Duvnjak Ida, Kuzma Antonella

Dijalektika prosvjetiteljstva
Marx Horkheimer, Theodor W. Adorno

1.Zabava kao paslika ( primjer reality showa, koliko je zaradio odreeni film u kinima)
2.Kada Adorno govori o zabavi naglaava da se klasine vrijednosti poput istine, pravednosti,
ljepote, dobrote prikazuju na stereotipan nain i time relativiziraju. Zabavljanje i razonoda
zauzimaju njihovo mjesto,to s ne dogaa bez posljedica za mislei subjekt. Evo kratkog
prikaza to se vrijednostima dogodilo u drutvima koja su bila suvremena u Adornovo i
Horkheimerovo vrijeme te nama suvremenih analogija.

Vrijednost
ljudskog
rada
Vrijednost
istine

Vrijednost
dobrote i

Vrijednost
ljepote

Vrijednost
slobode

vrlina

Vrijednost
smisla i
pravde

Vrijednost
morala

Vrijednost ljudskog rada: umjesto kao nagrada za trud poeljan uspjeh i presti je
ostvaren na temelju sluaja, gubi se put 'per aspera ad astra', prodaje se iluzija da je
mogue uspjeti bez napora, uspjeh nema veze s efektima rada ( suvremeni primjer: X
faktor UK- pojedini sluajevi)
Vrijednost istine: Instrumentalizacija jezika pri kojoj je istinska dimenzija
zanemariva. Jezik koji se poziva jedino na istinu samo budi nestrpljenje da se to prije
doe do poslovne svrhe na koju taj jezik zapravo smjera, rije koja nije sredstvo ini
se kao neistina. Dotle se la o smislu opstanka, odnosno, opstanak koji je sam sebi
svrha ne izrie eksplicitno ve je sugeriran i utrpan u glave. La o smislu opstanka
nije izreena ve se sugerira i trpa u glave. ( suvremeni primjer: izvedbeni plan
humanistikih smjerova- ishodi uenja)
Vrijednost ljepote: lijepo je sve to kamera reproducira, nudi se razoaravajui izgled
egzaktno fotografiranih krajeva kamo neemo otii, ali bismo mogli/e ( suvremeni
primjer: spot Giorgia, Gocce di memoria- prikaz mosta drugaijeg od stvarnosti)
* povezati sa paslikom
Vrijednost smisla i pravde: sam sistem reproduciranja ivota smatra se smislom, ta
reprodukcija postaje opravdanje za postojanje samog sistema i njegovanje
nepromjenjivosti, pitanje pravednosti, odnosno, kriterija po kojem je netko zasluio/la

Duvnjak Ida, Kuzma Antonella

dobro uope nije postavljeno ni tematizirano, odaje se dojam kao da je svejedno

( suvremeni primjer: lovci na talente)
Vrijednost dobrote i vrlina hrabrosti: dobro djelovanje koje implicira viu vrednotu
kao orijentir subjekta esto se dogaa nasuprot zahtjevima kolektiva, meutim, u
masovnoj kulturi dokinuta je antikoj tragediji svojstvena razlika drutva i subjekta
nema se hrabrosti s obzirom da je subjekt potpuno integriran i stoga lien otpora te
pacificiran (povezati sa faizmom, primjer: Hannah Arendt kada je na suenju Adolfu
Eichmannu prosvjedovala protiv traenja rtvenog jarca)
Vrijednost morala: Tragedija je nivelirana u prijetnju da e biti uniten onaj koji ne
sudjeluje. Uvjet za zabavljanje jest sudjelovanje i sljepoa za cjelovitost stvarnosti te
pristajanje uz partikularitet. Nasuprot tome klasina tragedija tei ukljuivanju
cjelokupne stvarnosti. Suprotno tome, u graanskom drutvu tragina sudbina jest
pravedna kazna. Moral masovne kulture je srozani moral jueranjih djejih knjiga.
Pravo i krivo u moralnom smislu reducirano je na razliku sudjelovanja i
nesudjelovanja. Time je u neku ruku individualitet pacificiran kao onaj koji se treba
jednostavno predati kolektivnoj moi i ivjeti taj neumitni ivot. (Hannah Arendt kada
je na suenju Adolfu Eichmannu prosvjedovala protiv traenja rtvenog jarca
posljedice koje je snosila)
Vrijednost slobode: Svakome je zajamena formalna sloboda. Nitko oficijalno ne
moe odgovarati za ono to misli, ali zato je svatko ve rano ukljuen u sistem crkvi,
klubova, profesionalnih udruenja i drugih odnosa koji predstavljaju najosjetljiviji
instrument socijalne kontrole. ( Romi u osnovnim kolama)

*povezati krizu ideala dobrote sa krizom istine- la se slui traginou, naglaavanje dobrog
srca povezati sa patosom koji se pojavljuje u tragedijama- 'ivot je teak, ali i tako udestan'
-> masovna kultura ima pozajmice od umjetnosti, umjetnost prua traginu supstaniciju koja
je zapravo ista razbibriga,tragedija zapravo prua blagodati utoliko to je pretvorena u
prihvatljiviji moment svijeta - tragedija je prihvaena kao razonoda ( primjer filmova
katastrofe)

KULTURNA INDUSTRIJA
1. Problem uzrokovanja otuenja primaoca od umjetnikih djela. Do toga dolazi jer
se umjetnost pokuala uiniti dostupnom irim masama primaoca pod vidom
demokratizacije, meutim, dogodilo se da su se umjetnika djela kao i politike parole
nudile na jednostavan i reduciran nain. Bez njihove kritike i respekta slijepo i
rapidno se irei. Osim to nije posredovan niim pa ni novcem, gledatelj je baen
pred um1234567890'je etniko djelo. Obrazovanje koje je prestalo biti privilegija
dovelo je do ukidanja naobrazbe. Umjetnost koja vie nije skupa ne zadrava
graanina unutar odreenih granica. Ako u drutvu openito, u ovom sluaju

Duvnjak Ida, Kuzma Antonella

graanskom drutvu novac postaje dominantna vrijednost koja dominira svim sferama
teko je za oekivati da e besplatna umjetnost zadrati poloaj koji je imala. Kultura
postaje podlona zakonu robne potronje kao roba koja se proizvodi za jednokratnu
uporabu, a ne zato da se dulje upotrebljava i razmjenjuje. Zakoni trita diktiraju
tempo proizvodnje dok reklama postaje ivotni eliksir. ( posjeti muzejima na
maturalnim putovanjima).
2. Problem stopljenosti kulture s reklamom. Proizvodima kulturne industrije potrebna
je reklama, a do problema dolazi kada opstanak kulture ovisi o reklami. Reklama nam
otkriva montani karakter kulturne industrije i dirigirani nain proizvoenja jezinih
proizvoda. Jedan od vanijih elemenata te dirigiranosti jest jezik. (jogurt s okusom
browniea, a na ambalai je slika browniea)
3. Kulturna industrija i problem jezika. U sferi jezika dogaa se redukcija na
racionaliziranu rije, govor koji koristi puno rijei ist je i providan. Rijei moraju biti
jednoznane, jasne, ne odnositi se na dogaaje dvosmisleno, smiju oznaavati, ali ne
i znaiti. U radikalnijem smislu rije je svedena na signal, semantiku koja doputa
jedinu signifikaciju. Jezik postaje registar podataka. Rijei imaju bihevoristiku
vrijednost, vezane su za objekte. Stereotipi koji izmiu iskustvu koje bi ih mogli
ispuniti. Jezik i geste sluatelja i gledalaca proete su kulturnom industrijom kao
nikada do sad. ( youtube toutoriali)