Professional Documents
Culture Documents
Opijati I Drugi Stimulansi CNS-A
Opijati I Drugi Stimulansi CNS-A
FARMACEUTSKI FAKULTET
EMIR HARAI
TUZLA
MAJ,2014
UNIVERZITET U TUZLI
FARMACEUTSKI FAKULTET
EMIR HARAI
TUZLA
MAJ,2014
Naziv predmeta:Bromatologija
Voditelj:Dr.sc.Midhat Jai,van.prof.
Broj stranica:18
Broj slika:10
Broj tablica:2
Broj literaturnih referenci:9
Saetak:
U dananjem drutvu koje ivi veoma brzim tempom,ljudska izdrljivost esto je na
kunji.Mnogima od nas ponekad je teko ispunjavati stalne zahtjeve svakodnevnog ivota i
zato traimo proizvode koji nam mogu pomoi u tome,podiui nam prag
izdrljivosti,suzbijajuci umor i pomaui nam da ostanemo usredotoeni.To nam
omoguavaju stimulansi centralnog nervnog sistema.
SADRAJ:
1.UVOD................................................................................................................1
2.KOFEIN.............................................................................................................2
2.1.Izvori kofeina....................................................................................................................3
2.2.Djelovanje kofeina............................................................................................................3
3.TEOFILIN..........................................................................................................4
3.1.Teofilin-djelovanje i sastav...............................................................................................4
4.TEOBROMIN....................................................................................................5
4.1.Teobromin-djelovanje i sastav..........................................................................................5
4.2.Rasprostranjenost teobromina...........................................................................................6
5.KAPSAICIN.......................................................................................................8
6.PIPERIN.............................................................................................................9
6.1.Hemijski sastav bibera......................................................................................................9
7.NIKOTIN.........................................................................................................10
7.1.Hemija nikotina...............................................................................................................10
8.KOKAIN..........................................................................................................12
8.1.Hemija kokaina...............................................................................................................12
8.2.Djelovanje kokaina.........................................................................................................12
9.OPIJUM...........................................................................................................13
10.HEROIN.........................................................................................................13
10.1.Hemija heroina..............................................................................................................14
10.2.Djelovanje heroina........................................................................................................14
11.MARIHUANA...............................................................................................15
11.1.Akutno djelovanje marihuane.......................................................................................15
11.2.Hronino djelovanje marihuane....................................................................................16
12.ZAKLJUAK................................................................................................17
13.LITERATURA...............................................................................................18
1.UVOD
Alkaloidi su organske molekule sa nitrogenom, vie poznate zbog svog farmakolokog efekta
na ljude i ivotinje. Alkaloidi kao morfij, kokain, atropin, kinin i kofein esto se
upotrebljavaju u medicini kao analgetici i anestetici. Neki su alkaloidi jaki otrovi, primjerice
strihin i konin . Alkaloidi reagiraju bazino. Naziv alkaloid oznaava tvar slinu alkalijama, a
potjece od farmacuta Meissnera . On je 1819. predloio da se bazine materije u biljkama ne
nazivaju alkaliji nego alkaloidi. Alakaloidi se nalaze u mnogim namirnicama. Imaju izraenu
bioloku aktivnost, a manje nutritivnu. Veina ih ima gorak okus. Nose naziv alkaloidi zbog
obavezne komponente nitrogene baze u spoju, pa se mogu smatrati derivatima aminokiselina.
Alkaloidi se mogu nai u biljkama rjee gljivama i algama. Mogu biti ekstrahirani iz njihovih
izvora tretmanom sa kiselinama. Ekstrahuju se iz ljekovitih biljaka, ali su prisutni i u
odreenim vrstama voa, povra, zainskog i ljekovitog bilja. Proizvode se i sintetski.
Alkaloidi se obino klasificiraju na osnovu zajednikog molekularnog prekursora, odnosno na
bazi biolokog ciklusa putem kojeg se sintetizira molekula. Podruje biosinteze alkaloida jo
nije dovoljno istraeno, pa se alkaloidima daju i nazivi po efektima finalnog proizvoda
(uivala, opijumi) ili po biljci odakle je izoliran (solanin). Kad se dovoljno sazna o
odreenom alkaloidu, klasifikacija se mijenja u svjetlu novih saznanja. Obino dobija ime
prema bioloki vanim aminima koji uestvuju u procesu sinteze. Nazivi alkaloida botanikog
porijekla je npr. atropin (prema biljci Atropa belladonna), nikotin (prema vrstama
roda Nicotiana). Nekad je naziv u vezi s farmakodinamskim uinkom, npr. morfin, to u
grkom znaci spavati. Danas pod nazivom alkaloidi podrazumijevamo bazine tvari s
najee heterocikliki ugraenim azotom, koje djeluju na razliite dijelove ivanog sustava.
U biljkama ima mnogo tvari koje sadravaju azot, pa je prijedlog naunika da se podijele u tri
skupine: protoalkaloidi (tzv. biogeni amini, efedrin), pseudoalkaloidi (steroidni i diterpenski
alkaloidi), pravi alkaloidi (azot cikliki vezan).
2.KOFEIN
Kofein je prirodni alkaloid, koji se dobija iz zrna kafe, iz listova aja i
iz kakaovih zrna.Dodaje se vetakim piima (npr.Koka-kola). Kofein je jedan od prirodnih
psihostimulansa, supstanci koje utiu na centralni nervni sistem. Nekoliko oljica kafe ili
(pravog) aja na dan ima pobuujui uinak na na organizam, prouzrokuje jasniji i bri tok
misli, smanjuje pospanost i poveava budnost.
espreso kafa 95
kafa bez kofeina 5
aj iz vreice 50
ledeni aj 42
zeleni aj 30
koka kola 45
2.1.Izvori kofeina
Moe se nai u listovima, plodovima i u semenju mnogih biljaka. Mnogi ljudi misle, da su
kafe, ajevi i kole jedini izvori kofeina, meutim istina je da se kofein nalazi i u mnogim
dugim proizvodima kao to su: okolada, neki lekovi protiv bolova, preparati za slabljenje
simptoma prehlade, preparati za kontrolisanje telesne teine... Poznato je najmanje 63
biljnih vrsta, koje sadre kofein. Biljke proizvode kofein, da bi ih kao pesticid titio
od insekata.Najvie kofeina je u oljici kafe, slede aj i kola. Kafena zrna sorte 'arabica' sadre
priblino 1% kofeina. Prenjem se osobine kofeina ne menjaju znaajno, jer je molekul
kofeina na temperaturama vrlo postojan. Za prosean kapuino potroimo 7g mlevene kafe,
to bi znailo 70 mg kofeina, mada u kafu ne dopre celokupna koliina kofeina, ve neto vie
od 50%. aa koka-kole (2 dl) sadri priblino 25 mg kofeina. U normalnoj tableti protiv
bolova, u proseku ima oko 50 mg, a u jaim i do etiri puta vie.
2.2.Djelovanje kofeina
3.TEOFILIN
3.1.Teofilin-djelovanje i sastav
Teofilin (dimetilksantin) kao lan kasntinske familije je strukturno i farmakoloki slian
kofeinu.On se prirodno nalazi u aju,mada u tragovima.(priblino 1mg/L)to je znatno manje
od terapeutskih doza.On je takoer naen u kakao zrnima.Koliine do 3.7mg/g su naene u
Chuao kakao zrnima.
U aju je mnogo manje zastupljen nego kofein. Njegova uloga je u sutini vazodilatacija , to
znai da proiruje vene i koronarne arterije i poboljava cirkulaciju. To objanjava zato je aj,
bilo topao ili hladan, osveavajue pie. Vazodilatacija je jedan od faktora koji doprinose
termoregulaciji . Teofilin je takodje i respiratorni stimulans, koristi se za pravljenje odredjenih
ljekova protiv astme, ali se ni u kom sluaju aj ne moe smatrati za lijek protiv ove bolesti.
(Jai M.,2009)
4.TEOBROMIN
4.1.Teobromin-djelovanje i sastav
Teobromin (negdje i teobromid), takoer poznat i kao ksanteoza,je gorki alkaloid iz drveta
kakaovca (Theobroma cacao). Ima hemijsku formulu C7H8N402. Nalazi se u okoladi kao i
brojim drugim prehrambenim artiklima, ukljuujui listove aja i kola-orah. Pripada klasi
metilksantina, u koju takoer spadaju slini spojevi poput teofilina i kofeina.Jedina razlika
izmeu kofeina i teobromina je to kofein ima NH funkcionalnu grupu dok teobromin ima NCH3 grupu. Iako u svom nazivu sadri -bromin, ne sadri element brom. Naziv teobromin je
izveden iz latinskog imena roda biljke kakaovca (Theobroma), a koji je dobio ime od grkog
korijena theo (Bog) i broma (hrana), u prenesenom znaenjuBoja hrana uz sufiks -in koji
imaju svi alkaloidi i drugi bazini hemijski spojevi koji sadre duik.
4.2.Rasprostranjenost teobromina
Stavka
Kakao
20,3
itarice kakaa
0,695
okoladno pecivo
1,47
okoladni prelivi
1,95
Napici od kakaa
2,66
Sladoled od okolade
0,621
okoladno mlijeko
0,226
Proizvodi od rogaa
0,0000,504
Nekoliko sastojaka koji se nalaze u okoladi imaju uticaja na transmitere u mozgu. Jeadna
takva supstanca, feniletilamin popularno se naziva okoladni amfetamin. Feniletilamin.
Feniletilamin
Feniletilamini ili -Feniletilamini su monoamini alkaloidi. U ljudskom mozgu funkcioniraju
kao neurotransmiteri (Amini u tragovima). Feniletilamin se prirodno sintetizira
iz aminokiseline fenilalanin.
Moe
se
pronai
i
u
odreenoj
hrani
ukljuujui okoladu posebice nakon mikrobioloke fermentacije Feniletilamin iz hrane bi
mogao imati psihoaktivnog utjecaja no to se ne dogaa zbog enzima MAO-B, tako da vee
koncentracije ne dolaze do mozga.Supstituirani feniletilamini imaju razne
funkcije: neurotransmiteri, hormoni, stimulansi, halucinogeni, bronhodilatatori, antidepresivi,
anorektici. Feniletilamin je aromatski amin, bezbojna tekuina na sobnoj temperaturi. Topljiv
u vodi,etanolu i eteru. Slino kao i kod drugih amina male molekularne mase, feniletilamin
ima miris pokvarene ribe. Feniletilamin je snana baza i tvori stabilne kristale soli
hidroklorida s temperaturom taljenja na 217C. Feniletilamin je iritantan za kou.
5.KAPSAICIN
Hemijski spoj kapsaiacin (8-metil-N-vanilil-6-nonenamide) je aktivni sastojak crvene paprike
(Capsicum). Kapsaicin je prirodni alkaloid, tvar zbog kojeg parika ima karakteristian ljuti
okus. To je iritant sisavaca ukljujui i ljude te stvara iluzije sagorijevanja u ustima.
Kapsaiacin i nekolicina slinih spojeva se nazivaju kapsacinoidima, a nastaju kao sekundarni
metabolit odreenih biljaka genaCapsicum-a
6.PIPERIN
Piprein je alkaloid odgovoran za okus i miris crnog i bijelog zainskog bibera.. Takoer se
koristio u nekim oblicima tradicionalne medicine i kao insekticid. Piperin oblikuje
monoklinske igle, djelimino je rastopiv u vodi pa i vie u alkoholu, eteru ili hloroformu:
rastopina u alkoholu ima okus slian biberu. Daje soli samo sa jakim kiselinama. U
platinihloridu B4 H2PtCl6 oblikuje narandasto-crvene igle. ("B" oznaava jedan mol
alkaloid baze u ovoj i sljedeoj formuli).Jod u kalijevom jodidu dodat alkoholnoj rastopini
baze uz prisutnost malo hloridne kiseline daje karakteristian periodid, B2 HI I2,
kristalizirajui se u elino-plave iglice, mp. 145 C. Anderson je prvi hidrolizirao piperin po
alkaliju u bazu i kiselinu, koje su kasnije nazvane piperidina i piperina kiselina respektivno.
Alkaloid je sintetiziran djelovanjem piperol hlorida na piperidinu.
7.NIKOTIN
Nikotn je glavni alkaloid duhana (Nicotiana tabacum), C10H14N2,to je bezbojna uljasta
tekuina i jedan od najjaih biljnih otrova, neurotoksin koji djeluje na sredinji i
periferni ivani sustav. Smrtonosna doza mu je oko 50 miligrama a u duhanu za puenje ima
ga izmeu 1 i 3%. Simptomi trovanja izazvani dugotrajnim puenjem su lupanje srca,
kronini katar dunika i bronhija, i na kraju dolazi do poputanja srca, kome i smrti. Nikotin
se u prolosti rabio kao insekticid; danas se u te svrhe koriste njegovi derivati.
Nikotin je alkaloid koji se moe nai u nekim biljkama iz porodice Solanaceae, naroito
u duhanu. ini od oko 0,6 do 3% ukupne suhe mase suenog, industrijskog duhana, a
njegova biosinteza u biljci se odvija u korijenu, a sprema se u listovima. Slui kao hemijska
odbrana biljke od insekata; tako da je ranije bila rasprostranjena njegova upotreba u
vidu insekticida, dok se danas u tu svrhu koriste dosta sline supstance poput imidakloprida.
U vrlo malehnim koncentracijama (prosjena cigareta sadri od 8mg do 13mg nikotina, dok se
puenjem jedne cigarete u organizam unese samo 1mg nikotina) djeluje kao stimulans za
veinu sisara, te je jedan od najvanijih faktora odgovornih za stvaranje ovisnosti puenja
duhana. Prema navodima Amerikog udruenja za srce: Ovisnost o nikotinu je, historijski
posmatrano, uvijek bila najtea za odvikavanje.(Janko .2010)
Nikotin je higroskopna, uljasta tekuina koja se moe mijeati sa vodom u svojoj bazinoj
formi. Kao duina baza, nikotin formira soli sa kiselinama koje su obino u vrstom stanju i
topive u vodi. Nikotin moe veoma lahko penetrirati pod kou. Slobodna baza nikotina moe
se zapaliti i ispod svoje take kljuanja, a njegove pare e poeti goriti u zraku na 308 K
10
(35 C) i pored niskog pritiska pare. Zbog ove osobine, najvei dio nikotina gori pri puenju
cigarete; meutim, ipak se dovoljno inhalira tako da se postiu eljeni efekti. Koliina
nikotina koji se udahne pri puenju duhana se samo jedan manji dio od koliine koju sadre
listovi duhana.
Farmakoloke osobine i uticaj na ljudski organizam kojima se definie ovisnost o duhanu su
slini onima kojima se odreuje ovisnost o drogama poput heroina i kokaina Smatra se da je
koliina nikotina u cigaretama postepeno opadala tokom godina, ali je jedna studija iznijela
podatke da je njegova koncentracija poveana oko 1,6% u periodu od 1998. do 2005. godine.
Ovom studijom su bile obuhvaene sve glavne trine kategorije cigareta
Puenje ne spada u proces prehrane ali se nikotin i druge toksine komponente iz cigareta
unose u organizam. Nikotin iz cigarete je stimulans centralnog nervnog sistema, stvara
ovisnost te utie na porast nivoa dopamina i noradrenalina. U svijetu ima 1.25 milijarda
puaa od toga dvije treine puaa je u zemljama u razvoju. Jedna cigareta je ekvivalent 1
mg nikotina. Puenje se ispoljava na psihiku i fiziku ovisnost, odnosno njihovu
kombinaciju. Puaka ovisnost je jaa od alkoholne ovisnosti i priblino jednaka heroinskoj
ovisnosti
Tabela 2 Neurohemijski efekti nikotina
Spoj
Efekat
Dopamin
Zadovoljstvo
Noradrenalin
Supresija apetita
Acetilholin
Poveanje kognicija
Vazopresin
Memorija
Serotonin
Poboljanje raspoloenja
-endorfin
Redukcija anksioznosti
(Jai,2009)
8.KOKAIN
Kokain je alkaloid koji se dobiva iz grmaste zimzelene biljke koke (Erythroxylon coca) koja
uspijeva u Junoj Americi, nekim dijelovima Afrike, Indoneziji i Havajima.U Junoj Americi
11
8.2.Djelovanje kokaina
Kokain je najjai prirodni psihostimulans koji kod uzimanja izaziva razne vrste halucinacija,
poveava budnost i koncentraciju (intelektualne sposobnosti) i fizike mogunosti. Kokain
blokira protein koji se nalazi u sinaptiim pukotinama dopaminerginih neurona, a funkcija
mu je da vraa dopamin u presinaptiki neuron i time smanjuje koncentraciju dopamina u
sinaptikoj pukotini. Blokadom tog proteina koncentracija dopamina u sinaptikoj pukotini
raste do ekstremnih koncentracija to izaziva prekomjerno odailjanje impulsa. Dopamin
je neurotransmitor koji je dio tzv. sustava za nagraivanje u hipotalamusu koji je dio
limbikog sustava mozga (pri doivljavanju iluzija i halucinacija javlja se osjeaj sree i
uzbuenja). U veim koliinama izaziva neuraunljivo ponaanje, strah, paranoju, i, kao
posljedicu, agresivnost. Fiziki simptomi su ubrzan rad srca i disanje, povean krvni tlak i
12
9.OPIJUM
Opijum je osueni mlijeni sok koji se dobiva iz nezrelih makovih glavica (Papaver
somniferum) zarezivanjem. Sadri oko 40 alkaloida, aktivnih supstanci zbog kojih ima
narkotika svojstva. Od alkaloida je najzastupljeniji morfin te nakon njega kodein. Kvaliteta
opijuma se procjenjuje po koliini alkaloida morfija te ovisi o podneblju u kojem mak raste.
Najkvaliteniji mak na svijetu raste u Makedoniji i sadri oko 17% do 22% morfija. Alkalodi
opijuma se koriste u medicini kao analgetici (morfij je jo uvijek najuinkovitiji analgetik
iako ne olako propisivan zbog adiktivnih svojstava), za suzbijanje suhog, neproduktivnog
kalja (kodein).(Petrak A.,2012)
10.HEROIN
Heroin je prirodna, teka droga koja se prizvodi iz morfina, a prema djelovanju
pripada opioidima. Najjai je ulino dostupan narkotik; njegova proizvodnja i uporaba
zabranjene su u veini drava, osim u nekim specifinim situacijama gdje u dravama poput
Ujedinjenog kraljevstva slui kao zamjena morfinu. Ima velik potencijal za razvoj ovisnosti i
ako se uzima svaki dan,ovisnost se razvija za 10-20 dana. Djeluje za 5-8 minuta nakon
umrkavanja, a uzeta intravenski djeluje gotovo trenutano i izaziva osjeaj euforije.
Promjene u ponaanju karakterizira esta pospanost, nezainteresiranost za donedavno najblie
osobe i okolinu, tjelesno slabljenje. 60 posto ovisnika zaraeno je virusom hepatitisa B ili C.
13
10.1.Hemija heroina
Heroin (diacetilmorfin) je sintetiki derivat morfina, a brzina i jaina njegovog djelovanja
posljedica su njegove dobre topljivosti u masti koja mu omoguuje bri prolaz krvnomozgovne barijere. U mozgu se prije vezivanja na opijatne receptore metabolira natrag u
morfin.
Metadon(kod nas poznat pod Plivinim komercijalnim nazivom Heptanon) je sintetiki opioid,
esto se koristi za lijeenje heroinskih ovisnika, ali i sam izaziva jaku ovisnost. Za razliku od
heroina uzima se oralno, a djelovanje mu je neto slabije ali dugotrajnije.
Potpuno isti heroin bijele je boje i gorkog okusa, i topljiv je u vodi. Meutim, ulini "heroin"
(hors, uto) najee je smekaste boje, a sadri samo oko 7-10% do najvie 20-tak posto
diacetilmorfina, dok su ostatak druge tvari:npr paracetamol.Sljedeca tvar po zastupljenosti, za
mijesanje sa heroinom je: eer.Da se za mijeanje s heroinom koriste krob, puding, zemlja i
slino, su apsurdne dezinformacije. Ovakav heroin nije topljiv u vodi, pa se zato za otapanje
koristi kiselina - obino limunska. istoa heroina jako varira, to je esto uzrok mnogih smrti
od predoziranja.
10.2.Djelovanje heroina
Heroin se konzumira umrkavanjem (brzo se apsorbira preko sluznice nosa), puenjem
(zagrijavanje heroina na aluminijskoj foliji i udisanje njegovih para - tzv. "chasing the
dragon", "hvatanje zmaja") ili injekcijom (intravenozno). Prie o potkonom ili
14
11.MARIHUANA
Marihuana je osueno cvijee biljke konoplje (Cannabis sativa) , koje se koristi kao opojna
droga ili u medicinske svrhe. esto se i cijela biljka naziva marihuana.
Sadri primarnu psihoaktivnu djlatnu tvar THC (tetrahidrokanabinol) te razne druge
kanabinoide. Kanabis se esto konzumira radi svojih psihoaktivnih efekata koji ukljuuju
relaksaciju, euforiju, pojaani apetit, te niz drugih poeljnih pojava ba kao i niz nepoeljnih
nuspojava kao to su suhoa ustiju, kratkotrajni ispadi kratkoronog pamenja,
konjunktivalnu injekciju, te rijee osjeaj paranoje i anksioznost.(Jari N.,2012)
15
Dvije su najee pojave kod puenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a,
blaga konjunktivalna hiperemija (crvenilo oiju) i blago ubrzan srani ritam. Potrebno je
razmotriti jo dva akutna uinka, vezana uz konoplju. Prvi je high osjeaj, odnosno
promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potroaa, ovo stanje traje dva do etiri
sata nakon puenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Najei oblik promjene stanja
svijesti je mirno, blago euforino stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike,
zvukove i dodir pojaa.(Karabati P.,2011)
Postoje ljudi, najee pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija,
pue i vie od deset spliffova konoplje na dan. Ne moete oekivati da puenje nema nikakve
posljedice na vae zdravlje. Ve pri samoj definiciji dima, moemo govoriti o obaveznoj
prisutnosti CO2 iliti ugljinog dioksida, koji ulazi u plua. No, tetnost puenja konoplje
mnogo je manja od tetnosti koju ostavlja puenje duhanskih cigareta, ili
konzumiranje alkohola.Jedno od najee postavljanih pitanja dananje javnosti vezano uz
tetnost konoplje je pitanje da li ona stvara ovisnost. Konoplja ne stvara fiziku ovisnost.
Postoje svjedoci, tisue njih, koji potvruju ovu injenicu. Ti isti ljudi govore kako su
konoplju konzumirali puei i vie od 20, pa ak i 30 godina. Konoplja nije ostavila nikakve
posljedice na njima, a kada su se odluili prestati puiti, nije bilo nikakve fizike naznake o
krizi, odnosno ovisnosti. Isto tako, postavlja se pitanje psihike ovisnosti. Psihika ovisnost
ovisi o konzumentu, a postoje podaci koji govore da je lake postati psihiki ovisni
o duhanskoj cigareti nego o marihuani. U razdoblju svojeg istraivanja konoplje, nisam naiao
na niti jedan sluaj kronine psihike ovisnosti. Isto tako, valja napomenuti istraivanja koja
su se odvijala na Jamajci i Kostariki, koja iznose injenicu da ak niti veliki potroai
konoplje ne izgledaju psihiki ovisni.
16
12.ZAKLJUAK
U dananjem drutvu koje ivi veoma brzim tempom,ljudska izdrljivost esto je na
kunji.Mnogima od nas ponekad je teko ispunjavati stalne zahtjeve svakodnevnog ivota i
zato traimo proizvode koji nam mogu pomoi u tome,podiui nam prag
izdrljivosti,suzbijajuci umor i pomaui nam da ostanemo usredotoeni.To nam
omoguavaju stimulansi centralnog nervnog sistema.
Alkaloidi su organske molekule sa azotom,a najpoznatiji su:
-kofein
-tein
-teobromin
-teofilin
-guaranin
-kapsaicin
-piperin
Predstavljaju derivate ksantina i najee djeluju kao stimulansi CNS-a,a mogu izazvati i
ovisnost.
Droga je prirodna ili sintetika hemijska supstanca koja utie na promjene u fiziolokim i
psihikim (intelektualnim, emocionalnim i motivacionim) funkcijama, bitno mijenja
ponaanje.Opojna droga-svaka supstanca, koja je u stanju da, kada se nae u ivom
organizmu, modifikuje njegovu jednu ili vie funkcija i da nakon ponovljene upotrebe dovede
do psihike ili fizike ovisnosti.Sve biljne opojne droge mogu se podijeliti u tri grupe:
Euforici
Halucinogeni
13.LITERATURA
1.Jai M.2009-http://www.tehnologijahrane.com/hemijahrane/alkaloidi
17
18
19