaja za aku-
mulaciju, moe isplatiti i vie osobne dohotke. U kapitalizmu,
Kolektivni ugovor titi cijenu rada. Poduzee je obavezno
isplatiti najnie plae po tarifnim stavovima bez obzira na
poslovanje poduzea.
PODUZEE
Socijalistiko poduzee je samoupravna interesna zajed-
nica proizvodnih pogona te razvojnih i administrativnih
odjela koja ima svojstvo pravne osobe i sve osnovne
odluke donosi autonomno. Ta tri svojstva ine poduzee
osnovnim privrednim subjektom.

POLITIKI SISTEM SFRJ

Funkcije vlasti i upravljanja u SFRJ odvijaju se kroz
- neposredno odluivanje u organizacijama udruenog
rada i drugim samoupravnim zajednicama i mjesnim
zajednicama
- samoupravno sporazumijevanje i drutveno dogovaranje
- delegatski sistem u skuptinama DPZ i njima odgovor-
nim organima.

RADNA ORGANIZACIJA (RO)

Samostalna samoupravna organizacija radnika, sastav-
ljena od vie OOUR-a. Unutar OOUR-a radnici neposred-
no sudjeluju u radnikim zborovima i na referendumima,
a ukoliko OUR ima vie od 30 lanova bira se i radniki
savjet.

RADNA ZAJEDNICA (RZ)

Oblik samoupravnog organiziranja u zajednicama gdje
se obavljaju administrativni poslovi od interesa za vie
OOUR-a u sastavu RO ili vie RO u sastavu SOUR-a.
RADNIKI SAVJETI (RS)
Sastavljeni su od delegata radnika svih dijelova radnog
procesa osnovne organizacije izabranih neposrednim ta-
jnim glasanjem.
Sastav RS mora odgovarati socijalnom sastavu radnika
(neposredni proizvoai, ostali). RS odluuje o statutu i
drugim aktima, donosi plan organizacije, poslovnu politi-
ku, imenuje i razrjeuje poslovni organ, utvruje zavrni
raun.
* Sredinom 1989., stupanjem na snagu Zakona o podu-
zeima samoupravnim organima ostaje tek mogunost raz-
rjeenja poslovnog organa sukladno godinjim rezultatima.

RASPODJELA (DOHOTKA)
Primarna raspodjela odnosi se na trinu razmjenu, a
sekundarna je ona koja se vri nakon trine razmjene.
Rasporeivanje dohotka i sredstava za osobne dohotke
vri se na temelju drutvenog dogovora i samoupravnih
sporazuma. Njima se utvruju odnosi u raspodjeli izmeu
neposrednih proizvoaa, RO i DPZ. Sekundarnom raspod-
jelom oduzima se dio dohotka RO (kroz razliite dopri-
nose, poreze, kamate itd.) u korist drutvene zajednice.
U raspodjeli je kljuan odnos izmeu poduzea (privre-
de) i drutvene zajednice (opih i zajednikih drutvenih
potreba). O raspodjeli dohotka, suglasno naelu raspod-
jele prema radu, odluuju radni ljudi koji stvaraju dohodak,
u skladu s meusobnom odgovornou i solidarnou.
REIJA
Zajedniki naziv za radnike ija plaa ne ovisi o produk-
tivnosti mjerljivoj u radnim satima, radnike koji obavljaju
administrativne poslove, radnike koji nisu izravno uklju-
eni u stvaranje proizvoda. U pojednostavljenoj podjeli,
za proizvodne radnike jasan je sustav kvantifikcije
rada (kontrolom procesa proizvodnje) i valorizacije rezul-
tata rada (formiranjem cijena na tritu), dok za rei-
ju isto ne vrijedi. Trokovima reije stoga se nazivaju
trokovi koji nisu uloeni u stvaranje proizvoda, nego kako
bi se proizvodnja uope mogla odvijati.
* Podjela koja eskalira izmeu proizvodnih radnika i rei-
je uslijed ekonomske krize vezana je uz uvjerenje da reija,
budui da svoj rad ne valorizira na tritu, ne podnosi u dovolj-
noj mjeri teret krize.

SAMOUPRAVLJANJE
Nain na koji udrueni proizvoai ovladavaju procesom
drutvene reprodukcije i ostvaruju kontrolu nad sveukup-
nou drutvenih kretanja. Samoupravljanje je zamiljeno
kao put ka demokratskom upravljanju drutvom i odumi-
ranju drave. Samoupravljanje u SFRJ poivalo je na
konceptima drutvenog vlasnitva i udruenoga rada, a
realiziralo se kroz razgranat sustav samoupravnih institu-
cija koje su za cilj imale zajedniko odluivanje o radu,
uvjetima i rezultatima rada i o zajednikim drutvenim
interesima. Iako su radniki savjeti postojali od 1949.,
za poetak jugoslavenskog samoupravljanja uzima se
1950. godina, kada je donesen Zakon o radnikom
samoupravljanju (Osnovni zakon o upravljanju dravnim
privrednim poduzeima i viim privrednim udruenjima
od strane radnih kolektiva).

SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA (SIZ)

Na principima uzajamnosti i solidarnosti, radnici dio
zajednikih potreba u oblasti zdravstva, obrazovanja,
socijalne zatite i kulture ostvaruju kroz SIZ. Radi zado-
voljavanja svojih potreba i interesa u samoupravnim
interesnim zajednicama, radni ljudi plaaju doprinose ovim
zajednicama iz svojih dohodaka i iz dohotka osnovnih
organizacija udruenog rada. Prava, obaveze i odgovorno-
sti u SIZ-u odreuju se samoupravnim sporazumom.
* Kriza koja pogaa poduzea znai i uruavanje lokalnih
sustava SIZ-a. U borovskom sluaju to ukljuuje gae-
nje kulturnih sadraja, nedostatak financija za odrava-
nje zdravstvenog, obrazovnog i sustava javnog prijevoza,
neadekvatne plae i trajkove u istima.

SAMOUPRAVNI SPORAZUM (SAS) O UDRUIVANJU

RADA I SREDSTAVA
Osnovni pravni akt kojim radnici OUR-a ureuju meusobne
odnose radi zajednike proizvodnje i zajednikog prihoda
udruivanjem sredstava i rada. Izmeu ostalog, ovim se
sporazumom ureuju: predmet zajednikog poslovanja,
uvjeti rada i nastupanja na tritu, nain snoenja rizika,
nain ostvarivanja solidarnosti, oblici meusobne odgo-
vornosti, nain rjeavanja sporova, rasporeivanje zajed-
nikog dohotka. Samoupravni sporazum donose radnici u
samoupravnim organima, a potvruju ga referendumom.
SAMOUPRAVNI SUDOVI
Imaju zadatak rjeavati sporove do kojih dolazi u drutve-
nim odnosima, ako se spor ne moe rijeiti usaglaava-
njem samoupravnih subjekata. Ovdje vanu ulogu igraju
sudovi udruenog rada, koji rjeavaju sporove vezane za:
osnivanje OOUR-a, odreivanje prava i obaveza njihovih
osnivaa, pitanja raspodjele dohotka, interpretacije i raski-
da samoupravnih sporazuma, kao i sporove oko izbora i
razrjeenja poslovodnih organa. Glavni im je zadatak zati-
ta prava radnika. Postupak pred samoupravnim sudom
mogu pokrenuti RO, drutveni pravobranitelj samouprav-
ljanja, sindikat i organi DPZ.

SLOENA ORGANIZACIJA UDRUENOG RADA (SOUR)

Organizacija radnika sastavljena od vie RO.

SLOENO PODUZEE (SP)

Prema Zakonu o poduzeima donesenom u prosincu
1988. svi se SOUR-i reorganiziraju u sloena poduzea.
SP se sastoji od samostalnih poduzea i nekih zajedni-
kih slubi. Sva poduzea unutar SP imaju vlastite zavrne
raune te su duna meusobno poslovati u skladu s
trinim pravilima.
* Kombinat kao integrirani sustav poslovanja preobraz-
bom u SP prestaje postojati. Osim otvaranja zasebnih
rauna, to znai i podjelu imovine. Takoer, zahvaljujui
reorganizaciji biva interna dugovanja postaju dugova-
nja izmeu pojedinih poduzea.
STIMULACIJA
Ima tri znaenja: poticanje na rad, nagraivanje za zala-
ganje na radu, dio sredstava za OD. U treem, najeem
znaenju, to je onaj dio dohotka koji se rasporeuje ovisno
o tome koliko je radnik doprinio proizvodnji ili obavljanju
poslova u OUR-u.
* Uskraivanje ili neisplata stimulacija javlja se kao povod traj-
kovima u Borovu. Obzirom da su plae u obuarskoj industriji
bile meu najniima u Republici, stimulacije su imale veliko
znaenje za poveanje OD, posebno u uvjetima krize.

ZAKON O UDRUENOM RADU (ZUR) I OURIZACIJA

ZUR (1976.) je jedinstveno poduzee razbio na poslovno-
-financijski samostalne dijelove - OOUR-e. OOUR-i dobivaju
svoja sredstva i svoje iro-raune. Na taj nain jedinstveni
poslovni sistem transformiran je u neku vrstu konfede-
racije suverenih privrednih subjekata.
* Donoenje ZUR-a pravdano je kao korak u razvoju samoupra-
vnih odnosa, decentralizaciji i odumiranju drave, a kritizirano
kao korak ka fragmentaciji i birokratizaciji jugoslavenskoga
drutva.

ZBOR RADNIKA
Zbor radnika oblik je neposrednog odluivanja radnika u
RZ ili OUR-u. Kako bi odluke zbora radnika bile vaee,
potrebno je da se za njih izjasni natpolovina veina ukup-
nog broja radnika OUR-a ili RZ. Na zboru radnika donose
se samoupravni opi akti.
LITERATURA

Literatura o samoupravljanju, i kritika i nekritika, ne-

pregledna je (u socijalizmu smo, ini se, bili opsjednuti
samorefleksijom): ovdje smo naveli samo one izvore koji su
nam bili pri ruci prilikom sastavljanja alabahtera.

Bokovi, Blagoje i Dai, David. Samoupravljanje u Jugoslavi-

ji: 1950-1976. Beograd: Privredni pregled, 1977.
Horvat, Branko. Politika ekonomija socijalizma. Zagreb: Glo-
bus, 1984.
Horvat, Branko. ABC jugoslavenskog socijalizma. Zagreb: Glo-
bus, 1989.
Ivanievi, Stjepan, Pavi, eljko i Ramljak, Milan. Samouprav-
ljanje. Zagreb: kolska knjiga, 1982.
Jakopovi, Ivan. Obustave rada u prvih devet mjeseci 1987.
godine i djelovanje sindikata. Zagreb: Vijee Saveza sindikata
Hrvatske, 1987.
Jovanov, Neca. Dijagnoza samoupravljanja 1974-1981. Za-
greb: Sveuilina naklada Liber, 1983.
Karai, Josip. Osnove samoupravljanja: 5. i 6. obrazovno
razdoblje, Centar za dopisno obrazovanje Birotehnika, 1981.
Lonar, Jovica. Kontekst radnikih borbi u Hrvatskoj (1. dio),
Zarez 28.12.2012. http://www.zarez.hr/clanci/kontekst-rad-
nickih-borbi-u-hrvatskoj-1-dio
Petranovi, Branko. Radniki saveti, Istorija Jugoslavije, knji-
ga III, Socijalistika Jugoslavija 1955-1988. Beograd: Nolit,
1988. http://www.znaci.net/00001/95.htm
Protulipac, Armin. Privatizacija u Hrvatskoj tijek, posljedice,
mitovi, Slobodni Filozofski 19.05.2014 http://slobodnifilozofs-
ki.com/2014/05/armin-protulipac-privatizacija-u.html
Renduli, Nedeljko. Utvrivanje i raspodjela dohotka u os-
novnim organizacijama udruenog rada, Politika misao 9
(2-3), 1972: 229-246.
Sinovi, Tomislav. Ekonomika i organizacija privrednih po-
duzea: prirunik za polaganje ispita za kvalificirane i visokok-
valificirane radnike. Zagreb: Narodne novine, 1973.
Sori, Petar. Rjenik samoupravljanja. Zagreb, 1981.
Stankovi, Gordana. Samoupravni sudovi i Zakon o udruen-
om radu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Niu 17 (1977):
337-359.
turanovi, Radoslav i Josipovi, Duan. Mesna zajednica i
delegatski sistem. Beograd: Radnika tampa, 1974.
Ustav Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, 1974.
Vinji, Miodrag. Delegatski sistem. Beograd: Narodna armija,
1976.
Vueti, Slobodan. Delegatski sistem u organizacijama
udruenog rada. Beograd: Radnika tampa, 1974.

Samoupravljanje_na izmaku alabahter Izdaju: Centar za

mirovne studije i Baza za radniku inicijativu i demokratizaci-
ju Publikaciju je uredila Grupa Borovo Grafiko oblikova-
nje: Katerina Duda Osmiljeno u skopu izlobe Kome treba
poduzee? Kombinat Borovo 1988. 1991., Galerija Nova,
Zagreb, 2016. Koncept galerijskog postava: Katerina Duda
i Mirna Rul Naklada: 700