Knjiga Ipos

Sadraj
Dobrodoli!
27
Instalacija programa
28
30
Upute za nadogradnju - auriranje nove verzije programa
33
Upute za reinstalaciju programa
35
Uputa za registraciju/doregistraciju
36
Uputa za otkljuavanje programa
38
Rjeavanje tehnikih problema
38
Nadogradnja verzija ranijih od ver 7
43
Upute za ZLATNU NADOGRADNJU - auriranje nove verzije programa
43
Upute za NEXUS NADOGRADNJU - auriranje nove verzije programa
45
45
Povijest verzija i nadogradnji

Dodatak
46
48
Instalacija programa za naprednije
48
Instalacija Nexus Servisa
49
Verzija 3.X Nexus servera
49
Servis
49
Program (interactive)
51
53
53
Parametri kod pokretanja programa
54
Podeavanje Ipos direktorija za rad
55
O autoru programa
57
O autoru programa
57
Lokacija firme IPOS d.o.o.
57
Tehnike informacije o programu
59
Probna i registrirana verzija programa
60
Cjenik programskih proizvoda
61
61
Cjenik i uvjeti odravanja
61
Ogranienja unosa
61
Referentna lista korisnika
61
Lista distributera programa
61
Rad s programom
62
Upotreba sistema pomoi-helpa
62
Video upute
62
Postupak kod uvoenja programa u rad
64
66
Pitanja i odgovori u vezi programa
68
Hijerarhija datoteka
68
Opisi karakteristinih prozora
69
Prozor za identifikaciju i lozinku
69
Glavni prozor programa
70
Prozor matinih firmi i poslovnih godina
73
Prozor standardnog ifrarnika
75
Prozor pregleda izvjetaja
76
Prozor jednostrukog unosa
80
Prozor dvostrukog unosa
80
Prozor trostrukog unosa
81
Prozor za popravak indeksnih datoteka
81
Prozor za popravak datoteka s podacima
82
Prozor poruka i upita
84
Prozor postavki programa
84
Rad s meniima - izbornicima
85
Rad s prozorima, otvaranje, spremanje ...
86
Rad s tabelama (redoslijed i veliina kolona)
87
Ispis tabelarnih prikaza
87
Arhiviranje podataka - backup
87
Objanjenje relacija analitika - sintetika, temeljnice
90
Fiskalizacija u Hrvatskoj
93
Rad s izdvojenim lokacijama
107
113
114
121
Upute za uvoenje i rad sa OIB-om
126
to je OIB i zato se uvodi?
126
Kako postupati u programu Ipos knjigovodstvo
126
Korisnici iz BiH
127
Fiskalizacija u BiH
127
Eksterna dokumentacija povezana sa programom
138
Openito
138
Princip smjetanja dokumenata
139
Tipovi i nazivi datoteka sa dokumentacijom
140
Openito
140
Kako se eksterni dokument povezuje u programu?
140
Vie datoteka vezano za jedan dokument
141
Jednostavni postupak povezivanja dokumenata u programu
141
Jednostavni postupak otvaranja povezanog dokumenta
141
Tipka Dokument+Shift na tastaturi
141
Popis poveznica
142
Savjet u pogledu broja i veliine eksternih datoteka-dokumenata

Potpisivanje PDF dokumenata digitalnim certifikatom
Postupak
Ostalo
145
145
145
146
Formular za dojavu greke
146
Filtriranje podataka
148
Export podataka u formate RTF, XLS, HTM i dr.
149
Odreivanje putanje do vanjskih programa (editor, kalkulator...)
149
Do sada poznati nerijeeni problemi
150
Problemi s indeksnim datotekama
150
Grafiki logo na memorandumu
150
Formatiranje teksta kod slobodnog unosa
151
151
Kako prikazati fotografije u programu
152
Neregularan ulazak u program
154
Zamjena postojeih konta novima i provjera upisanih konta
154
Slika potpisa i/ili peata na raunima, predraunima, narudbama
157
Promjena tekueg datuma knjienja
158
Import poslovnih partnera
158
Karakteristike datoteke
158
Nain importa
159
Spajanje na bazu preko ODBC drivera
160
Simulacija unosa tipkovnice iz datoteke
160

Sistemske postavke
163
164
Programske postavke
166
Postavke Fiskalizacije
170
Postavke glavne knjige
173
Postavke glavne knjige - financijski pokazatelji
174
Postavke poreznih evidencija
175
Postavke za temeljnice
176
Postavke fakturiranja u veleprodaji
177
Postavke robnog knjigovodstva
185
Postavke proizvodnje i servisa
186
Postavke pc blagajne u maloprodaji
186
Postavke maloprodaje
190
Postavke osnovnih sredstava
191
Postavke obrauna dohodaka
191
Postavke kadrovske evidencije
194
Postavke HUB-a
194
Postavke dnevnika dogaaja
195
Postavke poslovnih partnera
196
Postavke slanja maila
196
Postavke Kriptografija
198
Osnovni podaci - ifrarnici

Poslovni partneri - firme
Tipovi filtriranja:
201
201
204
Brzi izbornik Poslovnih partnera
208
Poslovni suradnici - fizike osobe
209
Kontni plan
209
Tarifne skupine poreza na promet
211
Poslovne jedinice
214
Teajne liste
215
Popis korisnika
215
Popis artikala i usluga
215
Nivo ifrarnika artikala i usluga
219
Pretraivanje artikala i cjenika
219
Kako voditi skladite u vinarijama gdje se vino prodaje u rinfuzi, buteljama ... gdje se mijeanjem prave nova vina?
219
Brzi izbornik Artikala i usluga
220
Klasifikacije artikala i usluga
221
Evidencija serijskih brojeva
222
Popis ovlatenja/zabrana za rad s programom
225
Konformne kamatne stope
225
Normativi artikala i usluga
226
Odreivanje prozora za automatsko pozivanje
227
Popis filtera
228
Evidencija aktivnosti korisnika u programu
229
229
229
230
Korisnici iz BiH
230
Fiskalizacija u BiH
230
Manji pomoni ifrarnici
242
Popis zemalja
242
Popis djelatnosti
242
Jedinice mjera
242
Popis skladinih dokumenata
242
Porezni obveznici prema PDV-u
243
Tip korisnika programa
243
Popis valuta
243
Vrste teaja
244
Tipovi kamatnih stopa
244
Osnove plaanja
244
Naini plaanja
244
Vezne oznake virmana
244
Osnovni modeli pozivnih oznaka
244
Dravljanstvo
244
Popis upanija
244
Popis opina
244
Ispostave poreznih uprava
245
Kvalifikacije djelatnika
245
Nacionalnosti
245
Naini prestanka radnog odnosa
245
Naini isplate plae
245
Obiteljsko stanje
246
Popis dokumenata glavne knjige
246
Popis dokumenata saldakonti kupaca i dobavljaa
246
Popis dokumenata blagajnikog poslovanja{keepn}
246
Tekst adrese poiljoca na dokumentima koji se alju
246
Tekstovi na narudbama
247
Tekstovi na radnim nalozima
247
Tekstovi na raunima i predraunima
247
Tekst na kraju ispisa skladinih dokumenata
247
Tekstovi na cjenicima
248
Tekstovi na izvodu otvorenih stavaka saldakontija
248
Popis izvjetaja-obrazaca koje korisnik sam kreira
248
Popis konta za automatsko kontiranje
248
Tip izlaznog rauna za kontiranje prihoda
248
Tipovi knjiga I-RA
249
Naini automatskog unosa u I-RA
249
Tipovi knjiga U-RA{keepn}
249
Naini automatskog unosa u U-RA
249
Domaa valuta
250
Tekstovi na maloprodajnim raunima
250
Polja kod PDV obrasca
250
Predbroj kod poziva broja s modemom
250
Tekstovi na dokumentima za obraun kamata
250
POS kontrolni kodovi za printer, ladicu i display
251
Dokumenti u maloprodaji
252
Naa slova na POS pisau
253
Stopa za obraun minulog rada
253
Popis sindikata
253
irarnici osnova osiguranja i sl. kod R-S obrasca
253
Ovlatena firma za predaju R-S-a
254
Virmani vezne oznake
254
Zadaci putnih naloga
254
Prijevozna sredstva
254
Putne relacije
254
Ostali putni trokovi
254
Tekst iza obrauna putnog naloga
254
Tekst na kraju putnog naloga
255
Relacije loko vonje
255
Opis posla kod loko vonje
255
Tekst na kraju obrauna loko vonje
255
ifre za automatski upis isplate/uplate i isplatnice/uplatnice - tipka GOT
255
Tovarne jedinice mjera
255
Artikl za Povratnu naknadu ambalae
255
Grupe prozora za automatsko pozivanje
256
Koeficijent prodajnih trokova za normativ
256
Primjena koeficijenta opih trokova proizvodnje
256
Opi trokovi proizvodnje
256
Popis prozora za automatsko pozivanje
256
Tipovi iznosa protustavaka temeljnica dobavljaa
256
Popis raznih tekstova, izjava
256
Tip radnog odnosa djelatnika u firmi
256
Tekstovi na cjenicima u maloprodaji
256
Status predrauna
256
Naziv predrauna kod ispisa na papir
256
Naziv rauna kod ispisa na papir
256
Spol osobe
256
Podaci o vozilu
256
Nain/mjesto skladitenja robe u skladitu
257
Regije u Hrvatskoj
257
ifrarnik dimenzija etiketa
258
Naa slova na displeju za kupca
258
Blagdani, praznici i ostali neradni dani
258
Popis ifrarnika s tekstovima
259
259
259
259
259
259
259
260
260
260
260
260
261
Tekstovi na tovarnom listu
261
Tekstovi etiketa partnera
261
Popis kljunih rijei (varijabli)

Tekstovi etiketa artikala
Glavna knjiga
261
262
263
269
Glavna knjiga - uvod
269
269
Poetni saldo glavne knjige
272
Dnevnik glavne knjige
272
Kartice glavne knjige
275
Automatsko zatvaranje konta glavne knjige
275
Rad s bankovnim izvodima (domai i devizni)
275
Primjer knjienja cesije
279
280
Korisniki izvjetaji obrasci
284
Analiza financijskih pokazatelja
288
Simulacija izvjetaja poslovanja
295
Simulator korisnikih izvjetaja poslovanja
295
Simulator Brutto bilance poslovanja
297
299
300
Izvjetaji
301
301
301
Izvod iz knjigovodstva
302
Brutto bilanca
302
Prihodi i trokovi za menadere
303
Izvjetaji obrasci koje korisnik sam kreira
303
303
304
304
304
305
305
305

Grafikoni
306
306
Grafikon prihoda, trokova i dobiti
306
Grafikon kretanja sredstava
307
309
Saldakonti kupaca i dobavljaa
310
Saldakonti - uvod
310
Dokumenti u saldakontiju openito
310
Rauni saldakonti
310
Import izlaznih rauna u saldakonti
312
312
Nain importa
314
Primjer datoteke (prvi red nije obavezan)
314
Import ulaznih rauna u saldakonti
314
314
Nain importa
316
317
Knjine obavijesti
317
Uplate/isplate saldakontija
317
Storno dokumenti saldakontija
318
Saldakonti kartice
318
Saldakonti dnevnik
318
Saldakonti temeljnice
318
Saldakonti prijenos temeljnica
319
Runo zatvaranje
319
Automatsko zatvaranje
319
Saldakonti poetno stanje
320
Zatvaranje stavaka
322
Prijeboj (kompenzacija) potraivanja
322
Tehnii ispravak - storniranje - obavijest o knjienju
325
Knjienje protukonta da ili ne
325
Evidencija obronih plaanja
325
Kako voditi kartino poslovanje (American, MasterCard i dr.)
325
Kako promjeniti broj temeljnice ve upisanim dokumentima
328
328
Tip knjienja protustavaka temeljnica dobavljaa
329
Ispis izvjetaja u raznim valutama
329
Grafikoni
330
Grafikon ostvarenog prometa - linijski i stupasti
330
Grafikon ostvarenog prometa - pita graf
330
Grafikon najveih N kupaca-dobavljaa
330
Usporedni grafikon prometa kupaca i dobavljaa
331
Izvjetaji
331
Dnevnik saldakontija
331
Kartice saldakontija
331
Prometi i salda kartica
331
Temeljnice rauna
332
Specifikacija temeljnica rauna
332
Specifikacija dokumenata po kontima
332
Kartice zatvaranja
332
Rokovi dospjea plaanja
332
Izvod otvorenih stavaka
332
Kanjenja plaanja po danima
333
Specifikacija temeljnica rauna po knjienjima
333
Iskaz izravnih usluga proizvodnje po radnim nalozima
333
Obrazac OPZ-STAT-1
333
Blagajniko poslovanje
336
Blagajna
336
Blagajniko poslovanje - uvod
336
Poetna stanja
336
Blagajniki dnevnik
336
Prozor prijenosa blagajne u glavnu knjigu
338
Putni nalozi
Putni nalog i putni obraun
Loko vonja
Obraun loko vonje
Izvjetaji
338
338
339
339
340
Blagajniki dnevnik
340
Uplatnice i isplatnice
340
Temeljnice za glavnu knjigu
340
Specifikacija temeljnica
340
340
Putni nalozi-obrauni
341
Obraun loko vonje
341
Iskaz izravnih trokova putnih naloga po radnim nalozima
341
Porezne evidencije (UR-e, IR-e, PDV obrazac)
342
Porezne evidencije - uvod
342
Knjiga ulaznih rauna U-RA
342
Knjiga izdanih rauna I-RA
343
Obrazac PDV
344
Porezni propisi u vezi PDV evidencija
345
Veza UR-a IR-a s PDV obrascem
345
Renumeracija I-RA
346
Renumeracija U-RA
346
Specifinosti kod upisa u UR-e i IR-e (vlastita potronja i dr.)
346
Specifinosti poreznih evidencija kod obrtnika (R-2)
347
349
350
350
Automatski prijenos neplaenih R-2 rauna
351
Izvjetaji
351
Ispis knjige I-RA
351
Ispis knjige U-RA
351
Ispis PDV (PDV-K) obrasca
352
Ispis definicije veza UR-a IR-a i PDV obrasca
352
Ispis obrasca ZP
352
Ispis obrasca PDV-S
354
Grafikoni
356
Grafikon poreznih obveza
356
Fakturiranje u veleprodaji - uvod
357
357
Prijenosi rauna u IR-a, saldakonti kupcaca
358
Cjenici
359
Cjenici artikala i usluga

359
360
Ispis cjenika
360
Popis cjenika
364
Kopiranje cjenika
365
Poveanje i smanjenje cijena u cjeniku
365
Narudbe
365
Izlazni rauni
366
Izlazni rauni
372
Knjina odobrenja (obavijesti o knjienju)
379
Rabat na raunima
379
Prijenos rauna u saldakonti kupaca
380
Rauni za predujam
381
Predrauni
384
Rezervacije artikala
385
Prijenos aktivnih predrauna
386
Upis nedostajuih nabavnih cijena u raunima veleprodaje
386
Objanjenje relacija: ulazna kalkulacija - primka, raun - otpremnica
386
387
388
390
Evidencija serija, LOT brojevi, are ...
393
Tovarni list
394
394
Povratna naknada za ambalau sa jednokratnom upotrebom
396
Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke
399
XMLdatoteka (eXtensible Markup Language)
400
Tekstualna CSV datoteka
400
Rabati u veleprodaji
401
Korisniki izvjetaji u fakturiranju
402
406
420
Izvjetaji
428
Ispis izlaznih rauna
428
Ispis predrauna
428
Ispis narudbi
428
Ispis popisa narudbi
428
Ispis rauna-kalkulacija
428
Ispis predrauna-kalkulacija
429
Ispis rekapitulacije prodaje po artiklima
429
Rekapitulacija prodaje artikla po kupcima
429
Ispis popisa cjenika
429
Ispis cjenika
429
Ispis rekapitulacije ponuda po artiklima
434
Top lista prodaje artikala
434
Pregled otpremnica po raunima u veleprodaji
434
Ispis tovarnog lista
434
435
Ispis etiketa artikala
435
Ispis korisnikih izvjestaja fakturiranja
436
Grafikoni
437
Grafikon ostvarenog koliinskog prometa
437
Grafikon ostvarenog prometa tokom godine
437
Grafikon ostvarenog prometa - pita grafikon
437
Grafikon N najprodavanijih artikala - pita graf
437
Grafikon N najprodavanijih artikala - stupac graf
438
Grafikon N najveih kupaca - pita graf
438
Grafikon N najveih kupaca - stupac graf
439
Veleprodaja voenje zaliha - robno knjigovodstvo
440
Robno-materijalno knjigovodstvo - uvod
440
440
Temeljnice robnog knjigovodstva
441
Dnevnik robnog knjigovodstva
441
Robno-materijalne kartice
441
Ulazne kalkulacije
443
Skladini dokumenti openito
444
Kako ubaciti nazive korisnika koji je kreirao/odobrio dokument?

444
445
445
Poetna inventura
445
Skladina primka
446
Povratnica dobavljau
446
Inventurni viak
446
Meuskladinica
447
Revalorizacija nabavnih cijena
447
Prijenosnica
447
Otpremnica kupcu
447
Interna izdatnica
448
Povratnica kupca
448
Interna povratnica
448
Inventurni manjak
448
Storno skladinog dokumenta
448
Automatska evidencija stanja zaliha robe
449
Export-import stavaka dokumenta
449
XML export robnih dokumenata
450
459
460
461
Radni nalozi
461
Proizvodni radni nalog
461
Servisni radni nalog
462
Automatske metode
462
Tipka Kopiraj
462
Tipka Izdatnica
462
Tipka Primka
462
Tabelarni prikaz radnog naloga
462
Prikaz obrauna proizvodnje
463
Prikaz planskog normativa
463
Pregled podataka u pojedinanom prikazu radnog naloga
463
Godina i broj naloga
463
Tip naloga
464
Status naloga
464
Datum
464
Datum poetka
464
Datum kraja
464
Datum isporuke
464
Partner
464
Veza
464
Predmet/naziv ureaja
464
Serijski broj
464
Garancija
464
Opis
464
Tekst iza
464
Skladite materijala
464
Radna jedinica
464
Skladite proizvoda
464
Cjenik
464
Klju za raspored
465
Kreirao/preuzeo
465
Odobrio
465
Voditelj proizvodnje/Serviser
465
Direktni upis podataka bez kontrola izvan programa - robno mater.
465
Pripremne inventure
466
467
470
Tovarni list
471
472
Komisijska prodaja
475
477
Izvjetaji
478
Ispis dnevnika skladita robnog knjigovodstva
478
Ispis kartica artikala
478
Ispis prometa i salda kartica
479
Ispis temeljnica glavne knjige
479
Ispis specifikacija temeljnica
479
Ispis specifikacija dokumenata po kontima
479
Ispis popisa artikala i usluga
479
Ispis stanje automatske zalihe robe
480
Ispis popisa skladinih dokumenata
480
Ispis skladinih dokumenata
480
Ispis utroka materijala po radnim jedinicama
482
Nabavljeni artikli po dobavljaima
482
Ispis specifikacija temeljnica po knjienju
482
Minimalne i maksimalne zalihe
483
Procjena trajanja zaliha
483
Ispis ulazne kalkulacije
483
Lager lista artikala
485
Prodani artikli po kupcima
485
485
Utroak materijala po radnim nalozima
485
Primitak gotovih proizvoda po radnim nalozima
485
Ispis radnih naloga
485
Grafikoni
486
Grafikon financijskog i koliinskog kretanja zaliha artikala

Proizvodnja - praenje trokova, servis
Proizvodnja - openito
486
487
487
Skupina rauna 60 - Proizvodnja
487
Obiljeje raunovodstva pogona
487
Izvori podataka o nastalim trokovima proizvodnje
488
Raspored trokova ulaganja u proizvodnju
489
Obrauni ulaganja u proizvodnju i dovrene proizvodnje
490
Proizvodnja - uvodni dio
491
Servis uvodni dio
493
Opis radnji u proizvodnji u programu Ipos knjigovodstvo
495
Proizvodni radni nalozi

Openiti dio
495
495
Otvaranje poslovnih jedinica
495
Otvaranje i formiranje cjenika
495
Formiranje normativa
495
Postupak
495
1. Otvaranje radnog naloga
495
2. Prikupljanje podataka o trokovima
495
3. Obraun trokova radnog naloga
495
4. Zatvaranje radnog naloga
496
Zakljuak
Radni nalozi
496
496
496
497
Automatske metode
497
Tipka Kopiraj
497
Tipka Izdatnica
497
Tipka Primka
497
497
498
498
498
498
Tip naloga
498
Status naloga
499
Datum
499
Datum poetka
499
Datum kraja
499
Datum isporuke
499
Partner
499
Veza
499
499
Serijski broj
499
Garancija
499
Opis
499
Tekst iza
499
Skladite materijala
499
Radna jedinica
499
Skladite proizvoda
499
Cjenik
499
Klju za raspored
499
Kreirao/preuzeo
500
Odobrio
500
500
ifrarnik servisnih ureaja
500
Kartice servisnih ureaja
501
Dnevnik obrauna radnih naloga
502
Automatski obraun izravnih trokova na radne naloge
502
Kriteriji po kojima e program pronalaziti podatke o trokovima:
503
Izravni materijal
503
Izravne plae
503
Izravne vanjske usluge
503
Ostali izravni trokovi
503
Dovrena proizvodnja
503
Automatski obraun opih trokova na radne naloge

Primjer rasporeivanja trokova
Zbirne kartice obrauna radnih naloga
503
504
504
Automatsko poetno stanje radnih naloga
505
Pregled normativa
505
Normativ izravnog materijala
505
Normativ izravnog rada
506
Normativ trokova konverzije
506
Resursi normativa
507
507
Proizvodnja: pitanja i odgovori
507
Izvjetaji
508
Popis radnih naloga
508
Ispis radnih naloga
508
Ispis dnevnika obrauna
508
509
Rekapitulacija stavaka radnih naloga
509
Ispis pregleda normativa
509
Ispis obrauna normativa
509
509
Trokovi izravnih plaa u proizvodnji
509
509
509
509
510
Rekapitulacija poduzea
510
510
Popis servisnih ureaja
510
PC blagajna - Fakturiranje u maloprodaji
511
PC blagajna - uvod
511
Rauni u maloprodaji
511
Postavljanje POS pisaa
514
Razduenje veleprodaje
516
Razduenje prodavaonice
516
Prijenos dnevnih utraka prodavaonice u poreznu knjigu IR-a
518
Knjiga popisa robe
518
Knjiga popisa robe
518
Knjiga popisa robe - renumeracija stavaka
519
Knjiga popisa robe - auto upis iz dnevnika maloprodaje
519
Knjiga popisa robe - auto upis iz maloprodajnih rauna
519
519
522
Prijenos podataka u maloprodaji
525
527
528
529
529
543
CRO-SCANnacionalno rjeenje kodiranja roba promjenjivog sadraja i cijene
547
Izvjetaji
550
Ispis maloprodajnog rauna
550
Ispis rekapitulacije prema raunima
550
Ispis rekapitulacije prema artiklima
550
Ispis knjige popisa robe
551
Top lista maloprodaje artikala
551
Grafikoni
551
Grafikon financijskog prometa tokom godine - stupasti i linijski
551
Grafikon prometa po mjesecima - pita graf
552
Grafikon koliinskog prometa tokom godine
552
Maloprodaja voenje zaliha
553
Maloprodaja - uvod
553
Temeljnice u maloprodaji
553
Skladini dokumenti
554
Poetna inventura
554
Skladina primka
554
555
Inventurni viak
555
Meuskladinica
555
Zapisnik o promjeni cijena
555
Prijenosnica
556
Otpremnice kupcima
557
Interna izdatnica
557
Povratnica kupca
557
Interna povratnica
557
Inventurni manjak
557
558
Kartice artikala
558
Dnevnik maloprodaje
559
Automatska evidencija zaliha maloprodaje
560
Automatska promjena poreza
560
Usklaivanje evidencije stanja zaliha u maloprodaji
561
Automatko poetno stanje maloprodaje
562
563
563
564
Direktni upis podataka bez kontrola izvan programa - maloprodaja
565
Ulazne kalkulacije u maloprodaji
565
Maloprodajni cjenici artikala i usluga
566
568
Knjiga popisa robe
569
Knjiga popisa robe
569
569
569
569
570
573
576
Izvjetaji
577
Ispis dnevnika maloprodaje
577
577
577
578
578
578
578
578
579
581
581
581
581

Grafikoni
Grafikon financijskog i koliinskog kretanja zaliha artikala u MP
Osnovna sredstva
583
585
585
586
Osnovna sredstva - uvod
586
Popis osnovnih sredstava (dugotrajne imovine)
586
Amortizacijske skupine OS-a
586
Dnevnik osnovnih sredstava
586
Kartice osnovnih sredstava
586
Dokumenti
586
Poetno stanje osnovnih sredstava
586
Ulaz osnovnog sredstva
586
Izlaz osnovnog sredstva
587
Amortizacija osnovnog sredstva
587
Revalorizacija osnovnog sredstva
587
Storno dokumenta OS-a
587
Temeljnice osnovnih sredstava
587
Automatsko poetno stanje osnovnih sredstava
587
Automatski izraun amortizacije
587
Obrazac DI - popis dugotrajne imovine
588
589
Izvjetaji
589
Ispis osnovnih sredstava
589
Ispis amortizacijskih skupina
589
Ispis dnevnika osnovnih sredstava
589
Ispis kartica sredstava
589
Ispis prometa kartica OS-a
590
Ispis temeljnica OS-a
590
Ispis specifikacije temeljnice OS-a
590
Ispis specifikacije konta OS-a
590
Obraun plaa
591
Obraun plaa - uvod
591
Osnovni unos kao preduvjet obrauna
592
Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troka)
593
Klasifikacija poslova i bodova
593
Auriranje vrsta rada
593
ifre za povezivanje za Obraun isplaene/neisplaene plae IP1/NP1
595
Otvaranje obraunskih razdoblja
597
Evidencija doprinosa
599
Specifinosti plaa u BiH
601
Porez i prirez
602
Obraunate vrste rada
603
Sumarni rezultati obrauna djelatnika
603
Obraunati doprinosi
604
Unos podataka za obraun
604
604
Obraun plaa djelatnika
604
Obraun doprinosa na dohodak poduzea
607
Tabela vrsta rada
607
Plae redoslijed obrauna
609
609
610
611
Evidencija podataka o djelatnicima
611
615
617
619
621
Porez i prirez
623
624
625

Faze obrauna
625
627
Faze obrauna
628
1. Faza obrauna BRUTTO PLAA
628
2. Faza obrauna DOPRINOSI IZ BRUTTO PLAA
635
3. Faza obrauna BOLOVANJA
636
4. Faza obrauna PRORAUN OBUSTAVA (porez, prirez ...)
637
5. Faza obrauna NETTO IZNOS ZA ISPLATU
638
6. Faza obrauna DOPRINOSI NA PLAU
639
Krediti
Krediti
639
639
Devizni krediti
ifrarnik kredita
639
640
Tipovi obrauna - algoritma
640
Tipovi vrsta rada
645
Zavisnosti vrsta rada
646
Obrazac JOPPD
648
Obrazac JOPPD
665
Obrazac JOPPD automatski unos
683
Kontrole JOPPDobrasca
684
Pojmovi
687
Brisanje starih podataka obrauna
687
Kombinacije doprinosa, pojanjenja veza radnici, doprinosi, vrste rada
688
Vrste primitaka kod obrauna plaa i drugih dohodaka
692
Prijenos podataka o isplatama na magnetni medij
694
Obraun tipa fiksni iznos za isplatu (netto u brutto)
695
Premije osiguranja
696
PK kartice na disketi
696
Automatski HUB-obrasci plaa i drugih dohodaka
696
Posebni /zatieni rauni
703
HUB zbrojni nalog za isplatu osobnih primanja (specifikacija isplate plaa)
709
Automatski unos podataka plae iz predloka
711
Statistiki TMP obrazac
712
Naini isplate plae
712
713
Plaa u naravi
716
Podaci o stopama, osnovicama i dr.
720
Poseban porez na netto primitke
721
1. Zakon o posebnom porezu na plae, mirovine i druge primitke
722
Obrazac R-Sm 2010. OIB
723
Obrazac R-Sm
725
R-Sm obrazac na disketi
727
Obrazac R-S
727
RS obrazac na disketi
730
Izvjetaji
730
Popis razdoblja
730
ifrarnik doprinosa
730
ifrarnik vrsta rada
731
Platni listii
731
731
Obrazac ID do 15.08.2000.
731
Obrazac PK (export u datoteku)
731
Kartica knjienja radnika
731
Platna obraunska lista radnika
731
Potpisna (popisna) lista (export u datoteku)
731
ZAP obrazac, obraun dohotka
732
SPL statistiki obrazac
732
lanarina sindikata
732
732
732
Obrazac DNR
732
Obrazac R-S
732
ID obrazac do 31.12.2004.
732
Obrazac R-Sm
732
Obrazac ID
732
Obrazac IP
732
Obrazac TMP
732
Kombinacije pridruenih vrsta rada i doprinosa
732
Vrste primitaka
732
Obrazac IDD
732
733
Rekapitulacije kredita
733
Obraunski list plaa (BiH)
734
Godinje izvjee o isplaenim plaama (BiH)
734
Specifikacija uz isplatu plaa (BiH)
734
Obrazac IP za 2011
734
Ispis obrasca JOPPD
734
Kadrovska evidencija
735
735
739
Evidencija aktivnosti rada
739
Evidencija o radnom vremenu radnika
740
Kako unositi podatke o radnom vremenu
740
to znae boje u tabelarnim prikazima
741
PRAVILNIK
741
O SADRAJU I NAINU VOENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA
741
PRAVILNIK
745
O SADRAJU OBRAUNA PLAE, NAKNADE PLAE ILI OTPREMNINE
745
Auto unos evidencije rada iz predloka
749
Auto unos sati u obraun plaa
750
750
751
ifrarnici
756
Naini isplate plae
756
756
Dravljanstvo
756
756
Nacionalnosti
757
Obiteljsko stanje
757
757
Izvjetaji
757
Popis djelatnika - osnovni podaci
757
Matini kartoni djelatnika - detaljni podaci
757
Popis poslova
757
Djeca djelatnika
757
Poslovanje obrtnika
758
Openito - koje poslovne knjige vode obrtnici
758
Knjiga primitaka i izdataka
759
Renumeracija stavaka
759
Knjiga prometa
759
Renumeracija stavaka knjige prometa
760
Izvjetaji
760
Ispis knjige primitaka i izdataka
760
Ispis knjige prometa
760
Nadzorne knjige o poslovima s inozemstvom
761
761
Naredba o voenju nadzorne knjige NN br. 145/03
764
Ispis nadzornih knjiga
767
Kriptografija
769
O Kriptografiji
769
Definicije nekih pojmova u kriptografiji
769
Openito o vremenskom igu
772
Digitalno potpisivanje PDFdokumenata

Pomoni programi
HUB obrasci
HUB 3 - uputa o obliku, sadraju i upotrebi standardiziranih naloga za plaanje u platnom prometu
Uputa o obliku, sadnaju i upotrebi sumdardiziranih naloga za pla anje HUB 3 i HUB 3A u platnom prometu travanj 2012.
772
774
774
774
775
HUB 1 - uputa o upotrebi naloga za plaanje
780
HUB obrazac - nalog za plaanje
784
Ispis HUB-a na papir
784
Ispis HUB-a 1 u datoteku - Zbrojnog naloga
784
787
HUB - koordinate kuica
789
Postavke HUB-a
789
790
797
Financijski kalkulator
800
Obraun kamata
803
Prozor za unos podataka obrauna kamata
803
Ispis obrauna kamata
806
Ispis kamatnih stopa
806
Dnevnik poslovnih dogaaja

806
806
Program za slanje maila (Internet Direkt)
809
809
Indeks
812
Dobrodoli!
Programski paket Ipos knjigovodstvo je namijenjen voenju poslovnih knjiga poduzea (trgovakih drutava) i obrtnika.
Koje tvrtke, obrtnici, knjigovodstveni servisi koriste program Ipos knjigovodstvo pogledajte u referentnoj listi, a koje tvrtke distribuiraju program
Ipos knjigovodstvo pogledajte u listi distributera.
Informacije o cijeni programa, odravanja i dr. pogledajte u Cjeniku programa.
Pogledajte detaljne informacije o instalaciji programa, nadogradnji s prethodnih verzija, reinstalaciji, doregistraciji, otkljuavanju programa i sl.
Koje su razlike izmeu probne i registrirane verzije programa?
Ako jo niste upoznati sa nainom rada programa prijeite na postupak kod uvoenja programa u rad.
Savjet: Najsvjeije informacije o programu uvijek moete nai na http://www.ipos.hr internet stranici.
Zadnja promjena: 27. sijeanj 2016. 17:25:18
Copyright IPOS 1992-2016.
Instalaciju programa jednokorisnike verzije moe obaviti korisnik koji ima najosnovnija znjanja o radu pod Windowsima. Kod instalacije mrene
verzije potrebno je poznavanje odreenih informatikih termina, preporuujemo konzultaciju s osobljem koje je instaliralo mreu ili s osobama
koje se snalaze u toj problematici. Pogledajte Windows potrebne opcije.
Instalacija jednokorisnike verzije
Instalacija mrene verzije
Postupak registracije
Postupak otkljuavanja
Deinstalacija programa

Na webu na linku Preuzimanje datoteka - download se mogu skinuti dvije datoteke za instalaciju Ipos knjigovodstva:
1. Ipos_knjigovodstvo_inst.exe
2. Ipos_knjigovodstvo_zip.exe
Klasina instalacija koja e instalirati sam program, Start menie, kratice na desktopu i dr. Nakon pokretanja instalacije samo potvrujete preko
tipke Dalje akcije koje program radi.
Rezultat instalacije je da je:
- kreiran direktorij C:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo (inicijalna postavka), unutar tog direktorija se nalazi program i svi podaci
- istovremeno je u Start meniu kreiran folder Ipos knjigovodstvo sa kraticama do: programa knjigovodstvo.exe, helpa knjiga.chm, database
servera nxServer.exe
- na desktopu je kreirana kratica (shortcut) Ipos knjigovodstvo kojom se pokree program
Ovo je datoteka sa ve gotovom zipanom (saimanje) instalacijom i dovoljno je samo raspakirati je u eljeni direktorij. Preporuamo "d:\Ipos"
tako da finalno stablo direktorija izgleda "D:\Ipos\Ipos knjigovodstvo".
Na kraju samo povuete shortcut sa programa "D:\Ipos\Ipos knjigovodstvo\knjigovodstvo.exe" na desktop i pokrenete program.
Samo raspakiravanje i kopiranje gotove instalacije na vrijedi za stare verzije programa ver 6, tj. starije od od 4.9.2002. godine

1. Prvo provedite postupak Instalacije jednokorisnike verzije iskljuivo samo na glavnom raunalu serveru
Program se i kod jednokorisnike i mrene (viekorisnike) verzije instalira uvijek samo na jednom raunalu kojeg zovemo server. Na serveru se
moe, a i ne mora raditi. Na ostala raunala (radne stanice) se NE instalira program.
2. Postavite Write Share opciju na direktorij Ipos knjigovodstvo (zato to u programu postoje odreene rutine za kopiranje i brisanje datoteka
kao to su otvaranje i brisanje poslovnih godina i sl. kojima se kreiraju i briu direktoriji i datoteke)
3. postavite Security opcije na taj direktorij (te opcije vam nee biti dostupne ako je ukljuen "Simple file sharing" kojeg moete iskljuiti u
Windows Exploreru>Tools>Folder options>View)
4. Podesite Windows Firewall i Antivirusni program tako da ne blokiraju pokretanje programa "...\Ipos Knjigovodstvo\knjigovodstvo.exe" i
"...\Ipos Knjigovodstvo\Server\nxServer.exe"
5. Automatsko podeavanje ipos.ini konfiguracijske datotekekoja se nalazi u istom direktoriju gdje i program knjigovodstvo.exe (slui za
postavljanje nekih sistemskih opcija u programu) :
- na RADNOJ STANICI izvucite shortCut (kraticu) koja gleda na knjigovodstvo.exe na server raunalu i pokrenite program.
Napomena: u ovom trenutku jo ne smijete imati pokrenut program nxServer.exe.
- u programu Ipos knjigovodstvo u meniu Sistem>Mrea pokrenite opciju Upisivanje podataka u ipos.ini za mreni rad, preko te opcije bi se
automatski trebale upisati opcije za putPodaci i remoteServer u datoteci ipos.ini
(Runo postavljanje ipos.ini ako ne proe automatski nain je sljedee: pronaite datoteku Ipos.ini (u ...\Ipos\Ipos knjigovodstvo na serveru) i
u redu "RemoteServer=" dopiite rije "true", ako elite raditi i na serveru i na stanicama u Ipos.ini datoteci dopiite u redu "PutPodaci=" UNC
putanju do programa npr. \\Server\c\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo, u ipos.ini datoteci se nigdje ne stavljaju navodnici bez obzira na
blankove)
6. U meniu Sistem>Mrea ukljuite opciju za MRENI RAD, nakon toga izaite iz programa
7. Prije pokretanja programa sa bilo koje stanice, na SERVERU pokrenite database server program NXServer.exe koji se moe pokrenuti kao
servis ili kao program. Pogledajte Instalaciju programa za naprednije
8. Na stanicama postavite shortcut (kraticu) na program 'knjigovodstvo.exe' koji se nalazi na dijeljenom (share) disku na serveru, oba polja
Target i Start in u shortcut-u moraju biti popunjena s UNC imenom programa i putanjom do programa.
NAPOMENA: mreni rad treba biti preko TCP/IP protokola.
Nakon instalacije program je tzv. probnom modu, registrirani korisnici koji su kupili program i dobili registracijsku datoteku i klju trebaju:
registrirati program pomou registracijske datoteke1
otkljuati program kljuem2
kako bi se maknula ogranienja probnog moda.
Za sve eventualne probleme kod pokretanja programa pogledajte Rjeenje problema kod pokretanja programa u mrei
Postupak registracije:
registracijsku datoteku IposReg.prog ste dobili putem maila kao dodatak mailu, datoteku spremite u neki direktorij na disku
IposReg.prog nije datoteka koja je itljiva u Wordu i slinim programima, to je kriptirana zatiena datoteka koja se moe uitati
iskljuivo iz programa Ipos knjigovodstvo, ako je pokuate pokrenuti Windowsi e javiti greku.
pokrenite program Ipos knjigovodstvo i u meniu (gore desno) odaberite Program>Registracija programa
u prozoru Registracija programa, u polju Ipos registracijska datoteka je potrebno upisati putanju do IposReg.prog datoteke
To je najjednostavnije napraviti preko tipke desno od polja za unos, nakon to je odaberete otvorit e se Windows Explorer u kojem ete
pronai datoteku koju ste dobili mailom i spremili je negdje na disku
odaberite tipku Pokreni registraciju i program e registrirati odreene module.
1u kojoj se nalaze informacije o njima kao registriranom korisniku i informacije o modulima koje su kupili
2kojeg sami generiraju na webu u zatienom dijelu kojem pristupaju sa korisnikim imenom i lozinkom koju su dobii prilikom kupnje
programa
izaite iz programa i ponovo uite da bi se aurirale izvrene promjene

Ako elite provjeriti podatke o registraciji u programu to moete uiniti u meniu Program>Registracijski podaci
Postupak otkljuavanja:
Svi registrirani korisnici su mailom dobili svoje "Korisniko ime" (user name) i "Lozinku" (password) za pristup zatienom dijelu weba na kojem
mogu sami kreirati kljueve za otkljuavanje programa. (naziv maila je "Ipos dostava osobnog korisnikog imena i lozinke").
- na webu www.ipos.hr u gornjem meniu odabrati Korisnici>Otkljuavanje programa Ipos knjigovodstvo
- otvoriti e se prozor u kojem ete prvo upisati "Korisniko ime " i "Lozinku" kako bi vas program pustio u zatieni dio weba
- nakon uspjeno upisane lozinke otvara se prozor za otkljuavanje u kojem ete moi upisati identifikacijski broj i na osnovu njega dobiti na svoj
mail klju za otkljuavanje programa
Da biste mogli otkljuati program u verziji programa trea znamenka ne smije biti 0, ako je trea znamenka nula radi se o probnoj verziji, u tom
sluaju vjerovatno neete niti vidjeti identifikacijski broj. Npr. probna verzija 12.2.0, registrirana 12.2.1
Izaite iz programa i ponovo uite da bi se promjene stavile u funkciju, detaljnije Postupak otkljuavanja
Ako ste radili klasinu instalciju u Windowsima provedite nie navedeni postupak, ako ste samo raspakirali gotovu instalaciju potrebno je samo
obrisati cijeli direktorij Ipos knjigovodstvo.
pokrenuti u windowsima u 'Control Panelu' 'Add/Remove Programs'
odabrati 'Install/Uninstall'
od instaliranih programa odabrati koji elimo deinstalirati
Vjerovatno e nakon instalacije ostati datoteka koje nisu obrisane, jer su naknadno kreirane. Uputa: jednostavno obriite kompletan direktorij
IPOS knjigovodstvo (ili kako ste mu promijenili ime).
Dodatne informacije
Windows potrebne opcije
Instalaciju programa jednokorisnike verzije moe obaviti korisnik koji ima najosnovnija znjanja o radu pod Windowsima. Kod instalacije mrene
verzije potrebno je poznavanje odreenih informatikih termina, preporuujemo konzultaciju s osobljem koje je instaliralo mreu ili s osobama
koje se snalaze u toj problematici. Pogledajte Windows potrebne opcije.
Postupak registracije

Na webu na linku Preuzimanje datoteka - download se mogu skinuti dvije datoteke za instalaciju Ipos knjigovodstva:
Klasina instalacija koja e instalirati sam program, Start menie, kratice na desktopu i dr. Nakon pokretanja instalacije samo potvrujete preko
tipke Dalje akcije koje program radi.
Rezultat instalacije je da je:
- kreiran direktorij C:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo (inicijalna postavka), unutar tog direktorija se nalazi program i svi podaci
- istovremeno je u Start meniu kreiran folder Ipos knjigovodstvo sa kraticama do: programa knjigovodstvo.exe, helpa knjiga.chm, database
servera nxServer.exe
- na desktopu je kreirana kratica (shortcut) Ipos knjigovodstvo kojom se pokree program
Ovo je datoteka sa ve gotovom zipanom (saimanje) instalacijom i dovoljno je samo raspakirati je u eljeni direktorij. Preporuamo "d:\Ipos"
tako da finalno stablo direktorija izgleda "D:\Ipos\Ipos knjigovodstvo".
Na kraju samo povuete shortcut sa programa "D:\Ipos\Ipos knjigovodstvo\knjigovodstvo.exe" na desktop i pokrenete program.
Samo raspakiravanje i kopiranje gotove instalacije na vrijedi za stare verzije programa ver 6, tj. starije od od 4.9.2002. godine

1. Prvo provedite postupak Instalacije jednokorisnike verzije iskljuivo samo na glavnom raunalu serveru
Program se i kod jednokorisnike i mrene (viekorisnike) verzije instalira uvijek samo na jednom raunalu kojeg zovemo server. Na serveru se
moe, a i ne mora raditi. Na ostala raunala (radne stanice) se NE instalira program.
2. Postavite Write Share opciju na direktorij Ipos knjigovodstvo (zato to u programu postoje odreene rutine za kopiranje i brisanje datoteka
kao to su otvaranje i brisanje poslovnih godina i sl. kojima se kreiraju i briu direktoriji i datoteke)
3. postavite Security opcije na taj direktorij (te opcije vam nee biti dostupne ako je ukljuen "Simple file sharing" kojeg moete iskljuiti u
Windows Exploreru>Tools>Folder options>View)
4. Podesite Windows Firewall i Antivirusni program tako da ne blokiraju pokretanje programa "...\Ipos Knjigovodstvo\knjigovodstvo.exe" i
"...\Ipos Knjigovodstvo\Server\nxServer.exe"
5. Automatsko podeavanje ipos.ini konfiguracijske datotekekoja se nalazi u istom direktoriju gdje i program knjigovodstvo.exe (slui za
postavljanje nekih sistemskih opcija u programu) :
- na RADNOJ STANICI izvucite shortCut (kraticu) koja gleda na knjigovodstvo.exe na server raunalu i pokrenite program.
Napomena: u ovom trenutku jo ne smijete imati pokrenut program nxServer.exe.
- u programu Ipos knjigovodstvo u meniu Sistem>Mrea pokrenite opciju Upisivanje podataka u ipos.ini za mreni rad, preko te opcije bi se
automatski trebale upisati opcije za putPodaci i remoteServer u datoteci ipos.ini
(Runo postavljanje ipos.ini ako ne proe automatski nain je sljedee: pronaite datoteku Ipos.ini (u ...\Ipos\Ipos knjigovodstvo na serveru) i
u redu "RemoteServer=" dopiite rije "true", ako elite raditi i na serveru i na stanicama u Ipos.ini datoteci dopiite u redu "PutPodaci=" UNC
putanju do programa npr. \\Server\c\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo, u ipos.ini datoteci se nigdje ne stavljaju navodnici bez obzira na
blankove)
6. U meniu Sistem>Mrea ukljuite opciju za MRENI RAD, nakon toga izaite iz programa
7. Prije pokretanja programa sa bilo koje stanice, na SERVERU pokrenite database server program NXServer.exe koji se moe pokrenuti kao
servis ili kao program. Pogledajte Instalaciju programa za naprednije
8. Na stanicama postavite shortcut (kraticu) na program 'knjigovodstvo.exe' koji se nalazi na dijeljenom (share) disku na serveru, oba polja
Target i Start in u shortcut-u moraju biti popunjena s UNC imenom programa i putanjom do programa.
NAPOMENA: mreni rad treba biti preko TCP/IP protokola.
Nakon instalacije program je tzv. probnom modu, registrirani korisnici koji su kupili program i dobili registracijsku datoteku i klju trebaju:
registrirati program pomou registracijske datoteke1
otkljuati program kljuem2
kako bi se maknula ogranienja probnog moda.
Za sve eventualne probleme kod pokretanja programa pogledajte Rjeenje problema kod pokretanja programa u mrei
Postupak registracije:
IposReg.prog nije datoteka koja je itljiva u Wordu i slinim programima, to je kriptirana zatiena datoteka koja se moe uitati
pokrenite program Ipos knjigovodstvo i u meniu (gore desno) odaberite Program>Registracija programa
odaberite tipku Pokreni registraciju i program e registrirati odreene module.
izaite iz programa i ponovo uite da bi se aurirale izvrene promjene
1u kojoj se nalaze informacije o njima kao registriranom korisniku i informacije o modulima koje su kupili
2kojeg sami generiraju na webu u zatienom dijelu kojem pristupaju sa korisnikim imenom i lozinkom koju su dobii prilikom kupnje
programa
- na webu www.ipos.hr u gornjem meniu odabrati Korisnici>Otkljuavanje programa Ipos knjigovodstvo
- otvoriti e se prozor u kojem ete prvo upisati "Korisniko ime " i "Lozinku" kako bi vas program pustio u zatieni dio weba
- nakon uspjeno upisane lozinke otvara se prozor za otkljuavanje u kojem ete moi upisati identifikacijski broj i na osnovu njega dobiti na svoj
Izaite iz programa i ponovo uite da bi se promjene stavile u funkciju, detaljnije Postupak otkljuavanja
Ako ste radili klasinu instalciju u Windowsima provedite nie navedeni postupak, ako ste samo raspakirali gotovu instalaciju potrebno je samo
obrisati cijeli direktorij Ipos knjigovodstvo.
pokrenuti u windowsima u 'Control Panelu' 'Add/Remove Programs'
odabrati 'Install/Uninstall'
od instaliranih programa odabrati koji elimo deinstalirati
Vjerovatno e nakon instalacije ostati datoteka koje nisu obrisane, jer su naknadno kreirane. Uputa: jednostavno obriite kompletan direktorij
IPOS knjigovodstvo (ili kako ste mu promijenili ime).
Dodatne informacije

Uvod
Za nadogradnju-auriranje postojeih podataka je posebno napisan program koji e va postojei program i strukturu podataka aurirati sa
najnovijim.
U posebnom mailu ste dobili osobno korisniko ime (username) i lozinku (password) za pristup korisnikim stranicama na webu www.ipos.hr u
meniu Korisnici. Na tim stranicama moete sami skidati (download) datoteke za nadogradnju i podverzije, kreirati potrebne kljueve za
otkljuavanje programa Ipos knjigovodstvo i/ili programa za nadogradnju.
Pogledajte kratki film o postupku nadogradnje
Napomena: nadogradnju mogu izvriti samo registrirani korisnici programa.
Postupak skidanja nadogradnje

Program za nadogradnju se preuzima na stranici: http://www.ipos.hr/PagesUser/DownloadUser.aspx
Nakon toga za skidanje (download) nadogradnje u novootvorenoj stranici kliknite na tipku Ipos_update_zip.exe i odaberite opciju Save
(spremi). Datoteku spremite u neki privremeni direktorij na Vaem raunalu npr. D:\IposTemp.
Prije same nadogradnje:

Napravite sigurnosnu kopiju vaih podataka, to moete napraviti na dva naina...
iz samog programa u meniu Sistem>Nadzornik>Arhiviranje - backup podataka, opcija Cijeli program s podacima.
ili moete iz Windows explorera napraviti kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo. (c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo)
- preporueni nain
uite u program i u meniu Sistem>Nadzornik>Indeksiranje - popravak indeksnih datoteka pokrenite tipku sa opcijom Pakiranje, to e na
neki nain biti provjera da li je neka od datoteka eventualno oteena, da li moda nedostaje neka datoteka i sl.
Zatvorite sve programe u windowsima i restartajte windowse
Upute za instalaciju nadogradnje

korisnici mrene verzije trebaju izvriti predradnje ...
(mrena verzija) svi korisnici na mrei trebaju prekinuti s radom i zatvoriti program
(mrena verzija) obavezno "sruite" nxServer.exe tj.database server program prije nadogradnje, njegova ikona se vidi u donjem
desnom uglu ekrana, nxServer service1
izaite iz programa
nadogradnju radite preko datoteke za nadogradnju Ipos_update_zip.exe skinute sa weba, kopirajte (download) datoteku u neki temp
(privremeni) direktorij na disku vaeg raunala npr. D:\IposTemp
pokrenite datoteku za nadogradnju i automatski e se otvoriti program za nadogradnju, detaljnije ... 2
ako instalacijski program za nadogradnju nije automatski pronaao postojeu staru verziju programa3, pritiskom na tipku s tri tokice (pod
stari program koji se aurira) pronaite na disku izvrnu datoteku Knjigovodstvo.exe, verzija te datoteke mora biti nia od nove verzije jer
se inae nee moi pokrenuti tipka Poetak auriranja.
za pokretanje auriranja nove verzije potrebno je upisati ifru/klju za otkljuavanje nadogradnje nove verzije.
Svi korisnici su dobili svoj osobni naziv korisnika (user name) i lozinku (password) sa kojima mogu sami na web stranicama kreirati klju
za nadogradnju. Potrebno je dakle na webu www.ipos.hr u meniu odabrati "Korisnici>Otkljuavanje programa za nadogradnju", otvorit
e se prozor u kojem ete prvo upisati svoj naziv korisnika i lozinku, a nakon toga prozor u kojem ete moi upisati identifikacijski broj i
na osnovu njega dobiti na svoj mail klju za otkljuavanje programa za nadogradnju.
nakon upisa kljua za otkljuavanje nadogradnje pokreete opciju Poetak auriranja, od ovog trenutka kree nadogradnja
u donjem prozoru e se prikazivati radnje koje radi program za nadogradnju, npr. brisanje i kopiranje novih datoteka, promjena strukture
odreenih datoteka i sl.
Sve te promjene se spremaju u datoteku NadogradnjaDatumIvrijeme.rtf kako bi se kasnije eventualno mogao rekonstruirati tok
nadogradnje, datoteka se nalazi u istom direktoriju gdje i izvrna datoteka knjigovodstvo.exe.
1korisnici koji imaju pokrenut nxServer kao Windows service moraju stopirati service.
Dodatne informacije Instalacija Nexus Servisa

2pokretanjem datoteke Ipos_update_zip.exe ona e se raspakirati u trenutnom direktoriju i onda e se automatski pokrenuti program za
nadogradnju Update.exe. Ako kojim sluajem trebate ponovo pokretati program za nadogradnju tada je dovoljno pokrenuti program
Update.exe
3, a to e biti sluaj ako program niste instalirali u inicijalni diretkorij c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo
Napomena: U sluaju da nadogradnja ne uspije iz bilo kojeg razloga vratite direktorij Ipos knjigovodstvo sa starom verzijom kojeg ste
arhivirali prije same nadogradnje. Nakon otklanjanja problema moete ponoviti nadogradnju, klju za nadogradnju ete koristiti isti kao i
kod prvog pokuaja.
Da bi klju bio isti vano je da se arhiva vraa na isto mjesto i da nije bilo novih unosa podataka. Za nadogradnju ne moete generirati
dva puta klju!!!
nakon zavrenog auriranja uite u program IPOS knjigovodstvo i obavezno pokrenite Indeksiranje - popravak indeksnih datoteka u
meniu Sistem>Nadzornik>Indeksiranje - popravak indeksnih datoteka u prozoru odaberite tipku Indeksiranje, jo ... 1
nakon nadogradnje program e biti u probnom modu (zakljuan), u meniu Program>Otkljuavanje programa ete nai novi
Identifikacijski broj vaeg raunala na osnovu kojeg ete na webu kreirati klju-ifru kojeg ete upisati u polje ispod. (nakon otkljuavanja
morate izai i ponovo ui u program).
Svi korisnici koji su svoj osobni naziv korisnika (user name) i lozinku (password) sa kojim mogu sami na web stranicama kreirati klju.
Potrebno je dakle na webu www.ipos.hr u meniu odabrati Korisnici>Otkljuavanje programa Ipos knjigovodstvo, otvorit e se prozor u
kojem ete prvo upisati svoj naziv korisnika i lozinku, a nakon toga prozor u kojem ete moi upisati identifikacijski broj i na osnovu njega
dobiti na svoj mail klju za otkljuavanje programa
Tekue aktualnosti sa uputama i odgovorima na aktualna pitanja u vezi tekue verzije programa pogledajte na linku
http://www.ipos.hr/Pages/Tekuce_aktualnosti.aspx.
Uvijek provjerite da li imate za odreenu verziju 12.1. zadnju podverziju 12.1.x (12.1.1, 12.1.2 itd.) koja se nalazi na istoj stranici gdje i
datoteka za nadogradnju. Za podverziju nema instalacije samo se zamijeni datoteka knjigovodstvo.exe.
(Datoteka je komprimirana i nakon skidanja se zove npr. Knjigovodstvo_12.1.4.exe, kada je pokrenete dvostrukim klikom mia raspakirat
e se u originalnu datoteku knjigovodstvo.exe koju ete samo kopirati na mjesto postojee u direktorij Ipos knjigovodstvo, nema
nikakave dodatne instalacije, otkljuavanja i sl.
OBAVEZNO
Pregledajte to ima novo u novoj verziji programa, novosti u novoj verziji moete pregledati i prije same instalacije nadogradnje na webu na
linku http://www.ipos.hr/Pages/Promjene.aspx.
Pregledajte zadnje aktualne upute vezane na tekuu nadogradju tj. Tekue aktualnosti
Dodatne informacije
Uputa za doregistraciju

Ako iz bilo kojeg razloga morate ponovno instalirati program, a ve ste upisivali knjigovodstvene podatke, postupkom reinstalacije moete
sigurno reinstalirati program bez izgubljenih podataka.
Razlozi reinstalacije (ponovne instalacije) mogu biti npr.
1u nekim sluajevima greaka je potrebno nekoliko puta za redom pokrenuti Indeksiranje dok god indeksiranje ne proe bez greaka.
promjena raunala
promjena tvrdog diska
reinstalacija windows operativnog sistema
unitenje podataka na disku uslijed oteenja ili virusa i dr.
Napomena: u sluaju reinstalacije zbog npr. otuenja raunala ili slinog gubitka podataka pretpostavlja se u toci 1) da ve posjedujete svjeu
arhivu podataka1
Pojednostavljeno postupak reinstalacije moete svesti na jednostavno kopiranje direktorija "Ipos knjigovodstva" sa jednog raunala na drugo
raunalo, otkljuate program i sve radi.
Postupak
1) Napravite kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo sa starog raunala na neki vanjski medij (zip, drugi disk i sl.), to moete napraviti ...
iz samog programa u meniu Sistem>Nadzornik>Arhiviranje - backup podataka, opcija Cijeli program s podacima.
ili moete iz Windows explorera napraviti kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo. (...\Ipos\Ipos knjigovodstvo)
2) Izvrite eljene promjene na raunalu: kupnja novog raunala, novog diska, reinstalacija windowsa i sl.
3) Vratite staru kopiju direktorija IPOS knjigovodstvo koju ste napravili u toki 1) npr. u D:\Ipos\Ipos knjigovodstvo
4) Pokrenite program. Ako nakon toga program javi da je raunalo zakljuano 2 na osnovu podatka identifikacijski broj raunala3, generirajte
sami klju za otkljuavanje na webu kojeg ete upisati u polje ispod identifikacijskog broja.
Svi korisnici su dobili svoj osobni naziv korisnika (user name) i lozinku (password) da mogu sami na web stranicama kreirati klju. Potrebno
je dakle na webu www.ipos.hr u meniu odabrati Korisnici>Otkljuavanje programa Ipos knjigovodstvo, otvorit e se prozor u kojem ete
prvo upisati svoj naziv korisnika i lozinku, a nakon toga prozor u kojem ete moi upisati identifikacijski broj i na osnovu njega dobiti na svoj
Napomena: nakon toke 4 nije potrebno ponovo registrirati pojedine module (s registracijskom disketom), potrebno je jedino otkljuavanje jer
je program vezan uz hardware raunala.
Dodatne informacije
Uputa za registraciju/doregistraciju
Ove upute se odnose na registraciju i doregistraciju programa IPOS knjigovodstvo, tj. na registrirane korisnike koji prvi puta registriraju program
ili ve posjeduju neke od modula, ali su jo neke dokupili.
1, preporuka je raditi arhive dnevno kod velikog unosa podataka, tjedno kod umjerenog unosa podataka, mjeseno kod vrlo rijetkog unosa
podataka
2, a to je ako u zadnjem redu programa pie npr. Probna verzija 7.3.0 NIJE ZA KOMERCIJALNU UPOTREBU, a u meniu Pomo>Registracijski
podaci pie da je program registriran,
3(nalazi se u meniu: Pomo>Registracijski podaci>Otkljuaj)
Datoteka IposReg.prog nije datoteka koja je itljiva u Wordu i slinim programima, to je kriptirana zatiena datoteka koja se moe uitati
Postupak za verzije 8.1 (7.12.2007) i novije
uite u program Ipos knjigovodstvo, u gornjem desnom uglu odaberite tipku Program, pojavit e se meni u kojem odaberite ...
Registracija programa (ako nema Registracija programa odaberite Registracijski podaci pa tipku Registracija)
nakon to ste upisali/prenijeli putanju do datoteke odaberite tipku Pokreni registraciju, program e javiti da je uspjeno izvrena
registracija, nakon toga morate ponovo otkljuati program
Korisnici koji su dobili svoj osobni naziv korisnika (user name) i lozinku (password) mogu sami na web stranicama kreirati klju. Potrebno
je dakle na webu www.ipos.hr u meniu odabrati Korisnici>Otkljuavanje programa Ipos knjigovodstvo, otvorit e se prozor u kojem ete
prvo upisati svoj naziv korisnika i lozinku, a nakon toga prozor u kojem ete moi upisati identifikacijski broj i na osnovu njega dobiti na
svoj mail klju za otkljuavanje programa
da bi se promjene stavile u funkciju potrebno je izai kompletno iz programa Ipos knjigovodstvo i ui ponovo, Kraj.
Postupak za ver 7.0 (7.6.2004) do ukljuivo ver 8.0 (12.9.2007)

registracijsku datoteku IposReg.prog ste dobili putem maila kao dodatak mailu, datoteku spremite u neki direktorij na disku, najbolje na
Desktop
uite u program Ipos knjigovodstvo, u padajuem meniu (ispod naslova)odaberite Pomo>Registracijski podaci
otvorit e se novi prozor u njemu odaberite tipku Registracija
u prozoru Registracija programa, u polju Ipos registracijska datoteka je potrebno upisati putanju do IposReg.prog datoteke, to je
najjednostavnije napraviti preko tipke desno od polja za unos, nakon to je odaberete otvorit e se Windows Explorer u kojem ete
nakon to ste upisali/prenijeli putanju do datoteke odaberite tipku Pokreni registraciju, program e javiti da je uspjeno izvrena
registracijada bi se promjene stavile u funkciju potrebno je izai kompletno iz programa Ipos knjigovodstvo i ui ponovo, Kraj.
Postupak za ver 6.0 (4.9.2002) do ukljuivo ver 6.8 (27.4.2004)

Sve isto kao za verziju 7 samo se registracijska datoteka zove IposReg.ff2
Postupak za ver 1.0 (31.12.2007) do ver 5.5.28 (28.05.2002)

Sve isto kao za verziju 7 samo se registracijska datoteka zove IposReg.db
Dodatne informacije

Ove upute se odnose na otkljuavanje programa, da biste mogili otkljuati program on prije toga mora biti registriran (vidi Registracija
programa).
uite u program Ipos knjigovodstvo, u gornjem desnom uglu odaberite tipku Program, pojavit e se meni u kojem odaberite
Otkljuavanje programa (ako nema Otkljuavanje programa odaberite Registracijski podaci pa tipku Otkljuaj)
u novootvorenom prozoru Otkljuavanje probne verzije za registrirane korisnike u jednom polju pie Identifikacijski broj vaeg raunala,
a u drugo prazno polje treba upisati klju za otkljuavanje
Na webu www.ipos.hr u meniu odaberite Korisnici>Otkljuavanje programa Ipos knjigovodstvo, otvorit e se prozor u kojem ete prvo
upisati svoje "Korisniko ime" i "Lozinku", nakon uspjene provjere otvorit e se novi prozor u kojem ete moi upisati identifikacijski broj
i na osnovu njega dobiti na svoj mail klju za otkljuavanje programa
u programu Ipos knjigovodstvo nakon upisa kljua za otkljuavanje pritisnite tipku Pokreni provjeru
dobit ete poruku "Vae raunalo je uspjeno otkljuano", izaite iz programa da bi se promjene stavile u funkciju
Program kod svakog pokretanja na osnovu informacija o komponentama raunala (hardware) kreira odreeni alfanumeriki niz tzv.
identifikacijski broj raunala, on je za svako raunalo drugaiji. Ako se u raunalu promjeni neka komponenta taj identifikacijski broj se mijenja.
Za svaki takav indentifikacijski broj postoji nekakva ifra, klju koji mu odgovara. Ako program ne pronae taj klju na raunalu ili ako taj klju ne
odgovara tom indentifikacijskom broju program se nee otkljuati tj. sa programom e se i dalje moi raditi, ali u tzv. probnom modu (probni
rad) koji ima ogranienje unosa podataka.
Iz tog razloga registrirani korisnici programa moraju nakon registracije programa provesti i otkljuavanje programa.

Grupa rjeenja problema s mrenim radom
Kod pokretanja programa dobivate razne poruke greaka i ne moete ui u program.
Poruke koje se javljaju mogu biti tipa:
Ne moe se pronai ili konektirati na nxServer!, Provjerite da li je pokrenut nxServer!
Sistemska poruka: (Tfm1010002DataServer:NexusDB: nxWinsockTransport: Cannot locate or connect to network server.
[$2C0E/11278])
Neuspjela prijava na mreu
Sistemska poruka:(NexusDB:<unnamed TnxDatabase instance>: The alias references a directory that doas not exist. [$2722/10018])
Broj licenci za mreni rad je prekoraen

Licenca za broj korisnika na mrei 1 je prekoraena
IPOS knjigovodstvo has encountered a problem and needs to close. We are sorry... If you were in the middle of something, the
information you were working on might be lost
Brzo rjeenje ulaska u program u SingleExe modu

Generalno i brzo rjeenje je da onemoguite pokretanje opcija koje se nalaze u datoteci ipos.ini koja se nalazi u istom direktoriju gdje i glavni
program knjigovodstvo.exe. To moete napraviti na nain da preimenujete ipos.ini u npr. iposxxx.ini ili da tu datoteku maknete iz tog direktorija.
U programu nije ukljuena opcija za mreni rad

U ipos.ini datoteci upisan red "remoteServer=true", a u programu nije ukljuen mreni rad (ukljuuje se u meniu
Sistem>Mrea>Ukljuivanje/dIskljuivanje mrenog rada), ili nije pokrenut nxServer.exe uz ukljuen mreni rad u programu.
ak i ako je sve u redu (ukljuen je mreni rad, ispravno je podeen ipos.ini, ispravno je pokrenut nxServer.exe) razlog pojavljivanja greke moe
biti da je neki Firewall blokirao pristup nxServeru.
Rjeenje je da:
1. ukljuite mreni rad
2. onemoguite ipos.ini ako nemate licencu za mreni rad na nain da ga jednostavno preimenujete u drugi naziv
Nije postavljena WriteShare opcija

Provjerite da li ste postavili Write Share opciju na direktoriju Ipos knjigovodstvo na serveru, nain provjere npr. da sa radne stanice pokuate u
tom direktoriju kreirati datoteku test.txt, otvoriti ju i neto u nju upisati, ako to ne uspijete imate problem sa Write Share opcijom
Zaostali Read-only attributi

Ako ste direktorij Ipos knjigovodstvo bili kopirali sa nekog optikom medija provjerite da li ste na svim datotekama maknuli ReadOnly attribute
(desni klik na direktorij, pa Properties, pa Attributi)
Firewall i nxServer
Ako na serveru imate podignut Firewall ili nekakav antivirus on moe sprjeavati komunikaciju nxServera sa clientima-stanicama, kako to
provjeriti ?, pokuajte kopirati direktorij "Ipos knjigovodstvo\Server" na neku radnu stanicu i tamo pokrenuti program nxServer.exe, nakon toga
pokuajte pokrenuti program knjigovodstvo.exe na toj i drugim stanicama, ako sada uspijete to je bio problem
Rjeenje je da na serveru u opcijama Firewalla, "Control Panel - System and Security - Windows Firewall - Allow a program through Windows
Firewall" dodate u nxServer.exe u popis dozvoljenih programa. Nee koditi ako to napravite i na radnoj stanici.
Neispravna ipos.ini konfiguracijska datoteka

Neki puta u ipos.ini nije upisana ispravna putanja do programa knjigovodstvo.exe, svakako preko UNC name, najsigurniji nain da to napravite je
...
1. da prvo obriete ipos.ini (nalazi se u direktoriju gdje i knjigovodstvo.exe),
2. zatim odete na radnu stanicu, obriite postojei shortcut na knjigovodstvo.exe i povucite svjei,
3. pokrenite knjigovodstvo.exe preko shortcuta, pokrenut e se u singleExe modu,
4. u meniu "Sistem>Mrea" pokrenite opciju Upisivanje podataka u Ipos.ini za mreni,
5. izaite iz programa i pokuajte ponovo pokrenuti program, ovaj puta se treba pokrenuti u modu RemoteServer, a to se moe vidjeti u zadnjem
statusnom redu kada se pozicionirate miem iznad matine firme u naslovu
Poruka "Time out waiting for reply"

Poruka se povremeno dobije kod pokretanja programa sa neke radne stanice, ili imate sporu mreu ili neto usporava rad u toj mrei, expresno si
moete pomoi tako da u Ipos.ini dodate red:"clienttimeout=20000" to e poveati inicijalnu vrijednost odziva sa 10 na 20000 milisekundi tj.
20 sekundi. Dugorono biste trebali provjeriti to je s mreom
Poruka da nemate dovoljno prostora na disku

Ako vam se raunalo "rui" iz raznih razloga kao to su nestanak struje, neispravnost memorije i sl., od nxServera mogu zaostati temp datoteke
koje su inicijalno velike reda veliine Gigabajt.
Objanjenje ... nxServer za svoj rad (keiranje i sl.) kreira temp datoteke koje se inicijalno nalaze u Temp direktoriju lokalnog raunala (servera).
Taj temp direktorij je odreen sistemskom varijablom i zavisi kako ste logirani na server. Kako se radi o sistemskim datotekama potrebno je u
windows exploreru ukljuiti opciju "Show hidden files and folder" .
Temp direktorij (ili Tmp) se u WinXP nalazi u "\Documents and Settings\Username\Local Settings\Temp", a u Visti je to
"\Users\Username\AppData\Local\Temp". Dakle ovdje slobodno obriite sve datoteke velike cca oko gigabajta.
Problem sa beinom (wireless) mreom

Javljaju se kod nekih korisnika na os-u win2003 server, posljedica je gubitka veze sa nexus serverom na mrei. Ako netko od korisnika ima
beinu vezu, takva veza povremeno ide u off line mode radi tednje energije i tada program na stanici izgubi vezu sa nexus serverom, to se kod
win2003 moe podesiti
Problem sa nxServer.exe server programom

Kada pokrenete nxServer.exe potrebno je provjeriti da li je TCP/IP komunikacija aktivna tj. da li je sam server aktivan ili neaktivan. Pazite, nakon
to ste server postavili neaktivnim i zatvorili ga on je automatski spremio postavke, pa kad ga sljedei puta pokrenete on e inicijalno biti
neaktivan.
Isto tako provjerite da niste pokrenuli vie programa nxServer.exe na istom ili na nekom drugom raunalu u mrei.
Program je pokrenut u SingleExe modu

Greka je odmah jasna kad se u prvoj instanci programa ustanovi da je program pokrenut kao SingleExe (vidi se u statusnom redu programa kad
je mi na matinoj firmi).
Neispravan ShortCut (kratica) na desktopu radne stanice

Shortcut preko kojeg se pokree program na stanicama nije u Start in polju imao upisanu putanju kao to bi trebalo biti.
Target: "\\Server\c\Program Files\Ipos\IPOS knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe"
Start in: "\\Server\c\Program Files\Ipos\IPOS knjigovodstvo"
Iz tog razloga program nije niti pronaao ipos.ini pa se ponaao kao da te datoteke nema i uzeo inicijalne postavke tj.
putanja=remoteServer=false
Program javlja greku kod ulaza ili u toku rada, a nxServer.exe program generira datoteku nxServerException.log
sa EAssertionFailed porukom
*** Server started ***
Time: [13261359] 2.7.2008 11:44:44
Exception: EAssertionFailed Message:
Assertion failure (D:\Delphi\3p\NexusDB2\nxseRecordEngineStatic.pas, line 233)
...
Callstack:
[005168C6] nxseRecordEngineStatic.TnxStaticRecordEngine.AddRecord (Line 233, "nxseRecordEngineStatic.pas")
[0057BC7E] nxsrServerEngine.TnxServerTableCursor.sbcRecordInsert (Line 12297, "nxsrServerEngine.pas")
...
[00405790] System.ThreadWrapper (Line 12110, "sys\system.pas")
==============================================================
******************************** ********
*** Fatal Exception Flag has been set ***
*****************************************
U najveem broju sluajeve je rjeenje pokrenuti Popravak svih datoteka u meniu Sistem>Nadzornik>Popravak datoteka s podacima.
Razni i neidentificirani problemi u mrenom radu vezani uz XP Home OS na serveru

Ako imate mrenu verziju u kojoj je program instaliran na raunalu (server) na kojem je operativni sistem Windows XP Home edition tada toplo
savjetujemo ili da prebacite program na raunalo sa Win XP professional verzijom ili da XPHome zamijenite sa professional verzijom. Naravno
moete staviti i:Vistu, Windows 2003, Windows 2008.
U praksi je primjeeno da u svim sluajevima sa Win XP Home gdje je bilo problema, problemi su nestali kod preseljenja na drugi OS.
Problem moe biti i "Use simple file sharing opcija" koju je potrebno iskljuiti na nain da otvorite Windows Explorer, u meniu Tools, Folder
options, kliknite na View tab u Advanced settings iskljuite navedenu opciju.
Kad je ta opcija ukljuena ne moete detaljnije odrediti prava na odreenom direktoriju.
Greka u programu sa porukom "Neuspjela prijava na mreu"

Kod pokretanja programa javlja se poruka "Neuspjela prijava na mreu" i ne moe se ui u program.
Izaite iz programa na svim raunalima, nakon toga slijedite sljedee korake:
1. Provjerite da li moete u direktoriju ...Ipos knjigovodstvo\Data\Sistem\ obrisati datoteku nxTrans.cfg.

Ako ne moete obrisati nxTrans.cfg tada restartajte sva raunala u mrei.
Ako nakon toga moete ui u program to znai da je neki proces drao zakljuan datoteku nxTrans.cfg.
Ako i dalje ne moete ui u program idite na sljedei korak ...
2. Pokuajte u direktoriju ...Ipos knjigovodstvo premenovati datoteku ipos.ini u npr. iposX.ini pa vidite da li tada moete ui u program.
Ako nakon toga moete ui u program problem je u krivim postavkama ipos.ini, pogledajte upute za instalaciju mrene verzije, ako nemate
mrenu verziju tada vam ipos.ini niti ne treba, obriite je.
Ako ne moete ui u program nakon to ste preimenovali ipos.ini idite na sljedei korak ...
3. Ako imate mrenu verziju i u program ne moete ui na stanicama, a na serveru moete.
Vjerovatno je razlog to u datoteci ipos.ini (nalazi se u direktoriju ... Ipos knjigovodstvo\) u redu gdje pie "putPodaci=" pie lokalna putanja do
podataka, a treba pisati UNC naziv putanje tj. neto kao \\IME SERVERA\D\Ipos knjigovodstvo. Za detalje pogledajte upute za instalaciju mrene
verzije.
4. Na serveru u opcijama Firewalla, "Control Panel - System and Security - Windows Firewall - Allow a program through Windows Firewall"
dodajte nxServer.exe i knjigovodstvo.exe u popis dozvoljenih programa.
5. Na stanici u opcijama Firewalla, "Control Panel - System and Security - Windows Firewall - Allow a program through Windows Firewall" dodajte
nxServer.exe i knjigovodstvo.exe u popis dozvoljenih programa.
6. Ako nxServer imate pokrenut kao "service" tada ga zaustavite i pokrenite nxServer.exe kao "program" (shortcut sa parametrom /interactive).
Nakon toga pokuajte prokrenuti program u mrei, ako radi zatvorite nxServer.exe kao program i pokrenite ga kao service, u veini skuajeva bi
trebao raditi.
7. Ako ste neposredno prije toga radili doregistraciju ili nadogradnju programa mogue je da je oteena sistemska datoteka sistem.prog
Poaljite mail na ipos@ipos.hr sa detaljnim opisom poruka iz programa to se dogaa i to ste napravili od gore navedenih koraka
Nakon kopiranja nove podverzije izvrne datoteke knjigovodstvo.exe ne moe se u mrenom radu pokrenuti
program sa radnih stanica
Kada ste prvi puta instalirali program i podeavali mreni rad disku ili direktoriju gdje se nalazi program Ipos knjigovodstvo ste odredili Sharing
and security prava za pristup sa drugih raunala u mrei. Najee Everyone korisniku ste dodijelili Read/Write prava ili Full access.
Kada ste naknadno kopirali novu podverziju knjigovodstvo.exe umjesto postojee ta prava na nekim raunalima vie na vrijede za tu novu
knjigovodstvo.exe datoteku pa je potrebno desnim klikom mia na knjigovodstvo.exe pozvati meni, odabrati Properties pa tab Security i ponovo
dodijeliti prava pristupa.
Poruka "Neuspjela prijava na mreu. Licenca za broj korisnika, 1, je prekoraena"

Najvjerojatnije nemate ukljuen mreni rad, ukljuite ga u meniu Sistem>Mrea>Ukljuivanje/iskljuivanje mrenog rada.
IPOS knjigovodstvo has encountered a problem and needs to close

"(Applicationname.exe) has encountered a problem and needs to close. ..." je generika poruka Windows operativnog sistema i ne govori
mnogo o samom uzroku nastalog problema osim to upuuje na program kod ijeg pokretanja je nastao problem.
Ako u internet trailici potraite tu reenicu na internetu vidjet ete da postoji cijeli niz takvih prijava za raznorazne programe i da su rjeenja
svakojaka, a sve u zavisnosti od stvarnog uzroka problema: da nema dovoljno mjesta na C disku, da antivirus blokira program bez upozorenja, da
DEP (Data Execution Prevention) blokira program iz sigurnosnih razloga, negdje je problem vezan uz grafiku karticu, firewall, itd.
U vaem sluaju vi ste napravili prvi dijagnostiki korak time to ste pokrenuli program kao user Administrator u Windowsima i tada nije bilo
problema kod pokretanja programa, a to automatski upuuje da se radi o tome da windowsi blokiraju pokretanje programa kod usera sa manjim
ovlastima.
Prvo rjeenje je dakle da se logirate kao Administrator prilikom ulaska u Windowse (to ne preporuujemo).
Drugo rjeenje je da napravite desni klik na Shortcut programa, zatim odaberete Properties, zatim tab Compatibility i na dnu oznaite u dijelu
"Privilege level" opciju "Run this program as an administrator", i OK.
Tree rjeenje je da u Windows Firewallu podesite opcije za "nxServer.exe" i "knjigovodstvo.exe" programe te tako tim aplikacijama omoguite
komunikaciju kroz Windows Firewall:
- logirajte se kao Administrator u Windowsima
- otvorite Windows Firewall prozor (Control Panel>System and Security>Allow an app through Windows Firewall
- u popisu aplikacija obriite sve redove u vezi programa nxServer.exe i knjigovodstvo.exe
- ponovo dodajte programe nxServer.exe i knjigovodstvo.exe na popis programa kojima se doputa komunikacija kroz windows firewall
(pronaite ih na mrenom disku servera)
Grupa ostalih problema

Problem kod arhiviranja
U sluaju da dobijete poruku 'Detektiran je problem u windowsima, broj datoteka za arhiviranje je manji od stvarnog broja!, Ne moe se ispravno
napraviti arhiviranje!', radi se o sljedeem:
Program prije samog arhiviranja radi neke provjere. U ovom sluaju je to broj datoteka za arhiviranje za kojeg je program ustanovio da ih je manje
od 100, a to svakako nije tono. Broj datoteka za arhiviranje pie i u samom prozoru prije samog arhiviranja Ukupan broj datoteka XY. Uputa
Ako je taj broj isti i nakon vie ulaska i izlaska iz programa napravite arhiviranje iz Windows Explorera, napravite to tako da kopirate cijeli direktorij
Ipos knjigovodstvo, isto to radi i program za arhiviranje.
Problem kada je program registriran i otkljuan, a u statusnom redu i dalje pie da "Program nije za komercijalnu
upotrebu" i raunalo je zakljuano
OPIS GREKE nakon otkljuavanja programa u prozoru Registracijskih podataka pie da je raunalo otkljuano, ali u statusnom redu pie da
Program nije za komercijalnu upotrebu i raunalo je zakljuano tj. radi u probnom modu.
RJEENJE u verzijama 7.5 i niim nakon to se raunalo otkljua esti puta dolazi do greke iz opisa, u verzijama 7.6 i kasnijim je to rijeeno.
Rjeenje za 7.5 je: - treba ponovo iskopirati datoteku sistem.prog u direktorij ...Data>Sistem (sistem.prog se moe iskopirati i sa cd iz direktorija
Ipos knjigovodstvo>Data>Sistem) - ponovo treba registrirati program sa registracijskom datotekom/disketom - treba ponovo otkljuati program
Nemogunost prikazivanja Helpa (knjiga.chm) u mrenom okruenju,"The page cannot be displayed" (07.02.2007)
Problems viewing MS HTML Help (.chm) files over a network
Author: productdocumentation, Created on: Aug 3, 2006 12:47 PM
In response to increasing security problems involving Microsoft HTML Help files (.chm extension), Microsoft introduced Security Update 896358
(see http://support.microsoft.com/kb/896054). The security update prevents CHM files from opening unless those files reside locally on the
user's hard drive. After the update is installed, users who access OpenEdge from a server or network location will not be able to open the Help
and will receive the messages "Action canceled" or "The page cannot be displayed." This security update affects all CHM files.
Fixes:
To alleviate this issue, please refer to Microsoft Knowledge Base ID 896054 http://support.microsoft.com/kb/896054. We recommend that you
use Method 1: Modify the ItssRestrictions registry entry to enable a specific Web application, which is located under the Consumers and nonenterprise customers section of the article.
1. Click Start, click Run, type regedit, and then click OK.
2. Locate and then click the following subkey:
HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\Microsoft\HTMLHelp\1.x\ItssRestrictions
Note: If this registry subkey does not exist, create it. To do this, follow these steps:
a. On the Edit menu, point to New, and then click Key.
b. Type ItssRestrictions, and then press Enter.
3. Right-click the ItssRestrictions subkey, point to New, and then click String Value.
4. Type UrlAllowList, and then press Enter.
5. Right-click the UrlAllowList value, and then click Modify.

6. In the Value data box, type the path to the application that you want to enable, and then click OK. Add two entries corresponding to the UNC
path, using the following syntax: (Server je ime vaeg servera, Ipos je direktorij gdje je Ipos knjigovodstvo)
\\Server\Ipos\;file://\\Server\Ipos
Automatizacije za ostala rauna je na nain da se exportira sam taj branch iz regedit editora u datototeku i onda se importira na svakom raunalu.
Ja sam kreirao EnableChm.reg
Rjeenje problema u Windows 7, a vezan je oito uz regional settings problem se manifestira na nain da kada se
npr. u saldakonti dobavljaa, ulazni rauni klikne na unos program se ne prebaci iz tabelarnog prikaza u
pojedinani, slino u ostalim prozorima. (ID:117067)
Rjeenje koje je do sada pomoglo je da se u Control panelu>Clock, Language, and Region>Region and Language> Aditional Settings, tab Date
klikne dolje desno na tipku "Reset" tj. "Postavi izvorno" za hrvatske windowse. Nakon toga problem je u veem broju sluajeva rijeen.
(12.03.2010)
Dodatne informacije
Najea pitanja i odgovori
Nadogradnja verzija ranijih od ver 7

Upute za ZLATNU NADOGRADNJU - auriranje nove verzije programa
Za nadogradnju-auriranje postojeih podataka je posebno napisan program koji e va postojei program i strukturu podataka automatski
aurirati sa najnovijim.
Vidi Povijest verzija i nadogradnji

Zlatna nadogradnja je nadogradnja s bilo koje File/server BDE Paradox verzije na Client/server FlashFiler verziju koja radi sljedee:
instalira client/server program
aurira promjene u strukturi korisnikih datoteka
radi konverziju/prijepis izmeu paradox i flash filer baze podataka
Napravite sigurnosnu kopiju vaih podataka, opcija Cijeli program s podacima1.

Pokrenite Popravak indeksnih datoteka - reindex da bi bili sigurni u ispravnost postojeih datoteka prije nadogradnje. Reindex pokrenite
izvan programa iz Start menia u windowsima: Start->Programs->Ipos knijgovodstvo->Indeksiranje
Pokrenite program za Brisanje LCK i NET datoteka da ne bi smetale kod nadogradnje, Start->Programs->Ipos knijgovodstvo->Brisanje
LCK i NET datoteka
Postupak Zlatne nadogradnje

ako ... je verzija programa koju posjedujete starija od 3.11.1999. ver. 2.11.3 tada prije svega izvrite radnje u Dodatku A.
ako ... imate mrenu verziju programa pogledajte ovdje
svi korisnici na mrei trebaju prekinuti s radom i zatvoriti program
nadogradnju moete napraviti preko servera ili preko neke od radnih stanica
stavite CD u raunalo i priekajte desetak sekundi da se pokrene Instalacijski meni. Ako se ne pokrene, pokrenite ga sami preko programa
Instalacija.exe na CD-u.
u Instalacijskom meniu odaberite opciju Auriraj postojei program s novom verzijom i ukljuite opciju Zlatni update, nikako ne
instalacija novog programa jer biste time obrisali podatke postojeeg programa, nakon toga pokrenut e se instalacijski program za
Zlatnu nadogradnju.
ako instalacijski program za nadogradnju nije automatski pronaao postojeu staru verziju programa, pritiskom na tipku s tri tokice (pod
stari program koji se aurira) pronaite na lokalnom ili mrenom disku izvrnu datoteku Knjigovodstvo.exe, verzija te datoteke mora biti
nia od nove verzije jer se inae nee moi pokrenuti tipka Poetak auriranja.
za pokretanje auriranja nove verzije potrebno je upisati ifru/klju za otkljuavanje instalacije nove verzije, klju dobivate od IPOS-a na
osnovu identifikacijskog broja raunala koji je prikazan u prozoru (dole lijevo) i verzije programa s kojim aurirate (verzija pie na CD-u i u
prozoru za instalaciju upgrade)
nakon upisa ifre/kljua za otkljuavanje pokreete opciju Poetak auriranja.
nakon zavrenog auriranja uite u program IPOS knjigovodstvo i OBAVEZNO pokrenite Indeksiranje - popravak indeksnih datoteka u
sistemskom meniu programa
Pregledajte to ima novo u novoj verziji programa, novosti u novoj verziji moete pregledati i prije same
instalacije nadogradnje u datoteci Promjene.doc koja se nalazi u osnovnom direktoriju na CD-u.
Napomena za korisnike sa NT mreom: zbog toga to NT server mijenja datume datotekama kad program za
upgrade prilikom kopiranja promjeni Attribute Read-only u Archive (neophodno zbog CD medija), nije
poeljno nadogradnju raditi direktno na NT serveru. Kopirajte cijeli direktorij Ipos knjigovodstvo na neko
windows98 raunalo (ili na ZIP disketu i sl.) i napravite upgrade, a onda ga vratite natrag
Dodatak A - Instalacija novije verzije Borland Database Engina

Ako je verzija programa koju posjedujete starija od 3.11.1999. ver. 2.11.3 tada prije svega trebate prije pokretanja programa za upgrade
instalirati novu verziju 5.10 Borland Database Engina koji se nalazi na CD-u.
Na CD-u se nalazi direktorij BDE UPGRADE i u njemu program bde510en.exe. Pokrenite taj program (dvostrukim klikom u Windows exploreru) i
odgovorite na sva pitanja sa Yes ili Next. Nakon zavrene instalacije BDE-a prijeite na standardnu instalaciju nadogradnje (upgrade)) programa.
1Ako posjedujete modul za arhiviranje podataka (ver. od 17.12.1998.) tada to moete napraviti u programu, inae je potrebno napraviti
kopiju direktorija Ipos knjigovodstvo. (c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo)
Postupak morate ponoviti za server i svaku radnu stanicu s koje se pristupa programu na serveru (iz razloga to se BDE nalazi na svakoj stanici)
Kako vam va prethodni (stari) CD vie nije potreban, molimo vas da ga poklonite nekoj drugoj firmi ili osobi ako takvu znate.
Dodatne informacije
Upute za NEXUS NADOGRADNJU - auriranje nove verzije programa

Za nadogradnju-auriranje postojeih podataka je posebno napisan program koji e va postojei program i strukturu podataka automatski
aurirati sa najnovijim.
Vidi Povijest verzija i nadogradnji

Nexus nadogradnja je nadogradnja s bilo koje Client/server FlashFiler verzije na Client/Server NexusDb verziju koja radi sljedee:
instalira client/server program nxNexus.exe
aurira promjene u strukturi korisnikih datoteka
radi konverziju/prijepis izmeu FlashFiler i NexusDb baze podataka

Napravite sigurnosnu kopiju vaih podataka, opcija Cijeli program s podacima, ili kopiju direktorija Ipos knjigovodstvo (c:\Program
files\Ipos\Ipos knjigovodstvo) iz WindowsExplorera.
Pokrenite Popravak indeksnih datoteka - reindex s pakiranjem da bi bili sigurni u ispravnost postojeih datoteka prije nadogradnje.
Reindex pokrenite izvan programa iz Start menia windowsa: Start->Programs->Ipos knijgovodstvo->Indeksiranje
Postupak Nexus nadogradnje

ako ... imate mrenu verziju programa pogledajte ovdje
svi korisnici na mrei trebaju prekinuti s radom i zatvoriti program
nadogradnju moete napraviti preko servera ili preko neke od radnih stanica
stavite CD u raunalo i priekajte desetak sekundi da se pokrene Instalacijski meni. Ako se ne pokrene, pokrenite ga sami preko programa
Instalacija.exe na CD-u.
u Instalacijskom meniu odaberite opciju Auriraj postojei program s novom verzijom i ukljuite opciju Nexus update, nikako ne
instalacija novog programa jer biste time obrisali podatke postojeeg programa, nakon toga pokrenut e se instalacijski program za Nexus
nadogradnju.
ako instalacijski program za nadogradnju nije automatski pronaao postojeu staru verziju programa, pritiskom na tipku s tri tokice (pod
stari program koji se aurira) pronaite na lokalnom ili mrenom disku izvrnu datoteku Knjigovodstvo.exe, verzija te datoteke mora biti
nia od nove verzije jer se inae nee moi pokrenuti tipka Poetak auriranja.
za pokretanje auriranja nove verzije potrebno je upisati ifru/klju za otkljuavanje instalacije nove verzije, klju dobivate od IPOS-a na
osnovu identifikacijskog broja raunala koji je prikazan u prozoru (dole lijevo) i verzije programa s kojim aurirate (verzija pie na CD-u i u
prozoru za instalaciju upgrade)
nakon upisa ifre/kljua za otkljuavanje pokreete opciju Poetak auriranja.
nakon zavrenog auriranja uite u program IPOS knjigovodstvo i OBAVEZNO pokrenite Indeksiranje - popravak indeksnih datoteka u
sistemskom meniu programa
Pregledajte to ima novo u novoj verziji programa, novosti u novoj verziji moete pregledati i prije same
instalacije nadogradnje u datoteci Promjene.doc koja se nalazi u osnovnom direktoriju na CD-u.
Napomena za korisnike sa NT mreom: zbog toga to NT server mijenja datume datotekama kad program za
upgrade prilikom kopiranja promjeni Attribute Read-only u Archive (neophodno zbog CD medija), nije
poeljno nadogradnju raditi direktno na NT serveru. Kopirajte cijeli direktorij Ipos knjigovodstvo na neko
windows98 raunalo (ili na ZIP disketu i sl.) i napravite upgrade, a onda ga vratite natrag
Kako vam va prethodni (stari) CD vie nije potreban, molimo vas da ga poklonite nekoj drugoj firmi ili osobi ako takvu znate.
Dodatne informacije

Povijest verzija
DOS verzije - programski alat Clipper, baza DBase
rel. 01.01.1992.
...
rel. 11.11.1999. - zadnja DOS verzija
Windows verzije - programski alat Borland Delphi
ver. 1.0 rel. 01.01.1998. - baza file/server Borland Paradox
...
ver. 6.0 rel. 04.09.2002. - baza client/server FlashFiler
...
ver. 7.11 rel. 15.12.2006. - baza client/server NexusDb v1

ver. 7.12 rel. - baza client/server NexusDb v2
ver. 8.0 - baza NexusDb v2.07.02
ver. 9.0 Delphi 2010 Unicode, baza NexusDb v3.04.00
ver. 10.0 Delphi 2011. XE, baza NexusDb v3.05.0
ver. 11.0 Delphi XE2, baza NexusDb v3.10.04
...
Ovdje su prikazani samo datumi glavnih promjena programa (OS, baza, alati), detaljne informacije o promjenama u svakoj
verziji moete pronai u samom programu u meniu Sistem>Pomo>Pregled promjena u programu ili na web stranici
Obzirom na velike promjene u bazi podataka izmeu Paradoxa, FlashFilera i NexusDb za nadograivanje izmeu tih verzija su napravljeni posebni
programi za nadogradnju.
Zlatna nadogradnja
Za prijelaz sa Borland Paradoxa (ver 1-5) na FlashFiler (ver 6)
Nexus nadogradnja
Za prijelaz sa FlashFilera (ver 6) na NexusDb (ver 7)
Klasina nadogradnja
Za nadograivanje izmeu verzija sa istom bazom podataka, tj. ako ako verzija sa koje nadograujete ima istu bazu kao verzija na koju
nadograujete tada koristite obinu nadogradnju
Primjer: ako imate verziju 1.0 tada morate

izvriti Zlatnu nadogradnju sa verzije 1 na verziju 6.0
izvriti Nexus nadogradnju sa verzije 6.0 na verziju 7.0
izvriti Klasinu nadogradnju sa verzije 7.0 na verziju 7.X
Primjer: ako imate verziju 6.5.0 tada morate

izvriti Nexus nadogradnju sa verzije 6.5 na verziju 7.0
izvriti Klasinu nadogradnju sa verzije 7.0 na verziju 7.X
Primjer: ako imate verziju 7.2.3 tada morate

izvriti Klasinu nadogradnju sa verzije 7.2.3 na verziju npr. 7.5.0
Oznaavanje verzija
Oznaka verzije programa se sastaoji od tri broja X.Y.Z npr. 3.4.2.
o broj 3 znai glavnu verziju, prvi broj se obino mijenja kod sutinskih promjena u programu
o broj 4 oznaava podverziju programa, drugi broj se mijenja kod standardnih promjena u programu
o broj 2 oznaava manje promjene u programu i obino se radi o nekim hitnim doradama
Samo nadograivanje programa pomou programa za nadogradnju se radi samo kod promjene prvog i drugog broja, npr. sa ver 3.4 na 3.5, sa
4.0 na 4.3, sa ver 4.1na ver 5.2 i sl., te nadogradnje se naplauju.
Kada se radi o promjeni treeg broja npr. sa verzije 3.4.2 na ver 3.4.5 tada se ne radi klasina nadogradnja i u pravilu je dovoljno samo runo
zamijeniti glavnu datoteku programa knjigovodstvo.exe, koja se moe skinuti (downloadati) sa interneta.
Dodatak
Prije ovog dijela je potreno proitati dio Instalacija programa.
Nakon to se pokrene server program nxServer.exe, server e prepoznati poruke bilo kojeg clienta na mrei i ostvariti komunikaciju s njim.
Broj clienata nije ogranien.
Niti jedan client nema direktni pristup do podataka (unos/izmjena/brisanje), svi zahtjevi se prosljeuju serveru koji sve datoteke ima otvorene s
Exclusive opcijom i jedino on mijenja bazu podataka. Isto tako svi podaci koji putuju izmeu servera i clienta su kriptirani (zatieni kodom).
To osigurava da e podaci biti sigurni od pada pojedinih clienata, naravno server treba osigurati da neeljene osobe ne mogu do baze, da server
ima neprekinuto napajanje i sl.
Osnovna preporuka je da mrea radi preko protokola TCP/IP. Protokol NetBeui nije podran.
U osnovnom direktoriju gdje je i program, nalazi se datoteka Ipos.ini, njena svrha je odreivanje nekih sistemskih postavki prilikom pokretanja
programa.
Uverzijama niim od 3.0 nxServer se inicijalno pokree kao program, a od 3.0 na dalje kao service. Da biste ga u ver 3.0 pokrenuli kao program
morate ga pokrenuti sa parametrom /interactive.
Sadraj Ipos.ini datoteke:

[General]
putPodaci=(put do podataka)
kod jednokorisnie verzije ne treba nita upisivati. Ne treba niti kod mrene osim ako se eli istovremeno raditi i na serveru i na stanicama tada
treba upisati UNC name putanju do programa u protivnom moi e se raditi ili samo na serveru ili samo na stanicama.
Ova putanja se moe automatski upisati preko opcije u meniu Sistem>Mrea>Upisivanje podataka u ipos.ini za mreni rad, preko te opcije bi se
automatski trebale upisati opcije za putPodaci i remoteServer
remoteServer=(true, da, false, ne)

za jednokorisniku verziju ne treba nita upisivati to je adekvatno false, ako je mreni rad tada treba upisati true
remoteServerName= (upisati npr. ipos@1.2.3.4) kada se eli automatsko spajanje na tono odreeni nxServer s odreenom statikom IP
adresom, bitno kada su na mrei podignuta dva servera ili sluaj kada u raunalu imate dvije mrene kartice tada u nxServer programu postavite
tono odreeni adapter i ovdje se pozovite na njega
Tekui port koji koristi nxServer je 16000, a moe se podesiti i neki drugi tako da se u redu sa nazivom servera upie :port (tj. dvotoka i iza nje
broj porta). Npr. ipos@1.2.3.4:port
tempStorePath=(put do temp datoteke)

koristi se kod single.exe verzije, nexus baza koristi temp datoteku koju inicijalno stavlja u direktorij ... Documents and Settings\User\Local
Settings\Temp.
Promjenom ovog parametra moe se odrediti druga lokacija za tu datoteku.
Kod mrene verzije (remoteServer) ta se opcija postavlja u opcijama samog databaseServera tj. nxServer.exe, a temp datoteka se kreira na
serveru.
tempStoreSize=(veliina temp datoteke u 1000 megabajta)

koristi se kod single.exe verzije, nexus baza koristi temp datoteku ija veliina moe biti i nekoliko gigabajta u zavisnosti koliko nexus vidi da ima
slobodnog prostora na disku. Lokacija datoteke je opisana kod tempStorePath.
Promjenom ovog parametra moemo odrediti maksimalnu veliinu ove datoteke. Ako se ne koristi ovaj parametar program e automatski
postaviti opciju na 1000 tj. 1 GB. Kod mrene verzije (remoteServer) ta se opcija postavlja u samom nxServer.exe programu, a temp datoteka se
kreira na serveru.
clientTimeOut=
vrijeme odziva clienta i servera, inicijalno 5000 milisekundi, ostaviti u sluaju da vam se esto kod pokretanja programa javlja poruka: "Ne moe
se pronai ili konektirati na nxServer" tada u Ipos.ini dopiite red: clientTimeOut=10000. To e na sporijim mreama dati vie vremena client
programu da na server raunalu pronae server program.
[Nadogradnja] ovi podaci se automatski auriraju kod svake nadogradnje
PrethodnaVerzija=5.5.28 rel 06.08.2002 23:43:18

VrijemeNadogradnje=06.08.2002 23:48:53
Dodatne informacije

Servis
U verziji 3.0 i novijima instalacija Nexus servisa je pojednostavljena, dapae to je inicijalni nain instalacije.
Dovoljno je samo pokrenuti program nxServer.exe i on e se instalirati kao servis. Utrayu e biti prikazana ikonica nxServera, ako je sa crvenim
kvadratiem potrebno je kliknuti na nju desnim klikom i iz menia odabrati Start za pokretanje servisa.
Nakon to je servis pokrenut desnim klikom na ikonicu (sada sa zelenim kvadratiem) moemo iz menia odabrati "Server configuration" i otvorit
e se web stranica u internet pretraivau sa podacima za administraciju.
Slika prozora Service - Server
Slika prozora Service - TCP/IP
Program (interactive)
Ako elimo nxServer pokrenuti kao obian izvrni program onda ga moramo pokrenuti sa parametrom "interactive" tj. shortcut koji ima u Target
polju "...nxServer.Exe" /interactive.
U ovom modu nxServer je pokrenut kao svaki drugi program, dvostruki klik na ikonu u trayu ili desni klik pa Config otvara prozor programa za
konfiguraciju.
Slika prozora Program - Server
Slika prozora Program - TCP/IP

Jedno ogranienje Nexus Servera je da na server raunalo uvijek neko mora biti logiran.
Korisnici Windowsa NT, 2000 ili XP-a, Nexus Server mogu instalirati kao WinNT Servis.
Prilikom instalacije je potrebno da budete logirani kao Administrator.
Za instalaciju Nexus Servisa pokrenite izvrnu datoteku nxServer.exe sa opcijom Install
nxServer/Install
Za deinstalaciju Nexus Servisa sa opcijom Uninstall
nxServer/Uninstall
Kod instalacije servera bit e potrebno upisati user account i password. Oekuje se u formatu DomainName\AccountName.
DomainName moe biti '.' za local domain. Selektirani account mora imati prava kao 'logon as service'.
Ovo moete pridruiti user accountu sa Microsoft policy editorom.
U WinXP OS-u kroz Start meni>Control Panel/Administrative Tools/Local Security Policy. Pokrenut e se Policy editor.
Selektirajte Local Policies/User Rights Assignment.
Na desnoj strani pronaite 'Logon As Service' i pritisnite dvostruki klik na to.
Pritisnite 'Add User or Group' i dodajte eljeni AccountName na listu dozvoljenih accounta.
Primjer:
o nxServer /install
o Username: '.\test'
o Password: 'test'
NAPOMENA: Kod instalacije Nexus Servica na OS Windows 2003 Server tj. u pravom Client/Server okruenju User name i password stavite od
Administratorskog accounta, Administrator.
Servis e biti instaliran kao Automatic, to znai da e se pokrenuti kod svakog podizanja raunala.
Program verzija nxServera, za razliku od servisa, se pokree bez ikakvih parametara
Ako elite prije poetka rada Nexus Servisa promjeniti konfiguraciju servera (inicijalno je to uraeno samom instalacijom Ipos knjigovodstva)
moete to uiniti na sljedei nain:
Zaustavite Nexus Servis.
Provjerite da je Windows Event Viewer zatvoren.
Pokrenite nxServer kao server i napravite potrebne konfiguracijske promjene .
Spremite promjene i zaustavite Nexus Server
Pokrenite Nexus Servis.
Nexus servis registrira se kao event message source i ako se dogodi neka greka, zapisuje se u Windows event log.
U nxServeru u "Database Settings>Transports>TCP/IP Transport>Threads>Concurrent IOCP Threds" mora biti vei broj od 0 inae se neete
moi spojiti sa vie od jedne radne stanice u program.
Sumnja na krivu postavku u ovom polju ukazuje greka kod pokretanja druge instance programa:
"NexusDB:<unnamed TnxDatabase instance>: Cannot access file. File may be in use by another process. [$2405/9221]
Neuspjela prijava na mreu."
Ne moete zamijeniti Nexus servis novom verzijom sve dok Event Viewer nije zatvoren tj. dok i sam Nexus servis nije zaustavljen.
OVO NAROITO VRIJEDI KOD POKRETANJA NADOGRADNJE IPOS KNJIGOVODSTVA.

Prilikom pokretanja progama mogue je program pokrenuti s odreenim parametrima. Zadavanje parametara se vri preko Shortcut opcije
(kratica). Na samom desktopu (radnoj povrini) se ve nalazi jedan shortcut na program (to moete vidjeti po tome to ikona ima malu strelicu u
donjem lijevom uglu).
Shortcut je pokaziva na program kao to je npr. bila BAT datoteka u DOS-u. Ako kliknemo desnim klikom mia na ikonu i odaberemo Properties
opciju, a zatim shorcut u polju Target moe pisati neto kao "C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /ide:1 /loz:1 /par:2
/god:2000
Dakle prvi dio je putanja do programa, drugi dio su parametri programa koje moemo prepoznati po tome to poinju sa znakom /
(forwardslash), npr:
identifikacija korisnika, ako elimo automatski postaviti ovu identifikaciju prilikom ulaska
lozinka korisnika, ako elimo da se automatski upie lozinka za navedenu identifikaciju
ifra firme, u koju emo inicijalno ui kod pokretana programa
poslovna godina, u koju emo inicijalno ui kod pokretanja programa
Inicijalno je shortcut postavljen bez tih parametara.
Postavljanje parametara identifikacije i lozinke prije samog ulaska u program ima smisla samo onda kada nema drugih osoba koje rade na vaem
raunalu pa elite skratiti vrijeme ulaska u program.
Iza dvotoke dodatni podaci trebaju biti upisani bez razmaka
Pregled moguih parametara:

/ide:identifikacijski broj korisnika
iza dvotoke upisujemo identifikacijski broj korisnika
/loz:lozinka korisnika
upisujemo lozinku za tog korisnika
/par:ifra partnera
partner u kojeg emo inicijalno ui
/god:godina
godina u koju emo inicijalno ui
/ind:indeksiranje
/pop:popravak
U sluaju kada se eli pokrenuti indeksiranje izvan programa ako to nije moguu regularno jer su se npr. otetili indeksi nekih datoteka koje se
otvaraju kod samogu ulaska u program, moe se kao parametar dati sljedea oznaka
"C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /ind:indeksiranje
U sluaju kada se eli pokrenuti popravak datoteka izvan programa ako to nije moguu regularno jer su se npr. otetile neke datoteke koje se
"C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /pop:popravak
/mpIni_prod:broj prodavaonice
/mpIni_kasa:broj kase
Potrebno je upisati oba podatka. Koristi se kod pc kase izrade rauna u maloprodaji gdje se odreuje koja prodavaonica i koji broj kase e
se automatski postavljati kod svakog unosa rauna.
Podeavanje Ipos direktorija za rad

Program Ipos knjigovodstvo moete instalirati na dva naina, ili preko instalacijskog programa (inicijalno je ponuen C disk) ili jednostavnim
kopiranjem ve gotove zipane instalacije negdje na bilo kojem disku.
Neke rutine u programu koje kreiraju datoteke na disku u vezi importa i exporta podataka inicijalno to rade na disku na kojem je instaliran
program (C, D ...), dakle ne unutar samog direkorija Ipos knjigovodstvo jer je u njemu predvieno da se nalaze samo datoteke vezane uz bazu
podataka. Podaci exporta i importa su promjenjivi podaci koje je potrebno povremeno obrisati i zato se oni ne nalaze u osnovnom direktoriju
programa.
Iz tog razloga je kod arhiviranja dovoljno kopirati samo cijeli direktorij Ipos knjigovodstvo jer se u njemu nalaze samo podaci.
Program u radu inicijalno u rootu diska na kojem se program nalazi kreira direktorije:
- IposARHIVA (kreiranje arhive ako je radite iz programa)
- IposPRIJENOS (kreiranje raznih exporta podataka za prijenos i preuzimanje podataka iz import)
Kako Windowsi imaju postroene kriterije pisanja/brisanja u root C diska preporueno je da program stavite na D ili neki drugi disk, npr.
D:\Ipos\Ipos knjigovodstvo.
Ako nemate drugi disk osim C moete se posluiti jednostavnim trikom (posao za vaeg informatiara), tako da Mapirate (Mount) direktorij
"C:\Ipos" kao novi drive, sve radite u Windows Exploreru:
- kreirajte direktorij c:\Ipos
- unutar njega stavite direktorij sa programom tj. u c:\Ipos\Ipos knjigovodstvo
- napravite Share na "C:\Ipos" (desni klik na direktorij, pa Properties u meniu, Sharing, Advanced Sharing)
- u Permissions stavite Full Control tako da nemate problema sa pisanjem i brisanjem u tom direktoriju
- zatim pod Network\ImeRaunala pronaite Share-ani direktorij "C:\Ipos", desni klik mia, u meniu Map netword drive
Sada je samo potrebno da Shortcut za pokretanje programa povuete sa tog novog drive-a (npr. G:) kako bi putanja kod pokretanja programa
bila npr. G:\Ipos knjigovodstvo.
Kako smo sva prava pisanja/brisanja stavili na taj novi drive (disk) nee biti nikakvih problema kod kreiranja G:\IposARHIVA, G:\IposPRIJENOS i
sl.
Savjet: kod korisnika koji imaju fiziki dislocirane lokacije umjesto slanja datoteka za razmjenu mailovima jednostavnije je kreirati DropBox
account tj. servis za pohranu podataka u oblaku gdje e se exportom podataka u Dropbox folder automatski podaci prenijeti i do drugih
lokacija.
Jendnostavna varijanta je kreiranje obinog Dropbox foldera i onda kopiranje u ...IposPrijenos, moete i kreirati IposPRIJENOS unutar DropBox
foldera prema nioj uputi.
How to rename the main Dropbox folder
If you ever need to simply rename the main Dropbox folder (Usually My Dropbox or Dropbox) in a matter of seconds without moving all of
the files (as you would by right-clicking on the Dropbox icon -> Preferences -> Advanced -> Move; and losing all references from other
programs to files within), use hard/soft/symbolic link method.*
Open up Command Prompt (Start -> Run -> cmd.exe) and in the Command Prompt type in the following: mklink /D /J E:\NewDropboxFolder
"E:\My Dropbox"
Where E:\NewDropboxFolder is the full path to the new folder you want to create and E:\My Dropbox is the current existing Dropbox folder.
Remember to enclose the path in double quotes if it contains spaces.
Now you will have a new folder with all the contents of your Dropbox folder! If you want to hide the original Dropbox folder (in my case My
Dropbox) then you can right-click on it, select Properties tick the checkbox named Hidden and on the popup dialog that appears select
Apply for this folder only.
Note: This method is useful if you have been using other programs that reference to, or use files from your original Dropbox folder. For example,
if you use some application which does not allow spaces in the file path (Im looking at you, Java!) and you want to have your project files
available on all of your computers and operating systems, then it is probably for you. It specially applies to those who have used Dropbox for a
couple of years and havent moved their installations since Dropbox forced to use the fixed My Dropbox folder. Please also note that your files
will still be available through your old directory i.e. if you delete a file from the new Dropbox folder, it will disappear from the old one and vice
versa.
I hope this helps!
* To find more about the linking command on Windows, visit http://www.howtogeek.com/howto/windows-vista/using-symlinks-in-windowsvista/ or for Linux http://www.cyberciti.biz/tips/understanding-unixlinux-symbolic-soft-and-hard-links.html
(Izvor:http://kristoz.com/tutorial/how-to-rename-main-dropbox-folder/)
O autoru programa
Autor i vlasnik licence programa je firma IPOS.
Adresa: Kuzmineka 49, 10 000 Zagreb.
Fax:385 1 3697.999
e-mail ipos@ipos.hr
http://www.ipos.hr
dir. dipl.ing. Kemil Kujundi
O autoru programa
Autor i vlasnik licence programa je firma IPOS.
Fax:385 1 3697.999
e-mail ipos@ipos.hr
http://www.ipos.hr
dir. dipl.ing. Kemil Kujundi
Lokacija firme IPOS d.o.o.

Fax:385 1 3697.999
e-mail ipos@ipos.hr
http://www.ipos.hr
Tehnike informacije o programu

Program je pisan za operativni sistem Microsoft Windows, minimalno Win XPSP2.
Minimalni potrebni rusursi za rad programa: raunalo novije generacije.
Program e raditi i na svakom slabijem raunalu na kojem normalno radi i Windows operativni sistem.
Programi koriteni u razvoju:
Client/server baza podataka je NexusDb (Nexus Database Systems Pty Ltd).

Embarcadero RAD Studio, Delphi professional (razvojni alat)
QuickReport professional (izrada reporta)
TeeChart professional (izrada grafikona)
MadCap Flare (izrada HTML helpa)
Macromedia Captivate (izrada video uputa)
InstallAware (izrada instalacijske procedure)
Informacija: pogledajte koje svjetske tvrtke koriste programe napravljene u Delphiu
Probna i registrirana verzija programa

Probni rad
S prvom instalacijom na raunalo program e biti u tzv. probnom modu. Probni mod vam omoguava da isprobate program prije nego se
odluite na kupnju.
U probnom modu rade SVE FUNKCIJE programa:
svi moduli (financijsko, kupci, dobavljai, blagajniko, fakturiranje, robno-materijalno, ...)
moete otvoriti stotinjak firmi
moete otvoriti neogranien broj godina
moete ukljuiti mreni rad i povezati 10 radnih stanica
i dr.
U probnom radu je jedino ogranien broj dokumenata koji moete otvoriti u jednoj poslovnoj godini, ali moete otvoriti vie partnera i vie
godina.
Vidi Ogranienja unosa.
Registrirana verzija
Da biste postali registrirani korisnik trebate od IPOS-a dobiti registracijsku datoteku na disketi (putem e-mail -a i slino) i ifru klju za
otkljuavanje raunala. Pomou registracijske diskete ete otvoriti (registrirati) pojedine module u programu, meni Pomo>Registracijski
podaci.
Nakon to ste registrirali program jo uvijek ste probnom radu, potrebno je otkljuati raunalo sa ifrom koju ste takoer dobili.
Ukratko:
Nakon to ste se odluili za odreene module programa naruite ih da biste dobili ponudu-predraun (odmah nakon uplate dobivate
raun)
Dojavite IPOS-u identifikacijski broj raunala (meni Pomo>Registracijski podaci>Otkljuaj)
S registracijskom disketom registrirate pojedine module programa
Otkljuavate raunalo sa ifrom (kljuem) koju ste dobili

Uitaj aktualno stanje sa weba na linku: http://www.ipos.hr/Pages/Cjenik_programa.aspx

Uitaj aktualno stanje sa weba na linku: http://www.ipos.hr/Pages/Cjenik_programa.aspx
Cjenik i uvjeti odravanja

Uitaj aktualno stanje sa weba na linku: http://www.ipos.hr/Pages/Cjenik_odrzavanja.aspx
Ogranienja unosa
Uitaj aktualno stanje sa weba na linku: http://www.ipos.hr/Pages/Cjenik_programa.aspx#OGRANIENJA_UNOSA
Referentna lista korisnika

Korisnici DOS i Windows programa:
Uitaj aktualno stanje sa weba na linku: http://www.ipos.hr/Pages/Korisnici.aspx

Lista distributera programa
Uitaj aktualno stanje sa weba na linku:htp://www.ipos.hr/Pages/Distributeri.aspx
Rad s programom
Upotreba sistema pomoi-helpa
Postoje vie naina na koji se moe pristupiti sistemu pomoi
pritiskom na tipku F1 dok se nalazimo u programu, tzv. kontekstualni sistem kojim emo automatski dobiti pomo upravo za onaj dio
programa u kojem se trenutno nalazimo
pregledom sadraja knjige, nakon to smo pozvali pomo (tipkom F1 ili iz menia odabrali Pomo) moemo pregledom Sadraja knjige
(tab Contents) pregledavati naslove pojedinih dijelova tzv. knjige pomoi
pregledom indeksnih rijei (tab Index), preko kojih moemo doi do traenog dijela
pregledom svih rijei (tab Find) koje se nalaze u uputama
pregledom Rjenika (tab Glossary ili Rjenik), moemo pronai objanjenja pojedinih termina
audio-video upute, upute snimljene u obliku kratkih filmova koje prikazuju pojedine postupke kod rada s programom, npr. kako unijeti
novi raun i sl.
Vidi Audio-video upute

Video upute
Video upute kao i sam program su potpuno prebaeni na Internet i moete ih pokrenuti na linku Video upute
Na originalnom CD-u se nalaze audio video upute. Moete ih pokrenuti tako da stavite CD u raunalo, automatski e se pokrenuti instalacijski
program iz kojeg ete izabrati Pregled audio/video uputa.
Ako se CD na pokrene automatski moete s CD-a iz Windows explorera pokrenuti instalacija.exe.
SADRAJ audio-video uputa

(brojevi u zagradi su minute i sekunde trajanja sekvence)
OPENITO 01:44:54
Kratak pregled programa (54:01) ;00_pregled_programa
Kako koristiti upute? (02:51) ;00_koristenje_uputa
Rad s matinim firmama i godinama (05:16) ;00_maticne_firme
Primjer jednostrukog unosa (08:05) ;00_jednostruki_unos
Primjer dvostrukog unosa (06:51) ;00_dvostruki_unos

Primjer trostrukog unosa (03:26) ;00_trostruki_unos
Rad s postavkama u programu (05:43) ;00_prekidaci
Pregled svih grafikona (09:25) ;00_pregled_grafikona
Postupak kod uvoenja programa u rad, kako poeti? (08:46) ;00_postupak_uvodjenja
Glavna knjiga - financijsko knjigovodstvo 00:29:50
Pregled rada s glavnom knjigom (16:2) ;20_pregled_rada_gk
Kako proknjiiti izvod? (09:06) ;20_upis_izvoda
Objanjenje rada s temeljnicama (04:42) ;20_temeljnice
Saldakonti kupaca i dobavljaa 00:13:41
Pregled rada u saldakontiju (13:41) ;21_pregled_saldakonti
Blagajniko poslovanje 00:05:27
Pregled rada blagajnikog poslovanja (05:27) ;23_pregled_blag
PDV obrazac 00:07:25
Rad u poreznim evidencijama (07:25) ;32_pregled_pdv
Fakturiranje u veleprodaji 00:37:45
Pregled rada u fakturiranju (13:58) ;25_pregled_fakt
Kako unijeti novi raun? (16:57) ;25_unos_racuna
Mogue veze: fakturiranje / robno / knjige IRa / PDV obrazac / kupci / glavna knjiga (06:49) ;25_veze_fakt
Robno-materijalno knjigovodstvo 00:19:01
Pregled rada u robnom knjigovodstvu (05:37) ;24_pregled_robv
Kako zaprimiti robu na zalihu? (06:40) ;24_zaprimanje_robe
Izdavanje robe sa zalihe (06:44) ;24_izdavanje_robe
PC blagajna 00:11:24
Pregleda rada s PC blagajnom (11:24) ;27_pregled_kasa
Osnovna sredstva 00:09:06
Pregled rada s osnovnim sredstvima (09:06) ;28_pregled_os
Obraun plaa 00:14:28
Kako obraunati plau? (14:28) ;31_primjer_obracuna
Kadrovska evidencija 00:03:30
Kako evidentirati novog djelatnika? (3:30) ;30_unos_djelatnika
Poslovanje obrtnika 00:03:40
Pregled rada obrtnika (3:40) ;33_pregled_obrt
Pomoni programi 00:14:25
Rad s virmanima (6:48) ;50_pregled_virmani
Konformni obraun kamata (7:37) ;51_pregled_kamate
Ukupno
Vrijeme 04:39:36
Koliina podataka 481 MB
Postupak kod uvoenja programa u rad

Svaki korisnik programa je specifian po svojem nainu poslovanja zbog toga je potrebno prije samog rada program podesiti vlastitim
zahtjevima. Podeavanje programa znai napuniti odreene ifrarnike, podesiti postavke i sl.
Redoslijed rada:
Otvaranje matine firme i poslovne godine
Namjetanje postavki-parametara za rad programa
Organizacijske jedinice
Kontni plan
Poslovni partneri
Popis artikala-usluga
Poetna stanja
1. Otvaranje matine firme i poslovne godine

Prva stvar koju morate napraviti prije samog poetka rada je otvaranje matine firme1 i poslovne godine2 za koju elite voditi knjige.
Nakon prve instalacije programa inicijalno e kao matina firma biti Testiranje d.o.o. 3.
Kada uete u program pri vrhu ekrana e uvijek pisati naziv tekue matine firme i poslovna godina u kojoj se trenutno nalazite.Ako kliknete
miem na tu firmu (tipku) otvorit e se prozor u kojem moete izvriti sve radnje po pitanju promjene matine firme, statistike otvorenih firmi i
godina, otvaranja, brisanja novih firmi i godina, i dr.
Da biste mogli otvoriti novu matinu firmu ona mora postojati u popisu poslovnih partnera4, postupak za otvaranje je sljedei:
u ifrarniku poslovnih partnera otvorite svoju firmu kao novog partnera5
u prozoru matinih firmi otvorite novu matinu firmu6
Vidi Prozor matinih firmi i poslovnih godina
Matinu firmu Testiranje d.o.o. ne morate obrisati, dapae ostavite je i koristite za razna testiranja, pogotovo dok ste u fazi uenja programa,
licenca programa vam dozvoljava da uz kupljeni broj licenci imate otvoreno i dodatnu firmu Testiranje doo
1(predstavlja firmu ili firme za koju vodimo poslovne knjige, dakle to nije kupac, dobavlja ili sl. nego naa firma u kojoj vodimo knjige, ako
ste knjigovodstveni servis tada je matinih firmi vie)

2(kalendarski 1.1. - 31-12., zapravo raunovodstveno razdoblje)
3fiktivna firma koja slui za testiranje programa, u poslovnim partnerima je otvorena sa ifrom 1
4, predstavlja firmu, tvrtku (kupca, dobavljaa i sl.). Popis svih tvrtki u programu za sve module se nalazi na jednom mjestu, u ifrarniku
poslovnih partnera. Moete mu pristupiti preko menia ifrarnici>Osnovni ifrarnici>Poslovni partneri- poduzea, ili preko ikone pri vrhu
ekrana ili pritiskom na tipku F5.
5ili moete npr. izmjeniti podatke nekoj ve upisanoj firmi npr. partneru sa ifrom 2, tako to ete se pozicionirati na njega i kliknuti na tipku
Izmjena
6klikom na naziv matine firme Testiranje doo ili u meniu ifrarnici>Osnovni ifrarnici>Matine firme i posl. godine ili preko tipke F6
Brisanje firme u matinim firmama je brisanje poslovnih knjiga (direktorija na disku) koje su otvorene za tu firmu, a brisanje u poslovnim
partnerima je brisanje te firme iz ifrarnika, popisa.
natrag
2. Namjetanje postavki-parametara za rad programa

Svaki korisnik ima drugaiji sistem rada, prije samog poetka je potrebno podesiti program za odreenog korisnika. Postavke se nalaze u
izborniku Sistem>Postavke programa.
Veina tih postavki je ve namjetena za prosjenog korisnika. Postavke su grupirane po skupinama.
Nie navedeni su postavke za koje je bitno da se namjeste prije samog unosa podataka, sve ostale postavke se mogu u toku rada korigirati.
Postavke za temeljnice za tekueg partnera, ako u kupcima, dobavljaima, robnom i dr. ne elite raditi s temeljnicama tj. kontima tada te
postavke ne morate namjetati, u protivnom potrebno je ukljuiti rad sa temeljnicama za odreeni modul.
Kada god posjedujete modul Glavna knjiga i neku od analitika koja podrava rad s kontima tj. automatskim temeljnicama za glavnu knjigu
(kupci, dobavljai, osnovna sredstva i dr.) tada preporuujujemo ukljuivanja rada s temeljnicama.
Iznimka su Robno-materijalno i Maloprodaja u tim modulima bez obzira to omoguavaju rad s temljenicama NE preporuujemo rad s
temeljnicama zbog jednostavnijeg rada i vee slobode kod knjienja.
Postavke fakturiranja u veleprodaji - za tekueg partnera, ako ne elite automatsku vezu izmeu robnog skladita i fakturiranja tada te
postavke ne morate namjetati, u protivnom ukljuite tu opciju. Detaljnije... 1
Postavke fakturiranja - nivo programa, podeavanje rada u fakturiranju za detaljnije vidi Postavke fakturiranja u veleprodaji - nivo
programa
Postavke poreznih evidencija - za tekueg partnera, ako elite automatski unos iz saldakontija u knjige UR-a, IR-a tada te postavke ne
morate namjetati, u protivnom iskljuite te opcije. Ako pak elite da se direktno iz fakturiranja aurira knjiga IR-a tada morate ukljuiti tu
opciju.
Sve postavke su inicijalno namjeteni da moete poeti s radom, ali je dobro pregledati postavke da dobijete uvid koje su sve mogunosti
podeavanja rada programa.
Vidi postavke.
natrag
3. Organizacijske jedinice
To su organizacijski dijelovi matine firme npr. skladita, radne jedinice i dr., moe ih biti proizvoljan broj.
Kod modula robno-materijalno je potrebno u okviru poslovnih jedinica otvoriti potrebna skladita, a kod materijalnog i barem jednu radnu
jedinicu.
Organizacijske jedinice se otvaraju posebno za svaku firmu za koju vodimo knjige u meniu ifrarnici>Osnovni ifrarnici>Poslovne jedinice u
firmi. Detaljnije... 2
1, ako posjedujete module Robno-materijalno i Fakturiranje u VP tada je mogue npr. nakon izrade rauna u fakturiranju automatski kreirati
otpremnicu u robnom skladitu, mogue je ispisivati dokument s naslovom Raun-otpremnica i sl.

2kada otvorite prazne poslovne knjige za novu firmu u njoj nema otvorenog niti jednog skladita, ako posjedujete modul Robno-materijalno
logino je da prije samog upisa poetnog stanja morate otvoriti jedno ili vie skladita.
Vidi Poslovne jedinice

natrag
4. Kontni plan
Postojei kontni plan je baziran na RRIF-ovom kontnom planu. Kontni plan je potrebno revidirati tj. provjeriti da li odgovara potrebama korisnika
i uiniti potrebne izmjene i dopune, meni ifrarnici>Osnovni ifrarnici>Kontni plan
Najjednostavnije je ispisati na papir kontni plan i na njemu napraviti reviziju tj. koja konta treba dodati koja promjeniti i sl., i onda te promjene,
prije bilo kakvog rada s kontima, unijeti u kontni plan.
Vidi Kontni plan
natrag
5. Poslovni partneri
Kao to smo na samom poetku rekli to je popis svih firmi s kojima radimo u bilo kojem modulu programa, u tom popisu se nalazi i matina-e
firma za koju vodimo knjige.
Dobro je na poetku rada unijeti odreeni broj poslovnih partnera s kojima stalno radimo (kupaca, dobavljaa i dr.), a kasnije ih dodavati prema
potrebi.
Vidi Poslovni partneri - firme
natrag
6. Tarifne skupine poreza na promet

Pregledati tarifne skupine, ako je potrebno uiniti izmjene i dopune. U toku rada dopuniti ako bude bilo izmjena. Izbornik ifrarnici>Osnovni
ifrarnici>Tarifne skupine poreza na promet.
Specifina konta, samo za korisnike koji rade s kontima tj. temeljnicama...
Kod ukljuenog rada s temeljnicama, a pri automatskom prijenosu podataka u odreenim dijelovima programa, program bi automatski morao
izvriti i razna kontiranja. Da bi to funkcioniralo potrebno je programu rei koja e konta automatski upotrijebiti kod tog prijenosa.
za automatsko knjienje primke iz ulazne kalkulacije u robnom knjigovodstvu, u meniu ifrarnici>Osnovni ifrarnici>Konta za automatsko
kontiranje, namjestiti konta:
o fakturne cijene robe od dobavljaa
o konto troka nabave robe
o konto troka kupnje robe 1, 2, 3, 4
automatska izrada otpremnice prilikom izrade rauna: konto kupaca, konto troka nabave i dr.
automatski prijenos fakture iz fakturiranja u saldakonti kupaca: potrebno je znati konta prihoda, konta poreza i konto kupaca,
ifrarnici>Osnovni ifrarnici>Tipovi izlaznog rauna za kontiranje prihoda
natrag
7. Popis artikala, materijala
Popis artikala moemo kao i popis poslovnih partnera unositi tokom samog rada kako se pojavljuju, ali je praktinije unijeti odmah jedan
odreeni broj za koji znamo da se esto pojavljuju tj. da e nam svakako trebati.
Vidi Popis artikala i usluga
natrag
8. Poetna stanja
S programom se moe poeti raditi unutar godine ili na poetku godine, da bismo mogli poeti moramo u odreene module unijeti neka poetna
stanja, zavisno od toga o kojim se dijelovima programa radi.
Poetno stanje na poetku godine unosimo posebno za glavnu knjigu, a posebno za analitike. Poetna stanja analitika unosimo za svaku
analitiku posebno (kupci, dobavljai, blagajna, robno i dr.), ta poetna stanja se ne prenose u glavnu knjigu jer se ona nalaze u samom
poetnom stanju glavne knjige koje isto tako unosimo posebno.
Poetna stanja analitika program automatski knjii na temeljnicu nula koja se nikako ne moe prenijeti. Tek kada knjiimo prvu regularnu
temeljnicu (jedan) moemo prenositi podatke u glavnu knjigu.
Kod poetnog stanja analitika npr. kupci obratite panju da je prije unosa potrebno oznaiti da se radi o Unosu poetnog stanja, u zaglavlju
dokumenta se nalazi Check box tipka kojom se to oznaava.
Glavna knjiga
Kao sintetiki glavni dio knjigovodstva je svakako najvaniji. U svakom sluaju moramo unijeti poetno stanje tekue godine tj. poetnu bilancu,
iskljuivo kroz dokument poetno stanje1. Ako poinjemo na poetku godine onda je to dovoljno, ako poinjemo unutar godine tada osim
poetnog stanja 1.1. trebamo unijeti i promet po odreenim kontima do dananjeg dana. Koji od naina ete upotrijebiti ovisi o odluci
knjigovoe. Istu odluku bismo morali donijeti kada bi se radilo i o runom voenju knjiga.
To moemo napraviti na razne naine npr.
unijeti samo ukupni dugovni i potrani promet pojedinih konta
unijeti ukupni dugovni i potrani promet pojedinih konta npr. po mjesecima
unijeti sva knjienja koja ine dugovni i potrani promet

Prvo ukljuiti unos kao poetno stanje (nalazi se na samom prozoru unosa), a zatim unijeti poetno stanje prole godine na dva mogua naina
tako da unesemo sve raune i plaanja iz prole godine koji su bili potpuno ili djelomino otvoreni, a koji zajedno ine poetni saldo
odreenog partnera
unijeti za svakog partnera samo iznos salda kao fiktivan raun ili plaanje zavisi da li je saldo dugovni ili potrani.
Promet tekue godine takoer unosima na dva naina kao to je prethodno opisano. Ako radite sa ukljuenim temeljnicama u saldakontiju
program e izvriti prijenos zadnje neprenesene temeljnice u glavnu knjigu kada to zatraimo, ako ne elimo da se odreena temeljnica prenosi u
glavnu knjigu tada direktno u glavnu knjigu moemo upisati taj dokument pod odreenim brojem.
Robno knjigovodstvo
Potrebno je unijeti poetnu inventuru svakog pojedinog artikla sa datumom 1.1., ako moramo unijeti i promet do odreenog datuma tekue
godine tada to moemo napraviti na dva naina
da unesemo samo ukupni izlaz i ulaz odreenog artikla, naravno koliinski i financijski (unosimo cijenu prosjene zalihe)
unosimo svaki pojedinani ulaz i izlaz artikla
1, svi glavni dokumenti-temeljnice u glavnoj knjizi su ve uneseni
Osnovna sredstva
Slino kao i robno.
Fakturiranje u veleprodaji
moemo poeti od bilo kojeg broja rauna gdje smo stali s runim fakturama ili s nekim drugim programom (najbri nain)
moemo unijeti sve fakture do dananjeg datuma (imamo pune podatke za izvjetaje)
natrag
Pitanja i odgovori u vezi programa

Najsvjeiju listu pitanja i odgovora u vezi programa podijeljenih po podrujima (sistem, openito, glavna knjiga ...) moete uitati sa weba na
ovom linku: http://www.ipos.hr/Pages/Pitanja_odgovori.aspx
Hijerarhija datoteka
Generalno svi podaci su podijeljeni u tri nivoa po svojoj logici gdje nastaju i gdje se mogu mijenjati.
U programu, u jednom trenutku moete biti u samo jednoj firmi i jednoj njenoj poslovnoj godini to znai da su vam u jednom trenutku dostupni
samo podaci:
na nivou programa
na nivou tekue matine firme
na nivou tekue godine.
Na nivou neke druge matine firme postoje ti isti podaci npr. popis artikala, ali se zbog ove hijerarhije ti podaci ne mijeaju.
1.nivo - nivo programa

Podaci na nivou cijelog programa. Vide se u svim matinim firmama i godinama. To su podaci openitog karaktera mogu biti specifini za
odreenu firmu i godinu, ali su isto tako upotrebljivi za ostale firme i godine.
npr. popis firmi, fizike osobe, kontni plan, jedinice mjere, teajne liste, popis zemalja, djelatnosti, naini plaanja ...
Izmjene koje su nainjene nad podacima prvog nivoa se vide u svim dijelovima programa tj. svim firmama i svim poslovnim godinama.
Npr. ako smo u firmi Markoni doo i 2004. godini, i unesemo novu jedinicu mjere ona e se vidjeti u svim ostalim poslovnim godinama i
firmama.
2. nivo - nivo firme

Podaci na nivou jedne firme su zajedniki za sve poslovne godine te firme. Podaci tog nivoa nisu dostupni (za preged, izmjenu, unos, brisanje) u
nekoj drugoj firmi. No podatak unesen u jednoj poslovnoj godini vidi se i u drugoj godini te iste matine firme.
npr. poslovne jedinice, klasifikacije robe, popis artikala, osnovnih sredstava i sl.
Logino je da podatke nivoa firme ne unosimo posebno za svaku poslovnu godinu nego zajedno za sve poslovne godine.
ifrarnik artikala je mogue fiksirati za pojedinu poslovnu godinu tj. spustiti ga sa nivoa partnera na nivo godine. Ovo je praktino ako npr. u
2005. godini imamo potpuno novi asortiman artikala i elimo se rijeiti prikaza starih artikala iz 2004. godine, u tom sluaju moemo trenutni
ifrarnik na nivou partnera spustiti na nivo 2004. godine, a onda ifrarnik na nivou partnera promjeniti prema novom asortimanu.
Vidi Popis artikala i usluga.
3. nivo - nivo godine

Podaci koji su dostupni (za preged, izmjenu, unos, brisanje) samo unutar jedne poslovne godine jedne firme, ne vide se u drugim poslovnim
godinama te firme (naravno ni u drugim firmama).
npr. kartice glavne knjige, kartice kupaca, kartice osnovnih sredstava i sl.
Prikaz mogue hijerarhije podataka:

Podaci
Skupne datoteke za program (1. nivo)
Podaci za firmu Instalotehna
Skupni podaci za firmu (2. nivo)
Podaci poslovne godine 1996 (3. nivo)
Podaci za firmu Tekstilpromet
Podaci za firmu Velcrom
.
Ako pogledate organizaciju podataka na disku raunala u direktoriju gdje je instaliran program vidjet ete da su podaci organizirani upravo
ovako.
Svaka skupina podataka (datoteka) kao to je pojedina poslovna godina, skupni podaci za pojedinu firmu itd. se nalazi u posebnom direktoriju.
Samo kreiranje nove poslovne godine u programu je zapravo kreiranje novog direktorija u poddirektoriju za tu matinu firmu.
Ako imate otvoreno vie poslovnih godina ili vie matinih firmi, podatke prvog nivoa mijenjajte s krajnjim oprezom jer se te promjene
reflektiraju u svim matinim firmama i njihovim poslovnim godinama npr. partneri, kontni plan, jedinice mjera i sl.
Ako ipak elite izvriti znaajne promjene podataka na nivou programa (1. nivo) tada savjetujemo napraviti kopiju direktorija u kojoj e biti
sauvani podaci prije tih promjena i kojima ete moi pristupiti i nakon izvrenih promjena kao i ranije.
Opisi karakteristinih prozora

Prozor za identifikaciju i lozinku
U program moete ui ako se identificirate i upiete lozinku.
Ako vam je ovo prvi ulazak u program tada odaberite Nepoznatog korisnika, njegova lozinka je 1 "1".
1kao to on sam kae
Prilikom upisivanja lozinke nee se vidjeti stvarni znakovi nego ????? upitnici iz razloga da osobe oko vas ne vide vau lozinku na ekranu.
Lozinka
Svaka osoba koja radi s programom ima svoju lozinku.
Lozinka moe biti bilo koji niz brojeva ili slova.
Upozorenje: pazite na velika i mala slova. Marko i marko nije isto. Imate tri pokuaja nakon toga prekida se
rad sa programom.
Dodatne informacije
Popis korisnika
Glavni prozor programa

Glavni prozor je matini prozor ulaskom u program uvijek ulazite u njega, a zavretkom rada s programom izlazite iz glavnog prozora.
Odabirom opcija na glavnom izborniku (lijevo) birate koji e roletni (padajui) meni biti aktivan pri vrhu ekrana. Svaka opcija na glavnom
izborniku predstavlja jedan knjigovodstveni modul, i svaki taj modul ima svoj roletni (padajui) meni.
Unutar glavnog prozora se otvaraju svi ostali prozori. Zatvaranjem glavnog prozora programa zatvaraju se i svi ostali prozori tj. prekida se rad
programa.
To je tzv. MDI tip prozora1
U donjem desnom dijelu glavnog izbornika nalazi se popis otvorenih prozora. Uvijek je oznaen aktivni prozor, a odabirom moemo i preko tog
popisa odabrati koji e prozor biti aktivan.
1gdje pojedini prozori koji se otvaraju ne mogu prijei granice glavnog prozora. U sluaju kada imate otvorenih vie programa preglednije je
vidjeti koji prozori pripadaju kojem programu nego kad se prozori jednog programa nalaze svuda po desktopu, ili su minimizirani i sl.
Minimiziranjem glavnog prozora minimiziraju se i svi njegovi prozori.
Pretraiva menia
Na desnoj strani ispod glavnog izbornika se nalazi polje za pretraivanje opcija u svim izbornicima (od verzije 13.0). Upisom u to polje bilo koje
rijei e u novootvorenom panelu prikati popis opcija iz svih izbornika gdje se bilo gdje u tekstu izbornika pojavljuje ta rije ili tekst sa punom
putanjom menia kako doi do te opcije.
Popis akcija u glavnom prozoru

Dio prozora
Opis
Prozor matinih firmi i poslovnih godina

Logika samog knjigovodstva namee logiku programa, a to je da se poslovne knjige vode nezavisno za svaku firmu i unutar nje za svaku
poslovnu godinu.
Sa programom Ipos knjigovodstvo je mogue nezavisno voditi vie firmi i naravno za svaku firmu vie poslovnih godina.
U jednom trenutku moemo biti u samo jednoj firmi i jednoj njenoj poslovnoj godini. Ako bismo htjeli na ekranu
usporeivati podatke iz vie firmi ili vie poslovnih godina moemo pokrenuti jo jednom program i u njemu neku drugu
firmu ili godinu.
Firme za koje vodimo poslovne knjige zovemo matine firme, to su isto tako firme iz popisa poslovnih partnera-firmi.
Aktivna matina firma i godina se uvijek vide na tipki pri vrhu glavnog prozora. Pritiskom na tu tipku zapravo moemo pozvati prozor za rad sa
matinim firmama i poslovnim godinama.
Selektirana firma i godina

Tabelarni prikaz matinih firmi i godina. Pozicioniranje na odreenu firmu i godinu (selektiranje) ne proizvodi nikakvu akciju, akcija nastaje tek
odabirom odreene tipke koje e izvriti akciju na selektiranoj firmi i godini.
Aktivna firma i godina
Aktivna matina firma i godina su one u kojima se trenutno nalazimo i sa ijim podacima radimo.
Ne moete promijeniti aktivnu firmu (godinu) ako je otvoren neki drugi prozor. Na to ukazuje i upozorenje pri vrhu prozora.
Poetno aktivna firma i godina
To su firma i godina koje e biti aktivne kod svakog ulaska u program. Dakle kad jednom uemo u program moemo mijenjati aktivnu matinu
firmu i godinu i iz programa izai iz bilo koje firme, no kad ponovo uemo sljedei puta u program ui emo u firmu i godinu koje su postavljene
kao Poetno aktivne.
Statistika matinih firmi i godina
Razni statistiki podaci i obavijesti.
Promjena matine firme
Promjena matine firme i godine moe biti trenutna i stalna.
Trenutna promjena je samo do izlaska iz programa.
Stalna promjena je ona koja postavlja firmu i godinu kao poetno aktivnu kod svakog ulaska u program, a istovremeno i kao trenutno aktivnu.
Akcija se odnosi na firmu i godinu koje su selektirane u tabelarnom prikazu.
Otvaranje nove matine firme i godine
Otvaranje nove matine firme se vri izborom iz popisa poslovnih partnera, a otvaranje nove poslovne godine upisom godine.
Program kontrolira da li matina firma ili godina ve postoje.
Broj matinih firmi koje moemo otvoriti zavisi od toga za koliko matiinh firmi je program registriran, teoretski broj matinih firmi je
neogranien.
Broj poslovnih godina je neogranien.
Program dozvoljava uvijek max broj firmi + jednu, ta dodatna firma je za testiranje. Uvijek moete isprobati neke akcije u testnoj firmi ako niste
sigurni kako rade.
Otvaranjem nove matine firme (i godine) otvaraju se prazne poslovne knjige za tu firmu. Naravno samo podaci firme i godine, podaci programa
su isti za sve firme.
Brisanje matine firme i godine

Brisanjem matine firme briete NEPOVRATNO sve podatke na nivou matine firme i sve poslovne godine te firme.
Brisanjem poslovne godine ostaju podaci firme, a briu se podaci samo za tu poslovnu godinu.
Ako npr. elimo u poslovnoj godini 1997. obrisati sve podatke koje smo knjiili tada moemo obrisati tu godinu i ponovo je otvoriti, rezultat toga
e biti da su sve knjige te godine prazne kao i kod prvog otvaranja.
Akcija se odnosi na firmu i godinu koje su selektirane u tabelarnom prikazu.
Prozor standardnog ifrarnika
Navigator
Slina navigacija kao i kod kazetofona:
prvi red
prethodni red
sljedei red
zadnji red
osvjei podatke sa diska
Traga podataka
Obino se nalazi pri vrhu prozora, ima polje za odabir kriterija pretraivanja i polje za upis podataka koje traimo.
Traga je neovisan o trenutnom redoslijedu podataka tj. iako su podaci sortirani po ifri, traga moe pretraivati po abecedi.
Odaberite kriterij (uvijek jedan ili vie) po kojem elite pretraivati, a zatim u polje desno upisujte znakove.
Pretraivanje se vri nakon svakog upisanog znaka.
Ako se moe upisati vie rijei npr. "naziv dokumenta ; broj dokumenta", tada moete npr. upisati "izv ; 45", tragaa e pronai prvi dokument
koji poinje sa izv tj. izvod banke i broj 45.
Standardne tipke u prozorima su:
o unos - novi podatak u datoteci

o izmjena - izmjena podatka koji je trenutno aktivan tj. tekui u prikazu
o spremi - ako se nalazimo u unosu/izmjeni tekui podaci e biti spremljeni i prebacit emo se u mod pregled
o sljedei - ako smo u unosu tekui podaci e biti spremljeni i automatski emo biti prebaeni u unos sljedeeg podatka, ako smo u izmjeni
tada e se podaci spremiti i automatski e se prijei na izmjenu sljedeeg reda u datoteci (tabeli).
o odustani - ako smo u unosu podatak nee biti spremljen, ako smo u izmjeni bit e vraeni stari podaci koji su bili kod ulaska u izmjenu
o ispis (izvjetaji) - poziv novog prozora sa opcijama za ispis
o izlaz - prekid rada i zatvaranje tekueg prozora
o brisanje - brisanje tekueg zapisa
Tabelarni prikaz je prirodan naini prikaza podataka onako kako su oni spremljeni u datoteci na disku tj. jedan red predstavlja strukturu
podataka. U redu moe biti proizvoljan broj kolona, a broj redova zapravo odreuje broj podataka npr. broj partnera - firmi i sl.
Kretanje po tabeli se moe ostvariti miem ili tipkama preko tastature.
Tastatura je standardna za windows programe.

gore, dole, lijevo, desno - kursorske tipke
stranica gore, dole - pgDn, pgUp
prvi red, zadnji red - home, end, ctrl+PgUp, ctrl+PdDn
Pojedinani prikaz je prikaz jednog reda tabele. Obino se koristi kod unosa i izmjene podataka ali i kod pregleda kad je broj kolona vei pa je
preglednije vidjeti jedan red na cijelom ekranu.
Kretanje po ekranskom prikazu je tipkom TAB (red ispod reda sa brojevima, prva tipka), u DOS orijentiranim programima tipkom TAB se isto
moglo kretati po poljima, ali se za to koristila tipka ENTER, ovdje tipka enter ima funkciju pokretanja odreenih akcija.
Povrat na prethodno polje je tipkom SHIFT+TAB.
Statusni red slui za prikaz informacija. Tako u statusnom redu vidimo u kojem se modu rada nalazimo:
unos - unos novog podatka
izmjena - izmjena postojeeg podatka
pregled - pregled podataka, odavde moemo u unos i izmjenu
neaktivno - nije naena datoteka na disku ili je iz nekog drugog razloga neuspjelo otvaranje
statusni red glavnog prozora prikazuje objanjenje za ono na to trenutno pokazuje mi
Zavisno od toga da li smo u unosu, izmjeni, pregedu i dr. taj dio statusnog reda e imati drugaiju boju podloge.
Prozor pregleda izvjetaja

Kratka uputa:
- PgDn i PgUp listajte stranice
- strelicama gore i dole pomiete papir gore/dole
- strelicama lijevo i desno pomiete papir lijevo/desno
- tipka Home - prva stranica, End - zadnja stranica
naravno strelicama pomiete papir samo ako vam ne stane cijela stranica izvjetaja na ekran.
Kada strelicom dolje doete na kraj dokumenta program e vas automatski prebaciti na poetak sljedee stranice, kada strelicom gore doete na
poetak dokumenta program e vas automatski prebaciti na kraj prethodne stranice.
Na taj nain moete pregledavati odreeni dokument s vie stranica i bez tipki PgUp i PgDn.
Kada koristite tipke za listanje stranica PgUp i PgDn dokument e uvijek ostati na istom mjestu npr. ako ste u izvjetaju izlistali 30 rauna,
zgodno je prvi raun pomaknuti tako da doemo do adrese kupca (tj. maknemo zaglavlje s naom adresom) i tada listamo raune s PgUp i
PgDn tipkama.
Svaki uvjetno reeno ispis-izvjetaj se moe poslati na pisa, modem, datoteku i sl. jer to podravaju sami Windowsi, no svaki takav ispis se isto
tako moe pregledati na ekranu u obliku istovjetnom kakav e biti kada se ispie npr. na papir.
Naravno ako na ekranu imate boje, a va pisa ne podrava boje ...
Prozor za pregled izvjetaja je kao i svaki drugi prozor dakle moete ga smanjiti, otvoriti jo jedan takav isti prozor i sl.
Izvjetaji samo prikazuju podatake oni ih ne mijenjaju!
Pregled tipki kod prozora pregleda izvjetaja
Opcija
Objanjenje
Ovom tipkom zatvaramo prozor pregleda izvjetaja
Prilikom pojavljivanja izvjetaja, ako je izvjetaj na vie stranica, prva stranica e se
prikazati odmah, a ostale onako kako se kreiraju. Moemo upisati broj bilo koje stranice
izvjetaja.
Ispis izvjetaja na tekui pisa u lokalnim windowsima. Kad se promjeni tekui pisa u
nekom izvjetaju on postaje tekui za ostale izvjetaje unutar te instance programa.
Poziv dijaloga za odabir pisaa koji e biti tekui.
Direktan ispis na MRENI pisa. Mreni pisa moemo predefinirati u Programskim
postavkama. Na taj nain moemo bez pozivanja dijaloga za promjenu pisaa ispisivati
na tekui lokalni pisa i na mreni pisa.
Ispis izvjetaja direktno na FAX. Pisa-fax moemo predefinirati u Programskim
postavkama.
Broj kopija izvjetaja koji e se ispisati.
Collate opcija kod ispisa vie kopija. Kad je Collate ukljuen tada e se izvjetaj od npr. 4
stranice u dvije kopije ispisati kao 1234 1234,
kad je collate iskljuen tada e se ispisati 11 22 33 44
Duplex opcija, kod pisaa koji imaju mogunost ispisa dvije stranice na jedan list tj.
obostrani ispis. Kod pisaa koji nemaju automatski duplex printer driver e moda
omogui runi obostrani ispis tj. morat emo sami okretati stranice u pisau.
Kriteriji za ispis stranica
sve stranice (ako nije nita upisano)
samo tekua stranica (upisati broj tekue stranice)
prema kriteriju od do stranice, mogue je upisati vie kriterija istovremeno npr.
1-4, 7, 9, 10-15
moete ispisati stranice prema nazad npr. 20-1
Mogue je ispisati samo parne (2) ili samo neparne (1) stranice.
Odabirom ove tipke otvorit e se dijalog u kojem moemo odabrati tip dokumenta za
export, njegov naziv i lokaciju.
Brzi export. Ovom tipkom emo napraviti direktni brzi export u direktorij i u format kao
to je bio zadnji preko tipke Export.
Dakle nee biti ponude tipa exporta i naziva datoteke niti direktorija gdje e se datoteka
exportirati. Opcija je pogodna kada jednom odaberemo tip exporta koji nam odgovara
npr. RTF word, kada odredimo direktorij gdje emo exportirati datoteke, tada je
dovoljno samo odabrati tu tipku za export.
Odabir akcije koje e se dogoditi nakon to exportiramo (spremimo) datoteku exporta.
Mogue je nakon exporta:
otvoriti windows explorer u direktoriju gdje je exportirana datoteka
otvoriti dokument u pripadajuem programu npr. word, excel, adobe pdf viewer
i sl.
kopirati dokument u Clipboard da bismo ga kasnije mogli paste-ati npr. u e-mail i
sl.
otvoriti setup dijalog u kojem moemo postaviti dodatne opcije za export
Ispis ponovo generiranog izvjetaja ili slike iz pregleda na pisa.
Kada dobijemo izvjetaj na ekranu tj. u prozoru pregleda izvjetaja (print previw) tada
zapravo gledamo grafiki prikaz windows metafile tj. sliku budueg izvjetaja.
Rezolucija te WMF slike je svakako drugaija od rezolucije pisaa na kojem e se izvjetaj
u finalu ispisati. Kad pritisnemo tipku za ispis program e (inicijalno) ponovo generirati
izvjetaj direktno na pisa koristei njegovu rezoluciju za ispis. Taj ispis e se uvijek
barem malo razlikovati od slike u prozoru pregleda izvjetaja. To trebamo imati na umu
kada npr. elimo ispisati samo 100. stranicu od ukupno 200. U tu svrhu postoji ova
tipka koja regulira da li da se kod ispisa na pisa ponovno generira izvjetaj direktno na
pisa ili da se zapravo ispisuje slika izvjetaja koju imamo u prozoru pregleda izvjetaja.
Podesi irinu izvjetaja u irinu prozora tako da je tekst maksimalno itljiv.
Makisimalno uveanje je 300% to je dovoljno da se vidi bilo koji detalj izvjetaja.
Uobiajeno uveanje je 100% to prikazuje izvjetaj u normalnoj veliini. Kod malih
ekrana, 14 ina, slova moda nee biti dovoljno itljiva zbog niske rezolucije ekrana pa
e biti potrebno poveati izvjetaj, samim tim vjerovatno nee cijela stranici po irini
stati u ekran pa ete morati pomicati papir lijevo desno i gore dole. No ako pokrenete
windowse u vioj rezoluciji npr. 1024*768 i na prikladno velikom monitoru (17 ina)
moi ete solidno vidjeti itavu stranicu po irini.
Postavi irinu i visinu izvjetaja tako da se vidi cijela stranica u prozoru.
Import QRP izvjetaja koji su prije bili spremljeni preko tipke Export.
Odabirom ove tipke emo izvriti direktni export tekueg dokumenta u PDF format,
nakon exporta e se izvriti akcija koja je odabrana kao tekua nakon exporta (otvori
explorer, otvori dokument, kopi u clipboard)
Odabirom ove tipke e se pozvati rutina za digitalno potpisivanje (iz modula
Kriptografija), nakon uspjenog potpisivanja nad PDF dokumentom e se izvriti akcija
koja je odabrana kao tekua nakon exporta (otvori explorer, otvori dokument, kopi u
clipboard).
Prije samog potpisivanja je potrebno namjestiti postavke digitalnog potpisivanja.
vidi Potpisivanje PDFdokumenata digitalnim certifikatom, Postavke kriptografije
Napomena: prikaz izvjetaja na ekranu je renderirani metafile ispis koji u kombinaciji sa RTF ispisom memo polja izgleda neki puta malo
drugaije kod ispisa na pisa tj. papir to je opet uvjetovano raznim driverima printera. Tvrtka IPOS nema nikakvog utjecaja na lo RTF
Microsofta u nekim sluajevima kod ispisa.S obzirom na to, sve ispise koji nisu "sve stranice" koristite opreznije jer se moe dogoditi razlika
onoga na ekranu i papiru.
Prozor jednostrukog unosa

Jednostruki unos je rad sa podacima koji su u principu u jednoj tabeli podataka. Karakteristian primjer je prozor standardnog ifrarnika.
Svaki prozor ima Tabelarni i Pojedinani prikaz. Tabelarni prikaz je za pregled podataka i npr. odabir koji red datoteke e se mijenjati u izmjeni
podataka.
Pojedinani pregled prikazuje samo jedan red datoteke. Iz bilo kojeg prikaza moemo odabrati akciju unosa, izmjene, brisanja, ispisa i sl., ali
samo ako je ta tipka slobodna.
Ako se nalazimo u unosu (izmjeni) podataka to se vidi u statusnom redu gdje pie Unos tada ne moemo pokretati akcije tipa izmjene (unosa),
brisanja i sl.
Dok smo u ekranskom prikazu unosa ili izmjene moemo se prebaciti u tabelarni prikaz, u tom prikazu moemo pretraivati podatke i kasnije se
vratiti na unos (izmenu) u ekranskom prikazu.
Prozor dvostrukog unosa

Prozor dvostrukog unosa je karakteristian za dokumente tipa rauna, otpremnica i sl. gdje se prvo unose podaci o glavi dokumenta, a zatim
proizvoljan broj stavaka za taj dokument.
Prozor dvostrukog unosa ima u zaglavlju tipke unos, izmjena, brisanje i izlaz, dok se tipke odustani i spremi pojavljuju tek dok se nalazimo u polju
sa podacima glave rauna.
Odabirom odustani
ako smo u modu unos glave, prekidamo rad na unosu dokumenta i dokument nije kreiran
ako smo u modu izmjena glave, prekidamo izmjenu i ponitavamo sve uinjene izmjene u glavi dokumenta
Odabirom spremi spremamo podatke o glavi dokumenta, ako smo bili u unosu kreira se novi dokument. Prelazimo u dio za unos stavaka. U dijelu
za unos stavaka unosimo stavku po stavku, raspoloive tipke su:
unos, unos nove stavke
izmjena, izmjena postojee tekue stavke, tekua stavka je na ekranu i selektirana je u tabelarnom prikazu uneenih stavaka
brisanje, brisanje tekue selektirane stavke
sljedei, spremanje tekue stavke i otvaranje novog unosa i izmjene sljedee stavke u redosliedu
spremi, spremanje tekueg unosa ili izmjene stavke
odustani, odustanak od unosa nove stavke ili izmjene
izlaz, izlaz iz dijela za unos stavaka i kraj unosa/izmjene dokumenta
renumeriraj, ponovni upis rednih brojeva ako redni brojevi nisu u nizu ili su duplicirani
i dr. specifine za pojedini dokument
Vidi karakteristian prozor rauna u veleprodaji
Prozor trostrukog unosa

Za razliku od prozora dvostrukog unosa ima i trei dio za unos treeg niza proizvoljnog broja stavaka.
Unos zapoinje unosom glave dokumenta, sa tipkom Spremi prelazimo na unos stavaka dokumenta, obino unos stavaka dokumenta zavrava
sa tipkom koja se zove prema tipu treeg unosa npr. Protustavke, a trei niz unosa ima iste tipke kao i drugi samo to on ima i tipku Izlaz koja
zavrava unos cijelog dokumenta.
Klasian primjer trostrukog unosa je npr. skladina primka sa knjienjem protustavaka.
Prvi dio je unos glave, drugi dio je unos stavaka primke, a trei dio unos protustavaka za glavnu knjigu.

Svi podaci koji se upisuju u raunalo su u obliku tabela sa redovima i kolonama, kao klasian nain zapisivanja na papirima.
Redoslijed tih redova je u originalu onako kako su upisivani, npr. poslovni partneri nisu sloeni niti po ifri niti po abecedi nego po redoslijedu
unosa kao to bi to i runo bilo.
No program ima mogunost indeksiranja (sortiranja) podataka i on kreira za tu datoteku dva niza podataka u kojima uva obavijesti o tome kojim
redoslijedom redovi moraju tei pa da budu sloeni po ifri partnera i da budu sloeni po abecedi.
Ako se u nekom trenutku neregularno izae iz programa ili prekine program tada je ta situacija vrlo slina sljedeoj u praksi, runo gledano:
Imamo registrator sa sloenim partnerima po abecedi, doe vjetar i raspri sve papire po podu, mi ih samo pokupimo i nasumce stavimo u
registrator. Oito vie nisu sloeni po abecedi.
Kada netko zatim trai partnera pod "B" tamo ga nee biti i izgledat e kao da ga i nema, a on je negdje pod "G".
U raunalu je situacija slina, kada opet uemo u program on e podatke pokuati sloiti po abecedi no to nee biti ispravno jer indeksi nisu u
redu.
Naini neregularnog izlaska iz programa su sljedei:
nestanak struje
gaenje raunala prije regularnog izlaska iz programa
greka u programu zbog koje program prekine rad
U navedenim sluajevima je potrebno kod ponovnog ulaska pokrenuti popravak indeksa, koji e zapravo redoslijed podataka ponovo dovesti u
red tj. "posloiti registrator sa partnerima ponovo po abecedi".
Popravak indeksa se moe vriti za sve skupine datoteka i za pojedinane skupine.

sistemske datoteke, vezane uz sistemski dio programa
zajednike datoteke, (konta, partneri, ifrarnici ...)
datoteke poslovnih godina (dnevnik 93., kupci 93. i dr.)
Preporuuje se popravak svih indeksa.
Popravak indeksnih datoteka ne moe initi nikakvu tetu, moete ga povremeno pokrenuti iako nije bilo neregularnih izlazaka, a obavezno ako
primjetite sumnjiv redoslijed podataka u datoteci.
U prozoru za indeksiranje postoje dvije opcije: Indeksiraj i Pakiraj
Indeksiranje
Ovom operacijom se briu svi indeksi neke datoteke i kreiraju se novi indeksi prema pravilima koji su zapisani u kodu izvrnog programa
Opciju indeksiranja je potrebno izvriti OBAVEZNO svaki puta nakon nadogradnje programa na novu verziju,
u sluaju da u kodu postoji novi indeks, program ga mora kreirati.
U svim ostalim sluajevima moete vriti opciju pakiranja koja je bra operacija.
Pakiranje
Ovom operacijom se ne briu indeksi datoteke nego se datoteka prepisuje u novu datoteku, a samim tim se auriraju i indeksi, ova operacija je
bra od indeksiranja te je moete koristiti u veinu sluajeva.
Vidi Prozor za popravak datoteka s podacima
Prozor za popravak datoteka s podacima

Podaci koje upisujemo u program su zapisani u datotekama na disku.
Gotovo da je normalna pojava da se datoteka na disku moe otetiti, npr. tekstualna datoteka s nekim dopisom, datoteka s nekim crteom pa
tako i datoteka baze podataka.
Razlozi oteenja datoteka na disku mogu biti razliiti:

neispravan disk
nestanak struje u toku zapisivanja
iskljuenje raunala
virusi
neispravna mrea itd.
Zbog svega toga obavezno je povremeno raditi kopije podataka na neki vanjski medij. Vidi Arhiviranje podataka - backup
Neki puta je samo oteen indeksni raspored podataka. Vidi Prozor za popravak indeksnih datoteka
Popravak datoteka s podacima se moe vriti za sve skupine datoteka , za pojedinane skupine i za samo pojedinu datoteku.
sistemske datoteke, vezane uz sistemski dio programa
zajednike datoteke, (konta, partneri, ifrarnici ...)
datoteke poslovnih godina (dnevnik 93., kupci 93. i dr.)
Preporuuje se popravak konkretne datoteke.
Kako radi popravak?
Program lista jednu po jednu datoteku iz selektirane grupe i pokuava napraviti kopiju podataka iz datoteke ORIGINAL u ORIGINAL_RECOVERED,
datoteku ORIGINAL zatim obrie, a ORIGINAL_RECOVERED preimenuje u ORIGINAL.
Ako kod pokuaja popravka neke zapise program ne uspije oporaviti ti zapisi e biti obrisani i ostat e samo ispravni zapisi.
Prije samog pokretanja popravka OBAVEZNO napraviti arhivu-kopiju programa.

Prozor poruka i upita

Preko prozora poruka i upita komuniciramo sa programom. U sredinjem dijelu prozora je tekst obavijesti ili upita, ako je taj tekst vei od prozora
tada emo ga moi pomicati klizaem tako da moemo proitati itav tekst.
Sa desne strane prozora je niz moguih odgovora (jedan ili vie), ako je samo jedan npr. OK znai da kada proitamo poruku moemo dalje.
Ako je ponueno vie opcija npr. Prekid, Dalje tada odluujemo u kojem smjeru e program dalje ii.
Ponuenu opciju moemo jednostavno odabrati miem ili prvim slovom tj. podvuenim slovom ili tipkom ENTER ako je oznaena tipka koju
elimo odabrati.

Postavke su opcije kojima korisnik moe regulirati nain rada programa.
Postoje razne grupe postavki prema funkcijama koje reguliraju npr. sistemske postavke, postavke glavne knjige i sl.
Jedna postavka moe imati proizvoljan broj opcija, ali najmanje dvije. Najee opcije (vrijednosti) postavke su ukljuen i iskljuen npr.
'Knjienje sa protustavkama= (ukljuen/iskljuen)'.
No mogu biti npr. "Broj prolaza programa kod obrauna-> jedan, pet, deset, dvadeset, trideset, pedeset"
Podjele postavki prema nivou djelovanja
nivo programa
nivo korisnika
nivo partnera
nivo poslovne godine
Nivo programa znai da sve opcije koje se promjene vrijede za sve korisnike, partnere i sve poslovne godine u programu.
Nivo partnera znai da sve opcije koje se promjene vrijede na nivou tekueg partnera i za sve njegove poslovne godine.
U lijevom prozoru je popis grupa postavki, a u desnom postavke koje moemo mijenjati.
Promjenom bilo koje postavke unutar odreene grupe postaju dostupne tipke Odustani i Spremi, dakle promjenjene postavke moemo ili
spremiti ili odustati od izvrenih promjena.
Dok ne odaberemo Odustani ili Spremi ne moemo izai iz prozora niti odabrati neku drugu grupu postavki.
Dodatne informacije
Sistemske postavke
Programske postavke
Postavke HUB-a
Rad s meniima - izbornicima

Na lijevoj strani ekrana se nalazi glavni izbornik sa glavnim modulima programa, svaki takav modul ima svoj roletni izbornik pri vrhu ekrana.
Na samom poetku niti jedan modul nije aktivan pa je pri vrhu samo roletni izbornik za Prozore i Pomo.
Rad s miem
Bez previe razmiljanja o tipkama miem moemo vizualno odabrati i aktivirati bilo koju opciju u meniu.
Rad s tastaturom
Tipkom Alt ukljuujemo (aktiviramo) i iskljuujemo tekui roletni izbornik. Tekui izbornik je onaj koji se nalazi pri vrhu ekrana.
Nakon to je aktiviran izbornik po njemu se kreemo tipkama sa strelicama, aktiviranje odreene opcije je sa tipkom Enter (Return).
Odreenu opciju moemo pozvati i tako da pritisnemo kombinaciju tipaka Alt+slovo, slovo je ili prvo slovo odreene opcije u meniu ili slovo koje
je podvueno.

Program prilikom pokretanja provjerom rezolucije ekrana na kojem radite odreuje kako e prikazivati prozore.
Ako radite u rezoluciji 800 * 600 piksela ili manjoj tada e se svi prozori otvarati preko cijelog ekrana. Razlog tome je to se u toj rezoluciji ne bi
vidjeli svi elementi na prozoru ako bi se on prikazao manjim.
Ako radite u rezoluciji koja je vea od 800 * 600 pa sve do 1800 * 1440 piksela program e svaki prozor otvoriti u njegovoj prirodnoj veliini i
uvijek malo nie i malo desno od tekue otvorenog prozora tako da svi prozori koji su otvoreni budu vidljivi na ekranu.
Kad se prozori otvaraju u svojoj prirodnoj veliini mogue je u registry tekueg raunala spremiti njegov poloaj i/ili veliinu.
Opcije su dostupne u padajuem meniu pri vrhu ekrana Prozori. U tom meniu su dostupne sve opcije za manipulaciju prozorima.
Posloi pregledno
Posloi vertikalno
Posloi horizontalno
Posloi sve smanjene prozore (ikone)
Smanji sve prozore kao ikone
Poveaj sve prozore ikone
Spremanje svojstava prozora
Spremi poloaj tekueg prozora
Spremi dimenzije tekueg prozora
Spremi poloaj i dimenzije tekueg prozora
Spremi poloaj i dimenzije SVIH otvorenih prozora
Obrii svojstva tekueg prozora
Obrii svojstva svih prozora
Spremanje poloaja i dimenzije prozora

Svojstva se spremaju u registry tekueg raunala HKEY_CURRENT_USER\SOFTWARE\IPOS\IPOS KNJIGOVODSTVO\PROZORI.
Za svaki prozor moete dakle definirati njegov poloaj i/ili dimenzije tako da se on kod svakog pozivanja prikazuje u istoj veliini i poloaju.
Kako se podaci spremaju u registry tekueg raunala svaki korisnik na mrei moe spremiti svoje postavke odreenih prozora.Promjena postavki
odreenog prozora se moe ostvariti novim spremanjem ili brisanjem postavki. Mogue je isto tako obrisati postavke svih prozora u programu.
Bitno je naglasiti da se spremanje postavki vri i za svaki novi isti otvoreni prozor tj. ako otvorite tri prozora poslovnih partnera postavke se
spremaju posebno za prvi, drugi i trei.
Dakle moete otvoriti jedan prozor partnera desno i jedan lijevo, a sve to automatski pozicionirano.
Za glavnu formu u programu unutar koje se otvaraju svi prozori vrijedi:
inicijalno e se uvijek otvarati preko cijelog ekrana ako joj nisu spremljene postavke
isto tako joj se moe spremiti poloaj i dimenzije
operacije spremanja nad njom su aktualne kada nije otvoren niti jedan drugi prozor unutar nje
Dodatne informacije

Tabelarni prikazi u programu se nalaze unutar formi, prozora i kako sam naziv kae prikazuju podatke u vidu tabele tj. redova i kolona.
Inicijalni raspored i irina kolona je predodreen u samom programu do trenutka kada korisnik sam promjeni i redoslijed i irinu kolona.
Nakon to korisnik napravi odreene promjene na kolonama tabele potrebno je klikom mia na ikonu u zaglavlju glavne forme (ikona sa
disketom) potvrditi spremanje promjena, Korisnik moe i obrisati spremljene promjene klikom na ikonu sa X-om. Ako u prozoru postoji vie
tabelarnih prikaza program e spremanje i brisanje napraviti za sve tabele bez obzira koja je trenutno aktivna.
Postavke se spremaju u posebno za svakog korisnika programa tj. u mrenom radu svaki korisnik ima svoje postavke.
Kod prozora koji se pozivaju kao ifrarnici kao to su npr. Poslovni partneri, artikli, cjenici i sl., postavke za tabele je potrebno odrediti prilikom
pozivanja prozora iz menia tj. dok prozor u nazivu nema rije Izbornik. Takve e se postavke kasnije primjeniti kod tog prozora i kad se pozove
kao izbornik.
Kolone se jednostavno premjetaju tako da miem primite zaglavlje neke kolone i vuete je lijevo ili desno, otpustite je tamo gdje elite da
bude.irinu kolone mijenjate tako da miem doete na lijevi rub zaglavlja neke kolone i promjenite joj irinu. Ako elite da se kolona ne pojavljuje
smanjite joj irinu na minimum.
Vidi Rad s prozorima, otvaranje, spremanje ...
Ispis tabelarnih prikaza

Preko tipke u glavnoj formi (ili brze tipke F7) se iz bilo kojeg trenutno otvorenog prozora moe dobiti u printPreview tj. na ispis ili export bilo koji
aktivni tabelarni prikaz. Aktivni tabelarni prikaz je onaj na kojem smo trenutno pozicionirani.
Program e kao naslov izvjetaja staviti naslov prozora u kojem se nalazimo.
Dakle ovdje se ne radi o klasinom izvjetaju koji su specifino raeni za odreenu svrhu nego samo o mogunosti da se bilo koji tabelarni prikaz
podataka u programu moe dobiti na ispis tj. export.
Ispisivat e se samo oni redovi koji su prikazani u programu, ako smo naprimjer preko filtera napravili restrikciju prikaza redova.
Isto tako e se i kolone prikazati u redoslijedu i irini kako se nalaze u tabelarnom prikazu u prozoru, ako neki tabelarni prikaz ima vie kolona npr.
20, na izvjetaju e se prikazati samo kolone koje stanu na format A4 (portrait ili landscape), a ostale kolone nee biti vidljive. Ali zato moemo
posloiti u tabeli kolone prije samog ispisa.
Ako se nakon odabira tipke za ispis tabele ne dogodi nita znai da nismo bili pozicionirani u nekoj tabeli.
Arhiviranje podataka - backup

Vai podaci s kojima radite se nalaze na tvrdom disku u raunalu. Podaci su zapisani magnetnim zapisom nula i jedinica, neemo o tome koliko je
to siguran zapis. Dakle s vaim diskom ili raunalom se moe bilo kada dogoditi nepredvieni problem, da taj problem ne bi bio i vei od jednog
diska ili raunala kao to je npr. gubitak jednogodinjeg unosa podataka i sve ostale konzekvence u vaem poslovanju koje iz toga proizlaze,
potrebno je podatke s vaeg diska povremeno arhivirati (kopirati, backupirati) na neke druge medije.
Arhiviranje je osobna odgovornost korisnika programa.

Za arhiviranje se preporuuje nabaviti ureaj koji arhivu moe zapisati na nekakav eksterni medij kao to je
npr. CD ili DVD snima. Cijene takvih ureaja su danas reda veliine par stotina kuna.
Dakle koristite neke od sljedeih varijanti za arhiviranje:
CD ili DVD medije iji je kapacitet 640 MB tj. 4,7 GB.
Ova varijanta je preporuena jer na taj nain imate povijesne arhive i moete se vratiti natrag na bilo koju arhivu.
Ova varijanta gdje je arhiva i fiziki odvojena od raunala je nasigurnija jer svoju arhivu moete odnijeti i na drugu lokaciju tj. sauvat ete
podatke ak i ako vam ukradu raunalo
U ovoj varijanti arhivu prvo trebate napraviti na disku pa tek onda arhivu zapriti posebnim
programom na CD medij, osim ako nemate instaliranu opciju da moete direktno zapisivati na medije
kao na tvrdi disk.
Mreni disk
Ako imate vie raunala koja su meusobno povezana, disk za arhiviranje moete postaviti da bude mreni disk tj. osim na lokalnom disku
imat ete i kopiju podataka na susjednom raunalu. Ova varijanta je manje pouzdana od vanjskih medija jer se i mreni disk moe zaraziti
virusima.
Lokalni disk
Ako nemate CD-DVD snima, umreena raunala i sl., za nudu moete raditi kopije na lokalni radni disk. U toj varijanti e se osim
podataka na kojima radite krerirati i dodatna kopija tih istih podataka u posebnom direktoriju. U sluaju oteenja podataka s kojima
radite ipak imate sigurnosnu kopiju-arhivu u posebnom direktoriju. Datoteke s podacima se mogu otetiti npr. naprasnim gaenjem
raunala za vrijeme rada, oteenjem dijela dijela diska (klastera) i sl.Podvarijanta je da disk za arhiviranje bude drugi lokalni disk u istom
raunalu.
Ovo varijantu NE PREPORUUJEMO osim kao privremeno rjeenje za "gaenje poara".

Varijanta Lokalnog diska je manje sigurna nego CD medij i Mreni disk jer vas ne spaava od opasnosti da vam se pokvari cijeli disk tj. da ne
moete ni do podataka ni do arhive. Pogotovo ako vam ukradu cijelo raunalo. Ako varijantu Lokalnog diska iskombinirate tako da vam netko
povremeno ipak iskopira vae arhive ne neki vanjski medij znatno ete poboljati sigurnost vaih podataka.
Program na disku za arhiviranje kreira direktorij IposARHIVA i u njemu poddirektorije za svaku arhivu po jedan npr. Arhiva 1998.12.25
15h00m40s ponedjeljak to znai da je arhiva napravljena u 15h 0min 40sek u ponedjeljak 25.12. Prema tim datumima moete vidjeti koje arhive
su stare i moge se obrisati.
Kod arhiviranja podataka e se generirati jedna prazna datoteka iji e naziv biti npr. "Verzija 2.5.17 rel. 19.5.1999", to znai da je arhiva
napravljena dok je bila instalirana verzija programa 2.5.17
Prije poetka arhiviranja program kontrolira da li je slobodan prostor na disku za arhiviranje dovoljan da se na njega spreme tekui podaci, ako
nije neete moi pokrenuti arhiviranje tada:
ili promijenite disk za arhiviranje

ili obriite neke od starijih arhiva.
Bez obzira to u programu postoji rutina za arhiviranje podataka moe se rei da je najjednostavnija
varijanta arhiviranja kopiranje cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo sa svim podacima iz Windows explorera.
Filozofija arihiviranja
Ako radite s CD-ovima nemojte koristiti izbrisive medije nego uvijek arhivirajte podatke na nove prazne medije.
Ako podatke arhivirate na disk tada samo redovno radite arhive, a brisanje moete vriti izmeu arhiva tj. ne redom najstarije arhive nego npr.
svaku drugu ili treu najstariju. Naravno bez obzira na tip medija ne morate uvati 30 arhiva. Postavite stvar ovako ako to poe po zlu morat ete
ponovo unijeti podatke samo od zadnje arhive. No da li su podaci na zadnjoj arhivi ispravni, trebali bi biti, ako nisu posegnut ete za prvom
sljedeom starijom arhivom i tako dalje. Zbog toga je dobro imati vie arhiva.
Koliko esto vriti arhiviranje

Preporuujemo minimalno jednom tjedno. To u svakom sluaju zavisi od koliine podataka koju unosite, ako na raunalu radite jednom
mjeseno onda nema potrebe spremati podatke jednom tjedno. Ako radite svaki dan, a upisujete i velike koliine podataka bilo bi dobro arhivirati
i ee npr. svaki drugi dan ili sl.
U programu postoji postavka Automatski podsjetnik za arhiviranje podataka kojim moete postaviti broj dana od zadnje arhive nakon kojeg e vas
program podsjeati da je potrebno napraviti novu arhivu. Postavka se nalazi u sistemskom meniu, Sistemske postavke.
Sam prozor za arhiviranje je podijeljen u nekoliko dijelova:

Pri vrhu ekrana desno e biti poruka o datumu zadnjeg ispravno izvrenog arhiviranja. Arhiviranje ne moete vriti ako imate otvorenih
drugih prozora ili ako je na mrei drugi korisnik u programu.
Disk za arhiviranje, u ovom dijelu odreujemo na koji disk e se arhivirati podaci. Program e sam pronai sve diskove/diskete koje su
raspoloive raunalu. Tu spadaju: tvrdi lokalni diskovi, diskete ZIP, LS, Sony, mreni diskovi, CD ureaji i slino.
Od ponuenog moete odabrati jedan disk, program e istog trenutka pokuati provjeriti da li se na taj disk moe pisati, ako ne o tome e
vas obavijestiti. Isto tako e za specificirani disk pokazati koliki mu je kapacitet i koliko jo ima slobodnog prostora na disku.
Program e isto tako pokazati sve arhive koje pronae na disku za arhiviranje. Pomicanjem po arhivama emo moi vidjeti i kapacitet
pojedine arhive i broj datoteka u njoj. Tipka Obrii arhivu e obrisati specificiranu arhivu s diska za arhiviranje.
Radni disk s podacima, prije samog arhiviranja potrebno je odrediti tip arhive tj. da li emo kopirati samo datoteke s podacima (bez
indeksnih datoteka) ili kompletan program s podacima. Ispod tipa arhive vidimo ukupnu veliinu svih datoteka u arhivi i njihov broj.
Ako kopiramo samo datoteke s podacima arhiva e biti manja, a samim tim i krae vrijeme arhiviranja. Sve ostale datoteke koje se
nee arhivirati su programske datoteke i mogue ih je generirati s originalnog CD-a.
Ako kopiramo cijeli program tada imamo kompletnu verziju programa u arhivi koju je mogue kao takovu i pokrenuti na nekom
drugom raunalu. (potrebno je instalirati i BDE s CD-a).
Pregled izvrenja, prilikom pokretanja arhiviranja ili brisanja arhive vidjet e se koja je tekua datoteka, koja je njena veliina, koliko je jo
od ukupno datoteka ostalo za arhiviranje i dr.
Tipke
Izlaz - izlaz iz prozora za arhiviranje
Arhiviranje - pokretanje procedure arhiviranja za odabranu arhivu na odabrani disk za arhiviranje
Prekid - prekidanje operacije arhiviranja/brisanja, ako prekinete arhiviranje tekua arihiva e biti ozanena kao nepotpuna i
poeljno ju je obristai
Uputa - prikaz ovih uputa
Problem kod arhiviranja!

Program prije samog arhiviranja radi neke provjere. U ovom sluaju je to broj datoteka za arhiviranje za kojeg je program ustanovio da ih je
manje od 100, a to svakako nije tono. Broj datoteka za arhiviranje pie i u samom prozoru prije samog arhiviranja Ukupan broj datoteka XY.
Uputa Ako je taj broj isti i nakon vie ulaska i izlaska iz programa napravite arhiviranje iz Windows Explorera, napravite to tako da kopirate cijeli
direktorij Ipos knjigovodstvo, isto to radi i program za arhiviranje.
POVRAT PODATAKA (RESTORE)

Ovu operaciju radite jedino onda ako su vam se otetili podaci i sl. Ako ste kopirali samo podatke tada je arhiviranje kopiralo samo direktorij "Ipos
knjigovodstvo\DATA\...", potrebno je taj direktorij iskopirati nazad.
Ako vam se otetio itav disk, tada s originalnog CD-a napravite ponovo instalaciju programa i direktorij DATA zamijenite s onim iz ispravne
arhive.
Ako ste kopirali cijeli program tada zamijenite cijeli direktorij IPOS knjigovostvo.
Povrat podataka tj. kopiranje radite iz Windows explorera (to se u prosjeku nekom moe dogoditi vrlo rijetko ili nikad), ako niste vini u radu s
Explorerom pozovite nekog strunijeg.
Napomena:
1)Trenutno program za arhiviranje podrava kopiranje direktorija samo do 5 nivoa. Za sve podatke u
programu je to sasvim dovoljno. Vodite rauna o tome ako unutar direktorija IPOS knjigovodstvo kreirate
nove direktorije i arhivirate ih s ostalim podacima.
2) Direktoriji nikako ne smiju imati file Atributes faArchive jer nee biti ispravno iskopirani
Vidi Upute za reinstalaciju programa

Openito
Razlikujemo sintetiko knjigovodstvo (glavnu knjiga) i analitiko knjigovodstvo.
Sintetiko knjigovodstvo ili glavna knjiga je evidencija gdje putem sintetikih konta dobivamo podatke koji daju opi uvid u stanje i kretanje
vrijednosti sredstava i izvora sredstava.
Ti opi ili zbirni podaci nisu dovoljni za efikasno rukovoenje i upravljanje firmom. Npr. za nabavnu slubu nisu dovoljni samo podaci o tome
kolike su ukupne zalihe materijala (to iskazuje sintetiki konto Zalihe materijala), ve su potrebni i podaci o tome koje vrste materijala, u kojoj
koliini i vrijednosti ima na zalihama da bi se znalo koliko kojeg materijala treba nabaviti za nesmetani tok proizvodnje. Isto tako nisu dovoljni
podaci koje iskazuje sintetiki konto Dobavljai o tome kolike su ukupne obveze prema dobavljaima, ve su potrebni toni podaci koliko kojemu
dobavljau i po kojoj osnovi dugujemo.
Da bismo mogli naplatiti potraivanje od kupaca, nije dovoljan podatak o ukupnom dugovanju svih kupaca koje iskazuje sintetiki konto Kupci,
ve nam trebaju podaci o tome koji kupac koliko duguje.
Za dobivanje tih detaljnih podataka vode se analitike evidencije, gdje se putem analitikih konta zbirni podaci sintetikih konta ralanjuju na
njihove sastavne dijelove. Zato kaemo da je analitika evidencija detaljan pregled stanja i rezultata iskazanih u sintetikoj evidenciji.
Analitike evidencije spadaju u pomone knjige, a sintetiki konti vode se u glavnoj knjizi.
Grafiki prikaz veza sintetike i nekih analitika:
Sintetika
Glavna knjiga
Analitike:
analitika evidencija kupaca i dobavljaa, saldakonti
analitika evidenicija materijala, aritkala, robno-materijalno knjigovodstvo
blagajniko knjigovodstvo
knjigovodstvo dugotrajne imovine, osnovna sredstva i dr.
Naini rada programa
Na tritu moete susresti dvije vrste programa prema nainu voenja analitike i sintetike.
1 grupa:
vodi glavnu knjigu i u njoj analitiku evidenciju kupaca i dobavljaa, blagajnu i dr. na taj nain da je u samom kontnom planu razraen
ifrarnik kupaca i dobavljaa npr. 1200 0001, 1200 0002 itd. Ovakav nain moe biti neprikladan kod veeg obima podataka, po svom
osnovnom ustroju ne slijedi kolski sistem naina voenja sintetike i pojedinanih analitika. Naravno rjeenje programa moe biti takvo da
je rad pregledan i jednostavan.
2 grupa:
u koju spada ovaj program vodi posebno sintetiko knigovodstvo (glavnu knjigu), a sve ostale analitike posebno.
U daljnjem tekstu emo pojasniti ovaj sistem posebnog voenja analitike i sintetike
Pretpostavlja se sljedea logika na tri nivoa, zavisno od toga kakvi nam podaci trebaju prema tome emo odrediti nivo informacija, uzet emo za
primjer izlazne raune:
1. nivo - glavna knjiga
na ovom nivou traimo informacije kada recimo trebamo podatke za polugodinji statistiki obraun, zavrni obraun i sve one
financijske podatke opeg nivoa, podatke o kupcima i plaanjima ovdje moemo vidjeti jedino u ukupnom iznosu na kontu 1200 i sl.
2. nivo - saldakonti kupaca
na ovom nivou imamo informacije za svakog kupca pojedinano jer na njegovoj kartici vidimo sve njegove raune i plaanja sa
zatvaranjima tj. koliko je jo duan i sl.
3. nivo - izlazne fakture u fakturiranju
na ovom nivou nalazimo informacije o pojedinom raunu za odreenog kupca tj. moemo vidjeti tono od kojih se stavaka tj. cijena i
koliina sastoje pojedine stavke rauna.
Dakle, podaci u knjigovodstvu su po odreenoj logici podijeljeni na razliite nivoe zato da bi bili pregledniji i jednostavniji za obradu. Izmeu
odreenih nivoa postoje veze (automatske ili rune) preko kojih povezujemo (prebacujemo) podatke iz nieg u vii nivo.
Ako promotrimo runi sistem kako se ui u ekonomskoj koli tada emo za voenje knjigovodstva imati sljedee poslovne knjige:
Sintetiko knjigovodstvo glavna knjiga:
dnevnik glavne knjige
kartice glavne knjige
U dnevnik se kronoloki unose sve promjene vezane uz sintetiku evidenciju. Svaka promjena je jedno knjienje i ima svoj broj knjienja, datum
knjienja, naziv i broj dokumenta koji se knjii (npr. izvod 45).
Svako knjienje ima odreeni broj stavaka gdje se knjie iznosi na dugovnu ili potranu stranu za odreeni konto.
Ukupni zbroj dugovne strane svih stavaka jednog knjienja mora biti jednak potranoj strani. Kartice i dnevnik se knie kopirno tj. istovremeno.
Gledano kroz program upisujemo samo knjienja u dnevnik, a program automatski knjienja i stavke slae na odreene kartice. U kontnom planu
imamo analitika i sintetika konta, mogue je knjiiti samo na analitika konta.
Analitike evidencije npr. kupci:
dnevnik kupaca
kartice kupaca
temeljnice rauna
Kao i kod glavne knjige postoje dnevnik i kartice, ali postoji i temeljnica izlaznih rauna koja je zapravo veza na glavnu knjigu. Uobiajeno je da se
jednom mjeseno temeljnicom prenose podaci u glavnu knjigu.
Na temeljnici se nalazi rekapitulacija po kontima za odreeno razdoblje. Npr.
1200 konto kupaca
7600 konto prihoda
2400 konto poreza
dakle temeljnicom se ne prenose iznosi pojedinih izlaznih rauna u glavnu knjigu nego samo ukupni sumarni zbrojevi pojedinih konta koje smo
koristili prilikom knjienja u kupcima.
Naravno korisnici koji su iskljuili rad s temeljnicama u kupcima nemaju konta, oni glavnu knjigu knjie runo na osnovi izvjetaja iz saldakonti
kupaca.
n
n
n
n
Openito o fiskalizaciji
Popis postupaka za rad sa fiskalizacijom
FINA Aplikativni digitalni certifikat za fiskalizaciju
Primjena u programu
n Podeavanje programa Ipos knjigovodstvo za fiskalizaciju
n Uputa kako podesiti da rauni imaju propisane elemente prema Zakonu o fiskalizaciji
n Podeavanje/resetiranje prvog broja fiskalnog rauna od 1.4.2013.
n Prijava Poslovnog prostora
n Fiskalizacija-prijava izlaznih rauna
n Openiti savjeti, poruke greaka i dr.
NAPOMENA
Fiskalizaciju je mogue raditi u TESTNOM okruenju Porezne uprave tj. podaci o raunima se alju u Poreznu upravu samo u svrhu testiranja, a
koriste se DEMO aplikativni certifikati koje FINAizdaje besplatno svima koji to zatrae (datoteke:democacert.cer i fiskal 1 demo.pfx).
Rad u PRODUKCIJSKOM (stvarnom) reimu rada je sa PRODUKCIJSKIM aplikativnim certifikatima (datoteke: RDCca.cer i FISKAL 1.P12).
Produkcijski ili testni rad moete podesiti u Postavkama fiskalizacije.
Fiskalizacija u prometu gotovinom je skup mjera koje su obvezni provoditi obveznici fiskalizacije radi osiguranja nadzora ostvarenog prometa u
gotovini. Obveznicima fiskalizacije se uvodi obveza izdavanja rauna putem elektronikih naplatnih ureaja, softverski prilagoenih za postupke
fiskalizacije.
Obveznici fiskalizacije su obvezni elektroniki dostavljati elemente rauna Poreznoj upravi prije samog ispisa rauna kako bi PU izvrila ovjeru
rauna i izdala "kod" ovjere koji e obveznik fiskalizacije morati otisnuti na raunu, tzv. JIR (Jedinstveni Identifikator Rauna).
Primatelji rauna mogu na temelju ispisane ovjere rauna, sms-om, web-om ili direktno u PU, provjeriti da li je raun ovjerern od PU to znai
potvrdu da e iskazani i plaeni porez zavriti u proraunu RH.
Zakonom se propisuje nain na koji se obavljaju transakcije prometa u gotovini, odreuju se obveznici provedbe fiskalizacije, obvezni dijelovi
rauna koji trebaju posluiti uinkovitoj provedbi poreznog nadzora, odreuje se postupak etapnog uvoenja obveze fiskalizacije i dr.
Za korisnike programa Ipos knjigovodstvo to ne znai nabavu nove raunalne opreme jer se sve obavlja elektroniki, softverski dio u vezi
fiskalizacije je ugraen u program i korisnici ga dobivaju putem regularnih nadogradnji programa.
Za provedbu fiskalizacije je neophodno:

l
l
osigurati internet vezu za komunikaciju sa Poreznom upravom i

od Fine ishoditi digitalni Certifikat za aplikaciju (aplikativni certifikat) i Root certifikat
Obveznici fiskalizacije
Prema Zakonu o fiskalizaciji obveznici fiskalizacije su sve fizike osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i sve pravne i
fizike osobe obveznici poreza na dobitak i to bez obzira da li naplatu rauna vre gotovinom ili putem rauna, od obveze fiskalizacije su izuzete
samo djelatnosti prema l. 5. Zakona (naplata cestarine, prodaja karata, etona, potanski promet i dr.)
Obveznicima fiskalizacije se smatraju:
l
l
fizike osobe obveznici poreza na dohodak na osnovi samostalne djelatnosti

pravne i fizike osobe koje se smatraju obveznikom poreza na dobitak, a koji su obveznici izdavanja rauna
za isporuku dobra ili usluge
Zakon definira i pojam malog obveznika fiskalizacije, to su fizike osobe kojima se dohodak utvruje u paualnoj svoti, takvi obveznici nemaju
obvezu izdavanja rauna putem elektronskih naplatnih ureaja nego mogu koristiti posebnu knjigu rauna ovjerenu u Poreznoj upravi i
oznaenoj rednim brojevima iz koje se izdaju rauni. Dakle mali porezni obveznici mogu birati da li e raune izdavati kao ostali obveznici
fiskalizacije ili iz unaprijed posebno uvezene i ovjerene knjige izdanih rauna.
Svi obveznici koji vre naplatu gotovinom, osim zakonom izuzetih, e dakle automatski ui u Evidenciju o obveznicima fiskalizacije.
Obveze obveznika fiskalizacije

Sve osobe koje se smatraju obveznicima fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju:
o prilagoditi sadraj rauna te nain numeriranja broja rauna
o donijeti interni akt o poslovnicama uz odreivanje pravila numeriranja
Sadraj rauna se mora dopuniti podatkom o vremenu izdavanja (dakle datum i vrijeme), nainu plaanja rauna (novanice, kartica, bon, ek ili
ostalo) te o osobi koja je izdala raun. Osoba koja je izdala raun moe na raunu biti iskazana kroz OIB ili kroz oznaku (ako se na raunu navodi
oznaka osobe koja je izdala raun, tada se u internom aktu treba propisati veza izmeu oznaka osoba i njihovih OIBa). U programu je popis
korisnika programa dopunjen podatkom o OIB-u.
Svim obveznicima fiskalizacije se propisuje obvezatni nain numeriranja broja rauna, bez obzira na nain kako naplauju raune.
Broj rauna, prema Zakonu, sastoji se od tri dijela:
1. numeriki dio
2. oznake poslovnog prostora i
3. oznake naplatnog ureaja.
Oni obveznici fiskalizacije koji naplauju raune sredstvima koja se smatraju gotovinom provode i postupak fiskaliziranja rauna tj. ovjere u
Poreznoj upravi.
Obveznici prilikom svakog izdavanja rauna za promet u gotovini (prije samog ispisa rauna) imaju obvezu elektroniki potpisati elemente rauna
i dostaviti ih Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem uspostavljene elektronike (internetske) veze. Porezna uprava provjerava jesu li
dostavljeni svi propisani elementi rauna te jesu li potpisani ispravnim digitalnim certifikatom. Ako su kumulatino ispunjeni uvjeti (svi elementi
rauna i ispravan ditigalni potpis) Porezna uprava elementima rauna odreuje Jedinstveni identifikator rauna (JIR) te isti vraa obvezniku
fiskalizacije putem uspostavljene elektronike veze. Ova razmjena se izvrava u nekoliko sekundi te se omoguuje da se ispie raun na kojem je
ispisan JIR, to znai da se ispisuje raun kojeg je ovjerila Porezna uprava.
Rokovi uvoenja fiskalizacije
l
1. Od 1. sijenja 2013. propisuje se obveza fiskalizacije za velike i srednje poduzetnike, te za obveznike koji kao jednu od
djelatnosti obavljaju djelatnost Pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane
2. Od 1. travnja 2013. za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost trgovine na veliko ili malo, popravak
motornih vozila i motocikala, te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja
3. Od 1. srpnja 2013. propisuje se obveza fiskalizacije za sve ostale obveznike
Sve o fiskalizaciji, zakoni, tehnike specifikacije, obavijesti ... moete pronai na stranicama Ministarstva financija na linku
http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/fiskalizacija.asp
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom NN 133/12 od 3.12.2012.
Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom NN 146/12 od 24.12.2012.
Uputa sa stranica Ministarstva financija (citat)
Upiti vezani za pitanja pravne ili poslovne prirode dostavljaju se na email adresu Porezne uprave fiskalizacija@porezna-uprava.hr.
FINA prua podrku obveznicima fiskalizacije oko postupaka vezanih za izdavanje i koritenje certifikata putem email adrese certifikatifiskalizacija@fina.hr.
Takoer, sve informacije o izdavanju aplikativnog digitalnog certifikata za fiskalizaciju osigurava FINA. Informacije o izdavanju aplikativnog
digitalnog certifikata za fiskalizaciju za testnu okolinu dostupne su na http://www.fina.hr/fiskalizacija.
Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 0800 0080.
APIS IT prua podrku proizvoaima/odravateljima softvera vezano za tehnike specifikacije i tehnike probleme u povezivanju na CIS Porezne
uprave putem email adrese fiskalizacija.help@apis-it.hr

1.
2.
3.
4.
5.
Ishoenje i preuzimanje "Aplikativnog digitalnog certifikata za fiskalizaciju" od Fine

Instalacija Aplikativnog i Root certifikata
Podeavanje programa Ipos knjigovodstvo za fiskalizaciju
Prijava Poslovnih prostora Poreznoj upravi
Fiskalizacija-prijava rauna Poreznoj upravi
1. Ovaj postupak nema veze sa programom Ipos knjigovodstvo i radite ga samo jednom za svoju firmu/obrt ak ako i promjenite
raunalo.
2. Instalaciju radite prema uputama Fine koje ete dobiti uz certifikate, i ovaj postupak nije u vezi sa programom Ipos
knjigovodstvo.
3. Ovaj postupak radite samo jednom, a ponavljate ga ako premjetate program na drugo raunalo, upute ete pronai u daljnjem
tekstu.
4. Ovaj postupak radite na poetku za svaku poslovnu jedinicu koja izdaje raune, eventualno ga ponavljate ako doe do
promjena u podacima poslovne jedinice, zatvarate poslovnu jedinicu ili otvarate novu, upute su u daljnjem tekstu.
5. Fiskalizirate svaki raun koji nije plaen preko transakcijskog rauna

Svi obveznici fiskalizacije duni su radi provedbe fiskalizacije u prometu gotovinom nabaviti produkcijski aplikativni certifikat koji se u postupku
fiskalizacije koristi za elektroniko potpisivanje elemenata rauna te za identifikaciju obveznika fiskalizacije prilikom elektronike razmjene
podataka.
Informatika tvrtka koja e raditi uspostavu sustava fiskalizacije kod obveznika ne moe u ime obveznika fiskalizacije nabaviti produkcijski
aplikativni certifikat, odnosno, produkcijski aplikativni certifikat treba zatraiti obveznik fiskalizacije.
Preduvjet za izdavanje produkcijskog aplikativnog certifikat za potrebe fiskalizacije je da obveznik fiskalizacije treba biti registriran u sustav PKI.
Ako obveznik fiskalizacije ve koristi neke od Fininih digitalnih certifikata znai da je registraciju u sustav PKI ve obavio. U tom sluaju obveznik
fiskalizacije treba samo predati dokumentaciju potrebnu za izdavanje produkcijskog aplikativnog certifikata za fiskalizaciju.
Ako obveznik fiskalizacije do sada nije bio korisnik niti jednog od Fininih digitalnih certifikata, potrebno je izvriti registraciju poslovnog subjekta
predajom potrebne dokumentacije u neki od Registracijskih ureda Fine.
Za registraciju poslovnog subjekta potrebno je predati sljedeu dokumentaciju:
l
l
l
Rjeenje o upisu u nadleni registar (tijelo koje ga je osnovalo),

Obavijest dravnog zavoda za statistiku o razvrstanju prema NKD-u i matinom broju,
presliku osobne iskaznice osobe ovlatene za zastupanje poslovnog subjekta.
Za izdavanje produkcijskog aplikativnog certifikata potrebno je predati sljedeu dokumentaciju:
l
l
l
Zahtjev za izdavanje aplikativnog certifikata za potrebe fiskalizacije - 1 primjerak,

Ugovor o obavljanju usluga certificiranja - 2 primjerka,
Presliku osobne iskaznice osobe koja e biti skrbnik certifikata.
Produkcijski aplikativni certifikati izdaju se na razdoblje od 5 godina, nakon ega je certifikat potrebno obnoviti.
Svi detalji i objanjenja, pitanja i odgovori, cijene i dr. u vezi dobivanja certifikata se mogu pronai na web stranici FINE na linku
www.fina.hr/fiskalizacija.
Pitanja i odgovori u vezi:
- certifikata openito se nalaze na linku Certifikati
- registracije u sustav PKIna linku Registracija
- postupaka za dobivanje certifikata Postupak
- naknade-cijena za izdavanje certifikata na linku Cijene
Uputa za za instalaciju certifikata na raunalo ete dobiti od Fine zajednos sa certifikatom, instalacija certifikata nema veze sa programom Ipos
knjigovodstvo i provodi je sam korisnik ili osoba koju je korisnik angairao da to uradi umjesto njega.
Primjena u programu
Fiskalizacija je postupak ovjere izdanih rauna od strane Porezne uprave.
Fiskalizacija se provodi na nain da programsko rjeenje, u ovom sluaju program Ipos knjigovodstvo, iz podataka o raunu kreira fiskalnu xml
datoteku zahtjeva u tono odreenoj strukturi prema XMLshemi, potpisuje je sa digitalnim certifikatom poreznog obveznika i alje internet vezom
u Poreznu upravu. Iz PU internet vezom preuzima povratnu fiskalnu xml datoteku sa odgovorom.
Do sada ste vjerojatno uoili da je internet veza na raunalu obavezan preduvjet da biste mogili provoditi fiskalizaciju.
U daljnjem tekstu pod pojmom "Fiskaliziran" emo podrazumijevati da je npr. izlazni raun uspjeno poslan internetom u Poreznu upravu i da je
od PU dobiven pozitivan odgovor. Pozitivan odgovor za raun znai da je od PUuprave dobiven JIR (Jedinstveni Identifikator Rauna)
Negativan odgovor za raun znai da je od PUdobiven odgovor koji sadri poruke o grekama u poslanom zahtjevu i naravno istodobno nije
dobiven JIR.
Kod zahtjeva za poslovni prostor negativan odgovor znai da je od PU dobivena poruka sa popisom greaka, pozitivan odgovor je dobivena
poruka bez greaka.
Koje raune je potrebno Fiskalizirati

Fiskalizaciji su podloni svi rauni, veleprodajni i maloprodajni, bez obzira na format papira, mjesto izdavanja i dr. kod kojih nain plaanja NIJE
preko transakcijskog rauna.
U programu (ifrarnici>Pomoni ifrarnici>Naini plaanja) su naini plaanja definirani kao:
l
l
l
l
Gotovinska plaanja: ifre 1 do 10 (fiskalna oznaka G)

Bankovni izvodi: ifre 11 do 20 (fiskalna oznaka T)
ekovi: 21 do 30 (fiskalna oznaka C)
Kartice: 31 do 40 (fiskalna oznaka K)
Dakle tip plaanja nije odreen nazivom nego u kojem rasponu ifri se nalazi ifra plaanja.
Prema uputi za formiranje fiskalne datoteke oznaavanje je sljedee:
l
l
l
G gotovina (1-10)
K kartice (31-40)
C ek (21-30)
l
l
T transakcijski raun (11-20)

O ostalo
Dakle sve raune koje nemaju ifru naina plaanja od 11 do 20 je obavezno fiskalizirati.
U sluaju da je na raunu vie naina plaanja raun je potrebno fiskalizirati i onda ako na raunu postoji barem jedan nain plaanja koji nije
Fiskaliziranje rauna koji ima samo plaanje preko transakcijskog rauna (T) nije zabranjeno!
U Zakonu u l. 9. izriito pie da su oznake naina plaanja na raunu:novanice, kartica, ek, transakcijski raun, ostalo. Dok u podacima koji
se alju elektronski umjesto novanica stoji G - gotovina. Preporuamo da u svojim ifrarnicima naina plaanja umjesto gotovina napiete
novanice da vas ne zakai neki inspektor koji "od drveta ne vidi umu".

Prvo je potrebno u Postavkama, grupa Fiskalizacija, odrediti postavke za Aplikativni digitalni certifikat koji ste dobili od Fine i instalirali prema
njihovim uputama.
1. Odreivanje datoteke Aplikativnog digitalnog certifikata obveznika fiskalizacije *.pfx ili *.p12
Aplikativni digitalni certifikat je onaj koji ste dobili od Fine, ako ste ga importirali u MS Internet Explorer potrebno ga je exportirati u *.pfx
datoteku npr. Certifikat.pfx, pri tome se datoteci odreuje lozinka za pristup. Datoteku je potrebno spremiti u direktorij matine firme partnera
npr. u direktorij ...Ipos knjigovodstvo\Data\PartnerX (X je ifra partnera iz ifrarnika), ovo je logino iz tog razloga ako u programu vodite vie
matinih firmi.
Moete se posluiti tipkom desno od polja koja poziva dijaloki okvir Windows Explorera u kojem ete samo odabrati datoteku.
1. Upis lozinke sa kojom je zatien digitalni certifikat
Prilikom kreiranja *.pfx ili *.p12 datoteke certifikata morat ete odabrati lozinku, tu lozinku upiite ovdje kako bi program mogao pristupati
certifikatu te sa njim potpisivati datoteku za slanje.
Prikaz znakova ? prilikom upisa nije greka nego zatita od drugih osoba da ne vide lozinku.
3. Registracija komponente FiskalizacijaDEV.COM u Windowsima
Komponenta je freeware tvrtke Raverus, a slui potpisivanju SOAP poruka digitalnim certifikatom i slanje u Centralni informacijski sustav (CIS)
Porezne uprave, razvijena je u .NET frameworku i za njen rad je potreban .NET framework minimalno ver 2.0 koji je prisutan na svim novijim
raunalima.
Ako nemate .NET framework na nekom starijem XPraunalu moete ga jednostavno skinuti preko weba sa Microsoftovih stranica i instalirati.
Najbolje da to napravi va administrator/serviser raunala.
Preko tipke "Registriraj" je potrebno izvriti registraciju COMkomponente u Windowsima, ta je radnja neophodna da biste na tom raunalu mogli
potpisivati i slati XML fiskalne datoteke.
Tipka "Deregistriraj" je obratna radnja i ne morate je raditi osim ako iz nekih razloga elite deregistrirati tu komponentu.
Preko tipke "Provjeri stanje registracije" moete provjeriti da li je uspjeno izvrena Registracija/Deregistracija.
Registraciju COMkomponente morate izvriti za svako raunalo na kojem se pokree program, dakle na svakoj stanici. Da bi se mogla izvriti
registracija potrebno je da se na to raunalo logirate sa Administratorskim ovlastima jer se kod COMregistracije mijenjaju podaci u Registriu
raunala.
Kao rezervnu varijantu moete miem odabrati tipku Registriraj drei na tastaturi tipku CTRL, tada e se otvoriti Windows Explorer u direktoriju
c:\FiskalizacijaDEV u kojem moete runo pokrenuti register.bat datoteku, ali to napravite tako da kliknete desnim klikom mia na nju i u
opcijama menia odaberite "Run as Administrator".
Ako ste na Win XP-u moda neete imati tu opciju, u tom sluaju preko menia Start>All programs>Accessories i pronaite Command prompt
kliknite desnim klikom mia i odaberite Run as, odaberite Administratora. Nai ete se u Command prompt modu, unutar njega se prvo prebacite
u direktorij C:\FiskalizacijaDEV (komandama cd .. za vii direktorij, cd FiskalizacijaDEV itd) i pokrenite register.bat datoteku-program.
4. Upis ifre poslovne jedinice odreene za izdavanje rauna u VP
Kod slanja rauna u PU (fiskalizacija rauna) je potrebno prije toga prijaviti poslovni prostor iz kojeg se izdaju rauni, a koji bi trebali imati
kontinuirani slijed za taj prostor. To je jasno kod maloprodajnih prodavaonica gdje se svi rauni izdaju na nivou prodavaonice i kase.
Kod VP rauna je niz rauna zajedniki za sva veleprodajna skladita, jer ih moe biti vie, iz tog razloga je potrebno u programu odrediti koja e
to poslovna jedinica biti koju emo odrediti kao jedinicu iz koje se izdaju VPrauni. Uobiajeno je da se radi o tipu Organizacijska jedinica npr.
Uprava, Prodaja i sl.
Provjere statusa za rad fiskalizacije

Prije samog rada moete provjeriti stanje nekih servisa potrebnih za rad fiskalizacije:
l
l
l
l
provjera da li je ispravno registrirana Raverus.COM komponenta u windowsima

provjera da li imata aktivnu vezu na internet
provjera da li trenutno radi Centralni informacijski sustav PU, CIS
provjera da li radi potpisivanje sa aplikativnim digitalnim certifikatom
U sluaju ispravnosti prikazat e se ikona sa zelenom kvaicom, u sluaju neispravnosti ikona sa crvenim kriiem.
Za dodatne postavke vidi Postavke Fiskalizacije
Uputa kako podesiti da rauni imaju propisane elemente prema Zakonu o fiskalizaciji
Zakon nalae da ako i niste obvezni fiskalizirati raune podlijeete odredbama prema kojima morate prilagoditi izgled rauna na nain da rauni
imaju datum i vrijeme, oznaku operatera, nain plaanja i broj rauna u tri dijela (numeriki broj / oznaka poslovnog prostora / broj naplatnog
ureaja).
Da biste to ostvarili potrebno je sljedee:
1. Imati zadnju podverziju 11.1.X programa Ipos knjigovodstvo, moe se skinuti sa weba na linku
http://www.ipos.hr/PagesUser/DownloadUser.aspx
2. U programu Ipos knjigovodstvo u meniu Sistem-Nadzornik-Postavke programa, sa lijeve strane grupa
Fiskalizacija podesiti sljedee postavke:
a. Ukljuiti postavku /Ukljuena fiskalizacija u veleprodaji/
b. Upisati podatak /ifra poslovne jedinice odreene za izdavanje rauna u VP/ (poslovna jedinica mora
postojati u ifrarnici-Osnovni ifrarnici-ifrarniku Poslovne jedinice u firmi)
c. Ako niste registrirali komponentu Raverus FiskalizacijaDev tada iskljuite postavke /Da li da program
kod ukljuene fiskalizacije radi kontrolu Raverus registracije u VP raunima/ i /Da li da program kod
ukljuene fiskalizacije radi kontrolu Raverus registracije u poslovnim jedinicama/ kako ne bi dobivali
poruke kod ulaska u te prozore
Podeavanje/resetiranje prvog broja fiskalnog rauna od 1.4.2013.

Prema tumaenjima iz raznih izvora (Zakon, Pravilnik, raunovodstveni savjetnici, poreznici ...) situacija sa nizovima rauna bi trebala biti na
nain da ako je korisnik od poetka kalendarske godine imao trodjelni broj rauna (tipa broj/pos.jed./kasa) da od 1.4. tj. 1.7. moe nastaviti sa
brojem rauna koji mu je sljedei tekui po redu.
Oni obveznici koji su do 1.4.2013. koristili jednodjelni oblik broja rauna npr. broj/godina od 1.4.2013. bi, osim to moraju zadovoljiti ostale
forme promjene rauna (vrijeme, trodjelna forma i dr.), morali krenuti sa nizom brojeva od 1 po nekoj poslovnoj jedinici, naplatnom ureaju itd.
Prema nekim tumaenjima svi poduzetnici su ve od 1.1.2013. trebali imati trodjelni izgled broja rauna.
Bez obzira to je za neke datum poetka fiskalizacije 1.4.2013. to se zapravo smatra krajnjim rokom, a to znai da je obveznik fiskalizaciju mogao
zapoeti i bilo kojeg ranijeg datuma izmeu 1.1. i 1.4.
U programu Ipos knjigovodstvo oni korisnici koji zadovoljavaju uvjete da mogu nastaviti neprekinutim nizom brojeva rauna nakon 1.4. ne
moraju nita posebno poduzimati ako su ve ranije podesili sve postavke za fiskalizaciju.
Korisnici koji moraju od 1.4.2013. zapoeti sa nizom brojeva rauna od 1 trebaju, uz postavke fiskalizacije, poduzeti sljedee radnje vezano uz
ponovni slijed brojeva rauna od 1.
NAPOMENA: ovo je izvanredna situacija samo u OVOJ POSLOVNOJ GODINI da imate dva puta niz rauna koji poinje od rednog broja 1, u
sljedeoj 2014. sve ide normalno od 1.1.
Maloprodaja
U PC blagajni je na 1.4.2013. potrebno promjeniti broj kase u raunu, ako ste do sada koristili za neku poslovnu jedinicu broj kase 1 potrebno je
prebaciti na broj kase 2 i rauni e krenuti od broja 1 po toj novoj kasi.
U sluaju da ste imali vie kasa 1, , 2 , 3 tada moete birati da li ete ih dalje nazvati 4, 5, 6 ili 11, 12, 13 kako elite.
Veleprodaja
Varijanta od ver 11.1 do ver 12.2
U veleprodajnim raunima je mogue imati samo jedan niz brojeva za kasu fiksnog broja 1 i poslovnu jedinicu ija ifra se odreuje u
postavkama, za razliku od maloprodaje gdje su mogue razne kombinacije nizova brojeva rauna po PJ i kasama.
Korisnici koji imaju potrebe nizati redne brojeve rauna od 1 do N po vie razliitih poslovnih jedinica mogu koristiti vie posebnih instalacija
programa, tu je po potrebi i posebna rutina Izdvojenih lokacija, vie u helpu.
Kako se brojevi rauna u veleprodaji provlae i kroz druge module (npr. saldakonti kupaca) postavljanje internog brojaa vp rauna ponovno na
1 bi izazvalo poremeaj u ostalim evidencijama.
Iz tog razloga interni brojevi rauna nee ponovo kretati od broja 1 nego e se na dan 1.4. ili nastavljati od prvog sljedeeg broja u nizu ili e ii
od nekog veeg okruglog broja, ali koji se nee poklapati sa do sada upisanim brojevima.
Ako vam je zadnji broj rauna na 31.3.2013. bio npr. broj 1623/2013, a od 1.4.2013. trebate krenuti sa brojem 1/PJ100/1 (broj/jedinica/kasa)
tada je potrebno u postavkama, grupa Fiskalizacija, upisati koji e se broj rauna iz redovnog niza smatrati fiskalnim brojem rauna 1.
Dakle moemo odrediti da interni redni broj rauna koji e biti fiskalni broj 1 bude prvi sljedei broj, prema gornjem primjeru 1624. Dakle slijed bi
bio: ... 1622/2013; 1623/2013; 1/PJ100/1 (interni 1624); 2/PJ100/1 (interni 1625)...
ak je bolja varijanta da se kao prvi fiskalni broj rauna odredi neki vei okrugli broj kako bi se u pregledu rauna, osim po datumu, i po broju
rauna lako vidjelo od kojeg broja su krenuli fiskalni rauni. To moe biti npr. 1001, ili 10001, ili 100001, sve zavisi do kojeg ste trenutno
internog broja rauna doli.
U naem primjeru moemo odrediti da prvi fiskalni broj rauna bude interni broj npr. 10001.
To znai da emo 1.4.2013. kada nam program ponudi broj rauna 1624 upisati broj rauna 10001. U internom pregledu rauna taj raun e
imati broj 10001/2013, ali e njegov fiskalni broj kod ispisa i slanja u PU biti 1/PJ100/1. Sljedei interni redni broj e biti 10002/2013, a to e
biti fiskalni broj 2/PJ100/1.
Ovaj trik moete koristiti i u drugim situacijama npr. ako iz nekog razloga zatvarate neku poslovnu jedinicu i trebate krenuti sa drugom jedinicom
od broja 1, moete ponovo provesti taj postupak, bitno je da se interni brojevi rauna ne preklapaju, fiskalni brojevi na ispisu rauna i za PU e
biti kako ste odredili u postavkama.
Neete moi npr. fiskalizirati interni broj rauna sa brojem 50 ako ste stavili da prvi fiskalni broj bude 101.
Fiskalni broj rauna e biti jednak internom broju rauna samo u sluaju da je u postavkama broj prvog fiskalnog rauna postavljen na broj 1.
Napomena: u 2014. godini postavku za prvi fiskalni broj rauna treba ponovo staviti na 1.
Ova mogunost je za veleprodaju dostupna od verzije 11.1.9 od 26.03.2013.
Varijanta od ver 13.0

Mogue su razne kombinacije nizova brojeva rauna po PJ i kasama kao i u maloprodaji.
Postojei korisnici sa fiskalizacijom tj. oni koji su nadogradili program sa ver 11.1, 12.0, 12.1 i 12.2 kada budu radili novi raun automatski e im
se upisati sljedei broj fiskalnog rauna prema internom broju rauna po principu: AAA / PJBBB / CCC gdje je AAA interni broj rauna, BBB ifra
poslovne jedinice koju su odredili u postavkama, CCC ifra kase koju su odredili u postavkama. Fiskalni broj je mogue i promjeniti runo.
Ako ste upravo nadogradili program na ver 13.0 ili noviju verziju, a niste na poetku poslovne godine tj. imate ve upisane neke VP raune
moete se posluiti rutinom za upis nedostajuih fiskalnih brojeva.
Prvo u postavkama fiskalizacije odredite inicijalnu PJi kasu i ukljuite fiskalizaciju u veleprodaji, ukljuite privremenu postavku za "Automatski
upis nedostajuih fiskalnih brojeva".
Nakon toga otvorite prozor veleprodajnih rauna i kliknite na tipku "zupanika izmeu dva papira", otvorit e se prozor sa opcijom upisa
nedostajuih fiskalnih brojeva. U program morate ui kao nadzornik tj. korisnik sa rednim brojem 1.
Rutina se primjenjuje na VPraune u fakturiranju, raune u saldakonti kupaca, raune u poreznim IR-a knjigama.
Ako ste prekidali niz brojeva rauna npr. 1 do 150 pa onda 1000 do 2000 i sl. tada prvo pokrenite upis brojeva za vei niz sa jednom PJ ili kasom
tako to ete prvi fiskalni broj postaviti na 1000, a onda za manji niz sa drugim paremetrima
Prijava Poslovnog prostora

Prije nego se iz nekog poslovnog prostora fiskaliziraju rauni potrebno je taj prostor prijaviti u PU tj. isto na neki nain fiskalizirati.
Podaci o poslovnim jedinicama se nalaze u ifrarnici>Osnovni ifrarnici>Poslovne jedinice u firmi. U gornjem dijelu prozora se nalazi tipka "Fiskal
PP" sa kojom se pokree prijava (fiskalizacija) poslovnog prostora-jedinice poreznoj upravi.
U tabelarnom prikazu je prva kolona naziva "Fiskaliziran" u kojoj se moe vidjeti status pojedine poslovne jedinice. Statu moe biti sljedei:
l
l
l
oznaka FIS:znai da je prostor prijavljen (fiskaliziran)

oznaka FIS ZATV: znai da je prostor prijavljen (fiskaliziran) kao zatvoren prostor
bez oznake:znai da prostor nije prijavljen (fiskaliziran)
Kod bilo kakve promjene podataka o poslovnom prostoru program e oznaiti prostor kao nefiskaliziran (neprijavljen) i morat ete ga ponovo
prijaviti u Poreznu upravu.
Prostor se moe uredno prijavljivati vie puta ako je dolo do promjena u podacima kao to su promjena adrese, promjena radnog vremena,
poslovni prostor se zatvara.
Potrebno je prijaviti sve poslovne jedinice iz kojih se izdaju rauni koji se fiskaliziraju, poslovnu jedinicu treba prijaviti prije fiskaliziranja prvog
rauna sa te jedinice.
Ve ranije smo naveli koji se rauni moraju fiskalizirati, a to su svi rauni koji imaju barem jedan nain plaanja koji nije transakcijski raun.
To su sve poslovne jedinice tipa Prodavaonica tj. jedinice iz kojih se u modulu PC blagajna izdaju maloprodajni rauni.
Zatim je to jedna poslovna jedinica iz koje se izdaju veleprodajni rauni iz modula Fakturiranje u veleprodaji. Tu poslovnu jedinicu za VPraune je
potrebno posebno odrediti u Postavkama programa.
Kod prijave poslovnog prostora alju se sljedei podaci:
Podatak
Opis podatka
Identifikator poruke
Alphanumeriki niz koji jednoznano odreuje svaku poruku
Datum i vrijeme slanja
Datum i vrijeme slanja poruke u PU
OIB poreznog obveznika
Oib poreznog obveznika sa certifikata, oib mora biti upisan u matinoj firmi u ifrarniku poslovnih
partnera
Oznaka poslovnog prostora
U programu je automatski postavljeno kao PJX gdje je x ifra iz ifrarnika poslovnih jedinica
Ukoliko postoji adresa navodi se ulica, broj, dodatak, mjesto, pota i opina. Ukoliko ne postoji
adresa npr. kod pokretne prodaje, prodaja preko interneta i sl. tada se umjesto adrese upisuju
podaci u polje "Opis prostora bez adrese".
Adresa
Opis prostora bez adrese
Nain poslovanja (vrsta djelatnosti, Internet trgovina, pokretna trgovina i slino) u svim
sluajevima kada nije mogue naznaiti adresu poslovnog prostora.
Ako je bilo to upisano u to polje program e ignorirati podatke o fizikoj adresi.
Radno vrijeme
Opisno polje npr. "Pon-Pet 8-16h"
Datum poetka primjene
Datum poetka rada ili promjene radnog vremene, ili zatvaranja prostora
Specifina namjena
Ovo polje je rezervirano za OIB pravne ili fizike osobe proizvoaa programskog rjeenja, u ovom
sluaju OIB firme IPOS d.o.o., Zagreb
Kod uspjene prijave poslovnog prostora u PU program e to javiti u poruci na ekranu, kod neuspjene prijave e dati odogovor o neuspjenoj
prijavi sa razliitim opisima zavisno od greke. Greke mogu biti razne od pogreno upisanih podataka o prostoru, da nije registrirana COM
komponenta za potpisivanje, da nema certifikata za potpisivanje, ne nema internet veze, na CIS porezne uprave ne radi i dr.
Fiskalizacija-prijava izlaznih rauna

Kao to smo ranije naveli jedini uvjet za fiskaliziranje rauna je nain plaanja, dakle VP rauni se fiskaliziraju kao i MPrauni.
U maloprodaji je uobiajeno da rauni nisu plaeni preko transakcijskog rauna to znai da su gotovo svi rauni podloni fiskalizaciji, ak iako se
pojave neki rauni koj bi bili plaeni preko transakcijskog rauna preporuka je da se i ti rauni fiskaliziraju radi jednostavnosti, a to nije
pogreno, PUje predvidjela da se koristi oznaka T kao nain plaanja preko transakcijskog rauna.
Kako se kod veleprodaje vei dio rauna (plaeni preko transakcijskog rauna) ne fiskalizira nain fiskalizacije se razlikuje od maloprodajnih
rauna.
Fiskalizacija u veleprodaji
U prozoru za izradu rauna se nalazi tipka "Fiskal Rn" sa kojom iniciramo fiskalizaciju tekue pozicioniranog rauna, taj raun ne smije biti u
statusu izmjene ili unosa bilo od tekueg ili nekog drugog korisnika na mrei. Dakle samom izradom rauna ili ispisom se nee inicirati fiskalizacija
nego je inicira sam korisnik odabirom tipke "Fiskal Rn" u zaglavlju prozora.
Fiskalizacija u maloprodaji
U maloprodaji nakon to smo napravili raun i na samom kraju odabrali tipku "Kraj i ispis rauna" program e automatski prije samog ispisa
rauna inicirati fiskalizaciju tog rauna i nakon toga ispisati raun.
Korisniku su ovdje na raspolaganju dvije opcije (checkBoxovi) u gornjem desnom kutu prozora.
l
Opcija "FIS" koja ako je ukljuena znai da e se prije ispisa raun fiskalizirati, a ako je iskljuena raun se prije ispisa nee
fiskalizirati.
Opcija "Kraj rauna bez ispisa" koja ako je ukljuena znai da raun nee ii na ispis na pisa kod traenja ispisa, ako je
iskljuena raun se normalno ispisuje kod zavretka izrade. Inicijalnu vrijednost ove opcije moete regulirati postavkom u grupi
Pc kasa.
Ove opcije se koriste u kombinaciji sa tipkom "Raun" pomou koje moemo inicirati Fiskalizaciju i/ili Ispis tekue pozicioniranog rauna.
Npr. ako kliknemo na tipku "Raun", opcije su sljedee:
Opcija FIS
UKLJUENA
Opcija Kraj rauna bez ispisa

iskljuena
Rezultat
raun e se fiskalizirati i ispisati
iskljuena
iskljuena
raun e se ispisati
UKLJUENA
UKLJUENA
raun e se fiskalizirati
iskljuena
UKLJUENA
nee se nita dogoditi
Ako je za tekui raun ve evidentiran JIR (jedinstveni identifikator rauna) kojeg smo dobili od PU tada program nee fiskalizirati raun, tu
informaciju vizualno moemo vidjeti i u samom tabelarnom prikazu rauna u koloni "Fiskaliziran" e pisati:
l
l
l
l
JIR ako je raun fiskaliziran
ZKI ako raun nije fiskaliziran, ali ima upisan ZKI (zatitini kod izdavatelja)
!!! ako je nain plaanja razliit od transakcijskog rauna, a raun nema JIR ili ZKI
polje e ostati prazno ako raun nema JIRili ZKI, i za njega nije obavezna fiskalizacija
Prema uputi PUraun moete ispisati i ako je na raunu ispisan samo ZKI, takve raune je potrebno u roku 2 dana fiskalizirati tj. moraju dobiti
svoj JIR.
U tom sluaju ukljuite opciju "Kraj rauna bez ispisa" i za svaki raun kojeg elite naknadno fiskalizirati samo kliknite na tipku "Raun", opcija
FIS naravno treba biti ukljuena.
Program e automatski prijei na sljedei raun (red) tako da moete lako odraditi vie rauna u nizu.
U maloprodaji u prozoru rauna imate mogunost traenja rauna (sljedei/prethodni) koji nemaju upisan JIR, kako bi lako pronali raune koje
treba fiskalizirati.
U veleprodaji je potrebno u postavkama runo unaprijed odrediti poslovnu jedinicu za izdavanje rauna dok je u maloprodaji jedinica izdavanja
rauna automatski ifra prodavaonice sa koje se izdaje-izrauje raun. U veleprodaji je oznaka naplatnog ureaja uvijek 1, a u maloprodaji je to
broj kase.
Mali podsjetnik, u maloprodaji pc kase svaki raun je odreen sa tri podatka:prodavaonica / broj kase / broj rauna. Dakle broj rauna 100 se
moe pojaviti vie puta u istoj prodavaonici, ali na razliitim kasama. U veleprodaji svi rauni imaju jedan niz.
Ako raun zadovoljava uvjete za fiskalizaciju program e provjeriti da li je poslovna jedinica izdavanja rauna prijavljena poreznoj upravi, ako je to
zadovoljeno program slijedi dalje postupak fiskalizacije tekueg rauna.
Podaci koji se kreiraju u xml fiskalnoj datoteci za slanje:
Podatak
Opis podatka
Zaglavlje:
Podaci o raunu:
partnera
U sustavu PDV-a
Podatak se uzima iz matine firme u poslovnim partnerima iz polja Porezni obveznik prema pdv-u.
Datum i vrijeme
Datum i vrijeme izdavanja, izrade rauna. Ovo je bitan podatak jer je ZKI kreiran i na osnovu tog
podatka i ne smije se naknadno mijenjati
Veleprodaja:Ver 11.1, 12.0, 12.1 i 12.2
Oznaka slijednosti
Za VPraune je P tj. slijed rauna je na nivou Poslovnog prostora od 1 na dalje za sva skladita, a
oznaka poslovnog prostora je jedinstvena za sve raune.
Veleprodaja:Ver 13.0 i novije

Slijed rauna je na nivou naplatnog ureaja to znai da se mogu mijenjati poslovne jedinice i
naplatni ureaji. Oznaka slijeda rauna je N.
Maloprodaja
U maloprodaji je oznaka slijednosti N tj. slijed rauna je od 1 do N za svaki naplatni ureaj-kasu.
Oznaka rauna
Broj rauna
PJX.
Od ver 11.1 do ver 12.2 u veleprodaji je X (PJX) poslovna jedinica koja je odreena u postavkama
za izdavanje rauna u VP jedna jedina za fiskalizaciju.
Od ver 13.0 oznaka PJu postavkama odreuje samo inicijalnu PJ koja se nudi kod izrade rauna, a
u raunu se moe odabrati bilo koja PJ i kasa.
U maloprodaji je X ifra prodavaonice.
Oznaka naplatnog ureaja
PDV
Porez na potronju
Ostali porezi
Od ver 11.1 do ver 12.2 u veleprodaji je oznaka naplatnog ureaja uvijek bila 1, od ver 13.0 to
moe biti bilo koja ifra kase.
U maloproodaji je to ifra kase.
Ako postoji na raunu dostavlja se porezna stopa, osnovica i iznos poreza
Ako je oznaka PD... i (porez <> 0)
Ako postoji dostavlja se stopa, osnovica i iznos poreza
Ako je oznaka PP...
Ako postoje dostavlja se naziv poreza, porezna stopa, osnovica, iznos poreza. Svi ostali porezi koji
nisu PDV i PNP.
Ako oznaka nije PD..., nije PP... i (porez <> 0)
Iznos osloboenja
Poseban postupak oporezivanja mare
Ukupni iznos osloboenja kada postoje stavke oje su osloboene pdva.

Ako je oznaka PD... i (porez = 0)
Ukupni iznos na koji se odnosi poseban postupak oporezivanja mare na raunu. Mara za rabljena
dobra, umjetnika djela, kolekcionarske ili antikne predmete (lanak 22.a Zakona o PDV-u).
Podatak se dostavlja Poreznoj upravi samo ako na raunu postoji poseban postupak oporezivanja
mare.
Da bi program iz rauna mogao izvui taj podatak potrebno je takvim artiklima dodati filter
"marzacl22".
Iznos koji ne podlijee oporezivanju
Ako postoji upisuje se ukupni iznos koji ne podlijee oporezivanju na raunu

Ako oznaka nije PD..., nije PP... i (iznos = 0)
Naknade
Ako postoje, npr. povratna naknada za ambalau. Dostavlja se naziv i iznos naknade.
Ukupan iznos rauna
Iznos rauna
l
Nain plaanja
l
l
l
G gotovina (1-10)
K kartice (31-40)
C ek (21-30)
O ostalo
U zagradi su ifre naina plaanja u programu, program prema ifri naina plaanja odreuje da li
se radi o gotovini, karitcama, ekovima itd. Ako je ifra izvan navedenih granica tretira se pod
ostalo.
OIBoperatera
Obavezno je dostavljati OIBoperatera na naplatnom ureaju, moete ga upisati u ifrarniku

Sistem>Nadzornik>Korisnici programa. Podatak je obavezan i program nee kreirati datoteku bez
tog podatka.
Program e isto tako kontrolirati ispravnost OIB-a prilikom unosa.
ZKI, zatitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije je 32 alfanumeriki zapis kojim se potvruje
veza izmeu obveznika fiskalizacije i izdanog rauna.
Zatitni kod izdavatelja
ZKIje generiran na osnovi:oiba obveznika, datuma i vremena izdavanja rauna, broja rauna,
oznake poslovnog prostora, oznake naplatnog ureaja i ukupnog iznosa rauna i digitalnog
certifikata obveznika.
To znai da se nakon izdavanja rauna za ZKIpodatkom ne smiju mijenjati navedeni podaci jer
porezna uprava moe radi provjere zatraiti od obveznika da za taj raun generira ZKI i tako
provjeriti da li je bilo promjene podataka.
Primjer:e4d909c290d0fb1ca068ffaddf22cbd0
Oznaka naknadne dostave rauna
Oznaka da li je taj raun ranije bio izdan bez JIR-a, ali sa ZKIpodatkom pa se tek sada alje u PU
radi dobivanja JIR-a.
Oznaka paragon rauna
U sluaju naknadne dostave paragon rauna
Specifina namjena
Za buduu upotrebu
Kako program razvrstava poreze kod slanja u PU

U ifrarnici>Osnovni ifrarnici>Tarifne skupine poreza na promet je potrebno u polju Skraeni naziv odrediti prva dva slova po kojima e
program razvrstati poreze pdv, PP, luksuz i dr. i to na nain da su prva dva slova:
l
l
l
1- PD..., porez na dodanu vrijednost (npr. PDV)

2- PP..., porez na potronju (npr. PPVina, PPest, PPPiva, PPBeza)
3- ....., kategorizira se u ostale poreze (porez na luksuz itd.)
Imamo 5 kategorija poreza koje treba razdvojiti:

l
1. Porez na dodanu vrijednost

2. Porez na potronju
Ako je oznaka PP...
3. Ostali porezi
4. Osloboeno od poreza na dodanu vrijednost
5. Iznos koji ne podlijee oporezivanju
Program e uredno razdvojiti i sloene poreze npr. PDV + Porez na potronju i sl., detaljnije o tome kako kreirati sloene poreze pogledajte u
Ako je uspjeno kreirana XMLfiskalna datoteka sa podacima o raunu program e, ako jo nije evidentiran, kreirati ZKIi evidentirati ga uz raun.
Ako je ZKIve evidentiran tada ga nee mijenjati jer mora ostati isti ZKIkao i na raunu kojeg je dobio kupac.
Ako je ZKIevidentiran ranije tada program podie oznaku da se radi o naknadnoj dostavi rauna jer u prethodnim pokuajima se nije uspio dobiti
JIR.
Program dalje potpisuje datoteku sa Aplikativnim certifikatom obveznika i alje datoteku poruku u PU.
Ako se datoteka zahtjeva generira na disku raunala njezin naziv je "RacunZahtjev_8c0e9ac1-2028-42b6-9225-f10de3c7ed9e.xml", dio iza
znaka podvlaenja _je identifikator poruke a isti se nalazi i u datoteci odgovor "RacunOdgovor_8c0e9ac1-2028-42b6-9225f10de3c7ed9e.xml".
Automatsko kreiranje XML fiskalnih datoteka (zahtjeva i odgovora) na disku za arhivu
Prilikom kreiranja fiskalnih xml datoteka Zahtjeva za raun, Zahtjeva za poslovni prostor, Odgovora za raun, Odgovora za poslovni prostor
program e kod ukljuene ove postavke sve takve datoteke spremati na disku u direktoriju ...Ipos knjigovodstvo\Fiskalne datoteke. Datoteke e
biti razvrstane po partnerima (poslovni prostori) i unutar njih po godinama (rauni). Inicijalno je postavka ukljuena.
U sluaju ispravnog odgovora od PU u poruci e biti naveden JIR za raun kojeg e program tada evidentirati za taj raun, u sluaju greke
program e javiti poruku sa opisom greke.
Prilikom ispisa rauna na njima e se ispisivati ZKIi JIR.
Na svim raunima koji imaju JIR ili ZKI e se ispisivati zakonom propisani podaci:
l
uz datum e se ispisati i vrijeme izrade rauna (kod MPrauna to je i inae tako)
oznaka operatera, osobe koja je izradila raun, ova osoba se povezuje sa OIB-om koji je dostavljen PU sa raunom
oznaka naina plaanja, i do sada obavezan podatak
oznaka poslovne jedinice i naplatnog ureaja, u VPe se dodatno ispisivati ispod broja rauna, u MP ispred naziva prodavaonice
e se ispisati PJX tj. ifra poslovne jedinice, kao naplatni ureaj je i do sada pisala ifra blagajne
ispisat e se ZKI (zatitni kod izdavatelja) i JIR ako je upisan
U maloprodaji je svaki format rauna (A4, A5, A6, traka 76mm grafiki, traka 76mm tekstualni) posebno prilagoen, ako uz raun nije
evidentiran ZKIili JIR raun e se ispisati kao i prije fiskalizacije.
Potpuni ili djelomini storno rauna
Raune koji su dobili ZKIi/ili JIR nije mogue mijenjati i brisati!
Izmjena takvog rauna se radi u novom raunu sa ijim stavkama mijenjate postojei raun, ako je npr. potrebno zamijeniti neki pogreni artikl
tada se prvi artikl upisuje sa minus predznakom (stornira), a ispravan sa plus predznakom i sl.
Ako elite stornirati kompletan raun, a koji ima i vie stavaka, tada jednostavno odaberite tipku "Kopiraj" i odaberite opciju Storno koja e sve
stavke upisati sa predznakom minus, taj novi raun koji djelomino ili potpunos stornira prethodni se isto fiskalizira kao i svaki drugi raun.
Openiti savjeti, poruke greaka i dr.

Neke vrste greaka koje se mogu javiti kod komunikacije sa CIS-om
The remote server returned an error (500) Internal server error
Ova vrsta greke je openitog karaktera (generika) i moe se javiti kao posljedica raznih stvari, od toga da neto ne radi kod CIS-a porezne
uprave, da je neispravna XML fiskalna datoteka itd.
Greka kod obrade i slanja dokumenta: The underlying connection was closed: Could not establish trust relationship for the SSL/TLS
secure channel
Vjerojatno vam nedostaje Fina Root certifikat na raunalu, uz naravno va Aplikativni certifikat.
Ova greka se javlja npr. kada u postavkama radite provjeru rada CIS-a, a zbog nedostatka root certifikata na tom raunalu nije mogue
uspostaviti SSLkomunikaciju sa APIS-it.
Drugi razlog greke moe biti ako ste u prozoru postavki, grupa Fiskalizacija, a postavka "Odreivanje reima rada fiskalizacije
(Testni/Produkcijski)" je postavljena na Testni reim rada.
Ako se upotrijebili produkcijski Finin certifikat, kao to jeste, onda za njega morate postaviti i Produkcijski reim rada, vrijedi i obratno.
Stanje CISservisa se ne moe provjeriti ! The underlying connection was closed: Could not establish trust relationship for the
SSL/TLS secure channel
Drugi razlog greke moe biti ako je postavka "Odreivanje reima rada fiskalizacije (Testni/Produkcijski)" postavljena na Testni reim rada.
Object reference not set to an instance of an object

Kada imate ovu greku kod pokuaja fiskalizacije rauna ili poslovnog prostora najvjerojatniji razlog je da u postavkama fiskalizacije niste odredili
aplikativni certifikat ili ste ga odredili, ali njega vie nema tamo.
The specified network password is not correct

Kod pokuaja fiskalizacije rauna ili prostora greka ukazuje da aplikativni certifikat postoji, ali je lozinka (password) neispravna.
Stanje CIS servisa se ne moe provjeriti! Unable to connect to the remote server.
Greka se moe pojaviti kod provjere statusa rada Centralnog informacijskog Sustava Porezne uprave preko tipke "Provjeri CIS" u prozoru
Postavki, grupa Fiskalizacija.
Mogue je da vam na raunalu nije otvoren port 8449 koji se koristi za komunikaciju sa CIS-om. Moete u Control panelu>System and
Security>Windows Firewall>Advanced Settings>Inbound Rules pa New Rule, Rule Type:Port, TCP pa Specific local ports: upiite 8449.
Instalacija root certifikata Fine

Ovaj certifikat je obavezan na svakom raunalu radi uspostavljanja SSLsigurnosne komunikacije sa Poreznom upravom. Nakon to ste dobili
certifikat u datoteka.cert osim procedure za instalaciju koju ste dobili od Fine moete u sluaju potrebe probati i sljedeu:
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
u Start meniu odaberite Run opciju i kao naziv programa upiite MMC
u novootvorenom prozoru kliknite u meniu File>Add/Remove Snap in ...
u dijelu Available snap-ins odaberite Cefiticates pa tipku Add
odaberite Computer account
local computer pa Finish
ok
ispod Cefiticates (Local Computer) preko trokutia otvorite dodatne opcije i odaberite desnim klikom mia Trusted Root
Certification Authorities>All tasks>Import
Next
preko tipke Browse pronaite vau datoteku *.cert od fine, Next
oznaite Place all certifcates in the following store, Next
Finish, zatvorite sve
Ukratko ovo je postupak za iskusnije korisnike raunala pa to prepustite osobama koje vam odravaju raunalo/windowse.
See "Fiskalizacija i Izdvojene lokacije" on page 119
Rad s izdvojenim lokacijama

Vidi
Skraeno objanjenje postupka instalacije lokacija
Skraeno objanjenje rada s izdvojenim lokacijama
Uvod
Rad s izdvojenim lokacijama podrazumijeva sluaj kada jedna firma ima svoje poslovanje fiziki dislocirano na vie lokacija koje su dovoljno
daleko da povezivanje putem lokalne mree nije mogue ostvariti.
Kako se radi o jednoj firmi, sve izdvojene lokacije bi trebale imati neke zajednike podatke iste kao to su npr. ifrarnik artikala, poslovni partneri
..., brojevi rauna, predrauna ... im se ne bi smjeli preklapati i sl.
Problem ne moemo rjeavati generalno nego konkretno za svaku vrstu podatka. Postoje podaci koji ne predstavljaju problem kao to su podaci
glavne knjige, obraun plaa, kadrovska i slino koje ionako ne unosi osoblje na izdvojenim lokacijama nego osoblje u centru.
Problematini podaci su veinom iz modula fakturiranje (predrauni, rauni, cjenici ...), robna skladita (robni dokumenti, primke, otpremnice i
sl), zajedniki podaci (partneri, artikli, sitni ifrarnici tipa jedinice mjera, tarifne skupine, popisi tekstova ...).
Dodatno se problem komplicira kada se samo knjigovodstvo ne radi u centru nego na posebno izdvojenoj lokaciji.
Dakle imamo tri tipa lokacija:

1) Centralna lokacija
Gdje se rade moduli fakturiranje u veleprodaji, robno-materijalna skladita, pc blagajna i maloprodaja voenje zaliha. Centralna lokacija je samo
jedna i u nju se periodino ubacuju podaci iz svih ostalih prodajnih lokacija.
U nju se ubacuju isto tako podaci iz knjigovodstvene lokacije ako se ona vodi izdvojeno, ako je knjigovodstvena lokacija u centralnoj tada
izostavljamo knjigovodstvenu lokaciju.
Iz centralne lokacije se podaci alju u prodajne lokacije (podaci o cijenama, artiklima i dr.) i u knjigovodstvenu lokaciju (svi rauni, skladita,
maloprodaja i veleprodaja iz svih prodajnih lokacija i iz centralne lokacije).
2) Prodajna lokacija
To je jedno ili vie prodajnih mjesta gdje se vode isti moduli kao i u centralnoj lokaciji tj. to prodajno mjesto samostalno funkcionira u smislu
voenja zaliha izdavanja rauna i sl. Periodino se iz prodajnih lokacija alju podaci u centralnu lokaciju, a iz centralne lokacije se dobivaju
podaci o openitim ifrarnicima (artikli, cjenici i sl.)
3) Knjigovodstvena lokacija
Mjesto gdje se vodi knjigovodstvo tj. glavna knjiga, saldakonti kupaca i dobavljaa, blagajniko poslovanje, pdv modul, osnovna sredstva,
obraun plaa, kadrovska. Periodino se podaci iz knjigovodstvene lokacije alju u centralnu lokaciju, a podaci iz centralne lokaciju u
knjigovodstvenu lokaciju. Knjigovodstvena i prodajne lokacije ne komuniciraju direktno nego preko centralne lokacije.
Pristup problemu
Potrebno je formirati ifrarnik lokacija. Inicijalno je taj ifrarnik ve formiran, korisnik moe samo dodatno promjeniti nazive pojedinih lokacija.
ifre lokacija idu od 0, 1, 2, ... na dalje. ifra 0 je rezervirana za centar firme, a lokacije imaju ifre 1 na dalje, npr.
0 centar
1 prva lokacija
2 druga lokacija
...
9 deveta
10 deseta itd.
Ako je knjigovodstvena lokacija izdvojena poeljno je da ima ifru 1. Za svaku lokaciju se formira broja koji je jedinstven za sve podatke tj. za
raune, predraune, skl. dokumente, partnere i dr.
U svakoj lokaciji raspon brojaa je 1 milion ifri, npr.
0 000 001 do 0 999 999
1 000 000 do 1 999 999
2 000 000 do 2 999 999
...
4 000 000 do 4 999 999
5 000 000 do 5 999 999
Dakle svaki unos novog partnera na lokaciji 3 moe biti sa ifrom 3 000 001 do 3 999 9999. Na taj nain emo osigurati da niti jedna lokacija niti
centar nee upotrijebiti istu ifru to je vano jer kad se svi podaci nau u centru nee biti preklapanja ifri.
Isto vrijedi i kod rauna u veleprodaji rauni na lokaciji 5 poinju od 5 000 001 i mogu ii do 5 999 999, rauni u centru idu od broja 1 do 999
999.
Broja u svakoj lokaciji dakle zauzima raspon brojeva od 1 milion, a izuzetak su datoteke tipa dnevnika dogaaja i dnevnika aktivnosti koje mogu
imati broj slogova koji e premaiti 1 milion pogotovo zato to se vrte u nizu za vie poslovnih godina pa su kod tih datoteka grupe brojaa po 10
miliona.
Na ovaj nain kada u centru gledamo raune iz vie lokacija ve po predznaku broja 2, 5, 8 znamo u kojoj lokaciji je napravljen dokument.
Trenutno program nee kontrolirati da li je broja npr. lokacije 1 proao broj 999 999 i uao u drugu lokaciju,
to bi se recimo moglo dogoditi ako korisnik upie neki iznimno vei broj kao poetni broj.
Za grupe podataka koje se unose iskljuivo samo na jednom mjestu kao npr. u centru ifrarnik artikala, cjenici ..., u knjigovodstvenoj lokaciji
glavna knjiga, kontni plan, dnevnik kupaca, dobavljaa ... se ne formira broja jer se ti podaci nee pomijeati.
Postoji dakle grupa podataka koja se prenosi iz centra na lokacije i podaci koji se prenose iz lokacija u centar. Postoji i grupa podataka koji se
prenose i iz centra u lokaciju i obratno.
Za te prijenose su napravljene posebne rutine koje rade export i import podataka. Isto tako su u cijelom programu gdje se pojavljuju ti podaci
napravljene rutine koje kontroliraju na kojoj lokaciji se radi unos/izmjena i dozvoljavaju se ifre podataka samo iz te grupe te se na taj nain
osigurava jednoznanost ifri.
Koraci prijenosa
Za varijantu centralna lokacija i prodajne lokacije.
1) Export centralnih podataka iz centra na vanjski medij

2) Import centralnih podataka s vanjskog mediju u lokaciju
3) Export lokalnih podataka iz lokacije na vanjski medij
4) Import lokalnih podataka s vanjskog medija u centar
Za varijantu centralna, knjigovodstvena i prodajne lokacije imamo dodatne posebne rutine za komunikaciju izmeu centralne i
knjigovodstvene lokacije.
5) Export centralnih podataka iz centra na vanjski medij
6) Import centralnih podataka s vanjskog medija u knjigovodstvo
7) Export knjigovodstvenih podataka iz knjigovodstva na vanjski medij
8) Import knjigovodstvenih podataka s vanjskog medija u centar
Opis koraka
o 1. korak prenosi centralne ifrarnike upisane u centru na neki vanjski medij za prijenos tj. popis artikala, cijene, jedinice mjera, korisnici i
sve ostale ifrarnike koji su potrebni da bi se na osnovu njih mogli izdavati rauni, predrauni i sl. bez dodatnog unosa
o 2. korak s tog vanjskog medija prenosi podatke na raunalo(a) lokacije, dakle jednom napravimo export i onda onoliko importa koliko
imamo lokacija, a sve s istim podacima

o 3. u odreenom razdoblju iz lokacija se na vanjski medij exportiraju njihovi lokalni podaci, koje e to biti vremensko razdoblje odreuje
sam korisnik (dan, tjedan ili proizvoljno), isto tako to razdoblje ne mora biti isto za sve lokacije
o 4. prijenos lokalnih podataka, za svaku lokaciju posebno, s vanjskog medija u centralno raunalo
o 5.svi podaci koji su skupljeni iz prodajnih lokacija tj. svi rauni i skladita zajedno s podacima koji su uneseni u centru se prenose na
vanjski medij
o 6. ti podaci se prenose u knjigovodstvenu lokaciju tako da i knjigovodstvo ima uvid kao i centar u kompletne podatke u odreenom
trenutku
o 7. prijenos knjigovodstvenih podataka na vanjski medij tj. glavna knjiga, saldakonti itd.
o 8. s vanjskog medija prenosimo knjigovodstvene podatke u centar tako da centar u odreenom trenutku ima kompletne knjigovodstvene
podatke, dio knjigovodstvenih podataka e se opet iz centra proslijediti prodajnim lokacijama kao to su podaci iz saldakonti kupaca tj.
podaci o plaanjima i otvorenim raunima
Vanjski medij
vanjski medij moe biti bilo to npr. CD, ZIP disketa, LS diskete ili bilo koja druga disketa vee kapaciteta, ako radite sa CD-om prije
importa se podaci moraju prenijeti na disk i svakako oznaiti da nisu read only jer u protivnom stvar nee funkcionirati.
moete se jednostavno povezati u lokalnu mreu i kao vanjski medij prijaviti disk centralnog raunala te na njega izvriti prijenos, a onda
izvriti import podataka u centralnom raunalu
ako je centralno raunalo udaljeno moete se spojiti u mreu preko modema i opet disk centralnog raunala prijaviti kao vanjski medij za
prijenos
moete podatke prenijeti na lokalni disk kao vanjski medij, a onda preko e-maila ili bilo kojom drugom modemskom komunikacijom
prebaciti direktorij IposPrijenos na centralno raunalo (i obratno) te onda na centralnom raunalu napraviti import podataka
U dijelu ekrana "Vanjski medij za prijenos" program e vam ponuditi sve to je dostupno tog trenutka u raunalu tj. sve
mogue disketne jedinice, CD ureaje, lokalne i mrene diskove i dr.. Nakon odabira program e provjeriti da li se na taj
medij moe pisati i da li na tom mediju ima dovoljno prostora.
Vrste podataka
Postoje dakle 4 vrste podataka
centralni podaci (centar ih alje u prodajne lokacije)

lokalni podaci (prodajna lokacija ih alje u centar)
knjigovodstveni podaci (knjigovodstvo ih alje u centar)
korisniki podaci (centar ih alje u knjigovodstvo)
Izmeu svih lokacija VANJSKI MEDIJ slui kao veza.
Na mediju koji je oznaen kao vanjski medij za prijenos program e u rootu tj. osnovnom direktoriju kreirati direktorij "IposPRIJENOS", a unutar
njega sve ostale direktorije s podacima. Jedan primjer direktorija
d:\IposPRIJENOS\
CentralniPodaci Par1 God1999 Lok00 1999.01.26 11h41m40s utorak
LokalniPodaci Par1 God1999 Lok03 1999.01.26 12h34m36s utorak
KnjigovoPodaci Par1 God1999 Lok01 1999.01.26 12h34m36s utorak
KorisnikPodaci Par1 God1999 Lok00 1999.01.26 12h34m36s utorak
Direktorij s centralnim podacima naravno zapoinje nazivom "Centralni podaci...", a direktorij s lokalnim podacima s nazivom "Lokalni podaci..."
itd. Ostali dio naziva direktorija predstavlja sljedee:
- Par1 znai da su podaci iz matine firme sa ifrom 1
- God1999 znai da su podaci iz 1999 poslovne godine
- Lok03, oznaava da se podaci exportirani iz lokacije 3
- sljedei podatak je godina, mjesec, dan, vrijeme i naziv dana kada je napravljen export podataka
Kod exporta/importa podataka je bitno da se uvijek nalazite u istoj matinoj firmi i poslovnoj godini jer inae neete moi napraviti import
podataka ako ste export radili iz neke druge firme ili poslovne godine.
Centar i sve lokacije moraju imati istu verziju programa.
Izmjena podataka lokacije koji su ve preneseni e biti automatski aurirana u centru kod slijedeeg prijenosa.
Niti centar niti lokacije ne smiju koristiti meuskladinice izmeu udaljenih skladita tj. ako na odreenoj
lokaciji postoji vie skladita to moe. Jer se brojevi meuskladinica vrte na nivou svih skladita.
Dozvoljene radnje:
export centralnih podataka i import lokalnih podataka: na lokaciji 0
export lokalnih podataka i import centralnih podataka: na lokaciji 1 do registriranog broja lokacija
nita od toga nije dozvoljeno kod iskljuenog rada s lokacijama
Nikako ne smije biti duplikata rednih brojeva u zapisima kao to je npr. kod stavaka rauna gdje je mogue da se redni brojevi dupliciraju jer kod
prijenosa iz lokacije u centar takvi zapisi e biti preneseni samo jednom, drugi redni broj e se tretirati kao duplikat.
to se tie podataka lokacije koji se prenose samo iz lokacije u centar, lokacije takve podatke smiju brisati samo ako isti nisu jo preneseni u
centar.
Npr. ako lokacija unese jedan raun sa svojim stavkama, dok taj raun nije prenesen u centar lokacija moe brisati i raun i stavke.
Kad je kreirani raun jednom prenesen u centar lokacija smije obrisati njegove stavke ili cijeli raun samo u dogovoru s centrom tako da centar
obrie kod sebe iste te podatke.
Specifikacija datoteka koje se prenose

Podaci koji se prenose iz centralne lokacije u prodajne lokacije
Ti podaci se unose i mijenjaju samo u centru, a prenose se na lokacije jer su potrebni kod unosa dokumenata na lokaciji. Prenose se kao cijele
datoteke tj. briu ve postojee datoteke na lokaciji. U pravilu su to podaci iz nivoa skupnih podataka za cijeli program, skupni podaci za matinu
firmu i dio podataka tekue poslovne godine.
U sluaju da netko na lokaciji mijenja te datoteke one e kod novog importa iz centra biti ponovo prebrisane s novim podacima. Iz ovog seta se
smiju unositi samo novi podaci u datoteke poslovnih partnera i suradnika (oznaka **). U ostale datoteke samo u dogovoru sa centrom.
U sluaju da se u centru unese npr. partner sa ifrom 150 Markoni, a u lokaciji 3 sa ifrom 3000050 Markoni program e kod prijenosa prenijeti
partnera sa ifrom 3000050, ali e mu naziv dati Markoni duplikat datum vrijeme. Isto vrijedi i za poslovne suradnike.
Skupni podaci za cijeli program
lokacije popis izdvojenih lokacija
**partneri ifrarnik poslovnih partnera, unosi se i na lokaciji te se prenose samo nedostajui zapisi
filterPartneri ifrarnik filtera poslovnih partnera
**suradnici ifrarnik poslovnih suradnika, unosi se i na lokaciji te se prenose samo nedostajui zapisi
korisnici popis korisnika koji smiju raditi s programom
radnje popis radnji u programu za korisnike
zabrane popis zabrana za pojedinog korisnika
konta kontni plan
porPromet tarifne skupine
vri_sif konta za automatsko kontiranje
jedinice mjera
zamjena naih slova na ispisu POS printera
naziv predrauna kod ispisa na papir
naziv rauna kod ispisa na papir
ifre poreznih obveznika prema pdv-u
rabatne grupe u veleprodaji
popis raznih tekstova, izjava i sl.
tekstovi na cjenicima
tekstovi za narudbe
tekstovi na veleprodajnim izlaznim raunima i predraunima
popis valuta
popis tipova teajnih listi
Skupni podaci za matinu firmu

roba ifrarnik artikala i usluga
filterRoba ifrarnik filtera za artikle i usluge
normativ normativi artikala i usluga
klas ifrarnik klasifikacija za robu
cjenici cjenici artikala i usluga
cjeniciPop popis cjenika artikala i usluga
jedinice popis skladita, radnih jedinica, prodavaonica, organizacijskih jedinica
rabati stope za rabatne grupe
Podaci poslovne godine
dnekup podaci o izlaznim raunima u uplatama kupaca u saldakonti kupaca

zatkup podaci o otvorenim i zatvorenim stavkama u saldakonti kupaca
Osoblje na lokaciji e dobiti u svoju bazu sve izlazne raune u saldakonti kupaca, ali e se kod izvetaja Kartice zatvaranja posluiti poljem u kojem
e automatski biti specificirano da se na izvjetaju prikazuju samo rauni iz raspona brojeva te lokacije. Na taj nain e im prikaz biti
pojednostavljen samo na raune koji su napravljeni na toj lokaciji.
Centar ima iskljuivo pravo upisa novih artikala u bazu podataka.
Podaci iz saldakonti kupaca se prenose zato da bi osoblje na lokacijama imalo potpuni uvid u svoje kupce, o njihovim
dugovanjima i sl. Podrazumijeva se da svi izvodi dolaze u centar i da se tamo unose uplate kupaca.
Podaci koji se prenose iz prodajne lokacije u centralnu lokaciju

Na lokaciji se unose samo u odreenom rasponu podataka te se u tom rasponu i prenose u centar. Iste datoteke se unose i u centru, ali u drugom
rasponu ifrarnika.
Kod importa je bitno da se bude u tono odreenom partneru i poslovnoj godini.
Kod exporta iz lokacije idu sve datoteke, a kod importa u centar se unose samo zapisi koji jo ne postoje. (crveno oznaeno su datoteke u kojima
su ugraeni brojai, tj. one koje ovise o brojau)
Skupne za cijeli program
dnedog dnevnik dogaaja (broja se mnoi sa 10), omoguava centru da vidi dogaaje koji su se odvijali na lokacijama
dneakt dnevnik aktivnosti (broja se mnoi sa 10), omoguava centru da vidi apsolutno sve akcije koje je netko na lokaciji poduzimao, po
datumu, vremenu, korisniku, akciji ...
partneri ifrarnik poslovnih partnera, centar dobiva informacije o svim novim unesenim partnerima na lokacijama
suradnici ifrarnik poslovnih suradnika
Podaci tekue poslovne godine

irnv, irnvSt glave i stavke izlaznih rauna
pred, predst glave i stavke predrauna
rezervacije automatske rezervacije kod predrauna, generirati kod importa
naru, narust glave i stavke narudbi
kalk, kalkst glave i stavke ulaznih kalkulacija veleprodaje
dnerob, stavrob glave i stavke robnih dokumenata
zalrob automatska evidencija zaliha, generirati kod importa
tovarni, tovarnist, glave i stavke tovarnih listova
irnm, irnmSt glave i stavke izlaznih rauna u maloprodaji, nisu kodirani u rasponu brojaa jer im se brojevi ionako vrte na nivou skladita,
tj. prodavaonice, jedino treba paziti koja jedinica se bira kod izrade rauna
kalkm, kalkmst glave i stavke ulaznih kalkulacija u maloprodai
dnerobm, stavrobmglave i stavke robnih dokumenata u maloprodaji
zalrobm automatska evidencija zaliha u maloprodaji, generirati kod importa
kp knjiga popisa, nije kodirano u rasponu brojaa jer se redni brojevi vrte na nivou skladita i kod prijenosa iz lokacije u centar e se
prenijeti svi podaci
radnal radni nalozi proizvodnje
radnalSt radni nalozi proizvodnje, stavke
radnalObr radni nalozi proizvodnje, obrauni
Skupni podaci za partnera

uredjaji proizvodnja i servis, ifrarnik ureaja
Podaci koji se prenose iz centralne lokacije u prodajne lokacije i obratno

Unose se i u centru i u lokaciji s drugim rasponom ifrarnika. Specifinost ovih podataka je da se isto tako i prenose u oba smjera. Zbog toga se ti
podaci ne mogu prenositi kao cijele datoteke nego zapis po zapis.
Skupne
partneri ifrarnik poslovnih partnera
suradnici ifrarnik poslovnih suradnika
Skupne za partnera
robaser ifrarnik serijskih brojeva
Centralno u lokalno, kopirati e se svi serijski brojevi-zapisi koji ne postoje u lokalnoj datoteci, u sluaju da se pojedini zapisi razlikuju
centralno-lokalno, centralni zapisi koji imaju upisan datum izlaza e se prepisati preko istih lokalnih zapisa, u sluaju kad centralni zapis
nema upisan datum izlaza lokalni podaci ostaju sauvani.
Lokalno u centralno, kopirati e se novi serijski brojevi, mijenjat e se postojei zapisi u centru kod kojih se podaci lokalno-centralno
razlikuju, ali samo oni koji u centralnom zapisu nemaju upisan datum izlaza, ako postoji datum izlaza centralni zapis se nee mijenjati. U
tom sluaju centralni i lokalni zapis e ostati neusklaeni i treba runo intervenirati.
uredjaji ifrarnik ureaja u servisu
Nakon provedenog importa lokalnih podataka u centar obavezno je napraviti automatska usklaivanja rezervacija u vezi
predrauna, automatske evidencije zaliha u vezi robnog, automatske evidencije zaliha u vezi maloprodaje, na to e vas
program upozoriti nakon importa. Ako radite vie importa jedan za drugim, a izmeu njih se ne radi u programu moete
usklaivanja napraviti nakon svih importa.
Podaci koji se prenose iz knjigovodstvene lokacije u centralnu lokaciju

Tzv. knjigovodstveni podaci, korisnik tih podataka je centralna lokacija.
Skupni podaci za program
partner ifrarnik poslovnih partnera
suradnici poslovni suradnici
konta kontni plan
porPromet tarifne skupine pdv-a
opcine popis opina
obrasci polja u obrascima
kamst kamatne stope
zavrac korisniki izvjetaji u glavnoj knjizi
obr_ui definicije za obrasce ura i ira
pordohodak porez na dohodak stope
prirez stope prireza

doprinosi doprinosi plae
vrsteRada vrste rada
zavisnosti zavisnosti vrsta rada u plaama
korev koef. revalirizacije
amort amortizacijske stope

kamate konformne kamate
kamateSt stavke kamata
radnici kadrovska djelatnici
poslovi poslovi djelatnika
djeca djeca djelatnika
razdoblja obraunska razdoblja
opVrsteRada obraunate vrste rada
opDoprinosi obraunati doprinosi
premije premije osiguranja
opSuma obraunati sumarni podaci
rs obrazac R-S, glave
rsst obrazac R-S, stavke
os osnovna sredstva

dnegk dnevnik glavne knjige
stavgk stavke dnevnika glavne knjige
dnekup dnevnik saldakonti kupaca
temkup temeljnice kupaca
zatkup zatvaranja kupaca
dnedob dnevnik saldakonti dobavljaa
temdob temeljnice dobavljaa
zatdob zatvaranja dobavljaa
dneblag dnevnik blagajnikog poslovanja
blag blagajniki izvjetaji
ira knjige ira
ura knjige ura
pdv pdv obrasci
dneos dnevnik osnovnih sredstava
stavos stavke dnevnika os-a
temos temeljnice os-a
kpi knjiga primitaka i izdataka
Podaci koji se prenose iz centralne lokacije u knjigovodstvenu lokaciju

To su tzv. korisniki podaci jer se u ovoj varijanti centar ponaa kao korisnik servisa, a knjigovodstvena lokacija kao knjigovodstveni servis.
Knjigovodstvena lokacija nee morati runo unositi sve podatke o raunima itd. nego e ih automatski dobiti u svojim podacima.
Knjigovodstvo ne smije raditi apsolutno nikakve izmjene nad podacima koje dobije iz centralne lokacije, ako neto treba mijenjati to treba
promjeniti centralna lokacija i onda te podatke prenijeti knjigovodstvu.
Topla je preporuka da se podaci partnera i suradnika unose iskljuivo na centralnoj lokaciji iako e program
podrati istovremeni unos na bilo kojoj lokaciji partnera i suradnika, a ifre se nee duplicirati. Eventualno
e se duplicirati nazivi to je kod izdvojenih prodajnih lokacija manja vjerojatnost ako se nalaze npr. u
razliitim gradovima.
Skupni podaci za program
partneri poslovni partneri
suradnici poslovni suradnici
lokacije izdvojene lokacije
filterPartneri filter partnera
korisnici popis korisnika u programu
radnje popis radnji korisnika
zabrane popis zabrana za korisnike
vri_sif grupa ifrarnika
Konta za automatsko kontiranje
Popis djelatnosti poduzea
Dokumenti blagajnikog poslovanja
Dokumenti saldakonti dobavljaa
Dokumenti glavne knjige
Dokumenti saldakonti kupaca
Dokumenti osnovnih sredstava (dugotrajne imovine)
Dokumenti robnog knjigovodstva
Dokumenti maloprodaje
Domaa valuta (1 osnovna, 2 stoti dio)
Dravljanstvo
Jedinice mjera
kvalifikacije
nacini_isplate_place
Naini plaanja (virman, gotovina ...)
Nacionalnosti
nasa_slova
Naziv rauna prilikom ispisa na papir
obiteljsko_stanje
Polja kod PDV obrasca, porezne prijave
Osnove plaanja (raun, predraun, ugovor ...)
popis_auto_poziva
ifre poreznih obveznika prema PDV-u
pos_printer_kodovi
Predbroj koji se bira ispred telefonskog broja
Rabatne grupe
Popis sindikata
Skupine rada za doprinose kod obrauna plaa
spol
Status predrauna
Popis raznih tekstova, izjava i sl.
tekst_adresa_posiljaoca
tekst_izvod_saldakonti
tekst_kamate
Tekstovi na dokumentu obrauna kamata
Tekstovi za narudbe
tekst_racunimp
Tekstovi na veleprodajnim izlaznim raunima i pred
Detaljan opis radnog naloga
tekst_skladdok
Tip izlaznog rauna za konto prihoda
Tipovi kamatnih stopa (zakonske, ugovorne ...)
Tipovi zavrnog rauna
Tip doprinosa kod obrauna plaa
Tipovi knjiga izlaznih rauna (porezne evidencije)
Tip dogaaja kod dnevnika dogaaja
Tipovi obrauna plaa
Tipovi vrsta rada kod obrauna plaa
Tipovi knjiga ulaznih rauna (porezne evidencije)
Nain automatskog unosa u knjigu U-RA
Popis valuta
Popis tipova teajnih listi
Popis zemalja
Popis upanija

roba artikli i usluge
robaser serijski brojevi artikala
filterRoba filter artikala
normativ normativ artikala
radnal radni nalozi
klas klasifikacije artikala
cjenici cjenici artikala i usluga
cjeniciPop popis cjenika
jedinice poslovne jedinice u firmi
rabati rabati
uredjaji, proizvodnja i servis

dnerob dnevnik robnog knjigovodstva veleprodaja
stavrob stavke dnevnika robnog
temrob temeljnice robnog
zalrob automatska evidencija zaliha robnog
kalk kalkulacije glava
kalkst kalkulacije stavke
naru narudbe glava
narust narudbe stavke
irnv izlazni rauni u veleprodaji
irnvSt stavke izlaznih rauna u vp
pred predrauni
pedst predrauni stavke
rezervacije rezervacije
dnerobm dnevnik u maloprodaji
stavrobm stavke dnevnika u maloprodaji
temrobm temeljnice u maloprodaji
zalrobm automatska zaliha u maloprodaji
kalkm kalkulacije u maloprodaji glava
kalkmst kalkulacije u maloprodaji stavke
irnm izlazni rauni u maloprodaji glava
irnmst izlazni rauni u maloprodaji stavke
kp knjiga popisa
kpr knjiga prometa
tovarni, tovarnist, tovarni listovi
radnal, proizvodnja
radnalSt, proizvodnja
radnalObr. proizvodnja
Radi olakanja rada u ifrarniku poslovnih jedinica moete za svako raunalo odrediti koje e biti skladite koje e vam se automatski ponuditi kod
ulaska u prozor.
Detaljnije vidi Poslovne jedinice
Skraeno objanjenje postupka instalacije lokacija

instalirajte osnovni program u centralnoj lokaciji
otvorite matinu firmu u poslovnim partnerima za koju ete voditi knjige i za nju otvorite prazne poslovne knjige
isto to napravite i na raunalu u svim lokacijama
u centralnom raunalu ukljuite rad s lokacijom 0, a na lokacijama rad s pripadajuom lokacijom 1, 2, 3 ... (1 neka bude knjigovodstvo
ako imate takvu lokaciju)
u centralnom raunalu podesite sve skupne podatke tj. upiite korisnike, definirajte im prava, lozinke, upiite poslovne jedinice, upiite
ifrarnik artikala itd.
napravite export centralnih podataka na vanjski medij i s njega import centralnih podataka u sve prodajne lokacije
napravite export korisnikih podataka za knjigovodstvo na vanjski medij i s njega import u knjigovostvenu lokaciju
.... sve je spremno za rad ....
po potrebi prenosite podatke iz centra u lokacije i obratno, te iz centra u knjigovodstvo i obratno
Skraeno objanjenje rada s izdvojenim lokacijama

Firma ima poslovanje preko raunala koja su fiziki udaljena tako da nisu u stalnoj vezi.
Postoji
1) centar
2) prodajne lokacije i eventualno
3) knjigovodstvo
Ako se u centru nalazi i knjigovodstvena sluba tada se tu rade sva knjienja, ako ne tada se u centru rade poslovi veleprodaje i maloprodaje,a u
lokaciji knjigovodstva se rade klasina knjienja.
U prodajnim lokacijama se radi veleprodaja i/ili maloprodaja.
Periodino se iz centra u prodajne lokacije automatikom unose podaci koje inae odreuje centar (artikli, cjenici i sl.), a iz prodajnih lokacija se u
centar automatikom prenose svi podaci koje je prodajna lokacija napravila (rauni, skladita ...).
Podaci se mogu mijeati jer se u svakoj lokaciji ukljuuje raspon brojeva koji se unose npr. lokacija 3 od 3 miliona na dalje, lokacija 5 od 5
miliona na dalje, lokacija 0 od 1 do 999 9999.
Periodino se iz centra svi ti podaci automatikom prenose u lokaciju knjigovodstva, a iz lokacije knjigovodstva se u centar prenose
knjigovodstveni podaci.
Dakle u odreenom trenutku je situacija u centralnoj lokaciji kao da su svi podaci (i iz lokacija i iz knjigovodstva) uneseni na jednom mjestu.
Fiskalizacija i Izdvojene lokacije

Poslovne jedinice
Preporuka je otvoriti za svaku izdvojenu lokaciju po jednu organizacijsku jedinicu i to npr. ifra jedinice 100 lokacija 0, ifra 101 lokacija 1, ifra
102 lokacija 2 itd., koja e biti ujedno i fikalizirana tj. fiskalna jedinica.
Skladita otvarajte redom 301, 302 ..., prodavaonice 401, 402, 403 ..., u samom nazivu skladita ili prodavaonice ete navesti na koju se
lokaciju odnosi.
ifre 1xx, 2xx, 3xx, 4xx e vam automatski govoriti da se radi o organizacijskoj jedinici 1xx, skladitu veleprodaje 3xx, prodavaonici 4xx, radne
jedinice 2xx, a sve prema ifrarniku tipa poslovnih jedinica
1 Organizacijska
2 Radna jedinica
3 Skladite
4 Prodavaonica
ifra
Tip
Naziv
100
organizacijska
ORG0 Lokacija 0 - uprava Zagreb
101
organizacijska
ORG1 Lokacija 1 Rijeka
102
organizacijska
ORG2 Lokacija 2 Dubrovnik
103
organizacijska
ORG3 Lokacija 3 Osijek
301
skladite
VP1 lokacija 0
302
skladite
VP2 lokacija 0
303
skladite
VP3 lokacija 2
304
skladite
VP4 lokacija 3
401
prodavaonica
MP1 lokacija 0
402
prodavaonica
MP2 lokacija 0
403
prodavaonica
MP3 lokacija 2
404
prodavaonica
MP4 lokacija 3
U lokaciji 0 korisnicima na lokacijama zabranite izmjenu poslovnih jedinica.
U centralnoj lokaciji je potrebno fiskalizirati sve organizacijske poslovne jedinice koje e se koristiti kod izrade VPrauna i sve poslovne jedinice
tipa prodavaonica koje e se koristiti kod izrade MPrauna.
Postavke
U postavkama, grupa fiskalizacija:
ifra inicijalne poslovne jedinice za izdavanje rauna u VP:
Treba staviti ifru fiskalizirane organizacijske jedinice iz ifrarnika poslovnih jedinica npr. za Lokaciju 2 Dubrovnik to je ifra 102, za Osijek to je
103, za Zagreb je 100
ifra inicijalne kase za izdavanje rauna u VP: Stavite ifru 1.
Redni broj rauna u VP koji e se smatrati fiskalnim brojem rauna 1
Kako e u radu sa izdvojenim lokacija interni brojevi rauna poinjati sa 1 samo u lokaciji 0, a u ostalim lokacijama od 1 000 001 (lokacija1), od
2 000 001 (lokacija 2) itd., ako elite da fiskalni broj rauna poinje npr. na Lokaciji 2 od 1, ova postavka za lokaciju 2 treba biti 2 000 001 itd.
za ostale lokacije.
Dakle za lokaciju 2 vrijednosti postavki mogu biti sljedee:
- ifra inicijalne poslovne jedinice za izdavanje rauna u VP:102 (1 asocira na organizacijsku jedinicu, 02 na ifru izdvojene lokacije)
- ifra inicijalne kase za izdavanje rauna u VP:1
- Redni broj rauna u VPkoji e se smatrati fiskalnim brojem rauna jedan:2 000 001 (kako rauni u izdvojenoj lokaciji 2 kreu od 2 000 001,
fiskalizirani brojanik e automatski oduzimati 2 000 000 i bit e to fiskalni broj rauna 1, meutim kako druge izdvojene lokacije imaju druge
ifre poslovnih jedinica i one mogu imati fiskalne brojeve od 1, a interni brojevi su im drugaiji
Korisnici programa
U meniu "Sistem > Nadzornik > Korisnici programa" je potrebno unijeti sve korisnike programa na svim lokacijama, istodobno moete u "Sistem
> Nadzornik > Ovlatenja za rad s programom" odrediti to koji korisnik moe raditi. Ta ovlatenja e se prijenosom centralnih podataka iz centra
u ostale lokacije implementirati u programe na lokacijama.
Npr. korisnicima na lokacijama zabraniti izmjenu poslovnih jedinica i drugih ifrarnika koje se unose iskljuivo u centru. Nije zabranjeno ako se to
korisnicima i dozvoli, ali tada takve izmjene treba dogovorno napraviti i u centru i u lokaciji kako se te promjene ne bi "pregazile" sljedeim
importom.

Grupa rjeenja problema s mrenim radom
Kod pokretanja programa dobivate razne poruke greaka i ne moete ui u program.
Poruke koje se javljaju mogu biti tipa:
Ne moe se pronai ili konektirati na nxServer!, Provjerite da li je pokrenut nxServer!

Sistemska poruka: (Tfm1010002DataServer:NexusDB: nxWinsockTransport: Cannot locate or connect to network server.
[$2C0E/11278])
Neuspjela prijava na mreu
Sistemska poruka:(NexusDB:<unnamed TnxDatabase instance>: The alias references a directory that doas not exist. [$2722/10018])
Broj licenci za mreni rad je prekoraen
Licenca za broj korisnika na mrei 1 je prekoraena
IPOS knjigovodstvo has encountered a problem and needs to close. We are sorry... If you were in the middle of something, the
information you were working on might be lost
Brzo rjeenje ulaska u program u SingleExe modu

Generalno i brzo rjeenje je da onemoguite pokretanje opcija koje se nalaze u datoteci ipos.ini koja se nalazi u istom direktoriju gdje i glavni
program knjigovodstvo.exe. To moete napraviti na nain da preimenujete ipos.ini u npr. iposxxx.ini ili da tu datoteku maknete iz tog direktorija.
U programu nije ukljuena opcija za mreni rad

U ipos.ini datoteci upisan red "remoteServer=true", a u programu nije ukljuen mreni rad (ukljuuje se u meniu
Sistem>Mrea>Ukljuivanje/dIskljuivanje mrenog rada), ili nije pokrenut nxServer.exe uz ukljuen mreni rad u programu.
ak i ako je sve u redu (ukljuen je mreni rad, ispravno je podeen ipos.ini, ispravno je pokrenut nxServer.exe) razlog pojavljivanja greke moe
biti da je neki Firewall blokirao pristup nxServeru.
Rjeenje je da:
1. ukljuite mreni rad
2. onemoguite ipos.ini ako nemate licencu za mreni rad na nain da ga jednostavno preimenujete u drugi naziv
Nije postavljena WriteShare opcija
Provjerite da li ste postavili Write Share opciju na direktoriju Ipos knjigovodstvo na serveru, nain provjere npr. da sa radne stanice pokuate u
tom direktoriju kreirati datoteku test.txt, otvoriti ju i neto u nju upisati, ako to ne uspijete imate problem sa Write Share opcijom
Zaostali Read-only attributi

Ako ste direktorij Ipos knjigovodstvo bili kopirali sa nekog optikom medija provjerite da li ste na svim datotekama maknuli ReadOnly attribute
(desni klik na direktorij, pa Properties, pa Attributi)
Firewall i nxServer
Ako na serveru imate podignut Firewall ili nekakav antivirus on moe sprjeavati komunikaciju nxServera sa clientima-stanicama, kako to
provjeriti ?, pokuajte kopirati direktorij "Ipos knjigovodstvo\Server" na neku radnu stanicu i tamo pokrenuti program nxServer.exe, nakon toga
pokuajte pokrenuti program knjigovodstvo.exe na toj i drugim stanicama, ako sada uspijete to je bio problem
Rjeenje je da na serveru u opcijama Firewalla, "Control Panel - System and Security - Windows Firewall - Allow a program through Windows
Firewall" dodate u nxServer.exe u popis dozvoljenih programa. Nee koditi ako to napravite i na radnoj stanici.
Neispravna ipos.ini konfiguracijska datoteka

Neki puta u ipos.ini nije upisana ispravna putanja do programa knjigovodstvo.exe, svakako preko UNC name, najsigurniji nain da to napravite je
...
1. da prvo obriete ipos.ini (nalazi se u direktoriju gdje i knjigovodstvo.exe),
2. zatim odete na radnu stanicu, obriite postojei shortcut na knjigovodstvo.exe i povucite svjei,
3. pokrenite knjigovodstvo.exe preko shortcuta, pokrenut e se u singleExe modu,
4. u meniu "Sistem>Mrea" pokrenite opciju Upisivanje podataka u Ipos.ini za mreni,
5. izaite iz programa i pokuajte ponovo pokrenuti program, ovaj puta se treba pokrenuti u modu RemoteServer, a to se moe vidjeti u zadnjem
statusnom redu kada se pozicionirate miem iznad matine firme u naslovu
Poruka "Time out waiting for reply"

Poruka se povremeno dobije kod pokretanja programa sa neke radne stanice, ili imate sporu mreu ili neto usporava rad u toj mrei, expresno si
moete pomoi tako da u Ipos.ini dodate red:"clienttimeout=20000" to e poveati inicijalnu vrijednost odziva sa 10 na 20000 milisekundi tj.
20 sekundi. Dugorono biste trebali provjeriti to je s mreom
Poruka da nemate dovoljno prostora na disku

Ako vam se raunalo "rui" iz raznih razloga kao to su nestanak struje, neispravnost memorije i sl., od nxServera mogu zaostati temp datoteke
koje su inicijalno velike reda veliine Gigabajt.
Objanjenje ... nxServer za svoj rad (keiranje i sl.) kreira temp datoteke koje se inicijalno nalaze u Temp direktoriju lokalnog raunala (servera).
Taj temp direktorij je odreen sistemskom varijablom i zavisi kako ste logirani na server. Kako se radi o sistemskim datotekama potrebno je u
windows exploreru ukljuiti opciju "Show hidden files and folder" .
Temp direktorij (ili Tmp) se u WinXP nalazi u "\Documents and Settings\Username\Local Settings\Temp", a u Visti je to
"\Users\Username\AppData\Local\Temp". Dakle ovdje slobodno obriite sve datoteke velike cca oko gigabajta.
Problem sa beinom (wireless) mreom

Javljaju se kod nekih korisnika na os-u win2003 server, posljedica je gubitka veze sa nexus serverom na mrei. Ako netko od korisnika ima
beinu vezu, takva veza povremeno ide u off line mode radi tednje energije i tada program na stanici izgubi vezu sa nexus serverom, to se kod
win2003 moe podesiti
Problem sa nxServer.exe server programom

Kada pokrenete nxServer.exe potrebno je provjeriti da li je TCP/IP komunikacija aktivna tj. da li je sam server aktivan ili neaktivan. Pazite, nakon
to ste server postavili neaktivnim i zatvorili ga on je automatski spremio postavke, pa kad ga sljedei puta pokrenete on e inicijalno biti
neaktivan.
Isto tako provjerite da niste pokrenuli vie programa nxServer.exe na istom ili na nekom drugom raunalu u mrei.
Program je pokrenut u SingleExe modu

Greka je odmah jasna kad se u prvoj instanci programa ustanovi da je program pokrenut kao SingleExe (vidi se u statusnom redu programa kad
je mi na matinoj firmi).
Neispravan ShortCut (kratica) na desktopu radne stanice

Shortcut preko kojeg se pokree program na stanicama nije u Start in polju imao upisanu putanju kao to bi trebalo biti.
Target: "\\Server\c\Program Files\Ipos\IPOS knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe"
Start in: "\\Server\c\Program Files\Ipos\IPOS knjigovodstvo"
Iz tog razloga program nije niti pronaao ipos.ini pa se ponaao kao da te datoteke nema i uzeo inicijalne postavke tj.
putanja=remoteServer=false
Program javlja greku kod ulaza ili u toku rada, a nxServer.exe program generira datoteku nxServerException.log
sa EAssertionFailed porukom
*** Server started ***
Time: [13261359] 2.7.2008 11:44:44
Exception: EAssertionFailed Message:
Assertion failure (D:\Delphi\3p\NexusDB2\nxseRecordEngineStatic.pas, line 233)
...
Callstack:
[005168C6] nxseRecordEngineStatic.TnxStaticRecordEngine.AddRecord (Line 233, "nxseRecordEngineStatic.pas")
[0057BC7E] nxsrServerEngine.TnxServerTableCursor.sbcRecordInsert (Line 12297, "nxsrServerEngine.pas")
...
[00405790] System.ThreadWrapper (Line 12110, "sys\system.pas")
==============================================================
******************************** ********
*** Fatal Exception Flag has been set ***
*****************************************
U najveem broju sluajeve je rjeenje pokrenuti Popravak svih datoteka u meniu Sistem>Nadzornik>Popravak datoteka s podacima.
Razni i neidentificirani problemi u mrenom radu vezani uz XP Home OS na serveru

Ako imate mrenu verziju u kojoj je program instaliran na raunalu (server) na kojem je operativni sistem Windows XP Home edition tada toplo
savjetujemo ili da prebacite program na raunalo sa Win XP professional verzijom ili da XPHome zamijenite sa professional verzijom. Naravno
moete staviti i:Vistu, Windows 2003, Windows 2008.
U praksi je primjeeno da u svim sluajevima sa Win XP Home gdje je bilo problema, problemi su nestali kod preseljenja na drugi OS.
Problem moe biti i "Use simple file sharing opcija" koju je potrebno iskljuiti na nain da otvorite Windows Explorer, u meniu Tools, Folder
options, kliknite na View tab u Advanced settings iskljuite navedenu opciju.
Kad je ta opcija ukljuena ne moete detaljnije odrediti prava na odreenom direktoriju.
Greka u programu sa porukom "Neuspjela prijava na mreu"

Kod pokretanja programa javlja se poruka "Neuspjela prijava na mreu" i ne moe se ui u program.
Izaite iz programa na svim raunalima, nakon toga slijedite sljedee korake:
1. Provjerite da li moete u direktoriju ...Ipos knjigovodstvo\Data\Sistem\ obrisati datoteku nxTrans.cfg.
Ako ne moete obrisati nxTrans.cfg tada restartajte sva raunala u mrei.
Ako nakon toga moete ui u program to znai da je neki proces drao zakljuan datoteku nxTrans.cfg.
2. Pokuajte u direktoriju ...Ipos knjigovodstvo premenovati datoteku ipos.ini u npr. iposX.ini pa vidite da li tada moete ui u program.
Ako nakon toga moete ui u program problem je u krivim postavkama ipos.ini, pogledajte upute za instalaciju mrene verzije, ako nemate
mrenu verziju tada vam ipos.ini niti ne treba, obriite je.
Ako ne moete ui u program nakon to ste preimenovali ipos.ini idite na sljedei korak ...
3. Ako imate mrenu verziju i u program ne moete ui na stanicama, a na serveru moete.
Vjerovatno je razlog to u datoteci ipos.ini (nalazi se u direktoriju ... Ipos knjigovodstvo\) u redu gdje pie "putPodaci=" pie lokalna putanja do
podataka, a treba pisati UNC naziv putanje tj. neto kao \\IME SERVERA\D\Ipos knjigovodstvo. Za detalje pogledajte upute za instalaciju mrene
verzije.
4. Na serveru u opcijama Firewalla, "Control Panel - System and Security - Windows Firewall - Allow a program through Windows Firewall"
dodajte nxServer.exe i knjigovodstvo.exe u popis dozvoljenih programa.
5. Na stanici u opcijama Firewalla, "Control Panel - System and Security - Windows Firewall - Allow a program through Windows Firewall" dodajte
nxServer.exe i knjigovodstvo.exe u popis dozvoljenih programa.
6. Ako nxServer imate pokrenut kao "service" tada ga zaustavite i pokrenite nxServer.exe kao "program" (shortcut sa parametrom /interactive).
Nakon toga pokuajte prokrenuti program u mrei, ako radi zatvorite nxServer.exe kao program i pokrenite ga kao service, u veini skuajeva bi
trebao raditi.
7. Ako ste neposredno prije toga radili doregistraciju ili nadogradnju programa mogue je da je oteena sistemska datoteka sistem.prog
Poaljite mail na ipos@ipos.hr sa detaljnim opisom poruka iz programa to se dogaa i to ste napravili od gore navedenih koraka
Nakon kopiranja nove podverzije izvrne datoteke knjigovodstvo.exe ne moe se u mrenom radu pokrenuti
program sa radnih stanica
Kada ste prvi puta instalirali program i podeavali mreni rad disku ili direktoriju gdje se nalazi program Ipos knjigovodstvo ste odredili Sharing
and security prava za pristup sa drugih raunala u mrei. Najee Everyone korisniku ste dodijelili Read/Write prava ili Full access.
Kada ste naknadno kopirali novu podverziju knjigovodstvo.exe umjesto postojee ta prava na nekim raunalima vie na vrijede za tu novu
knjigovodstvo.exe datoteku pa je potrebno desnim klikom mia na knjigovodstvo.exe pozvati meni, odabrati Properties pa tab Security i ponovo
dodijeliti prava pristupa.
Poruka "Neuspjela prijava na mreu. Licenca za broj korisnika, 1, je prekoraena"

Najvjerojatnije nemate ukljuen mreni rad, ukljuite ga u meniu Sistem>Mrea>Ukljuivanje/iskljuivanje mrenog rada.
IPOS knjigovodstvo has encountered a problem and needs to close

"(Applicationname.exe) has encountered a problem and needs to close. ..." je generika poruka Windows operativnog sistema i ne govori
mnogo o samom uzroku nastalog problema osim to upuuje na program kod ijeg pokretanja je nastao problem.
Ako u internet trailici potraite tu reenicu na internetu vidjet ete da postoji cijeli niz takvih prijava za raznorazne programe i da su rjeenja
svakojaka, a sve u zavisnosti od stvarnog uzroka problema: da nema dovoljno mjesta na C disku, da antivirus blokira program bez upozorenja, da
DEP (Data Execution Prevention) blokira program iz sigurnosnih razloga, negdje je problem vezan uz grafiku karticu, firewall, itd.
U vaem sluaju vi ste napravili prvi dijagnostiki korak time to ste pokrenuli program kao user Administrator u Windowsima i tada nije bilo
problema kod pokretanja programa, a to automatski upuuje da se radi o tome da windowsi blokiraju pokretanje programa kod usera sa manjim
ovlastima.
Prvo rjeenje je dakle da se logirate kao Administrator prilikom ulaska u Windowse (to ne preporuujemo).
Drugo rjeenje je da napravite desni klik na Shortcut programa, zatim odaberete Properties, zatim tab Compatibility i na dnu oznaite u dijelu
"Privilege level" opciju "Run this program as an administrator", i OK.
Tree rjeenje je da u Windows Firewallu podesite opcije za "nxServer.exe" i "knjigovodstvo.exe" programe te tako tim aplikacijama omoguite
komunikaciju kroz Windows Firewall:
- logirajte se kao Administrator u Windowsima
- otvorite Windows Firewall prozor (Control Panel>System and Security>Allow an app through Windows Firewall
- u popisu aplikacija obriite sve redove u vezi programa nxServer.exe i knjigovodstvo.exe
- ponovo dodajte programe nxServer.exe i knjigovodstvo.exe na popis programa kojima se doputa komunikacija kroz windows firewall
(pronaite ih na mrenom disku servera)
Grupa ostalih problema

Problem kod arhiviranja
Program prije samog arhiviranja radi neke provjere. U ovom sluaju je to broj datoteka za arhiviranje za kojeg je program ustanovio da ih je manje
od 100, a to svakako nije tono. Broj datoteka za arhiviranje pie i u samom prozoru prije samog arhiviranja Ukupan broj datoteka XY. Uputa
Ako je taj broj isti i nakon vie ulaska i izlaska iz programa napravite arhiviranje iz Windows Explorera, napravite to tako da kopirate cijeli direktorij
Ipos knjigovodstvo, isto to radi i program za arhiviranje.
Problem kada je program registriran i otkljuan, a u statusnom redu i dalje pie da "Program nije za komercijalnu
upotrebu" i raunalo je zakljuano
OPIS GREKE nakon otkljuavanja programa u prozoru Registracijskih podataka pie da je raunalo otkljuano, ali u statusnom redu pie da
Program nije za komercijalnu upotrebu i raunalo je zakljuano tj. radi u probnom modu.
RJEENJE u verzijama 7.5 i niim nakon to se raunalo otkljua esti puta dolazi do greke iz opisa, u verzijama 7.6 i kasnijim je to rijeeno.
Rjeenje za 7.5 je: - treba ponovo iskopirati datoteku sistem.prog u direktorij ...Data>Sistem (sistem.prog se moe iskopirati i sa cd iz direktorija
Ipos knjigovodstvo>Data>Sistem) - ponovo treba registrirati program sa registracijskom datotekom/disketom - treba ponovo otkljuati program
Nemogunost prikazivanja Helpa (knjiga.chm) u mrenom okruenju,"The page cannot be displayed" (07.02.2007)
Problems viewing MS HTML Help (.chm) files over a network
Author: productdocumentation, Created on: Aug 3, 2006 12:47 PM
In response to increasing security problems involving Microsoft HTML Help files (.chm extension), Microsoft introduced Security Update 896358
(see http://support.microsoft.com/kb/896054). The security update prevents CHM files from opening unless those files reside locally on the
user's hard drive. After the update is installed, users who access OpenEdge from a server or network location will not be able to open the Help
and will receive the messages "Action canceled" or "The page cannot be displayed." This security update affects all CHM files.
Fixes:
To alleviate this issue, please refer to Microsoft Knowledge Base ID 896054 http://support.microsoft.com/kb/896054. We recommend that you
use Method 1: Modify the ItssRestrictions registry entry to enable a specific Web application, which is located under the Consumers and nonenterprise customers section of the article.
1. Click Start, click Run, type regedit, and then click OK.
2. Locate and then click the following subkey:
HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\Microsoft\HTMLHelp\1.x\ItssRestrictions
Note: If this registry subkey does not exist, create it. To do this, follow these steps:
a. On the Edit menu, point to New, and then click Key.
b. Type ItssRestrictions, and then press Enter.
3. Right-click the ItssRestrictions subkey, point to New, and then click String Value.
4. Type UrlAllowList, and then press Enter.
5. Right-click the UrlAllowList value, and then click Modify.
6. In the Value data box, type the path to the application that you want to enable, and then click OK. Add two entries corresponding to the UNC
path, using the following syntax: (Server je ime vaeg servera, Ipos je direktorij gdje je Ipos knjigovodstvo)
\\Server\Ipos\;file://\\Server\Ipos
Automatizacije za ostala rauna je na nain da se exportira sam taj branch iz regedit editora u datototeku i onda se importira na svakom raunalu.
Ja sam kreirao EnableChm.reg
Rjeenje problema u Windows 7, a vezan je oito uz regional settings problem se manifestira na nain da kada se
npr. u saldakonti dobavljaa, ulazni rauni klikne na unos program se ne prebaci iz tabelarnog prikaza u
pojedinani, slino u ostalim prozorima. (ID:117067)
Rjeenje koje je do sada pomoglo je da se u Control panelu>Clock, Language, and Region>Region and Language> Aditional Settings, tab Date
klikne dolje desno na tipku "Reset" tj. "Postavi izvorno" za hrvatske windowse. Nakon toga problem je u veem broju sluajeva rijeen.
(12.03.2010)
Dodatne informacije
Najea pitanja i odgovori

Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna identifikacijska oznaka svakog hrvatskog dravljana i pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.
Odreuje ga i dodjeljuje Ministarstvo financija - Porezna uprava.
Osobni identifikacijski broj uvodi se zbog:
l
ope informatizacije javne uprave koja ima za cilj poveati uinkovitost dravnih institucija i smanjiti
administrativna optereenja za graane,
automatske razmjene podataka izmeu tijela dravne uprave i drugih dravnih institucija to e graanima
omoguiti bre i lake ostvarivanje njihovih prava,
boljeg pregleda nad imovinom graana i pravnih osoba, te prilivom i tijekom novca to je kljuan preduvjet
za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije,
usklaivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
Osobni identifikacijski broj e postepeno zamijeniti sve brojeve koji su do sada sluili kao identifikacijske oznake pravnih i fizikih osoba u
Republici Hrvatskoj (MB i MBG). OIB se sastoji od 11 znamenki odreenih sluajnim odabirom i ne sadri nikakve privatne podatke.
Ministarstvo financija Porezna uprava zapoet e dostavu potvrde o OIB-u hrvatskim dravljanima i pravnim osobama sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj od 12. sijenja 2009. i to dostavom na kune adrese odnosno adrese sjedita.
Graani zbog uvoenja osobnoga identifikacijskog broja ne trebaju mijenjati osobne dokumente. Graani e dobiti osobne isprave s OIB-om tek
kada ih budu mijenjali iz uobiajenih razloga, poput isteka roka trajanja. Osobe s doivotnim osobnim iskaznicama ne trebaju mijenjati svoje
dokumente ve e po potrebi koristiti Potvrdu o OIB-u koji e dobiti na kunu adresu.
Odreivanje i dodjeljivanje osobnoga identifikacijskog broja provodi se bez ikakvog troka fizikih i pravnih osoba kojima se dodjeljuje.
(izvor:www.oib.hr)
Kako je OIB vezan uz firme/obrte i graane zaposlenike centralno mjesto gdje treba evidentirati OIB brojeve je u ifrarniku poslovnih partnera i
kadrovskoj evidenciji.
U prijelazno razdoblju do 31.12.2009. mogue je koristiti i matine brojeve i oib brojeve, a od 1.1.2010. iskljuivo oib brojeve. U tu svrhu u
Sistemskim postavkama je uvedena postavka kojom korisnik moe regulirati status rada programa kao
l
l
l
stari sistem
prijelazni sistem
novi sistem
Vidi Sistemske postavke

Logino je da se do 31.12.2009. koristi prijelazni sistem gdje e program koristiti OIB tamo gdje je upisan, a MB tamo gdje nema OIB-a tj. kod
tog partnera. Npr. kod ispisa rauna OIB kupca e biti ispisan ako je upisan u poslovnim partnerima njegov OIB, ako OIB nije upisan program e
ispisati njego MB.
Nakon 1.1.2010. potrebno je postavku postaviti na Novi sistem gdje e program ispisivati iskljuivo OIB ili nita ako nema OIB-a.
Kod automatskih HUB-ova je situacija drugaija jer su uvedene paralelno MB i OIB tj. JMBG i OIBG nove varijable jer je pitanja da li e neke
institucije kompletno izbaciti JMBG ili ne.
Kod prikaza zaglavlja vlastite firme na memorandum dokumentima (rauni i sl.), ako imate ukljuen postavku da program sam ispisuje podatke o
vaoj adresi tada e oib biti sam upisan, a ako koristite varijante grafikog zaglavlja i sl. tada ete sami promjeniti zaglavlje.
Korisnici iz BiH
Kako u BiH jo nije uveden OIB ti korisnici jednostavno mogu koristiti postavku Stari sistem i radit e kao i do sada.
Fiskalizacija u BiH
to je fiskalizacija?
Proces fiskalizacije podrazumijeva cjelokupni proces uvoenja i funkcioniranja fiskalnih sistema.
Zakon o fiskalnim sistemima FBiH definira ovaj proces kao stavljanje fiskalne kase ili drugog fiskalnog ureaja u funkciju evidentiranja ostvarenog
prometa definirano zakonskim i podzakonskim aktima. Fiskalizacija znai da e porezni obveznici, definirano Zakonom, morati uvesti ureaje za
evidentiranje ostvarenog prometa. Fiskalizacija se sprovodi u ovlatenom servisu u prisustvu ovlatenog servisera i predstavnika porezne uprave.
Kasa se ne moe upotrebljavati prije fiskalizacije.
Obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih sistema podrazumijeva obavezu evidentiranja svakog pojedinano ostvarenog prometa preko
fiskalnih ureaja i to nezavisno od naina plaanja (gotovina, ek, kartica, virman i slino) koju ima svako lice koje je upisano u odgovarajui
registar za promet dobara, odnosno za pruanje usluga klijentima.
Zakon predvia nekoliko moguih kombinacija fiskalnih proizvoda koji ine fiskalni sistem, to znai da je poreznim obveznicima data
mogunost izbora jedne od datih varijanti. U tom smislu fiskalni sistem se definie kao sistem koji se sastoji od sljedeih dijelova:
a) fiskalna kasa i terminal,
b) fiskalni tampa, terminal i softverska aplikacija,
c) fiskalna kasa - tampa, terminal i softverska aplikacija
Fiskalni ureaj je fiskalna kasa/pisa ili drugi ureaj za registriranje prometa dobara i usluga unesenih u njenu bazu podataka o dobrima i
uslugama koji se na propisani nain priopuju kupcu dobra, odnosno korisniku usluga (klijentu ) uz istovremeno evidentiranje na kontrolnoj
traci ili drugom mediju fiskalne kase ili drugom fiskalnom ureaju, njihovo periodino evidentiranje u fiskalnoj memoriji fiskalne kase/pisaa ili
drugog fiskalnog ureaja kao i formiranje ispisanih fiskalnih kasa.
Ukoliko trgovina koristi takozvane POS sisteme odnosno PC raunare umesto fiskalnih kasa postoji mogunost dodavanja Fiskalnog printera
sistemu. FP ima potpuno istu funkcionalnost kao i Fiskalna kasa, osim naravno neophodnosti tastature za unos podataka. On komunicira sa
raunarom specifinim protokolom i softver raunara mora podravati konkretan tip fiskalnog printera. FP ima svoju bazu podazaka o artiklima i
uslugama koje se prodaju. Ova baza moe da se puni prilikom same prodaje iz softverske aplikacije, ali preporuka je da se napuni prije same
prodaje, da bi se smanjila mogunost blokiranja prodaje zbog ne prilagoenosti zahtjevima prodaje preko FP.
Prilikom izvrenog prometa obavezno se izdaju fiskalni dokumenti i to:
- fiskalni raun,
- reklamirani raun,
- presjek stanja,
- dnevni izvjetaj,
- periodini izvjetaj,
- i drugi dokumenti propisani Pravilnikom.
Knjigovodstveni program Ipos knjigovodstvo je prilagoen propisima BiH o fiskalizaciji tj. omoguava komunikaciju sa fiskalnim ureajima na
nain da se svaki raun izdan u maloprodaji ili veleprodaji istovremeno evidentira i na fiskalnom ureaju, fiskalnoj kasi ili fiskalnom pisau.
Nemojte zaboraviti u postavkama programa u grupi Sistem promjeniti dravu koritenja u Bosna i Hercegovina jer inae nee raditi dijelovi
programa za fiskalizaciju.
Openito
Postoji desetak registriranih proizvoaa/zastupnika fiskalnih sistema, program Ipos knjigovodstvo trenutno podrava ureaj (fiskalni pisa)
Tremol T260F zastupnika KIMTEC d.o.o. (poslovnice: Vitez, Sarajevo i Banja Luka). Detaljnije informacije na webu www.kimtec.ba.
Zakone i Pravilnike o fiskalizaciji proitajte detaljnije na webu http://www.pufbih.ba/.
Komisija za fiskalizaciju u Federaciji BiH, produila je rok i utvrdila novu dinamiku uvoenja fiskalnih sistema u Federaciji BiH. Tako e, hoteli,
moteli, restorani, barovi, kantine, benziske pumpe i apoteke, moi obaviti fiskalizaciju do 31.1.2011. godine. Trgovine na malo, koje spadaju u
drugu grupu opisanu u Pravilniku o dinamici fiskalizacije, kao i trgovine na veliko, e imati novi rok do 15.4.2011. godine.
Dakle trenutno je fiskalizacija u programu Ipos knjigovodstvo podrana iskljuivo sa Kimtecovim ureajima, svaki drugi ureaj nee raditi iz
razloga to za njega postoje drugi komunikacijski programi za koje je potrebno posebno prilagoavati program.
Sam proces fiskalizacije ureaja provodi ovlateni servis sa kojim morate sklopiti ugovor.
Na korisnikom raunalu je uz posjedovanje fiskalnog pisaa potrebno izvriti instalaciju Tremol fiskalnog drivera sa kojim e biti instalirane 4
aplikacije:
- Tremol OPOSManager
- GPRSControl
- FPServer
- CommTool
OPOSManager slui za postavljanje sistemskih postavki za rad sa fiskalnim pisaem (upis licencnog kljua i dr.).
GPRS Control slui za razmjenu podataka sa serverom Porezne uprave BiH.
FP Server je program za komunikaciju izmeu programa IPOS knjigovodstvo i samog fiskalnog pisaa.
CommTool je pomoni program za namjetanje odreenih postavki u pisau, testiranje ureaja, ispisivanje izvjetaja i sl.
Putanje za razmjenu podataka

Da bi sve skupa radilo potrebno je dakle pokrenuti Tremol FPserver program i u njemu za odreeni ureaj upisati putanje (direktorije, mape)
preko kojih e se razmjenjivati podaci izmeu Ipos knjigovodstva i fiskalnog pisaa. Iste te mape/direktoriji moraju biti kreirane na disku
raunala.
Podaci se razmjenjuju putem XML datoteka sa naredbama iz programa za pisa i odgovorima od pisaa.
Inicijalno program e sve direktorije na disku kreirati kod prvog pokuaja ispisa fiskalnog rauna, moete npr. bez ukljuivanja FPServera i
pisaa pokuati ispisati fiskalni raun i program e, nakon to provjerom ustanovi da nema direktorija, kreirati sve direktorije.
Osnovni direktorij je je IposPRIJENOS koji e se kreirati na disku gdje se nalazi sam program Ipos knjigovodstvo, a koji i inae slui za razmjenu
datoteka.
Unutar njega e se kreirati direktorij FiskalTremo itd.
npr.
D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\Odgovori (po FP Serveru)
D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\Greske (po FP Serveru)
D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\Log\fp_server.log (po FP Serveru)
D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasaX (po ureaju)
D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\Upiti (po ureaju)
Direktoriji Odgovori, Greske, Log su zajedniki za sve ureaje (ako ih ima vie) za jedan FPServer, dok se direktoriji Upiti i UpitiKasaX mogu
formirati za svaki ureaj posebno.
Slika ekrana programa Tremol FPServer sa primjerom upisa direktorija ako je npr. program Ipos knjigovodstvo instaliran na D disku.
Slika istog ekrana samo u engleskoj verziji (bez upisanih svih direktorija)
Primjer 1.
Kada se odabere ispis fiskalnog rauna iz veleprodaje program Ipos knjigovodstvo e kreirati XML datoteku u direktoriju ...
IposPRIJENOS\FiskalTremo\Upiti. To je direktorij koji je u programu Tremol FP Server upisan (upisao ga je korisnik na poetku rada) kao ulazna
mapa za odreeni fiskalni pisa, a to znai da kada je FPServer program pokrenut fiskalni pisa stalno gleda u taj direktorij kako bi proitao XML
datoteku koju knjigovodstveni program Ipos knjigovodstvo tamo poalje.
Kada fiskalni pisa proita kreiranu XMLdatoteku i obradi je, u direktoriju ... IposPRIJENOS\FiskalTremo\Upiti e XML datoteku preimenovati sa
nastavkom .OUT to znai da ju je obradio.
Ako je obrada bila uspjena tada e XML datoteku kopirati u direktorij ... IposPRIJENOS\FiskalTremo\Odgovori, a raun e se ispisati na fiskalni
pisa.
Ako je obrada bila neuspjena tada e fiskalni pisa XMLdatoteku kopirati u direktorij ... IposPRIJENOS\FiskalTremo\Greske iz koje e program
Ipos knjigovodstvo proitati poruku greke i prikazati je korisniku na ekranu programa Ipos knjigovodstvo.
Primjer 2.
Kada se odabere ispis fiskalnog rauna iz maloprodaje sa kase 1 program Ipos knjigovodstvo e kreirati XML datoteku u direktoriju ...
IposPRIJENOS\FiskalTremo\UpitiKasa1. Ako takav direktorij ne postoji tada e se datoteka upisati u direktorij ...
IposPRIJENOS\FiskalTremo\UpitiKasa0, ako on ne postoji program e ga kreirati.
To je direktorij koji je u programu Tremol FP Server upisan (upisao ga je korisnik na poetku rada) kao ulazna mapa za odreeni fiskalni pisa, a
to znai da kada je FPServer program pokrenut fiskalni pisa stalno gleda u taj direktorij kako bi proitao XML datoteku koju knjigovodstveni
program Ipos knjigovodstvo tamo poalje.
Kada fiskalni pisa proita kreiranu XMLdatoteku i obradi je, u direktoriju ... IposPRIJENOS\FiskalTremo\UpitiKasaX (x je 0, 1, 2, ....) e XML
datoteku preimenovati sa nastavkom .OUT to znai da ju je obradio.
pisa.
Maloprodaja
Mogue varijante rada u maloprodaji su sljedee:
1) U jednoj prodavaonici je samo jedno kasa-raunalo, broj N

Logino je da je prisutan samo jedan fiskalni pisa, koristit e se dir UpitiKasa0 ili UpitiKasaN po elji (N =1, 2, 3 ...).
Ako u programu koristite npr. kasa broj 1, program e prvo provjeriti da li postoji direktorij npr. D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasa1, ako
takav direktorij postoji koristit e njega, ako ne postoji tada e traiti direktorij ...UpitiKasa0, ako takav ne postoji tada e ga kreirati i u njega
upisati XMLdatoteku-nalog za ispis fiskalnog rauna
2) U jednoj prodavaonici su dvije ili vie kasa raunala

a) postoji samo jedan fiskalni pisa (koristit e se dir UpitiKasa0)
Ako u prodavaonici sa vie raunala kasa postoji samo jedan fiskalni pisa tada je potrebno da postoji samo direktorij
IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasa0 kako bi sva raunala stanice slale upite u isti direktorij tj. za isti fiskalni pisa
b) postoji vie fiskalnih pisaa (koristit e se dir UpitiKasa1, UpitiKasa2 ...)
Ako u prodavaonici sa vie raunala kasa postoji vie fiskalnih pisaa tada se svaki od njih upisuje u FPserver i svaki od njih moe imati svoj
direktorij sa upitima UpitiKasaX kako bi se ispravno usmjeravali upiti. X moe biti 0, 1, 2 ...
Preko X-a se odreuje u koji direktorij e se exportirati XML datoteke sa naredbama. Npr. ako se raun ispisuje sa kase 1 tada e program traiti da
li postoji direktorij IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasa1, ako takav direktorij postoji koristit e njega, ako ne trait e se direktorij UpitiKasa0,
ako takav dir postoji koristit e se on, ako ne postoji automatski e se kreirati.
Na taj nain se moe u jednom veem duanu koji ima vie fiskalnih pisaa odrediti na koji pisa e se ispisivati rauni sa kojih kasa, za neku kasu
koja se nalazi npr. na drugoj etai se moe koristiti njen specifian pisa, a za npr. njih nekoliko koje su na okupu se moe koristiti jedan pisa tj.
u tom sluaju koristimo direktorij UpitiKasa0.
Veleprodaja
Svi upiti iz veleprodaje e se upisivati u direktorij \IposPRIJENOS\FiskalTremol\Upiti.
Dakle u veleprodaji nije mogue ispisivati fiskalne raune na vie razliitih fiskalnih pisaa.
Nain rada u maloprodaji

U prozoru za izradu rauna u maloprodaji (u maloprodaji iz veleprodaje i u klasinoj maloprodaji) u gornjem desnom kutu imamo Check box
tipku naziva FIS (fiskalizacija) koja svojim ukljuenim stanjem (kvaica) odreuje da e svaki raun koji inae ide na ispis biti istovremeno ispisan
i na fiskalnom pisau, tonije kreirat e se naredbena XML datoteka u direktoriju sa upitima npr. IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasa1 koju e
FPserver program za komunikaciju sa pisaem proitati i ako je ispravna proslijediti naredbu pisau te e se ispisati fiskalni raun.
Ako kod kreiranja rauna tj. na njegovom zavretku ne elite istovremeno sa ispisom fiskalnog rauna ispisati i raun iz programa na klasian
pisa tada ukljuite opciju u gornjem desnom kutu prozora "Kraj rauna bez ispisa".
Dakle ako trenutno ne elimo ispis fiskalnog rauna dovoljno je samo iskljuiti kontrolu FIS.
Ispisi kod kojih e se ispisivati fiskalni raun sa ispisom rauna iz programa su standardno ispis rauna na kraju upisa rauna i ispis preko tipke
"Raun" pri vrhu prozora, to se ne odnosi na ispis rauna preko tipke Izvjetaji/Ispis maloprodajnog rauna pa Ispis.
Dakle kod ta dva ispisa rauna program e prvo provjeriti da li je kontrola FIS ukljuena, ako je, pokrenut e se sljedei korak u procesu kreiranja
datoteke za ispis.
Sljedea kontrola je da li je za taj raun u programu moda ve kreiran fiskalni raun ili reklamirani raun. Program kod svakog kreiranja fiskalnog
rauna dobiva informaciju od fiskalnog pisaa (FP Servera) da li je fiskalni raun uspjeno ispisan, ako je uspjeno, povratna informacija je isto
tako i broj kreiranog fiskalnog/reklamiranog rauna kojeg program upisuje u bazu i povezuje sa brojem rauna u programu, unutar programa
broj rauna je odreen sa prodavaonicom/kasom/brojem tj. unutar iste kase ne mogu biti dva ista broja, ali na dvije razliite kase u jednoj
prodavaonici mogu biti npr. dva ista broja.
To dalje znai da ako je raunu u programu ve pridruen broj fiskalnog/reklamiranog rauna nee se kreirat novi fiskalni/reklamirani raun nego
e se ispisivati duplikat fiskalnog/reklamiranog rauna. Toan naziv je "DUPLIKAT FISKALNOG RAUNA" tj. "DUPLIKAT REKLAMIRANOG
FISKALNOG RAUNA".
Kod fiskalnog rauna se ispisuje oznaka BF:NNNNNN tj. oznaka Broj fiskalnog i broj, a kod reklamiranog BF:NNNNNN i RF:NNNNNN tj. broj
fiskalnog rauna koji se reklamira i broj reklamiranog fiskalnog rauna tj. reklamirani fiskalni rauni imaju svoj poseban slijed.
Kako kreirati reklamirani fiskalni raun u MP

U glavi rauna su tri polja:
BF - broj fiskalnog rauna
RF - broj reklamiranog fiskalnog rauna (reklamirani rauni imaju svoj poseban niz)
RBF - broj fiskalnog rauna kojeg reklamiramo
Slobodno je za upis jedino polje RBF tj. polje u koje kod unosa novog rauna upisujemo broj ve postojeeg fisklanog rauna (BF) po kojem
radimo reklamaciju tj. po kojem se npr. vraa odreena roba.
Kada zadamo ispis tog rauna na fiskalni pisa program e kao potvrdu ispravnog ispisa reklamiranog fiskalnog rauna u polje RF upisati broj
reklamiranog fiskalnog rauna kojeg je kreirao u fiskalnog pisau, ako iz nekog razloga fiskalni pisa nije upisao reklamirani fiskalni raun tada e
to tome javiti poruku, a polje RF e ostati prazno.
Dakle polja BF i RF automatski puni program Ipos knjigovodstvo kada dobije povratnu potvrdnu inforamciju od Fiskalnog pisaa da je ispisan
fiskalni raun BF tj. ispisan reklamirani fiskalni raun RF
VANO: kod vraanja odreenih artikala u programu koliine za vraene artikle upisujemo sa negativnim predznakom i takve stavke e u
pregledu stavaka biti oznaene sa crvenim slovima (kao storno), meutim na ispisu fiskalnog reklamiranog rauna e takve stavke biti u plusu
jer se kod kreiranja reklamiranog fiskalnog rauna ilo logikom da sam naziv REKLAMIRANI FISKALNI RAUN automatski ponitava sve upisane
koliine. Ako biste kojim sluajem upisali pozitivne koliine javila bi se greka kod ispisa. Pozitivne koliine kod unosa moete koristiti iskljuivo
samo kao storno prethodnih stavaka koje su u m inusu.
Kod ponovnog ispisa tog rauna ispisat e se duplikat reklamiranog fiskalnog rauna.
U prozoru rauna postoji tipka kopiraj kojom moete napraviti kopiju tekueg rauna sa istim ili obrnutim predznacima koliina tj. storno.
Kreiranje fiskalnog rauna u MP
Ako za odreeni raun u programu jo ne postoji fiskalni/reklamirani raun program e pokrenuti sljedei korak pri izradi XMLdatoteke, a to je
provjera da li za raun odreen kupac.
Raun za kupca
Pri zavretku rauna u programu imamo mogunost upisa kupca i to ifre kupca i ili samo podataka o kupcu. ifru kupca moemo upisati samo
ako je kupac upisan u ifrarnik Poslovnih partnera, a to moemo napraviti i u toku izrade samog rauna, ako ifra kupca nije upisana nego su
samo runo upisani podaci o kupcu ti podaci nee biti na fiskalnom raunu. Za kupca je ifrarniku partnera potrebno upisati: naziv, adresu,
mjesto i JIB od 13 numerika, ako ne upiete svih 13 numerika fiskalni pisa bi javio greku pa je u programu stavljena zabrana ispisa fiskalnog
rauna ako JIBnije 13 numerika.
Ako se radi o inozemnom kupcu tada u polje za JIB upisujete prva dva znaka drave (npr. HR), a nakon toga 11 proizvoljno odabranih numerika.
Artikli i usluge
I partnere i artikle je mogue prije samog rada upisati u fiskalni pisa kao kompletan ifrarnik preko posebnih komandi, meutim kako ionako
sam program sve radi taj korak se preskae te e se baza artikala i partnera puniti automatski pri svakom fiskalnom raunu.
Kod unosa artikala u program kao priprema je potrebno slijediti odreena pravila navedena u Pravilnicima o fiskalizaciji.
- ifre artikala su do 5 znamenaka (nebitno jer e fiskalni pisa sam dodjeljivati ifre artiklima, ali bi bilo poeljno da ifre u programu nisu vee od
5 znamenaka)
- fiskalni pisa sam ograniava naziv artikla na 32 znaka kod ispisa
- zabraniti dva ista naziva artikla, rjeavaju korisnici u programu preko posebne postavke zabrane takvog unosa
- kod izrade XML upita iz naziva artikala maknuti znakove: &, <, >, ", ' (ovu radnju e program sam odraditi prilikom kreiranja XMLupita)
- ako se na 20. mjestu u nazivu artikla nalazi space, program e ga zamijeniti sa znakom _ zbog problema pisaa sa takvim nazivom
Koliine stavaka su kod fiskalnog rauna pozitivne, negativne koliine su dozvoljene iskljuivo kao storno neke od stavaka na tom istom raunu.
Ako upiete negativnu koliinu za artikl koji nema pozitivnu koliinu fiskalni pisa e javiti greku. Koliine se upisuju na tri decimale u
XMLdatoteku.
Cijene se povlae iz programa i u XML datoteku se upisuju na dvije decimale.
ifrarnik tarifnih skupina

Oznake za fiskalne tarife su:A, E, J, K, M.
VatInfo = <ifra porezne grupe> gdje je (1 = A, 2 = E, 3 = J, 4 = K, 5 = M)
Program e prvo provjeriti da li je stopa poreza artikla 0 ili vea od 0%, ako je stopa 0% tada e provjeriti da li je u matinoj firmi u ifrarniku
poslovnih partnera upisan PIB (porezni identifikacijski broj), ako je znai da se radi o obvezniku registriranom za PDV i stavit e tarifu K. Ako nije
upisan PIBbroj stavit e tarifu A.
Ako je stopa vea od 0% stavit e tarifu E.
lanak 14.
(3) Za obveznike koji su registrirani za PDV, porezna stopa:
a) A je nedefinirana,
b) E odgovara opoj stopi PDV propisanoj zakonom kojim se ureuje PDV,
c) J je nedefinirana i
d) K odgovara stopi PDV propisanoj zakonom kojim se ureuje PDV za artikle koji
su osloboeni poreza na dodatu vrijednost,
e) M je nedefinirana.
(4) Za obveznike koji nisu registrirani za PDV, porezna stopa:
a) A je nula (0,00%),
b) E je nedefinirana,
c) J je nedefinirana,
d) K je nedefinirana,
Jedinice mjera
Program iz ifrarnika jedinica mjera u programu oitava kratki naziv, gdje se naziv poklapa sa predefiniranim kraticama iz pravilnika g, kg, t, l, m,
m2, m3, kom tamo e program upotrijebiti tu jedinicu mjere, a gdje se ne poklapa tamo e staviti kom.
Dakle korisnik treba provjeriti samo ifrarnik jedinica mjera i provjeriti/dopuniti kratke nazive jedinica mjera. Ako imate veliku bazu artikala i
koristite neke dodatne jedinice mjere moete ili ostaviti te jedinice mjere koje program nee pronai pa e upotrijebiti jedinicu mjere kom ili
moete sami odrediti pod koju od predefiniranih jedinica mjera ete staviti tu ifru mjere.
Podaci o kupcu na kraju rauna

Program e iz ifrarnika poslovnih partnera uzeti prvih 18 znakova naziva, prvih 18 znakova adrese i 18 znakova grada, to su ogranienja
fiskalnog pisaa.
Naini plaanja
Predefinirani naini plaanja pravilnikom su: Gotovina, ek, Kartica, Virman.
Program e iz originalnog naziva upotrijebljenog naina plaanja u programu provjeriti da li se u njemu nalazi neka od kljunih rijei "gotovina",
"ek", "kartica" ili "virman" i prema tome e odrediti koj nain plaanja e se odrediti za fiskalni pisa, nebitno je da li su velika ili mala slova.
Npr. ako je nain plaanja u programu "American kartica" ili "Visa kartica" program e to prepoznati kao "Kartica".
U maloprodaji moete upotrijebiti do dva naina plaanja po raunu, ako se pojavi sluaj sa 3 ili vie naina plaanja po raunu predlaemo da
raun razdvojite na dva rauna.
Povrat
Na kraju izrade rauna moete popuniti polje "Uplaeno" i program e izraunati koliki je povrat, isti taj povrat e se ispisati i na fiskalnom raunu
za kupca.
Poruka na kraju rauna

Na kraju fiskalnog rauna je mogue ispisati proizvoljan tekst poruke npr. "Hvala na posjeti", "Doite na opet" i sl. Tekst se u programu odreuje
u ifrarnici / Tekstovi /Tekst na maloprodajnom raunu. Upisujete ga pod ifrom 2, fiskalni raun nema tekst na poetku rauna. Moete upisati
samo jedan red do 32 znaka.
Na maloprodajnom fiskalnom raunu e u drugom redu pisati "RN:jed\kasa\broj" tj. podatak o originalnom raunu iz programa Ipos
knjigovodstvo.
Zavrna logika prije kreiranja XML naredbe

Program prvo provjerava da li postoje potrebni direktoriji disk:\IposPRIJENOS\FiskalTremol, ako ne postoji kreirat e ga uz poddirektorije:
- Odgovori (direktorij gdje fiskalni pisa odgovara na ispravne naredbe, tu e se kopirati uspjeno izvrene XMLnaredbe)
- Greske (direktorij sa porukama o grekama)
- Log (log file zapisi o svim akcijama)
Umaloprodaji se provjerava postojanje direktorija UpitiKasaX gdje je X broj kase u maloprodaji, ako takav direktorij ne postoji provjerava se
UpitiKasa0 (zajedniki za vie kasa), ako ne postoji kreirat e se.
Odreuje se naziv XML datoteke npr. 20110211_165651367_2_1_18_Prodaja_kupac_reklamirani_duplikat.XML
- 20110211 : godina, mjesec i dan
- 165651367: sati, minute, sekunde, tisuinke
- 2_1_18 :prodavaonica, kasa i broj rauna

- Prodaja:oznaava da se radi o maloprodaji
- kupac:oznaava da se odredio partner na fiskalnom raunu, inae te rijei nema
- reklamirani:znai da se radi o reklamiranom raunu, kod obinog fiskalnog rauna te rijei nema
- duplikat: znai de se nije kreirao novi raun nego samo ispis duplikata
Datoteka se alje u direktorij UpitiKasaX i eka se odgovor FP servera tj. fiskalnog pisaa ... tokom 30 sekundi.
Odgovor bi trebao biti u obliku XML datoteke istog naziva, ali ekstenzije OUT, ne XML
Ako unutar 30 sekundi nema odgovora program e javiti da nema povratne informacije od fiskalnog pisaa o ispravnom upisu rauna.
Ako program pronae datoteku sa odgovorom prvo e provjeriti da li ErrorCode kod greke jednak 0, to znai da nije bilo greaka. Ako je to
sluaj tada e proitati broj fiskalnog rauna ili reklamiranog rauna i upisati ga u bazu u programu.
U sluaju da je u pitanju greka kod upisa fiskalnog rauna na fiskalni pisa ili fiskalni pisa ne radi iz bilo kojeg razloga program e proitati kod
greke i tekstualni opis greke i javiti to korisniku u prozoru.
Nain rada u veleprodaji

Za razliku od maloprodaje ovdje se fiskalni raun ne ispisuje automatski nakon kreiranja rauna tj. ispisa nego se ispis fiskalnog rauna radi
iskljuivo preko posebne tipke u zaglavlju prozora za unos rauna "Fiskal Rn".
Nakon potvrdnog odgovora na pitanje o kreiranju fiskalnog rauna slijedi sljedei korak i provjera da li je za taj VPraun ve evidentiran broj
fiskalnog ili reklamiranog rauna, ako je, tada e se ispisati duplikat fiskalnog/reklamiranog rauna.
Kako kreirati reklamirani fiskalni raun u VP

I u veleprodaji i u maloprodaji postoji tipka Kopiraj sa kojom moemo napraviti kopiju rauna na kojem smo pozicionirani. Odabirom te tipke
dobivamo poruku u kojoj moemo odabrati opcije Storno ili Kopiranje. Storno e kopirati sve stavke unovi raun sa obrnutim predznakom
koliina, a Kopiranje e napraviti idetninu kopiju svih stavaka. Ovu opciju moemo koristiti npr. u situaciji kada elimo stornirati neki raun
kompletno, zatim ponovo napraviti isti raun i onda u njemu samo izmijeniti neke stavke.
Kreiranje fiskalnog rauna u VP
Za razliku od maloprodaje ovdje je kupac obavezan.

Za kupca je ifrarniku partnera potrebno upisati: naziv, adresu, mjesto i JIB od 13 numerika, ako ne upiete svih 13 numerika fiskalni pisa bi
javio greku pa je u programu stavljena zabrana ispisa fiskalnog rauna ako JIBnije 13 numerika.
to se tie artikala, koliina, poreznih stopa, jedinica mjera pogledajte opis u maloprodaji.
Nain plaanja u veleprodaji je mogu samo jedan, i to je najee virman.
Slobodan tekst na kraju rauna je izostavljen jer se fiskalni raun daje kupcu zaklaman za obian raun ispisan najee na A4 formatu koji ve na
sebi ima slobodan tekst rauna u veleprodaji, a koji ionako ne bi stao na traka format fiskalnog rauna.

- Upiti
U veleprodaji se dakle za razliku od maloprodaje sve XML datoteke sa naredbama alju u jedan direktorij Upiti jer je broj VP faktura i brzina
njihovog nastajanja puno manja nego kod maloprodaje.
Odreuje se naziv XML datoteke npr. 20110211_165651265_2011_169_Faktura_kupac_reklamirani_duplikat.XML
- 2011_169 :godina i broj rauna
- Faktura_kupac:oznaava da se radi o veleprodaji
Datoteka se alje u direktorij Upiti i eka se odgovor FP servera tj. fiskalnog pisaa ... tokom 5 sekundi.
Kod veleprodajnog fiskalnog rauna se nee ispisivati proizvoljni tekst prije i iza stavaka rauna kao to je na A4 formatu rauna u programu Ipos
knjigovodstvo, ali e se kao dodatni tekst na kraju fiskalnog rauna ispisati "RN:broj\godina" tj. podaci o originalnom raunu iz programa Ipos
knjigovodstvo.
Ako imate problema sa zaokruivanjem u sluaju malih cijena i velikih koliina, a koji su posljedica toga da se u fiskalni pisa moe upisati samo
MPcijena sa 2 decimale, moete si pomoi na dva naina, prvi je da takvim artiklima promjenite jedinicu mjere iz npr. komad u 1000 komada pa
e cijena biti 1000 puta vea (20 komada prodajete kao 0,020 mile).
Drugi nain je da ukljuite postavku u grupi Program podgrupa Fiskalizacija u BiH kojom moete raun u vp ispisati u sumarnom iznosu kao
rekapitulacija po tarifama poreza, a bez pojedinanih artikala-stavaka. Ovo moete biti pogodno i kada imate raunovodstvene raune sa puno
stavaka pa da i fiskalni raun ne ispisujete sa puno stavaka nego samo sa sumarnim iznosom.
Fiskalni izvjetaji
Presjek stanja
Omoguava ispis presjeka stanja bez nuliranja trenutnog prometa i zapisa u fiskalnu memoriju.
Dnevni izvjetaj
Omoguava ispis dnevnog zakljuka, nuliranje prometa i zapis podataka u fiskalnu memoriju.
Periodini izvjetaj
Omoguava izradu periodinog izvjetaja iz fiskalne memorija. Periodini izvjetaj moemo traiti po datumskom periodu.
Uplata/isplata iz blagajne
Omoguava operatersku slubenu uplatu ili isplatu iz blagajne.
Fiskalne izvjetaje mogu ispisivati samo korisnici kojima je to nadzornik programa odobrio u ovlatenjima rada sa programom, meni Sistem.
Kod pc blagajne se moe odrediti broj kase 1 do N, ako se ostavi inicijalni 0 tada upiti idu u direktorij ...IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasa0.
Kod vp rauna upiti idu u standardni direktorij ...IposPRIJENOS\FiskalTremol\Upiti.
Openiti savjeti
Prikaz brojeva fiskalnih rauna u tabelarnim prikazima
U prozorima za unos MP i VPrauna u tabelarnom prikazu se nalaze kolone BF fiskalni raun, RF Reklamirani fiskalni raun, RBF Broj reklamiranog
fiskalnog rauna. Ako se te kolone nalaze izvan trenutnog vidljivog prikaza moete ih miem odvui na bilo koju poziciji u tabeli, a isto tako
svakoj toj koloni moete odrediti irinu.
Kada sve to napravite moete trenutno stanje spremiti trajno na tipku pri vrhu programa tabela sa rasterom i disketom u donjem desnom kutu.
Runa izmjena broja fiskalnog ili reklamiranog rauna
U postavkama grupa Program podnaslov Fiskalizacija BiH je mogue ukljuiti postavku kojom se omoguava runa izmjena brojeva BF i RF. U
pravilu za to nema potrebe jer program te podatke automatski upisuje i ta polja su u Pojedinanom prikazu onemoguena za izmjenu, ali ako iz
bilo kojeg razloga to treba napraviti tada se to ovdje omoguava.
Kako Nadzornik dodjeljuje ovlatenja/zabrane tko moe, a tko ne mijenjati postavke tako jedino ta osoba moe to na nekoj pc kasi omoguiti.
Mogunosti izmjene/brisanja fiskaliziranih rauna
Nadzornik programa u ovlatenjima za rad moe postaviti zabranu izmjene ili brisanja rauna koji su fiskalizirani tj. kod kojih je upisan broj
fiskalnog/reklamiranog rauna BF, RF.
Prikaz podataka na display-u
Ako imate spojen display na fiskalni pisa tada tu opciju ukljuite u postavkama Grupa Program
Kod ispisa iz VP reklamiranog rauna poruka greke:214 Parametar za iznos je pogrean
Ako radite reklamirani raun iz veleprodaje, a prilikom ispisa na fiskalni pisa dobijete poruku greke "214 OPOS_EFPTR_BAD_ITEM_AMOUNT
(PrintRecItem): Parametar za iznos je pogrean."
Reklamirani promet se vraa iskljuivo iz gotovinskog dijela iznosa fiskalnog ureaja pa ako niste izdavali raune sa plaanjem GOTOVINA
potrebno je na kartici Fiskalni izvjetaji upisati potreban iznos i odabrati tipku "Uplata u blagajnu" kako biste mogli napraviti reklamirani fiskalni
raun.
Kabel za displej kod Tremol T260F
Bez obzira da li fiziki imate displej ili ne u utor sa zadnje strane pisaa (drugi od desne strane) morate prikljuiti barem kratki priloeni kabel za
displej, u protivnom nee raditi ispis na fiskalni pisa.
Logo na ispisu Tremol T260F
Logo se dodaje kroz program CommTool
Dimenzije (u pikselima) za logo su:
- Tremol M je 224x80
- Tremol T260F je 448x160.
Kod ispisa rauna (vp i mp) se javlja poruka greke:ErrorCode: 106, ErrorOPOS: OPOS_E_ILLEGAL
ErrorDescription: OPOS_E_ILLEGAL
(PrintRecItem): An attempt was made to perform an illegal or unsupported operation with the device, or an invalid parameter was used.
Uzrok greke: nepoznat
Rjeenje1:
- potrebno je otvoriti CommTool program (pomoni program za Tremol pisa)
- daktivirati printer
- u tabu Programiranje tipkom Uitavanje (Snimanje na PC) napraviti uitavanje baze artikala na PC
- ponovo aktivirati printer
Rjeenje2:
Problem je mogao nastati i iz razloga ako ste radili copy/paste naziva artikla iz neke druge baze pa su se upisali neki nedozvoljeni znakovi koje
fiskalni pisa ne podrava.
Kad drajver fiskalnom ureaju prevodi xml, ujedno i snima prvi put prodane artikle na dvije lokacije - u ureaj i txt datoteku. Ukoliko naie na
nedozvoljene znakove, spremit e u txt, ali ne i u ureaj. Tad e doi do desinkronizacije baza artikala, odnosno txt e imati jedan artikal vie.
Provjerite koji je zadnji redni broj artikla u txt datoteci. Taj redni broj preuzmite u CommTool-u na kartici Programiranje, drajver e vratiti CRC
greku. Sada jednostavno upiite za naziv bilo to i spremite (Snimi). Nakon toga e sve ponovno raditi ok.

Openito
U raznim dijelovima programa postoje poveznice na vanjske datoteke razliitih tipova (ekstenzija) bilo da se radi o tekstualnim dokumentima pdf,
doc, rtf, txt ..., grafikim datotekama bmp, jpeg, emf, wmf, png ..., web datoteke html itd.
Potpuno je nebitno o kakvom se dokumentu-datoteci radi jer e se datoteka otvarati sa nekim Windows programom koji je u Windowsima
asociran (povezan) sa tim tipom datoteka. Npr. ako se radi o datoteci sa extenzijom .pdf datoteka e se otvoriti u programu Adobe Reader tj. u
nekom pdf itau. Ako je datoteka neka slika npr .bmp otvorit e se u nekom programu za prikaz grafikih datoteka.
Primjer poveznice iz programa je npr. popis ulaznih rauna u saldakonti dobavljaa, kada otvorimo Dobavljai>Dokumenti>Ulazni rauni u
tabelarnom prikazu e u koloni knjienje za redove-raune koji imaju pridruen dokument biti grafika oznaka da postoji eksterni dokument izvan
programa, u ovom sluaju bi logino bilo da je to ulazni raun.
Slika ikonice e asocirati na tip ekstenzije datoteke da se odmah vidi o kakvoj se datoteci radi.
Nije uvjet da poveznica iz npr. saldakonti dobavljaa otvara ulazne raune, moe otvarati dokument bilo kakvog sadraja, npr. ugovor i sl.
Princip smjetanja dokumenata

Svi dokumenti ili shortcuti-kratice na njih se nalaze u direktoriju 'Dokumenti', a koji se inicijalno nalazi u osnovnom direktoriju programa Ipos
knjigovodstvo.
U daljenjem tekstu kada govorimo o dokumentu-datoteci to moe biti fizika datoteka ili samo njen shortcut-kratica koja sadri podatke o
originalnoj datoteci koja se fiziki nalazi negdje drugdje. Informacija da se radi o poveznici na shortcut je ista kao i u Windows Exploreru tako da
se unutar ikonice nalazi mala zavinuta strelica.
Napomena
Sugeriramo korisnicima da u direktoriju dokumenti ako je mogue spremaju samo fizike dokumente-datoteke ili njihove kopije kako bi kod
prijenosa programa na neko drugo raunalo, promjene postavki mree i sl., sve poveznice iz programa na te datoteke ostale.
Ako se u direktorij Dokumenti spremaju shortcuti-kratice na originalne datoteke tada se reinstalacijom programa na neko drugo raunalo i sl.
mogu izgubiti poveznice na te datoteke to kod spremanja originalnih datoteka nije sluaj. Inicijalno je kreiranje poveznica na shortcute-kratice
zabranjeno u postavkama.
U postavkama grupa 'Program'je mogue odrediti da se direktorij 'Dokumenti' nalazi u nekom proizvoljnom direktoriju, a ne u osnovnom
direktoriju programa.
Bitno je da kod pozivanja datoteka za otvaranje program moe proitati putanju do direktorija Dokumenti, a zbog brzine rada da se datoteke
nalaze na istom disku-raunalu. Moete npr. otvoriti direktorij D:\Ipos vanjska dokumentacija i njega oznaiti kao direktorija gdje e se nalaziti
direktorij Dokumenti .... Ako ste ve kreirali neku dokumentaciju samo prebacite direktorij Dokumenti u taj direktorij i promjenite postavku.
vidi Programske postavke
Primjer stabla direktorija: Ipos knjigovodstvo>Dokumenti>Partner1>Godina2012. Dakle slino kao to je i sadraj direktorija Data direktoriji su u
tri nivoa, nivoPrograma, nivoPartnera i nivoPoslovneGodine.
Tabela direktorija
Ipos knjigovodstvo (ili bilo koji drugi direktorij na disku izvan ovog direktorija kojeg korisnik odredi u Programske postavke
- Dokumenti
ne sadrava datoteke, samo direktorije

- Skupne
sadrava datoteke na nivou programa
- Partner1
na sadrava datoteke
- SkupnePar
sadrava datoteke na nivou partnera
- Godina2011
sadrava datoteke na nivou poslovne godine
- Godina2012
- Partner2
ne sadrava datoteke
- SkupnePar
sadrava datoteke na nivou partnera
- Godina2012
U meniu ifrarnici>Ostalo>Kreiranje direktorija za eksternu dokumentaciju za tekueg partnera i godinu, kako i sam naziv kae moete
automatski kreirati poetne direktorije za tekuu firmu i poslovnu godinu jer je logino da oni kod same instalacije programa ne postoje zbog
toga to svaki korisnik programa moe imati razliite direktorije Partnera.
Ako prilikom pokuaja dodavanja nove poveznice-dokumenta (klik na tipku Dokument) program ustanovi da inicijalni direktorij ne postoji
ponudit e automatsko kreiranje istih.
Tipovi i nazivi datoteka sa dokumentacijom

Openito
Izvori datoteka-dokumentacije mogu biti razliiti npr. dokumenti koji su kreirani iz samog programa Ipos knjigovodstvo i exportirani u npr.
PDFformat i kao takvi ukljueni u dokumentaciju, zatim dokumenti koje ste dobili mailom kao to su rauni od dobavljaa, ako ste dokument
dobili potom potrebno ga je skenirati ili slikati digitalnim fotoaparatom i spremiti u odreeni direktorij.
Mogui izvori digitalne dokumentacije:

l
l
l
l
l
l
l
dokument je
dokument je
dokument je
dokument je
dokument je
dokument je
...
dobiven mailom u attachmentu

dobiven na papiru i skeniran u datoteku
dobiven na papiru i slikan digitalnim fotoaparatom
snimljen video kamerom
kreiran na lokalnom raunalu u programu Word, Excel, ...
kreiran u programu Ipos knjigovodstvo i exportiran u neki od formata (pdf, rtf, bmp...)
Mogui formati podataka

l
l
l
l
l
l
razni tekst dokumenti:pdf, doc, wpd, wps, docx, rtf, txt ...
audio izvori:mp3, wma, wav ...
video materijali:mpeg, mov, mpg, mp4, wmv, avi ...
grafike slike:bmp, png, jpeg, wmf, tif, svg, gif, emf, jpg ...
excel, outlook mail:xls, msg ...
web stranice i linkovi:html, htm, url ...
Nema ogranienja kakva se sve dokumentacija moe spremati i povezivati u programu imamo npr. dnevnik dogaaja u kojem moemo otvoriti
novi dogaaj da nam je neka firma poslala cjenik ienja ureda, u dnevniku dogaaja upiemo kratki opis kako bismo kasnije pretraivanjem
kljunih rijei mogli pronai taj dogaaj (iako neznamo tko nam je poslao cjenik i kada), kada program pronae taj red samo pritisnemo tipku
Dokument i otvara se dopis sa cjenikom za ienje ureda.
Kako se eksterni dokument povezuje u programu?

Za korisnika je to jednostavan postupak, nakon klika miem na tipku Dokumenti otvorit e se dijaloki okvir u kojem treba samo odabrati
dokument-datoteku za povezivanje.
to program automatski napravi u pozadini?
Obzirom na mjesto povezivanja u programu (tabela ulaznih rauna, tabela dnevnika dogaaja, itd.) svaki dokument mora u nazivu datoteke
sadravati kljunu rije koja odreuje sa kojim dijelom programa se dokumentacija povezuje npr. ulazni rauni imaju kljunu rije 'dnedob',
zajedno sa kljunom rijei dnedob potrebno je upisati i broj knjienja u dnevniku dobavljaa pod kojim je taj raun zaveden npr. 185.
Dakle ako u Dokumenti>Partner1>Godina2012 imamo dokument koji se zove Dnedob185_.pdf tada e se u popisu ulaznih rauna modula
saldakonti dobavljaa automatski u tom redu prikazati grafika oznaka koja nam signalizira da je uz taj red (raun, ok ili uplatu) vezan jedan
eksterni dokument.
Naziv datoteke 'Dnedob185_.pdf' moe biti i 'Dnedob185_Ulazni raun broj 254.pdf'. Dakle bitno je da je sadrana kljuna rije dnedob, iza nje
broj knjienja i da je na kraju znak _ podvlaka kao zavrni znak prije proizvoljnog korisnikog teksta. Na taj nain se zadrava izvorni naziv
datoteke.
Korisnik moe koristiti automatsko povezivanje datoteka jednostavnim odabirom datoteke, ali moe i sam proizvoljno dodavati datoteke izvan
programa u Windows Exploreru, preimenovati ih, brisati i sl. jer su poveznice vezane aktivnom vezom sa programom tj. program kod otvaranja
neke tabele provjerava da li postoje datoteke. Isto tako ako ne moete automatski kreirati neku poveznicu iz programa Ipos knjigovodstvo to
moete jednostavno runo napraviti, kao to moete napraviti i ispravak ako ste neto pogreno povezali.
Vie datoteka vezano za jedan dokument

Ako se va dokument sastoji od vie datoteka razliitih naziva (mogu biti i razliitih ekstenzija) moete ih sve pridruiti jednom dokumentu u
programu bitno je da imaju isti kljuni dio naziva, a ostali dio naziva se razlikuje. Npr. 'Dnedob185_Ulazni raun broj 254.pdf' kao prva datoteka i
'Dnedob185_Ugovor br 45 uz ulazni raun broj 254.pdf'
Ili 'Dnedob185_Ulazni raun broj 254 str1.pdf', 'Dnedob185_Ulazni raun broj 254 str2.pdf', 'Dnedob185_Ulazni raun broj 254 str3.pdf'
Prilikom otvaranja dokuemnta koji se sastoji od vie datoteka program e nakon otvaranja prve datoteka javiti da postoji vie datoteka za taj
dokument i pitati za za otvaranje svake slijedee datoteke.
VANO
Program ne sprema u bazu putanju i naziv datoteke nego prema predefiniranim pravilima aktivno pronalazi datoteke koju su povezane, a koje se
nalaze u predefiniranom direktoriju Dokumenti i njegovim poddirektorijima i koje u nazivu sadre kljune rijei.
Brisanjem dokumenta-datoteke na disku automatski se brie i poveznica u programu to ete vidjeti po tome to nema ikonice koja to
signalizira.
Mogue je da umjesto datoteke kreirate direktorij (ili shortcut-kraticu na direktorij) sa kljunom rijei npr. "Dnedog150_Ugovori po rn 150", u
tom sluaju program e prepoznati da se radi o direktoriju, a ne datoteci i otvorit e direktorij u kojem imate vie drugih datoteka. Ovakvu vrstu
poveznice ne moete napraviti u programu jer kod automatskog odabira program nudi samo datoteke.
Jednostavni postupak povezivanja dokumenata u programu

1. unutar programa Ipos knjigovodstvo otvorite prozor sa tipom podatka sa kojim se mogu povezivati vanjski
dokumenti npr. ulazni rauni dobavljaa
2. pozicionirajte se na eljeni red-raun za koji jo nije pridruen dokument (ne postoji ikona na poetku reda)
i kliknite miem na tipku Dokument
3. otvorit e se Dijaloki okvir (Windows Explorer) u kojem ete jednostavno odabrati datoteku-dokument koju
elite povezati u program klikom na tipku Open ili dvostruki klik miem
4. po povratku u program postojat e poveznica na tu datoteku-dokument to ete vidjeti po ikoni na poetku
reda (vrsta ikone je odreena tipkom datoteke koja se povezuje doc, bmp, mp3, mov, xls, html, url, pdf ...)
Jednostavni postupak otvaranja povezanog dokumenta
1. unutar programa Ipos knjigovodstvo otvorite prozor sa tipom podatka sa kojim se mogu povezivati vanjski
dokumenti npr. ulazni rauni dobavljaa
2. pozicionirajte se na eljeni red-raun za koji je pridruen dokument (postoji ikona na poetku reda) i kliknite
miem na tipku Dokument
3. dokument e se otvoriti u pripadnom programu koji je u Windowsima odreen za otvaranje tog tipa datoteka
Ako prilikom otvaranja dokumenta dobijete poruku u Windowsima neto tipa da ne postoji program za otvaranje tog tipa datoteka potrebno je
Windowsima rei sa kojim programom da otvori taj tip dokumenta na sljedei nain (postupak za Win7):
- u Windows Exploreru kliknite desnim klikom mia na datoteku
- u novootvorenom meniu odaberite opciju Open width
- zatim Choose default program
- u sljedeem prozoru odaberite izmeu ponuenih programa
- oznaite opciju Always use the selected program to open this kind of file i pritisnite tipku OK
Tipka Dokument+Shift na tastaturi

Ako istodobno sa klikom na tipku Dokument drite tipku Shift na tastaturi, a nalazite se u redu gdje ve postoji poveznica na dokument (to se
vidi po ikoni), tada e se otvoriti poruka sa izborom:
1. odustani od akcije
2. otvori direktorij Dokumenti gdje se treba nalaziti datoteka
3. dodaj novu poveznicu na datoteku za tekui dokument
4. otvori datoteku vezanu za dokument
5. obrii poveznicu na datoteku
6. pozivanje prozora Pomoi
Ako istodobno sa klikom na tipku Dokument drite tipku Shift na tastaturi, a nalazite se u redu gdje ne postoji poveznica na dokument (nema
ikone), tada e se otvoriti poruka sa prve tri opcije:
1. odustani od akcije
2. otvori direktorij Dokumenti gdje se treba nalaziti datoteka
3. dodaj novu poveznicu na datoteku za tekui dokument
4. pozivanje prozora Pomoi
Objanjenje uz pojedine toke:
1. prekidanje bilo kakve radnje
2. otvorit e se Windows Explorer u poddirektoriju Dokumenti gdje se treba nalaziti datoteka, istodobno sa
otvaranjem direktorija u Clipboard e su upisati kljuna rije npr. dnedob345_
3. ako se datoteka koju ste odabrali ne nalazi u oekivanom poddirektoriju Dokumenti program e pitati da li
da kopira odabranu datoteku u direktorij Dokumenti ili da u njemu samo napravi shortcut-kraticu na taj
dokument.
Ako je povezivanje sa shortcut-ima zabranjeno u postavkama program e automatski bez pitanja kopirati
datoteku u Dokumenti i preimenovati datoteku kako bi se kreirala poveznica
4. ako je vie datoteka povezano sa tim dokumentom u programu, program e nakon otvaranja prve datoteke
pitati za svaku sljedeu za otvaranje
5. program ne brie fiziki datoteku sa diska nego je samo preimenuje tako da se iz njenog naziva brie kljuna
rije za povezivanje, ako elite fiziki obrisati datoteku moete to uiniti u Windows Exploreru
Moete povezati i internet shortcut koji gleda na neki URL(web dokument).

U internet pretraivau kopirajte tonu putanju do web stranice, kreirajte shorcut u direktoriju tako to ete kliknuti desnim klikom mia pa iz
menia odabrati New>Shortcut u novootvorenom prozoru sa Paste kopirajte putanju do web stranice. Dalje se ta datoteka klasino povezuje sa
programom kao i ostale datoteke.
Ako neku datoteku koja je ve povezana sa nekim dokumentom ponovo povezujete sa nekim drugim dokumentom u programu (namjerno ili
sluajno) savjetujemo da prvo obriete poveznicu kroz program i da je tek onda povezujete sa drugom datotekom.
Popis poveznica
Svaka skupina poveznica je odreena sa kljunom rijei na poetku iza koje se bez razmaka stavlja odreeni broj (redni broj, broj knjienja i sl.) i
na kraju znak podvlaka. Svaka skupina poveznica isto tako ima i svoj direktorij u kojem pronalazi datoteku-dokument, to su direktoriji iz gore
navedene tabele See "Tabela direktorija" on page 139 :skupne (za nivo godine), skupnepar (nivo partnera), godinaxxxx (nivo godine).
Jo jednom naziv datoteke-dokumenta na disku mora biti u formatu, ako koristite automatsko povezivanje iz programa o tome ne morate voditi
rauna:
proizvoljan tekst _kljuna rijeBroj_proizvoljan tekst.extenzija
Grupa
Poveznica
Direktorij
Kljuna rije
Broj
Polje
Openito
Dnevnik dogaaja
skupne
dnedog
redni broj dnevnika
dnedog.redbr
Ovu poveznicu moemo koristiti za najrazliitije svrhe, gotovo svaki dokument, dopis, oglas i sl. koji dobijemo obino evidentiramo u
dnevniku dogaaja i onda ga moemo i digitalno arhivirati i povezati sa konkretnim dogaajem.
ifrarnik partnera
skupne
dnedog
redni broj dnevnika
dnedog.redbr
Isto kao i kod dnevnika dogaaja samo to su dogaaji grupirani prema partnerima.
Financijsko
Ovdje moete evidentirati fiziki izvode koje dobivate, moda neke zavrne raune-dokumente koje ste kreirali i openito sve to se na neki
nain moe povezati sa konkretnim knjienjem u glavnoj knjizi
Dnevnik glavne
knjige
Kupci
Dobavljai
Blagajna
godinaX
dnegk
broj knjienja
dnegk.knjizenje
Ovdje nema potrebe za evidencijom izlaznih rauna jer su oni kreriani u programu i mogu se pozivati iz programa, meutim uvijek su prisutni
neki dodatni dokumenti koji se veu uz izlazne raune, a koji se onda mogu ovdje arhivirati
Dnevnik kupaca
godinaX
dnekup
knjienje
dnekup.knjizenje
Izlazni rauni
godinaX
dnekup
knjienje
dnekup.knjizenje
Obavijesti o
knjienju
godinaX
dnekup
knjienje
dnekup.knjizenje
Najloginije je da ovdje evidentirate ulazne raune od dobavljaa, ali i ostale dokumente koji su vezani za taj raun-poslovni dogaaj kao to
su npr. ugovori i sl.
Dnevnik dobavljaa
godinaX
dnedob
knjienje
dnedob.knjizenje
Ulazni rauni
godinaX
dnedob
knjienje
dnedob.knjizenje
Obavijesti o
knjienju
godinaX
dnedob
knjienje
dnedob.knjizenje
Kartice dobavljaa
godinaX
dnedob
knjienje
dnedob.knjizenje
Uz svaki tip podatka je mogue vezati pojedine dokumente, ako se npr. putni nalozi i loko vonja ispunjava runo na terenu mogue je takve
dokumente i priloiti kao originalnu dokumentaciju
Dnevnik blagajne
godinaX
dneblag
knjienje
dneblag.record
Putni nalozi
godinaX
putnal
broj naloga
putnal.brojnal
Loko vonja
godinaX
loko
broj obrauna
loko.brojobr
ifrarnik artikala
skupnePar
roba
ifra
roba.sifra
Fakturiranje
Sve dodatno to imate potrebe evidentirati uz pojedine artikle. Npr. to moe biti neka pdf specifikacija, moe biti neka dodatna fotografija,
URL shortcut ijim pokretanje se otvara web stranica proizvoaa sa podacima o artiklu itd.
Narudbe
godinaX
naru
knjienje
naru.record
knjienje
irnv.record
Ovdje moete evidentirati dokumentaciju vezanu uz narudbe
Izlazni rauni
Robno-mat.
Proizvodnja
Maloprodaja
Os.sredstva
Plae
irnv
Evidencija eksterne dokumentacije vezane uz skladino poslovanje veleprodaje
Dnevnik robnog
knjigovodstva
godinaX
dnerob
knjienje
dnerob.knjizenje
Dokumenti robnog
knjigovodstva
godinaX
dnerob
knjienje
dnerob.knjizenje
Ulazne kaklkulacije
VP
godinaX
kalk
knjizenje
kalk.record
Evidencija eksterne dokumentacije vezane uz proizvodnju
Radni nalozi
godinaX
radnal
knjizenje
radnal.record
ifrarnik ureaja
skupnePar
uredjaji
ifra
uredjaji.sifra
Evidencija eksterne dokumentacije vezane uz skladino poslovanje veleprodaje
Dnevnik
maloprodaje
godinaX
dnerobm
knjienje
dnerobm.knjizenje
Dokumenti
maloprodaje
godinaX
dnerobm
knjienje
dnerobm.knjizenje
Ulazne kalkulacije
MP
godinaX
kalkm
knjienje
kalkm.record
Evidencija eksterne dokumentacije vezane uz poslovanje dugotrajne imovine
Dnevnik sredstava
godinaX
dneos
knjizenje
dneos.knjizenje
Dokumenti
sredstava
godinaX
dneos
knjizenje
dneos.knjizenje
ifrarnik sredstava
skupnePar
os
ifra
os.sifra
ifra
razdoblja.sifra
Ovdje moete evidentirati eksterne dokumente vezane uz pojedini obraun plaa
Obraunska
razdoblja
Kadrovska
godinaX
skupnePar
Evidencija dodatnih dokumenata uz pojedinog radnika
razdoblja
ifrarnik radnika
Obrtnici
skupnePar
radnici
ifra
radnici.sifra
kpi
redni broj
kpi.redbr
Dodatna dokumentacija uz redove knjiga kpi
KPI
godinaX
Savjet u pogledu broja i veliine eksternih datoteka-dokumenata

Operativni sistem Windows 7 sa NTFS file sistemom ima sljedea teoretska ogranienja:
Maximum disk size: 256 terabytes
Maximum file size: 256 terabytes
Maximum number of files on disk: 4,294,967,295
Maximum number of files in a single folder: 4,294,967,295
Meutim preveliki broj datoteka i prevelika veliina pojedinih datoteka moe usporiti sistem i samo pretraivanje, to opet ovisi po pojedinom
raunalu, njegovoj brzini, brzini diska itd.
Savjet spremajte sve vane dokumente, meutim ne pretjerujte sa datotekama veliine npr. nekoliko stotina megabajta ili reda veliine
gigabajta. injenica je da se danas mogu nai diskovi reda veliine terabajta (1000 gigabajta), meutim vjerojatnije je da imate neki standardni
disk od par stotina gigabajta.
Napravljen je test sa 100.000 eksternih datoteka-dokumenata smjetenih u Skupne direktorij. Pretraivanje i otvaranje na tom broju radi bez
problema u mrenom radu.
Potpisivanje PDF dokumenata digitalnim certifikatom

Potpisivanje se vri preko eksternog java programa JSignPDF koja dodaje digitalni potpis u PDFdokument. Eksterni program znai da se iz
programa Ipos knjigovodstvo u pozadini samo poziva vanjski program sa odreenim parametrima kako bi se postupak potpisivanja automatizirao
iz PrintPreview prozora.
JSignPdf je otvorenog koda (besplatan) i moe se slobodno koristiti u privatne i poslovne svrhe.
Postupak
1. Skidanje i instalacija
Download programa i dokumentacija je na linku:
http://jsignpdf.sourceforge.net
Nakon skidanja programa pokrenite instalaciju "JSignPdf_setup_x.y.z_wjre.exe" (x, y, z je tekua verzija) i ostavite tekue ponuene opcije,
zapamtite gdje ste instalirali program.
2. Podeavanje postavki
Nakon to ste skinuli i instalirali program JSignPdf potrebno je u prozoru Postavki grupa Sistem namjestiti parametre za rad.
a) Upisati putanju na disku do JSignPdf program za potpisivanje, npr. "C:\Program Files (x86)\JSignPdf\JSignPdf.jar"
b)Odrediti tip Keystora (spremita)za certifikat, inicijalno je to "PKCS12 (softverski certifikat u datoteci)" i preporuamo da taj koristite
Drugi Keystore je "WINDOWS-MY (certifikati na ureajima i karticama)" meutim sa njim u praksi ima odreenih problema, kartica mora biti
itau, kartica se neki puta resetira pa nije dostupan certifikat, potrebno je certifikat uiniti dostupnim u windowsima i upisivati indeks key i sl.
c) Potrebno je odrediti datoteku Aplikativnog digitalnog certifikata *.pfx, *.p12 (za store PKCS12).
Fiziku datoteku je potrebno prvo kopirati u direktorij ...Ipos knjigovodstvo\Data\PartnerX (x je ifra matine firme poslovnog partnera), a zatim
je pozvati u tom polju.
Datoteku aplikativnog digitalnog certifikata ete zatraiti od Fine ako je jo nemate. Da li se za digitalno potpisivanje izlaznih rauna moe
koristiti isti digitalni certifikat kojim ovjeravate raune u fiskalizaciji?, najbolje da to pitate Finu ili PU.
d) Potrebno je upisati lozinku za digitalni certifikat u datoteci
e) Opcija "Vidljiv potpis na dokumentu", odreuje da li e na prvoj strani dokumenta biti vidljivo da je dokument potpisan
Sljedee opcije f)i g) su nepotrebne kod stora PKCS12 tj. certifikata u datoteci.
f) Key alias certifikata u storu, samo kod opcije WINDOWS-MY.
g) Index certifikata u storu 0 do N, samo kod opcija WINDOWS-MY.
Opcije f) i g) se meusobno iskljuuju dakle ili jedna ili druga.
Koritenje
Najloginije je da ete opciju potpisivanja koristiti kod izvjetaja-dokumenata izlaznih rauna, ali opcija potpisivanja e raditi i sa bilo kojim
drugim izvjetajem.
a) u PrintPreview prozor ispiete eljeni raun
b) Namjestite eljenu akciju nakon potpisivanja-exporta u PDF, mogue logine opcije su:
- Otvori Explorer (otvara se Windows Explorer u direktoriju gdje je dokument)
- Otvori Dokument (otvara se potpisani dokument, podrazumijeva se da imate neki program za itanje PDFdokumenata)
- Kopi u Clipboard (potpisani dokument se kopira u Clipboard)
U postavkama moete odrediti inicijalnu opciju koja e biti kod otvaranja svakog izvjetaja.
c) Odaberete tipku "Digitalno potpii i exportiraj PDFdokument"
Dokument e dakle biti exportiran u PDF formi, originalni naziv e mu biti preimenovan npr. iz "Raun 541/2014.pdf" u "Raun 541/2014_
signed.pdf".
Program JSignPdf moete koristiti i samostalno tj. moete ga pokrenuti direktno kao i svaki drugi program i koristiti samostalno.
Ostalo
Formular za dojavu greke
Formular za dojavu greke moete popuniti i ispisati iz programa a moete ga ispisati i odavde ako sluajno ne moete ui u program (knjiga.chm
na disku).
IPOS d.o.o.
Kuzmineka 49
10110 Zagreb
Fax (385 1) 3697.999
e-mail ipos@ipos.hr
(Prijavu poaljite: faxom, potom, e-mailom.)
Predmet: prijava greke programa IPOS knjigovodstvo

Podaci o distributeru ako program nije kupljen direktno od IPOS-a
Podaci o korisniku programa

Naziv firme:
Ime i prezime:
Adresa:
Tel/fax:
e-mail:
Tehnike informacije:
Na kakvom je raunalu instaliran program(procesor, memorija, disk ...):
Operativni sistem (win98/winNT/win2000/winXP):
Rad u mrei (da/ne):
Datum verzije programa (datum na CD-u, ili u zadnjem redu programa):
Opis greke:
Datum kada je nastala greka:
Naziv modula programa:
Prozor u kojem je nastala greka:
Radnja kod koje je nastala greka:
Opis greke:
Poruka koju je program javio kod greke:
Da li ste nakon greke ostali i dalje u programu (da/ne):
Da li se nakon greke moe ponovo ui u program (da/ne):
Da li se greka moe ponoviti (svaki puta, poneki puta, vie nijednom):
Sugestije korisnika za poboljanje programa:
Svrha filtera je da se upisivanjem odreenih kraih kljunih rijei mogu entiteti svrstati u odreene grupe. Entiteti su npr. ifrarnici partnera,
artikala i dr. Kasnije kod ispisa izvjetaja moemo zatraiti da se u izvjetaj ukljue samo oni entiteti koji sadre ili koji ne sadre odreene kljune
rijei.
Kljune rijei su sastavljene od niza slova ili brojeva maksimalne duine 60 znakova. Kljune rijei se meusobno odvajaju toka zarezom ";". Broj
kljunih rijei nije ogranien, ogranien je ukupan broj znakova u polju (60).
Tipovi filtriranja:
ukljui entitet ako je zadovljen bilo koji uvjet
Entitet e biti ukljuen ako se barem jedan od navedenih uvjeta, kljunih rijei, poklapa s kljunom rijei upisanom za taj entitet, bez
obzira to se ostale kljune rijei ne poklapaju
ukljui entitet samo ako su zadovoljeni svi uvjeti iz filtera
Entitet e biti ukljuen samo ako se svi uvjeti poklapaju s kljunim rijeima npr. uvjet "kupac; -kupac" nee dati niti jednog partnera jer se
uvjeti meusobno iskljuuju
1. Primjer kod poslovnih partnera:

U polje filter kod onih partnera koji su nam kupci upisujemo npr. kljunu rije "kupac", kod dobrih kupaca upisujemo dodatnu kljunu rije
"dobar" ili "super", kod loih "lo" i sl.
Kasnije kod ispisa moemo zatraiti da se ispiu npr.:
svi kupci tako da upiemo kljunu rije "kupac" u polje uvjet filtera
samo dobri kupci tako da upiemo kljune rijei "kupac; dobar"
svi kupci osim loih kupaca tako da upiemo "kupac; -lo", upisom kljune rijei s predznakom minus traimo da se pojavljuju partneri koji
ne sadre tu kljunu rije

Dodatno uz ve postojee kljune rijei moemo dodati svakom partneru (u polje filter) i kljunu rije "boi" ako mu elimo za novogodinje
praznike poslati estitku dakle
u ispisu izvjetaja u polje filter upisujemo "boi"
istovremeno moemo ukljuiti opciju exporta podataka u tekstualnu datoteku spremnu za unos u Word
3. Primjerkod artikala
Prodajemo namjetaj, u popisu artikala imamo kljune rijei: sobni, kupaonski, spavai, radni, domai, talijanski, njemaki, francuski. Upisujemo
npr:
kupaonski (dobit emo sav kupaonski namjetaj)
kupaonski; talijanski (dobit emo samo talijanski kuponski namjetaj)
kupaonski; -njemaki (dobit emo sav kupaonski namjetaj, ali koji nije njemaki)
-radni (dobit emo sav namjetaj osim radnog)
Dodatne informacije
Popis filtera

Podatke je mogue exportirati u sljedee formate:
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
HTML format (HTM)

Portable document format (PDF)
Rich text Word format (RTF-DOC)
Excel format (XLS)
Ascii tekstualni format (TXT)
Gif grafiki format (GIF)
Jpeg grafiki format (JPG)
Bitmap grafiki format (BMP)
Windows enchanced metafile grafiki format (EMF)
Windows metafile grafiki format (WMF)
Quatro pro for Windows (WB1)
Lotus 123 (WK2)
Vektor graphics (SVG)
Simbolic link (SLK)
Portable network graphics (PNG)
Tagged image file format (TIF)
Quick report file format (QRP)
Data interchange format (DIF)
Nain exporta
Izvjetaj prikaemo u print preview prozoru (Prozor pregleda izvjetaja) i odaberemo tipku za export.
U prozoru za export emo moi odabrati kako emo spremiti izvjetaj:
l
l
l
pod kojim imenom datototeke

u koji direktorij
u kojem formatu RTF, XLS ...
Izvjetaj kojeg vidimo u print preview prozoru je u windows metafile grafikom formatu WMF, tj. to je grafika slika koja se kao takva ispisuje na
pisau.
Neki od formata za export imaju svoja ogranienja npr.
Excel format e pokuati pretvoriti izvjetaj u kuice kolona i redova za raunanje u excelu, neki puta i komplicirane izvjetaje koji inae i nisu ba
smisleni za takav format.
U ASCII tekstualnom formatu emo dobiti samo isti neformatirani tekst.
Nakon exporta odreenog izvjetaja novi dokument moemo doraditi u nekom od alata zavisno od vrste exporta npr.
RTF Word
XLS Excel
ASCII Word
TXT Word
HTM MS FrontPage, Word
WMF CorelDraw
Odreivanje putanje do vanjskih programa (editor, kalkulator...)

U Windowsima postoje editori NotePad i WordPad koji dolaze s operativnim sistemom, moete koristiti njih ili neki svoj omiljeni editor.
Isto tako s Windowsima dolazi i standardni kalkulator. Ako ste instalirali Windowse u standardni direktorij tada navedene putanje vrijede.
Potrebno je odrediti punu putanju do programa i naziv izvrnog programa.
Izbornik ifrarnici>Ostalo>Definiranje vanjskih programa
Do sada poznati nerijeeni problemi

Stranica je u izradi ...
Lista do sada poznatih problema koji postoje, ali nisu rijeeni:
Programski
u prikazu izvjetaja na ekranu u izvjetajima kod nekih rezolucija se ne vide linije izmeu redova, to je greka Microsofta i ispisa u metafile
format koji se prikazuje na ekranu, na pisau se vide linije
prilikom ispisa tekstova proizvoljne duine tzv. RTF format program koristi Microsoftov ispis rtf formata, a on prilikom ispisa trenutno neki
puta ne ispie zadnji red tog teksta, uputa: na kraj teksta dodajte jo jedan prazan red i barem space (razmaknicu) da bi se prikazali svi
redovi kada Microsoft to rijei ispis e biti u redu
Knjigovodstveni
Problemi s indeksnim datotekama

U pravilu kod client/server tehnologije ne biste smjeli imati nikakvih problema s indeksnim datotekama osim ako nemate problema na serveru sa
samim raunalom i mreom jer nijedna stanica ne upisuje direktno podatke u bazu nego sve radi server program.
Osigurajte da server raunalo nikada ne ostane bez struje, da se uredno gasi.

U sluaju problema sa indeksnim datotekama moete uvijek pokrenuti indeksiranje.
Ako uope ne moete ui u program zbog oteenih indeksnih datoteka (nestanak struje, iskljuenje raunala i sl.) tada pokrenite program s
parametrom INDEKSIRANJE. Npr. napravite novi Shorcut za "knjigovodstvo.exe indeksiranje", indeksiranje je prvi parametar.
Dodatne informacije

Na dokumentima koji se alju poslovnim partnerima kao to su rauni, ponude, cjenici, izvodi otvorenih stavaka, skladini dokumenti i dr. postoji
nekoliko mogunosti ispisa vlastite adrese.
program sam generira oblik adrese iz podataka o partneru u datoteci poslovnih partnera
korisnikov tekst 1, tj. korisnik sam u RTF formatu (odabir fonta, veliine, boje) kreira tekst adrese
korisnikov tekst 2, obino se ostavlja prazno za umetanje memoranduma
grafiki logo, korisnik kreira grafiku WMF windows metafile ili BMP datoteku koja se ispisuje umjesto adrese
Nain upotrebe grafikog loga

Prvo je potrebno u nekom grafikom programu kreirati grafiku datoteku LOGO.WMF koja kao sliku sadri vae podatke tj. logo i sve ostale
tekstualne podatke, mogue je kreirati ili BMP ili WMF datoteku no windows metafile datoteka (WMF) je pogodnija zbog toga to tekst u
njoj moemo spremiti kao tekst tj. promjena veliine slike nee imati utjecaja na kvalitetu dok kod bitmap (BMP) datoteke svaka promjena
veliine utjee na kvalitetu slike. npr. u CorelDrawu
o importirate neki grafiki logo
o kreirate tekstualni dio
o oznaite sve elemente i spremite datoteku (samo selektirani dio) u wmf formatu (opcija sa headerom i tekst)
Datoteku je potrebno iskopirati u direktorij "... Ipos knjigovodstvo\Data\PartnerXXX". Tri tokice predstavljaju poetni direktorij u koji je
instaliran program to je obino "Program Files\Ipos". XXX je ifra, broj matine firme u datoteci poslovnih partnera.
Dakle ako su otvorene dvije matine firme svaka ima svoj logo LOGO.WMF. Ako su ifre matinih firmi 1 i 2, tada LOGO.WMF treba
iskopirati u "... Ipos knjigovodstvo\Data\Partner1" tj. u "... Ipos knjigovodstvo\Data\Partner2".
U programskim postavkama, meni "Sistem>Postavke>Programske postavke" je potrebno ukljuiti opciju "Nain generiranja adrese
poiljaoca na dokumentima > grafiki logo"
... to je sve.
Kod prikaza grafikog zaglavlja program e uvijek pokuati razvui sliku na irinu papira bez obzira da li se
radi o formatu ispisa A4, ili A5 npr. kod maloprodajnog rauna. Savjet ako elite imati malo zaglavlje koje
nije po cijeloj irini tada napravite dodatni okvir bijele boje koji se kao takav nee printati, ali e sprijeiti da
se mala slika razvue na irinu papira.
Formatiranje teksta kod slobodnog unosa

Prilikom unosa slobodnog teksta u dijelovima kao to su npr. tekst prije i iza stavaka na raunima, predraunima i dr. moe se preko tipke
formatiranje (dva slova AA) pozvati prozor u kojem odaberemo nain formatiranja teksta.
prvo oznaimo tekst koji elimo formatirati
pozovemo panel za formatiranje i oznaimo eljene parametre
spremimo izmjene i vratimo se u tekst koji je sada formatiran

Prilikom pokretanja progama mogue je program pokrenuti s odreenim parametrima. Zadavanje parametara se vri preko Shortcut opcije
(kratica). Na samom desktopu (radnoj povrini) se ve nalazi jedan shortcut na program (to moete vidjeti po tome to ikona ima malu strelicu u
donjem lijevom uglu).
Shortcut je pokaziva na program kao to je npr. bila BAT datoteka u DOS-u. Ako kliknemo desnim klikom mia na ikonu i odaberemo Properties
opciju, a zatim shorcut u polju Target moe pisati neto kao "C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /ide:1 /loz:1 /par:2
/god:2000
Dakle prvi dio je putanja do programa, drugi dio su parametri programa koje moemo prepoznati po tome to poinju sa znakom /
(forwardslash), npr:
identifikacija korisnika, ako elimo automatski postaviti ovu identifikaciju prilikom ulaska
lozinka korisnika, ako elimo da se automatski upie lozinka za navedenu identifikaciju
ifra firme, u koju emo inicijalno ui kod pokretana programa
poslovna godina, u koju emo inicijalno ui kod pokretanja programa
Inicijalno je shortcut postavljen bez tih parametara.
Postavljanje parametara identifikacije i lozinke prije samog ulaska u program ima smisla samo onda kada nema drugih osoba koje rade na vaem
raunalu pa elite skratiti vrijeme ulaska u program.
Iza dvotoke dodatni podaci trebaju biti upisani bez razmaka
Pregled moguih parametara:

/ide:identifikacijski broj korisnika
iza dvotoke upisujemo identifikacijski broj korisnika
/loz:lozinka korisnika
upisujemo lozinku za tog korisnika
/par:ifra partnera
partner u kojeg emo inicijalno ui
/god:godina
godina u koju emo inicijalno ui
/ind:indeksiranje
/pop:popravak
U sluaju kada se eli pokrenuti indeksiranje izvan programa ako to nije moguu regularno jer su se npr. otetili indeksi nekih datoteka koje se
"C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /ind:indeksiranje
U sluaju kada se eli pokrenuti popravak datoteka izvan programa ako to nije moguu regularno jer su se npr. otetile neke datoteke koje se
"C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /pop:popravak
/mpIni_prod:broj prodavaonice
/mpIni_kasa:broj kase
Potrebno je upisati oba podatka. Koristi se kod pc kase izrade rauna u maloprodaji gdje se odreuje koja prodavaonica i koji broj kase e
se automatski postavljati kod svakog unosa rauna.

U odreenim prozorima u programu je mogue prikazati fotografije.
Konkretno to moemo u kadrovskoj evidenciji tj. prikazati fotografije djelatnika (prozor Popisa djelatnika).
Moemo isto tako prikazati fotografije artikala u prozorima: cjenik artikala i ifrarnik artikala.
Nain kreiranja slika

Slike (fotografije) je najjednostavnije kreirati digitalnim fotoaparatom koji se danas ve moe kupiti za cijenu ispod 1000,00 kn (cca 250 dem).
Dakle, fotoaparatom snimimo sve predmete koje elimo ubaciti u program i onda ih (preko kabla) prebacimo u raunalo.
Druga opcija je da postojee slike na papiru skeniramo tj. ubacimo u raunalo.
Trea opcija je da iskoristimo ve neke postojee slike u nekom grafikom formatu pa ih prebacimo u jpeg i dodatno obradimo.
Slike moraju biti u JPEG formatu (danas najpopularniji format). Fotografije koje se koriste za prikaz na internetu su upravo tih veliina, rezolucija i
dr. kakve su pogodne za prikaz u programu.
Sami moete odrediti koja e biti veliina slike, rezolucija i broj boja, ali emo dati smjernice koje su se pokazale kao najoptimalnije. Ako slike
napravite u previsokoj rezoluciji (1024*768) dobit ete naravno savrene slike koje e i na ekranu izgledati kao na papiru, ali takve slike
zauzimaju i dosta prostora na disku.
Rezolucija slike
Za prikaz na zaslonu monitora je dovoljna rezolucija od 72 tpi (toaka po inu).
Veliina slike
Nema potrebe za slikama veim od 150-200 piksela (irine i duine).
Broj boja
Moe i 16 miliona.
Tip slike
JPEG
Slika koja zadovoljava ove kriterije je velika od 4 do 10 kb, a to je sasvim prihvatljivo i za prikaz tisua slika artikala.
Kako ubaciti kreirane slike-datoteke u program ?

Kada smo formirali eljene datoteke s jpg nastavkom potrebno je na disku, u direktoriju gdje se nalaze podaci za matinu firmu u programu,
kreirati direktorij "Slike", a unutar njega poddirektorije "Artikli" i "Djelatnici". Artilkli su za trgovaki dio programa, a djelatnici za kadrovsku
evidenciju.
Direktorij "Slike" se odnosi na odreenu matinu firmu (za koje vodimo poslovne knjige) tj. ako je matina firma partner sa ifrom 2 tada emo
direktorij slike smjestiti na disku u "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2", ako s programom vodimo knjige za jo jednog
partnera npr. sa ifrom 3 tada emo kreirati direktorij "Slike" (i poddirektorije Artikli i Djelatnici) u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos
knjigovodstvo\data\partner3".
Ve pogaate da e se sve slike artikala za firmu 2 nalaziti u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2\Slike\Artikli", a
slike djelatnika u "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2\Slike\Djelatnici".
Prilikom samog kreiranja slika vjerovatno ste im dali smislene nazive tako da znate to/koga koja slika predstavlja npr.
o marko.jpg
o marija.jpg
o ivan.jpg.
Da bi program jednoznano znao pod kojom slikom se nalazi ivan slike emo preimenovati na sljedei nain
o djel1_marko.jpg
o djel2_marija.jpg
o djel3_ivan.jpg
ili
o markoDjel1_.jpg
o marijaDjel2_.jpg
o ivanDjel3_.jpg
Broj iza rijei djel je ifra djelatnika u programu, iza broja obavezno dolazi crtica za podvlaenje koja znai zavretak broja. Generalno pravilo, da
bi program pronaao odreenu sliku potrebno je da u njenom nazivu pronae tekst djelx_ (gdje je x ifra). Taj tekst se moe nalaziti bilo gdje, na
poetku, u sredini ili na kraju ukupnog naziva datoteke.
Isto vrijedi i za artikle s tom razlikom to je kljuna rije artx_ tj. negdje u nazivu datoteke upiemo rije "art" iza nje ifru artikla i kraj ifre
oznaimo s "_". Npr. art456_raunalo pentium.jpg.
Samim otvaranjem praznih knjiga za novog poslovnog partnera se nee kreirati direktoriji slike, artikli i djelatnici, potrebno
ih je runo kreirati. Naravno direktorije i slike koje jednom kreiramo ostaju za sve poslovne godine tog partnera.
Kako odrediti poloaj slika ?

Slike e se inicijalno prikazati na desnoj strani prozora tj. pored tabelarnog prikaza koji ih opisuje. U programskim postavkama moete poloaj
slike prebaciti desno, dole, gore i lijevo.
Moemo isto tako odrediti da li da se slika automatski prikazuje i kadrovskoj evidenciji preko Postavki kadrovske evidencije i u cjenicima i
ifrarnicima artikala preko Postavki fakturiranja u veleprodaji - nivo programa.
Na originalnom CD-u u direktoriju "Primjeri slika" imate primjere slika-fotografija koje moete ubaciti i
isprobati kako izgledaju.
Neregularan ulazak u program

U program se regularno moe ui jedino kao korisnik programa tj. morate biti upisani od strane nadzornika kao korisnik programa i dodjeljuje
vam se lozinka za ulazak.
Ako ste zaboravili svoju lozinku i ne moete ui u program, traite od nadzornika da vam je proita u dijelu Korisnici programa.
Meutim ako je i sam nadzornik zaboravio svoju ifru tada se u program vie ne moe ui regularno, ovdje se iz tih razloga daje ...
Postupak neregularnog ulaza u program:

na originalnom CD-u (koji mora imati istu verziju kao i va program na disku) u direktoriju "IPOS update\Data\Skupne" pronaite sve
datoteke KORISNICI.*
te datoteke iskopirajte u adekvatni direktorij na vaem disku npr. "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Data\Skupne" preko
istoimenih postojeih datoteka
iskopirane datoteke iz "Read only" attributa pretvorite u "Archive"1
Nakon ovog postupka korisnici e biti isti oni koji su bili i kod prve instalacije programa tj. nadzorniku je lozinka 1 i on tada moe ui u program i
ponovo upisati sve korisnike.

U toku rada kroz vie poslovnih godina normalno je da dolazi do promjena u temeljnom ifrarniku kao to je kontni plan koji ini osnovu cijelog
knjigovodstva.
U varijanti kada je potrebno samo dodati neki novi konto, pa ak i kao zamjenu nekom postojeem, ne nastaju neki veliki problemi.
Stari konto koji se vie ne upotrebljava u novim poslovnim godinama moete ostaviti jer veina izvjetaja
radi po principu da izlistava samo konta koja su imala neki promet.
Meutim kada doe do veih promjena u kontnom planu, kada se raspored konta znaajnije reorganizira tada to vie nije mogue rijeiti samo
uvoenjem novih konta.
Metode pristupa promjeni kontnog plana

Nalazimo se na kraju poslovne godine i u novoj poslovnoj godini elimo raditi po drugaijem rasporedu kontnog plana. Ako u tom trenutku
znamo raspored kontnog plana pitanje je da li staru poslovnu godinu elimo napraviti prema starom ili prema novom kontnom planu.
Slina situacija je i kada u toku poslovne godine elimo promjeniti kontni plan, dakle kada ve imamo upisana knjienja u novoj poslovnoj
godini, a imamo i staru poslovnu godinu za koju smo ve predali zavrni obraun.
Osnovna dilema koja se ovdje javlja je to napraviti sa starom poslovnom godinom?
Dakle, staru poslovnu godinu moemo
kompletno prebaciti na novi kontni plan u tekuoj instalaciji
ili je zadrati sa knjienjima prema starom kontnom planu
Stara poslovna godina prema starom kontnom planu

Ako emo staru poslovnu godinu ostaviti prema starom kontnom planu, bez obzira da li je za nju ve napravljen zavrni ili ne, a novu poslovnu
godinu raditi prema novom kontnom planu tada je potrebno staru poslovnu godinu (ili vie njih) odvojiti u posebnu instalaciju jer nakon
promjene kontnog plana nam vie nee odgovarati financijski izvjetaji.
Dakle imat emo dvije posebne instalacije programa, jednu sa novim i jednu sa starim kontnim planom.
1(kliknete desnim klikom mia na datoteke, odaberete "Properties", deoznaite Read only i oznaite Archive
Ovo znai da ako jo nismo napravili zavrni obraun za staru godinu, neemo moi napraviti automatsko
poetno stanje. Zbog posebnih instalacija tj. razliitog kontnog plana.
Stara poslovna godina prema novom kontnom planu
Ako staru poslovnu godinu elimo napraviti prema novom kontnom planu tada moemo odmah mijenjati kontni plan, zatim prema izvrenim
promjenama konta automatski promjeniti konta u svim poslovnim dogaajima1. Nakon toga moemo redovno poeti knjiiti u novoj poslovnoj
godini i raditi zavrna knjienja u staroj poslovnoj godini, a sve prema novom kontnom planu.
Ova varijanta podrazumijeva da emo moi napraviti i automatska poetna stanja jer su konta u obje poslovne godine ista.
U varijanti kada mijenjamo konta u knjienjima starih poslovnih godina uvijek moemo (i obavezno trebamo) napraviti kopiju programa prije
trenutka promjene konta, u sluaju potrebe tu kopiju moemo instalirati kao dodatnu instalaciju na raunalu, a koja ne slui za knjienje nego
samo za pregledavanje podataka.
U svakom sluaju, poslovne godine za koje je napravljen zavrni obraun (tj. kopija programa u tom trenutku) uvijek imamo u arhivi, a koju se
jednostavno moe pregledavati na bilo kojem raunalu, a za to program ne mora biti otkljuan, nije dozvoljen samo unos novih podataka.
Uputa za promjenu postojeih konta novima

Postupak ...
napravite arhivu cijelog programa
Ispiite postojei kontni plan na papir kako biste nakon to obriete stara konta ista mogli specificirati u
polju Stari konto za zamjenu
u kontnom planu kroz operacije unos, izmjena, brisanje prepravite kontni plan elji, slobodno moete obrisati stara konta koja se vie
nee upotrebljavati
u novom kontnom planu u polje Stari konto upiite konto koji e biti zamijenjen u proceduri automatske zamjene
pokreniti proceduru u meniu Financijsko>Financijsko knjigovodstvo>Zamjena postojeih upisanih konta
u Odabiru akcije odaberite ...
Zamjena starih konta u nova konta - program trai Stara konta i mijenja ih sa novim kontima nova konta
Vrati stara konta umjesto novih konta - ako elite ponititi prethodnu akciju tj. traite nova konta i mijenjate ih u Stara konta
Simulacija zamjene bez upisa - nee biti nikakvih promjena nad podacima
Provjera koja konta nedostaju u kontnom planu - da biste npr. provjerili da li sva konta koja su upisivana u knjienja postoje u
kontnom planu2
U pravilu se pokree procedura za Sve datoteke u svim matinim firmama, a za neke specifine potrebe se procedura zamjene
moe ograniiti na poslovne godine ili matine firme.
U prozoriu s lijeve strane e vam se ispisati svi parovi konta (Stari konto u ---> Novi konto) koji su upisani u kontnom planu za zamjenu.
Podatke u polju Stari konto u kontnom planu ne morate brisati, neka ostanu kao podsjetnik koji je bio
prethodni stari konto.
1knjienja glavne knjige, temeljnice kupaca, dobavljaa, blagajne i ostalih analitika,

2npr. ako je netko zabunom brisao neto u kontnom planu ili radio izmjene
Moete koristiti i opciju kojom samo simulirate zamjenu konta, procedura je ista kao za redovnu zamjenu samo s ukljuenom opcijom, program
nee nita upisivati, samo e javiti broj potencijalnih zamjena konta.
Kod zamjena konta moete ii sistemom da mijenjate konto po konto, ali je praktinije kompletan kontni plan promjeniti i onda odjednom izvriiti
zamjenu svih konta.
Ako ste promjenom kontnog plana napravili neke pogreke i eljeli biste vratiti sve na staro moete
jednostavno vratiti prethodno napravljenu arhivu, ili to je jednostavnije samo datoteku ...Data\Skupne\Konta.*,
ako ste samo nju mijenjali
Zamjene postojeih konta koja ste koristili kod knjienja se mogu vriti i iz razloga ako ste do sada knjiili neku poslovnu
promjenu na odreeni konto, a sada elite promjeniti sistem i knjiiti je na drugi konto.
Primjer
Ako u starom kontnom planu imate konto 4175 i koristili ste ga u knjienjima, a sada umjesto tog konta u tim istim knjienjima elite koristiti
konto 4134 Trokovi registracije zrakoplova ...
u kontnom planu pod Konto upiite novi konto 4134 Trokovi registracije zrakoplova
u polje Stari konto (u zapisu gdje ste upisali konto 4134) upiite konto 4175
pokrenite rutinu zamjene konta
Rezultat e biti da e program u svim knjienjima gdje ste koristili konto 4175 upisati konto 4134. Konto 4175 ne mora postojati kao red u
kontnom planu, niti prije niti poslije procedure zamjene.
Obratite panju na rekurziju, ne radite sljedee:

konto 1000 stari konto 1001
u najbezbolnijem sluaju nee se dogoditi nita jer e program pronai stari konto 1001 i zamijeniti ga sa
1000, zatim e nai 1000 i zamijeniti ga sa 1001.
Kako se radi o raznim kombinacijama i vie nivoa kontnog plana provjerite da je situacija ista od takvih
primjera.
Obratite panju na Izvjetaje koje korisnik kreira u glavnoj knjizi, u njima ova rutina nije radila zamjenu jer je
tamo omoguen upis i sintetika i dijelova analitika te na taj nain nije mogue tono detektirati koji konto se
treba mijenjati.
Preporuka je da u tim izvjetajim koristite samo sintetika konta koja onda obuhvaaju i sve podanalitike.
Mjesta u programu gdje se vre provjere
Nivo
programa
Datoteka
Polje
Opis
N1
konta
konto A10
ovu datoteku korisnik sam mijenja jer se prema njoj i vri

zamjena konta
N1
vri_sif
konto A50
ifrarnik na nivou programa u koji su upisana neka

automatska konta (samo tipIrnv, dokum_gk, auto_
konta)
N1
porPromet
konto A10
konta za tarifne skupine poreza na promet
N1
amort
ktoSredstva
ktoAmort
ktoTroska
ktoReva
automatska konta u ifrarniku amortizacijskih skupina
N1
tipKnjDob
kto1, kto2,
kto3, kto4,
kto5
"Dobavljai > Dokumenti > Tipovi knjienja

protustavaka temeljnica"
N1
partneri
kto_kup,
kto_dob
predefinirana konta kupaca i dobavljaa kod imorta

izvoda
N2
jedinice
konto A10
konta za poslovne jedinice
N2
hubovi
ktoDug,
ktoPot
konta za automatsko knjienje hubova (plae i dr.)
N3
stavgk
konto A10
knjienja glavne knjige
N3
temkup
konto A10
knjienja temeljnica kupaca
N3
temdob
konto A10
knjienja temeljnica dobavljaa
N3
dneblag
konto A10
knjienja temeljnica blagajnikog poslovanja
N3
temrob
konto A10
knjienja temeljnica robnog
N3
temrobm
konto A10
knjienja temeljnica maloprodaje
N3
temos
konto A10
knjienja temeljnica osnovnih sredstava
Dodatne informacije
Hijerarhija datoteka - objanjenje
Slika potpisa i/ili peata na raunima, predraunima, narudbama

Da bismo ubrzali izradu rauna i predrauna mogue je na tim dokumentima s ispisom ostalih podataka automatski ispisati potpis i/ili peat.
Za raune upotrebljavamo datotetku "potpisRacun", za predraune "potpisPredracun", za narudbe "potpisNarudzba" sve dalje vrijedi za raun
i predraun.
Nain upotrebe skenirane slike potpisa

prvo je potrebno u nekom grafikom programu kreirati grafiku datoteku potpisRacun.WMF koja kao sliku sadri vae va potpis i/ili peat
Mogue je kreirati ili BMP ili WMF datoteku no windows metafile datoteka (WMF) je pogodnija zbog toga to
tekst u njoj moemo spremiti kao tekst tj. promjena veliine slike nee imati utjecaja na kvalitetu dok kod
bitmap (BMP) datoteke svaka promjena veliine utjee na kvalitetu slike.
npr. u CorelDrawu
o importirate neki grafiki logo
o oznaite sve elemente i spremite datoteku (samo selektirani dio) u wmf formatu (opcija sa headerom i tekst)
datoteku je potrebno iskopirati u direktorij "... Ipos knjigovodstvo\Data\PartnerXXX". Tri tokice predstavljaju poetni direktorij u koji je
instaliran program to je obino "Program Files\Ipos". XXX je ifra, broj matine firme u datoteci poslovnih partnera.
Dakle ako su otvorene dvije matine firme svaka ima svoj potpis "potpisRacun.WMF". Ako su ifre matinih firmi 1 i 2, tada
"potpisRacun.WMF" treba iskopirati u "... Ipos knjigovodstvo\Data\Partner1" tj. u "... Ipos knjigovodstvo\Data\Partner2".
u programskim postavkama, meni "Sistem>Postavkei>Fakturiranje-program" je potrebno ukljuiti opciju "Prikaz skenirane slike potpisa na
raunima i predraunima > UKLJUEN"
... to je sve.
Promjena tekueg datuma knjienja

U glavnom prozoru programa ispod glavnog menia s lijeve strane se vidi datum i dan npr. 22.03.2006 Srijeda, to je tekui datum knjienja tj.
datum koji e se koristiti u programu bez obzira koji je tekui datum u raunalu tj. operativnom sistemu.
Prilikom ulaska u program taj datum se postavlja kao trenutni tekui datum iz raunala, korisnik ga za razne potrebe moe promjeniti u neki drugi
datum. Npr. ako je sada 1.4.2006., a mi elimo knjiiti neke dokumente koji ulaze u 3. mjesec, da ne bismo stalno mijenjali tekue ponueni
datum 1.4.2006 u 31.3.2006 moemo ga promjeniti ovdje i na taj nain rei programu da je to sada novi tekui datum.
Promjena se moe izvriti tako to emo napraviti dvostruki klik miem na taj datum i ponudit e nam se izbor novog datuma. Kada je datum
knjienja isti kao i datum u raunalu (pretpostavlja se toan datum) tada je datum ispisan obinim crnim slovima, meutim kada je datum
postavljen naprijed ili natrag u odnosu na tekui datum u raunalu podloga na kojoj pie datum je crvene boje, a slova su bijela da bi to bilo
uoljivije.
Promjena datuma vrijedi samo za tu instancu programa tj. samo za tog korisnika koji je pokrenuo program,
ostali korisnici imaju datum koji im je ponuen prilikom ulaska u program. Nakon izlaska iz programa i
ponovnim ulaskom datum je opet tekui datum iz raunala.
Ovu opciju nadzornik moe zabraniti odreenim korisnicima u dijelu .Popis ovlatenja/zabrana za rad s programom
Import poslovnih partnera

Preko ove opcije u programu moemo importirati poslovne partnere iz neke vanjske datoteke.
Naziv datoteke treba biti "Import_partneri.txt". Datoteka je tekstualna dakle moemo je otvoriti u bilo kojem tekstualnom editoru.
Podaci u datoteci trebaju biti organizirani u vidu redova (zapisa), svaki red predstavlja jednog partnera. Unutar jednog reda pojedini podaci za
partnera (polja) su odvojeni znakom toka zarez (;).
Prvi red moemo iskoristiti za upis nekih informacija o poljima jer se kod samog importa programu moe oznaiti da ne importira prvi red.
Osnovna logika kod importa je da program provjerava da li matini broj pojedinog partnera iz datoteke za import postoji ve u ifrarniku partnera,
ako ne postoji upisuje partnera, ako postoji preskae partnera.
Minimalni podaci za import partnera su naziv i matini broj. U jednom zapisu ima ukupno 16 polja meusobno odvojenih toka zarezom, ako
neke podatke ne elimo importirati potrebno je staviti znak toka zarez bez podatka. Kada program uzme jednog partnera (jedan red ili zapis) da
bi pronaao npr. podatak o matinom broju trai podatak koji je ispred jedanaeste oznake toka zarez.
Popis polja u datoteci za import:
1. naziv partnera
obavezan podatak, program prilikom importa kontrolira postojanje duplih naziva, ako takav postoji (sa drugim matinim brojem) uz naziv
e dodati i ifru partnera da bi se naziv razlikovao, program uzima prvih 40 znakova
2. dugi naziv partnera

nije obavezan podatak, program uzima prvih 200 znakova
3. potanski broj
nije obavezan podatak, program kontrolira da je numerik sa do 5 znamenaka
4. mjesto
5. ulica
6. zemlja
nije obavezan podatak, ako je upisana ifra zemlje mora odgovarati ve postojeem ifrarniku u programu, ako ne odgovara program
nee importirati
7. telefon
8. fax
9. e-mail
10. www
11. matini broj, OIB

obavezan podatak, program kontrolira da li matini broj postoji i manji od 7 znakova
OIB mora biti 11 znakova, u Postavkama grupa Sistem treba odrediti sistem OIB-a (stari MB, prijelazni MB ili OIB, novi OIB)
12. transakcijski raun 1

13. transakcijski raun 2

14. IBAN
nije obavezan podatak, program uzima prvih 34 znaka
15. SWIFT
16. tip poreznog obveznika

obavezan podatak, dozvoljene vrijednosti su 1 (R1), 2 (R2) ili 3 (nije porezni obveznik), ako podatak nije upisan program e upisati ifru
1
Nain importa
Nakon odabira tipke Importiraj u prozoru za import program e nam kroz poseban prozor omoguiti da pronaemo na disku datoteku import_
partneri.txt za importo podataka. Inicijalno e je pokuati pronai u putanji "disk:\IposPrijenos\Import podataka", ako elimo bez traenja
odabrati datoteku moemo je smjestiti u taj direktorij prije importa.
Nakon odabira import datoteke program e prvo napraviti provjeru ispravnosti zapisa u datoteci, ako pronae neke neispravne zapisa dat e
poruku o tome koji su to redovi, a za prvih 20 greaka e u istom prozoriu ispisati koje su tono greke u kojem redu (npr. broj polja je manji
od 16, nedostaje matini broj itd.).
ifru partnera nije potrebno upisivati, program e sam upisati prvu sljedeu veu ifru.
naziv;dugi naziv;pota;mjesto;ulica;ifra zemlje;telefon;fax;email;www;matini broj;raun1;raun2;iban;swift;porezni obveznik
Nova firma d.o.o.;;10000;Zagreb;Nepoznata ulica 30;;2331-345;2456-342;marko@nova.hr;;1234567;2360000-12345678;;;1
Velika firma d.o.o.;;51000;Rijeka;Poznata ulica 1;;;;;www.velika.hr;7654321;;;;;1
Stara firma d.o.o.;;;;;;;;;;4542346;;;;;;
Spajanje na bazu preko ODBC drivera

Spajanje na NexusDB bazu izvan programa se moe ostvariti preko ODBC drivera od proizvoaa baze www.nexusdb.com
Driver nije besplatan nego se kupuje cca AU$400.
Na stranicama proizvoaa baze se moe skinuti trial (demo) verzija da moete isprobati funkcionalnost drivera, datoteka koju skinete je
instalacijska exe datoteka koja automatski instalira ODBCdriver. Puanja u meniu kad doete na stranicu Downloads>Trial versions>ODBC
Driver Trial.
Procedura spajanja:
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
Pokrenite Nexus database server ...

U neki direktorij npr. D:\Temp kopirajte npr. datoteku partneri.nx1
U NexusDb serveru pod Database Settings>Aliases je potrebno otvoriti alias gdje se nalazi vaa baza tj.
asocijacija na direktorij (alias ime i putanja idirektorija) npr. "TempAlias" i putanja "d:\Temp"
U NexusDb severu pod Database Settings>Server Engine>Server Name pie ime servera, a to je ili Ipos ili neto kao
NexusDB, ovaj podatak e vam trebati kod konekcije
Instalirajte driver koji ste download-ali jednostavnim pokretanjem instalacijske datoteke
U windowsima otvorite u meniu Start>Administrative tools>Data Sources (ODBC).
U tabu User DSN kliknite na "Add" i odaberite NexusDB V2 Driver, u novom prozoru pod DSN Name upiite
npr. NexusDSN, transport:TCP, Server Name:ipos@127.0.0.1 (sjeate se naziva servera iz NexusDB
servera), ostala polja ostavite kako jesu
Kliknite na "Test connection" (poruka:Connection to server was successful!)
Kliknite Next, Database Name upiite "TempAlias", kliknite na "List tables", pojavit e se popis datoteka u
direktoriju, kliknite na Next,
U query-u upiite select * from partneri, kliknite Execute SQL ... dobit ete izlistaj tablice partneri.nx1
Kliknite na Finish i to je to, ostaje vam da ODBC konekciju primjenite u raznim programima koje to
podravaju, najjednostavniji test u Excelu
Simulacija unosa tipkovnice iz datoteke

Preko ove rutine moemo odsimulirati unos preko tipkovnice (tastature) s podacim koji se nalaze u nekoj datoteci.
Smisao svega je da ako imamo u vanjskoj datoteci veu koliinu podataka, za koju bi bilo potrebno puno vremena da se unese u program runo,
da to moemo automatizirati. Ovo nije obian sluaj copy/paste nekog teksta jer je potrebno strukturirani tekst upisati u tono odreena polja.
Kako je potrebno kreirati datoteku za unos?

Datoteka je obina tekstualna datoteka, kako se radi o bazi podataka svaki red bi u pravilu trebao predstavljati jedan zapis u bazi podataka. Ako se
npr. radi o bazi/ifrarniku artikala tada bi podaci o jednom artiklu bili u jednom redu npr.
Prvi artikl naziv;[tab];[tab];1;[tab]; kat art1;[enter]

Drugi artikl naziv;[tab];[tab];2;[tab]; kat art2;[enter]
Trei artikl naziv;[tab];[tab];3;[tab]; kat art3;[enter]
Objanjenje za unos prvog artikla tj. prvi red:
Prvi artikl naziv
upisujemo naziv artikla
[tab]
tipka Tab da bismo preli na sljedee polje
[tab]
tipka Tab da bismo preli na polje za unos ifre jedinice mjere
upisujemo ifru jedinice mjere
[tab]
tab za prelazak na polje kataloki broj
kat art1
upisujemo kataloki broj
[enter]
odabiremo Enter da bismo odabrali tipku Sljedei tj. spremi i unos novog artikla
Izmeu svakog podatka je obavezan znak razdvajanja ;

Datoteka moe imati proizvoljan naziv i exteziju txt, program je inicijalno trai u direktoriju disk:\IposPRIJENOS\Import podataka.
Veliina datoteke ne bi trebala imati ogranienja, ali ako se to i dogodoi uvijek moemo datoteku podijeliti u dva ili vie dijelova.
Generalni savjet kod izrade datoteka je sljedei: kada odredite to elite unositi odsimulirajte jedan red runo preko tastature, zapiite tipke koje
ste koristili i taj jedan red kodirajte u datoteci. Nakon toga odsimulirajte taj jedan red,ako je sve u redu napravite to sa tri reda, kad je i to u redu
moete dodati proizvoljan broj redova.
Najei i najlaki nain za kreiranje datoteka je u Excelu jer excel ima mogunost exporta podataka u txt datoteku odvojenih znakom ;. Isto
tako u excelu moete jednostavno dodavati dodatne kolone sa kodovima [tab] ili [enter] izmjeu pojedinih znakova.
Popis dozovljenih podataka u datoteci

[tab]
kod za prelazak u sljedee polje
[enter]
kod za odabir tipke Enter
[alt]
kod za odabir tipke Alt
[alt_up]
otputanje tipke alt
[shift]
kod za odabir tipke Shift
[shift_up]
kod za otputanje tipke Shift
[ctrl]
kod za odabir tipke Control
[ctrl_up]
kod za otputanje tipke Control
[#nnn]
nnn je numerika oznaka virtual key code za bilo koju tipku na tastaturi, ovim kodom moemo napraviti bilo to
[alt+?]
? je neki alphanumeriki znak npr. moemo odabrati Alt+S za spremanje podataka
[sleepnnn]
nnn je broj milisekundi pauze npr. sleep500 znai pauzu od 0,5 sekundi. Svrha ovog koda je da npr. iza svakog reda moemo
staviti neku pauzu kako se kod velike koliine podataka ne bi prepunio buffer clipboarda i sl.
[*]
ova oznaka znai da e se sljedei tekst upisivati znak po znak kroz prepoznavanje hex coda znaka, a ne kao copy/paste
tekst
proizvoljan tekst koji e program kopirati iz datoteke u paste-ati u tekue pozicionirano polje
U sluaju da ste pogreno unijeli neki podatak automatski unos moete prekinuti ako istovremeno kratko pritisnete tipke Ctr+Alt.
Postupak rada
l
l
l
l
l
l
kreiramo datoteku sa potrebnim kodovima

datoteku spremimo u eljeni direktorij
u programu se pozicioniramo na poetno polje iz kojega elimo poeti raditi
preko tipke za Simulaciju pozovemo prozor u kojem odaberemo datoteku
pokrenemo Simulaciju i pratimo tok unosa
na kraju se javlja poruka o ispravnom ili neispravnom postupku
Mogue primjene
Rutinu je mogue primjeniti u raznim dijelovima programa, npr. kod unosa artikala, partnera, poetnog stanja u robnom itd.
Primjer kod unosa poetnog stanja u robnom:
1;[tab];10;[tab];100;[enter] (ifra artikla 1, koliina 10, cijena 100)
Osnovna logika je uvijek da se iz datoteke moe odsimulirati najvie ili manje od onoga to se moe runo napraviti preko tastature.

Postavke su opcije kojima korisnik moe regulirati nain rada programa.
Postoje razne grupe postavki prema funkcijama koje reguliraju npr. sistemske postavke, postavke glavne knjige i sl.
Jedna postavka moe imati proizvoljan broj opcija, ali najmanje dvije. Najee opcije (vrijednosti) postavke su ukljuen i iskljuen npr.
'Knjienje sa protustavkama= (ukljuen/iskljuen)'.
No mogu biti npr. "Broj prolaza programa kod obrauna-> jedan, pet, deset, dvadeset, trideset, pedeset"
Podjele postavki prema nivou djelovanja
nivo programa
nivo korisnika
nivo partnera
nivo poslovne godine
Nivo programa znai da sve opcije koje se promjene vrijede za sve korisnike, partnere i sve poslovne godine u programu.
Nivo partnera znai da sve opcije koje se promjene vrijede na nivou tekueg partnera i za sve njegove poslovne godine.
U lijevom prozoru je popis grupa postavki, a u desnom postavke koje moemo mijenjati.
Promjenom bilo koje postavke unutar odreene grupe postaju dostupne tipke Odustani i Spremi, dakle promjenjene postavke moemo ili
spremiti ili odustati od izvrenih promjena.
Dok ne odaberemo Odustani ili Spremi ne moemo izai iz prozora niti odabrati neku drugu grupu postavki.
Dodatne informacije
Sistemske postavke
Programske postavke
Postavke HUB-a
Sistemske postavke
Podeavanje prema dravi koritenja (nivo programa)
Podeavanje specifinih dijelova programa za rad korisnika u pojedinoj dravi

Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Postavka koja u specifinim dijelovima programa prilagoava program prema odabranoj dravi korisnika kao to je npr. pdv obrazac, knjige IR-a,
UR-a, obraun plaa i dr.
Podeavanje za OIB (osobni identifikacijski broj)
Podeavanje sistema koritenja poreznog broja MB/JMBG ili OIB

Stari sistem: prikazuje Matini broj, JMBG, Porezni broj
Prijelazni sistem:koristi OIB kod partnera gdje je upisan, inae koristi MB, JMBG
Novi sistem:koristi iskljuivo OIB
Postavka kojom se regulira rad programa u dijelu koji se odnosi na novi porezni broj OIB (osobni identifikacijski broj).
Stari sistem znai da program radi po starom kao i do sada, prijelazni sistem znai da e program u prijelaznom razdoblju koristiti OIB tamo gdje je
upisan, tamo gdje ga nema e koristiti stare podatke o MB i JMBG, novi sistem znai da e program koristiti iskljuivo podatke za OIB bez obzira
na upisan MB/JMBG.
Kod ukljuene drave BiH program e bez obzira na ovu postavku koristiti PIB (porezni broj).
ifrarnici, izbornici
Da li da se automatski prijee na sljedee polje kod prijenosa podatka preko ifrarnika

ukljuen
iskljuen
Kod prijenosa podatka iz ifrarnika kursor moe ostati na tekuem polju ili automatski prijei na sljedee polje unosa.
Nain izlaza iz prozora ifrarnika nakon odabira podatka

Prilikom estog rada sa ifrarnicima se gubi dosta vremena ako se jedan odreeni ifrarnik esto poziva i ako se njegov prozor stalno zatvara i
otvara. Zbog toga moemo podesiti opcije kako e se ti ifrarnici ponaati.
Npr. ako emo trenutno unositi vee koliine podataka gdje na treba popis artikala. Tada moemo taj prozor-ifrarnik otvoriti i ostaviti na ekranu,
a postavku namjestiti na minimiziraj prozor ili ostavi otvoren prozor.
Ostavi otvoren prozor
Ne zatvaraj prozor nakon izbora podatka u ifrarniku i prijenosa tipkom Prijenos nego ga ostavi otvorenog, a samo se prebaci u prozor gdje se vri
unos.
Minimiziraj prozor
Ne zatvaraj prozor nakon izbora podatka u ifrarniku i prijenosa tipkom Prijenos nego ga smanji na ikonu i prebaci se u prozor gdje se vri unos.
Zatvori prozor
Potpuno zatvori prozor ifrarnika i vrati se u prozor odakle se pozvao ifrarnik
Prikaz glavnog izbornika, inicijalna postavka
ukljuen
iskljuen
Prikaz glavnog izbornika moemo ukljuiti i iskljuiti u toku rada. Ovom postavkom reguliramo koje e stanje biti prilikom ulaska u program.
Ako elimo npr. imati na nekom raunalu pc kasu i elimo da ulaskom u program nije vidljiv glavni izbornik, a istovremeno
automatski prikaemo prozor za unos MP rauna, izgledat e kao da je pokrenut samo modlu pc blagajne.
Poloaj slike (djelatnika, artikla, ...) u prozoru za prikaz

desno
dolje
lijevo
gore
U prozorima gdje postoji mogunost pregleda fotografija npr. djelatnika, artikala moemo odrediti gdje e se ta slika nalaziti u odnosu na ostale
podatke u prozoru
Detaljnije o slikama u programu vidi u Kako prikazati fotografije u programu
Kod pozivanja izbornika "Poslovnih partnera" upisivanjem naziva otvori skraeni brzi Izbornik partnera
vidi Brzi izbornik Poslovnih partnera
Kod pozivanja izbornika "Artikala i usluga/vp cjenika/mp cjenika" upisivanjem naziva otvori skraeni brzi Izbornik
Artikala
vidi Brzi izbornik Artikala i usluga
Podsjetnik za arhiviranje podataka - backup, nakon odreenog broja dana

1 dan
2 dana
3 dana
...
Ova postavka regulira nakon koliko dana e program automatski podsjetiti da je vrijeme za backup, arhiviranje podataka.
Zvukovi u programu kod raznih aktivnosti (otvaranje programa, poruka, greka...)

iskljuen zvuk
nema nikakvog zvuka u programu (za Windowse ne vrijedi)
ukljuen zvuk
zvuk preko zvune kartice i zvunika tj. muzika (ako imate zvunike i zvunu karticu)
ukljuen beeper
zvuk sa standardnog beepera ugraenog u raunalo (skromnih mogunosti)

ukljuen
iskljuen
vidi Evidencija aktivnosti korisnika u programu
Prikaz novosti u programu direktno sa web stranice istodobno kada se novost objavi na www.ipos.hr
ukljuen
iskljuen
Da bi prikaz novosti direktno sa weba funkcionirao potrebno je da je raunalo ima vezu na internet jer e program periodino vriti spajanje na
internet i preko RSS novosti prikazivati da li ima neka nova vijest koju jo niste pregledali.
Nakon to se vijest pregleda program nee davati o obavijesti dok se na internetu ne objavi nova vijest, na taj nain ne morate sami razmiljati da
li je izala neka nova podverzija, da li je objavljena neka nova uputa i sl. jer e vas program o tome obavijestiti isti dan.
Internet promet koji se pri tome troi je reda veliine 15 KB.
Vidi Standardni prozor postavki

Programske postavke
Izdvojene lokacije
U prijenos podataka iz lokacije u centar je ukljuen i dnevnik aktivnosti

ne
da
Kako dnevnik aktivnosti biljei svaki potez u programu njegova veliina moe biti znaajna. Ova postavka centar moe drati iskljuenim i
povremeno ga ukljuiti npr. jednom u 3 mjeseca da dobije i taj podatak
Centar i lokacije mogu exportirati-importirati i lokalne i centralne podatke

ukljuen
iskljuen
Kad je ova opcija iskljuena (preporueno) program e kontrolirati da ne bi npr. neka lokacija importirala podatke neke druge lokacije ili svoje
vlastite ili da ne bi centar exportirao lokalne podatke i sl.
Kod ukljuene opcije svaka lokacija moe exportirati i importirati bilo koje podatke.
Vidi detaljnije Rad s izdvojenim lokacijama
Adresa na dokumentima koji se alju
Nain generiranja adrese poiljoca na dokumentima

program generira
program ispisuje adresu poiljatelja sa potrebnim podacima i rasporedom
korisnikov tekst1
korisnikov tekst2
korisnik u ifrarnik u polja za unos teksta upisuje tekst 1 i tekst 2 onako kako on eli da ti tekstovi izgledaju, korisnik moe napisati tekst i u word
padu (koji dolazi sa Windowsima) pa ga preko copy i paste prekopirati (moe biti biti bilo koji font, veliina, boja i sl.)
Jedan od tekstova ostavite prazan za sluaj kada elite ispisivati na memorandum.
Korisniki tekstovi se nalaze u programu u meniu ifrarnici>Tekstovi>Tekst adrese poiljaoca na dokumentima
grafiki logo, korisnikova slika (grafika datoteka)
mogunost da korisnik napravi grafiku datoteku slike memoranduma koja bi se ispisivala

potrebno je u direktoriju "... Ipos knjigovodstvo\Data\PartnerXXX" (gdje je XXX ifra matine firme u datoteci partnera) kreirati grafiku datoteku
LOGO.BMP koja sadri va logo.
Vidi Grafiki logo na memorandumu
Tekstovi adrese poiljaoca na dokumentima (nivo partnera)

Proizvoljno se mogu upisati sljedei tekstovi:
1.
2.
3.
4.
5.
1. Korisnikov tekst adrese poiljaoca na dokumentima

2. Korisnikov tekst adrese poiljaoca na dokumentima (ostavite prazno i koristite za memorandum)
1. Korisiniko tekst podnoja na raunima i predraunima
2. Korisnikov tekst podnoja na raunima i predraunima
Korisnikov tekst adrese poiljaoca na maloprodajnim raunima formata A6 i traka grafiki format (za A4 i A5 se koristi toka
1)
Da li da se prikazuje ime osobe na koju se naslovljava u adresi primaoca

ukljuen
iskljuen
Kod dokumenata koji se alju tj. koji sadre adresu primaoca mogue je u adresi posebno nasloviti odreenu osobu, koja e to osoba biti za
odreenog partnera moemo definirati u Popis poslovnih partnera
Da li da se prikazuju telefoni primaoca na adresi

ukljuen
iskljuen
Kod dokumenata koji se alju tj. koji sadre adresu primaoca mogue je u adresi prikazati i telefone primaoca telefoni se upisuju standardno u
Popis poslovnih partnera.
Poloaj adrese primaoca na koverti

lijevo
desno
Gdje elimo adresu primatelja na dokumentima koji se alju, lijevo ili desno.
Boja podloge i slova adrese koju program generira

siva podloga i crna slova
siva podloga i bijela slova
kod ispisa na fax izgleda bolje od sive podloge i crnih slova
bijela podloga i crna slova
dobro izgleda na matrinim pisaima za razliku od sive podloge
Izvjetaji, pregled i ispis
Veliina prozora kod pokretanja izvjetaja

normalna veliina
maksimalna veliina)
Da li elimo da se prozori izvjetaja otvaraju preko cijelog ekrana (praktinije kod manjih ekrana) ili da se otvore kao normalan prozor tako da ne
zauzimaju cijeli ekran i da se vide i ostali otvoreni prozori.
Duina A4 stranice kod ispisa izvjetaja (u mm)
297
305 (12")
Svi izvjetaji u programu su napravljeni za standardni format A4 tj. 210x297 mm. Prilikom ispisa na takav format papira svi izvjetaji e se
normalno ispisivati.
Ako se koriste uobiajeni printeri za windows grafiku okolinu kao to su laserski, ink jet i sl. u opcijama ne treba nita mijenjati. Meutim ako
posjedujete matrini pisa s perforiranim papirom (traka papir) koji je nestandardne veliine 305 mm (12 ina) tada trebate podesiti ovu duinu
stranice u ovoj postavci.
Ako bi duina bila podeena na 297, a ispisujete na 305 mm tada ete na svakoj stranici imati pomak od 8 mm.
Napomena: podeavanje stranice nema utjecaja kod poloenih (landscape) formata ispisa. Takve izvjetaje bi na matrinom printeru morali
printati na slobodnim listovima A4 formata.
U meniu ifrarnici>Ostalo>Privremeno podeavanje duine papira moete privremeno promijeniti vrijednost ove postavke samo do izlaska iz
programa i samo za vae raunalo, ostalim korisnicima na mrei se nije promijenila ova opcija.
Izvjetaj se iz prozora pregleda izvjetaja ponovo generira za ispis na pisa

ispis slike iz pregleda
generiranje novog izvjetaja
Postavka kojom reguliramo inicijalni status naina ispisa izvjetaja iz prozora pregleda izvjetaja. Tj. da li emo ispisati grafiku sliku izvjetaja
WMF na pisa (koja je u drugaijoj rezoluciji od pisaa) ili e se kod ispisa na pisa ponovo generirati izvjetaj u njegovoj rezoluciji.
vidi detaljnije Prozor pregleda izvjetaja
Inicijalna postavka akcije u PrintPreview prozoru nakon exporta izvjetaja

Otvori Explorer - otvara se Windows Explorer u direktoriju gdje smo exportirali dokument
Otvori Dokument - otvara se pridajui program npr. Adobe Reader za PDF ili MS Word za RTF i u njemu exportirani dokument
Kopi u Clipboard - kopiranje exportiranog dokumenta u clipboard tako da ga moemo Paste-ati npr. u e-Mail i sl.
Otvori Setup - otvara se dodatni prozor za setup dodatnih opcija kod exporta
Nikakva akcija
Nakon to odaberemo tipku Export za exportiranje izvjetaja iz PrintPreview prozora i nakon to spremimo dokument u jednom od ponuenih
formata pokrenut e se jedna od odabranih opcija.
Postavljanje tekueg MRENOG pisaa

Ovom opcijom moemo unaprijed predefinirati npr. mreni pisa u uredu tako da jednim klikom moemo poslati izvjetaj na taj pisa bez da
moramo raditi promjenu tekueg pisaa na lokalnom raunalu.
U pravilu to ne mora biti mreni pisa, opciju moemo iskoristiti za bilo koji drugi pisa kojeg povremeno koristimo
Postavljanje pisaa za ispis na FAX driver
Ovom opcijom moemo unaprijed predefinirati pisa-fax, to moe biti fax-modem ili fax spojen na raunalo.
U pravilu to ne mora biti fax nego moe biti bilo koji drugi pisa.
Kod exporta izvjetaja u PDFda li su ukljueni TTF fontovi (nivo korisnika)

nisu
djelomino
kompletno
Preporuujemo da ovu postavku postavite na "djelomino" jer e vam veliina PDF dokumenta na taj nain biti znaajnije manja nego kod kod
kompletnog ukljuivanja.
Kod primjerea jednog rauna sa grafikim zaglavljem odnos je otprilike:nisu ukljueni 104 KB : djelomino 220 KB : kompletno 1752 KB.
Tip datoteke (ekstenzija) kod exporta grafikona u programu

EMF
BMP
GIF
JPG
PNG
Svaki grafikon u programu ima mogunost exporta u datoteku, a koja se onda pokree izvan programa Ipos knjigovodstvo u nekom vanjskom
programu koji je asociran za pokretanje odreene datoteke npr. za EMF i BMPdatoteke je to Paint program u Windowsima.
Ako se automatski nakon exporta ne pokrene odgovarajui program i otvori datoteku sa grafom potrebno je u windowsima izvriti pridruivanje
programa tom tipu datoteke. Obino na nain da se na datoteku u windows exploreru klikne desnim klikom pa properties itd.
U svakom sluaju uvijek moete otii u Windows explorer i runo otvoriti datoteku u pripadajuem programu.
Putanja na disku do osnovnog direktorija "Dokumenti"

Program inicijalno oekuje direktorij Dokumenti unutar osnovnog direktorija programa Ipos knjigovodstvo npr. Ipos knjigovodstvo\Dokumenti.
Ako elite da direktorij Dokumenti bude negdje drugdje na disku tada ovdje moete upisati taj direktorij. Stablo direktorija ispod Dokumenti je
programski predefinirano vidi Eksterna dokumentacija povezana sa programom
Nakon promjene direktorija je potrebno ponovo ui i izai iz programa da bi se promjena uzela u obzir ili napraviti neku promjenu poslovne
godine ili partnera u matinim podacima.
Ako ste upisali neki svoj direktorij, a elite to vratiti na postojei inicijalni direktorij unutar osnovnog programa tada napravite dvostruki klik
miem na tekst "Putanja na disku do osnovnog ....".
Zabranjeno povezivanje sa shortcutima-kraticama na dokumente
Iskljuen
UKLJUEN
Povezivanje dokumenata sa dijelovima programa je mogue preko originalnih datoteka-dokumenta koje se nalaze u direktoriju Dokumenti ..., ali
i sa shortcutima-kraticama na originalne datoteke.
Povezivanje sa shortcutima je inicijalno zabranjeno jer postoji mogunost da se reinstalacijom programa izgube poveznice koje gledaju na
shortucte koji naravno vie ne vode do originalnih datoteka. vidi detaljnije .Eksterna dokumentacija povezana sa programom
Postavke Fiskalizacije
Vidi Fiskalizacija u Hrvatskoj
Odreivanje datoteke Aplikativnog digitalnog certifikata obveznika fiskalizacije *.pfx ili *.p12
Aplikativni digitalni certifikat je onaj koji ste dobili od Fine, ako ste ga importirali u MS Internet Explorer potrebno ga je exportirati u *.pfx ili
*.p12 datoteku npr. Certifikat.pfx, pri tome se datoteci odreuje lozinka za pristup. Datoteku je potrebno spremiti u direktorij partnera matine
firme npr. "...Ipos knjigovodstvo\Data\Partner2"
Lozinka sa kojom je zatien digitalni certifikat

ifra poslovne jedinice odreene za izdavanje rauna u VP

Redni broj rauna u VP koji e se smatrati fiskalnim brojem rauna 1

Uobiajeno je da je prvi redni broj rauna u veleprodaji i prvi fiskalni broj rauna. Ako iz bilo kojeg razloga u toku godine morate krenuti ponovo
sa fiskalnim brojem rauna od 1, a ne smijete ponavljati interne redne brojeve rauna jer vam to program nee dozvoliti moete se posluiti ovom
postavkom.
rauna lako vidjelo od kojeg broja su krenuli fiskalni rauni.

Iskljuen
UKLJUEN
Ukljuena fiskalizacija u maloprodaji

Iskljuen
UKLJUEN
Logino je da je ova postavka ukljuena, ali se moe iskljuiti iz odreenih razloga npr. ako teniki niste u mogunosti trenutno fiskalizirati
raune, a CIS se kreira kod otvaranja prozora pa da se ne javlja poruka greke.
Ukljuena fiskalizacija u veleprodaji

Iskljuen
UKLJUEN
Logino je da je ova postavka ukljuena, ali se moe iskljuiti iz odreenih razloga npr. ako teniki niste u mogunosti trenutno fiskalizirati
raune, a CIS se kreira kod otvaranja prozora pa da se ne javlja poruka greke.
Odreivanje reima rada fiskalizacije

Testni reim (CisURL:https://cistest.apis-it.hr:8449/FiskalizacijaServiceTest)
Produkcijski (stvarni) reim (CisURL:https://cis.porezna-uprava.hr:8449/FiskalizacijaService)
U testnom reimu podaci se sa DEMO certifikatima alju na testni server PU, to znai da ete npr. sa DEMOcertifikatima moi u firmi Testiranje i
dalje testirati rad.
Produkcijski stvari reim rada alje podatke na produkcijski server PU uprave i za to je potrebno imati Produkcijske aplikativne certifikate Fine.
Obratite panju da se postavke fiskalizacije odreuju na nivou firme tako da moete za Testiranje d.o.o. odrediti demo certifikate i lozinku, a za
svoju firmu produkcijske certifikate i lozinku.
Kod izrade XML fiskalnih datoteka prikazivanje odlazne i dolazne poruke u memo polju
Iskljuen
UKLJUEN
Kod ukljuene ove opcije u prozorima za izradu rauna i poslovnih jedinica e postojati dodatna kartica-tab porez tabelarnog i pojedinanog
prikaza, u njoj e biti dva memo polja u kojima e se prikazivati odlazne i dolazne fiskalne xml datoteke.
Ova opcija je vie za kontrolni mod u nekim situacijama i u stvarnom radu treba biti iskljuena to je i njena inicijalna vrijednost.
Odmah nakon fiskalizacije odreenog rauna u memo poljima e biti prikazani sadraji obraenih datoteka. Meutim moete se u tabelarnom
prikazu pozicionirati na bilo koji fiskalizirani raun i u tabu Fiskalizacija HR odabrati tipku "Uitaj XMLdatoteke", program e na disku pronai
arhivirane XMLdatoteke i prikazati nihov sadraj u memo poljima.
Umaloprodajnim raunima poruka o uspjenoj fiskalizaciji rauna

Iskljuen
UKLJUEN
Postavka je inicijalno iskljuena to je logino da se nakon svakog fiskaliziranog rauna ne javlja takva poruka, ako iz odreenih razloga elite da
program porukom javlja o uspjenoj fiskalizaciji moete ukljuiti ovu postavku.
Uspjena fiskalizacija znai samo onda ako je uspjeno upisan JIR (jedinstveni identifikator rauna), mogue je da je upisan samo ZKI(zatitni
kod izdavatelja) pa i tada moete ispisati raun.
Da li da program kod ukljuene fiskalizacije radi kontrolu Raverus registracije u VP raunima

Iskljuen
UKLJUEN
Ako niste obavezi fiskalizirati raune nego samo zadovoljiti formu da na VPraunima pie datum i vrijeme, da je broj rauna u formatu broj
/jedinica / naplatni ureaj i dr. tada vam Raverus registracija nije potrebna pa moete iskljuiti njenu kontrolu kod ulaska u prozor VPrauna
Da li da program kod ukljuene fiskalizacije radi kontrolu Raverus registracije u poslovnim jedinicama
Iskljuen
UKLJUEN
Ako niste obavezi fiskalizirati raune nego samo zadovoljiti formu da na VPraunima pie datum i vrijeme, da je broj rauna u formatu broj
/jedinica / naplatni ureaj i dr. tada vam Raverus registracija nije potrebna pa moete iskljuiti njenu kontrolu kod ulaska u prozor poslovnih
jedinica

l
l
l
l

Da li da se kod ukljuene fiskalizacije u ispisu VP rauna u produetku fiskalnog broja prikazuje i poslovna godina
Iskljuen
UKLJUEN
Ova postavka je samo stvar osobnog odabira korisnika, a zakonski su dopustive obje opcije.
Fiskalizacija u BiH
Dozvoljena runa unos/izmjena brojeva fiskalnih/reklamiranih rauna BF i RF

ne
da
U sluaaju da trebate runo promjeniti broj fiskalnog/reklamiranog rauna potrebno je to prvo omoguiti ovom postavkom, a da bi se postavka
mogla promjeniti potrebno je da imate ovlatenje za to, a to e biti onda ako ste Nadzornik programa ili vam je nadzornik dao ovlatenje za to.
Situacija za to bi se mogla pojaviti npr. ako je ispisan fiskalni raun, a njegov broj nije iz bilo kojeg razloga upisan u program.
Instaliran display sa fiskalnim pisaem za prikaz podataka za kupca

Iskljuen
UKLJUEN
Ako imate instaliran display potrebno je tu opciju ukljuiti.
Kod ispisa veleprodajnih fiskalnih rauna ispis samo sumarnog iznosa bez stavaka
Iskljuen
UKLJUEN
Ako je ukljuen samo sumarni ispis fiskalnog rauna tada e se umjesto pojedinanih stavaka ispisivati samo sumarni iznos rauna po tarifama.

Tip automatskog prometa kod knjienja izvoda
promet svake stavke
samo duguje i potrauje
Kod knjienja izvoda nakon upisa zadnje stavke moemo tipkom promet automatski upisati promet za taj izvod.
Mogue su dvije varijante
da se upie promet svake stavke tako da na kartici 1000 vidimo svako pojedino plaanje, iznos i naziv kupca-dobavljaa
da se upie samo klasian dugovni i potrani promet
U automatskim izvodima trai ifru kupca u pozivu na broj odobrenja

ne trai ifru
trai ifru kupca kao prvi broj
Kod automatskog unosa bankovnih izvoda iz FINA datoteke da li da jedan od kriterija za pronalaenje partnera bude i ifra kupca koja se nalazi u
pozivu na broj odobrenja. Detaljnije vidi Rad s izvodima iro-rauna.
Tip importa kod automatskih izvoda

XMLformat
TXT Fina format
Mogue je odabrati dva formata izvadka, obje datoteke su tekstualne.
TXTformat je zapravo CSV tj. podaci su odvojeni ; znakom unutar jednog reda, a niu se u redovima.
XMLje specijalan format gdje su podaci u tekstualnom obliku zapisani na poseban nain tako da se mogu lako programski uitati.
Upisivanje poslovnih jedinica kod knjienja

ukljuen
iskljuen
Da li da se kod unosa dnevnika glavne knjige prikazuje polje za poslovnu jedinicu tj. evidencija knjienja prema poslovnim jedinicama. Kasnije se
mogu ispisivati izvjetaji prema poslovnim jedinicama. Firme koje ne trebaju evidenciju prema poslovnim jedinicama trebaju tu postavku
iskljuiti.
U prozorima Dnevnik glavne knjige i Kartice glavne knjige prikaz i unos iznosa na vie od dvije decimale
ukljuen
iskljuen
Postavka se ne sprema trajno u bazu nego vrijedi samo do trenutka izlaska iz programa, kod ponovnog ulaska u program postavka se iskljuuje,
istovremeno mogue je iz knjienja dnevnika izai iako nisu jednake dugovna i potrana strana svih stavaka.
Ovu opciju moemo iskoristitii u svrhu kada nam se iz analitika provlae iznosi koji imaju vie od 2 decimale, a koje se ne vide u regularnom
prikazu. Rezultat toga moe biti da uslijed viestrukog zbrajanja iznosa npr. 100.000,500008 zadnje decimale zbrojeno izau do 1 lipe i onda
nam moe ne odgovarati neki saldo.
Dakle moemo ukljuiti tu postavku pronai u dnevniku glavne knjige ili karticama to knjienje i/ili stavku, zatim moemo kroz izmjenu dodati na
bilo kojoj stavci iznos iza 2 decimale npr. umjesto 10.000,00 moemo upisati iznos 10.000,005674 kako bismo u promet dnevnika ili nekog
konta dodali potreban iznos koji e usaglasiti saldo.
Isto tako dok je ta postavka ukljuena moemo izai iz knjienja dnevnika i bez da je duguje = potrauje, oprez!!

Vidi Analiza financijskih pokazatelja
ifra izvjetaja je ifra jednog od korisnikog izvjetaja glavne knjige u meniu Financijsko>Financijsko knjigovodstvo>Kreiranje korisnikih
izvjetaja.
Popis pozicija je popis ifri pozicija sa navedenog izvjetaja, potrebno je nabrojati sve pozicije koje ine odreenu kategoriju, a koje e se zbrajati,
ako elimo da se neka pozicija oduzima stavljamo joj predznak minus.
Korisniki izvjetaji su izvjetaji koje korisnik sam kreira. Kod prvog pokretanja programa prikazat e se inicijali izvjetaji koje onda svaki korisnik
prilagoava svojim potrebama jer taj izvjetaj ovisi i o kontnom planu, a kojeg opet svaki korisnik prilagoava sebi. Inicijalne vrijednosti pozicija
su upisane na osnovu poetnih izvjetaja i poetnog kontnog plana.
Podatak Trina cijena kapitala je fiksni financijski iznos kojeg je potrebno upisati ili ostavili inicijalnu vrijednost.
Broj zaposlenih je broj koji treba fiksno upisati, postavka je na nivou poslovne godine tako da se moe odrediti za svaku poslovnu godinu svake
matine firme.
ifre izvjetaja koristite od 1001 na dalje jer su izvjetaji do 1000 programski i mijenjaju se kod svake nadogradnje
Naziv kategorije
Programska
ifra
Izvjetaj
inicijalni
Inicijalna vrijednost
Dugotrajna imovina
dugo_imov
1011
Kratkotrajna imovina
krat_imov
1011
Kratkorona potraivanja
krat_potr
1011
C.II
Kratkorona financijska imovina
krat_fina_
imov
1011
C.III
Novac u banci i blagajni
novac
1011
C.IV
Ukupna aktiva
ukup_akti
1011
Kapital i priuve
kapital
1011
.A
Ukupni vlastiti kapital(bez dobitka

tekue godine)
kapi_vlas
1011
.A, -.A.V
(kapitali rezerve - dobit tek. godine)
Rezerviranja
rezer
1011
.B
Dugorone obveze
dugo_obve
1011
.C
Kratkorone obveze
krat_obve
1011
.D
Obveze prema dobavljaima
obve_doba
1011
.D.5
Ukupna pasiva
ukup_pasi
1011
.F
Ukupni prihodi
ukup_prih
1021
Prihodi od prodaje
prih_prod
1021
A.1
Rashodi od prodaje
rash_prod
1021
B.3, B.5, B.9

(materijalni trokovi, amortizacija, ostali poslovni rashodi)
Bruto dobitak
brut_dobi
1021
A.1, -B.3, -B.4, -B.5

(prihodi od prodaje proizvoda - materijalni trokovi - trokovi
osoblja - amortizacija)
Operativni dobitak
oper_dobi
1021
A, -B (poslovni prihodi - poslovni rashodi)
Dobitak prije oporezivanja
dobi_prij
1021
15.1
Dobitak poslije oporezivanja
dobi_posl
1021
17.1
Trina neto cijena kapitala
cije_kapi
upisati fiksni iznos (30.756,00)
Broj zaposlenih
broj_zapo
upisati fiksni broj
Zalihe
zalihe
1011
C.I

Automatski upis ulaznih rauna iz saldakonti dobavljaa u knjige U-RA
ukljuen,
iskljuen
Ako je postavka ukljuena, a to e se vidjeti po tome da li se kod unosa rauna prikazuju tip U-RA i tip unosa, tada e se prilikom spremanja tog
rauna automatski aurirati knjiga U-RA. Samo prilikom unosa, ne i prilikom izmjena rauna.
Automatski upis izlaznih rauna iz saldakonti kupaca u knjige I-RA

ukljuen
iskljuen
Ako je postavka ukljuena, a to e se vidjeti po tome da li se kod unosa rauna prikazuju tip I-RA i tip unosa, tada e se prilikom spremanja tog
rauna automatski aurirati knjiga I-RA. Samo prilikom unosa, ne i prilikom izmjena rauna.
Automatski prijenos rauna u saldakonti kupaca je takoer unos kod kojeg e se aurirati knjige I-RA.
NAPOMENA: kod istovremeno ukljuene opcije za knjige I-RA u fakturiranju kod automatskog prijenosa u
kupce se nee aurirati knjige I-RA.
Automatski upis izlaznih rauna iz fakturiranja u knjige I-RA
ukljuen
iskljuen
Isto e biti prilikom automatskog prijenosa predrauna u raun.
Inicijalna postavka kontrole iznosa rauna i poreza u runom unosa I-RA i U-RA
ukljuen
iskljuen
Ako je postavka ukljuena, inicijalno e biti ukljuena opcija za kontrolu iznosa rauna sa porezom, iznosa bez poreza i poreza.
Nain automatskog unosa u saldakonti dobavljaa u ulaznom raunu pri podjeli pretporeza automatskim tipkama 30/70
auti i 70/30 reprezentacija. (nivo programa)
1. UR-a za vlastitu potronju + UR-a za primljena dobra
2. Samo UR-a za primljena dobra i usluge
Pod 1, koristit e se knjiga ur-a za vlastitu potronju za iznose 30% koritenja osobnih automobila i 70% za reprezentaciju, u protivnom u
regularnoj knjizi primitaka e se upisivati iznos koji se moe i ne moe odbiti sa osnovicom za koje se moe odbiti).
Postavka naina rada u 2013. u HR preko koje se moete prebacivati iz novog u stari PDVobrazac (nivo programa)
1. Novi PDVobrazac EU od 1.7.2013.
2. Stari PDVobrazac do 30.6.2013.
Napomena u vezi starih obrazaca
Nadogradnjom programa se nee mijenjati podaci u knjigama IR-a i UR-a.
U prozoru postavki grupa Porezne evidencije preko posebne postavke se moete odrediti u kojem obrascu elite raditi "Postavka naina rada u
2013. u HR preko koje se moete prebacivati iz novog u stari obrazac".
NE kreirajte automatski novi PDV obrazac za podatke iz razdoblja 1.1. - 30.6.2013., ista zabrana vrijedi i za obrnuti sluaj, stari pdv obrazac i
podaci 1.7. - 31.12.2013.
Brisanje i izmjena dokumenata, u analitikama, koji su preneseni u glavnu knjigu
zabranjeno
dozvoljeno
Postavka koja regulira da li se smiju mijenjati i brisati dokumenti u analitikom knigovodstvu, a koji su ve preneseni u glavnu knijgu preko
temeljnica. Ako to dozvolite tada morate izmjene u analitici evidentirati i u sintetici.
Kod kupaca i dobavljaa izmjena - obratite panju na dokumente koji su ve zatvarani, promjene broja i
godine dokumenta, promjene poslovnog partnera dokumenta, promjene iznosa, mogu prilino poremetiti
sistem zatvorenih stavaka. U takvim sluajevima je preporuljivo u pregledu zatvaranja otvoriti taj
dokument, izmjeniti ga, i ponovo zatvoriti.
Rad sa temeljnicama u saldakontiju dobavljaa
ukljuen
iskljuen
Da li da se u saldakonti dobavljaa prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u saldakontiju kupaca

ukljuen
iskljuen
Da li da se u saldakonti kupaca prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u robno-materijalnom knjigovodstvu

ukljuen
iskljuen
Da li da se u skladinim dokumentima prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u osnovnim sredstvima

ukljuen
iskljuen
Da li da se u dokumentima prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Vidi Standardni prozor prekid

Openite postavke
Kontrola artikala i usluga: zabrana unosa dva ista kataloka broja

ukljuen
iskljuen
Prebacivanje kontrole unosa artikala na kataloki broj.
Kontrola artikala i usluga: obavezan unos katalokog broja

ukljuen
iskljuen
Prikaz katalokog broja uz naziv artikla u pregledima fakturiranja i robnog
iskljueno
UKLJUENO
Da li da kod pregleda dokumenata na ekranu uz naziv artikla ispisuje i kataloki broj.
Kontrola artikala i usluga: zabrana unosa dva ista naziva

ukljuen
iskljuen
Firme koje rada s katalokim brojevima esto ele unijeti artikle s istim nazivom.
Inicijalno redoslijed artikala u tabelarnom prikazu (artikli, cijenici ...)

po ifri
po nazivu
po klasifikaciji, nazivu
po katalokom broju
Po emu je inicijalno pretraivanje kod datoteke aritkala i usluga

po nazivu
po katalokom broju
Odaberite to je praktinije u vaem poslovanju
Da li da se inicijalno prikazuje slika artikla u cjenicima, ifrarniku artikala ...

iskljueno
UKLJUENO
Postavka regulira da li da ve samim ulaskom u prozor cjenika i ifrarnika artikala imamo prikazivanje slika ili ne.
vidi Kako prikazati fotografije u programu
Na to se odnose datumi u serijskim brojevima

datum garancije
datum upotrebe
Poduzetnici koji u svojoj evidenciji imaju tehnike ureaja e ove datume koristiti za poetak i kraj garancije, a oni koji imaju npr. prehrambene
proizvode, lijekove i sl. ove datume e koristiti za datum proizvodnje i datum upotrebe (rok trajanja).
Da li da se u cjenicima veleprodaje prikazuje podatak o zadnjoj nabavnoj cijeni

iskljueno
UKLJUENO
Postavka regulira da li u nekim situacijama ne elimo da se vidi nabavna cijena kao to je sluaj kada kupac stoji pored nas dok mu radimo
ponudu.
Postavke kod unosa rauna i predrauna
Kod unosa novog rauna da se podaci povlae s tekueg, a ne najzadnjeg

iskljueno
UKLJUENO
Postavka kojom se regulira da li da se kod unosa novog rauna podaci o sljedeem veem broju, skladitu i dr. unose sa zadnje uneenog rauna
ili sa tekueg rauna iz tabelarnog prikaza. Svrha toga je da ako smo iz nekog razloga upisali jedan veliki broj rauna npr. 100.000, a ostali rauni
su nam doli do broja 3150, pozicioniramo se na broj 3150 kliknemo na unos inicijalno e se upisati broj 3151, nakon spremanja tog rauna
ponovnim klikom na unos e nam se ponuditi 3152 itd.
Da li da program upozori da broj rauna ve postoji i trai potvrdu novog broja

iskljueno
UKLJUENO
Kod iskljuene postavke program e detektirati da broj rauna koji ste upisali ve postoji, stavit e sljedei najvei broj i spremiti glavu rauna s
tim novim brojem te vas prebaciti u dio sa stavkama.
Ako je postavka ukljuena tada e vas program upozoriti da broj rauna koji ste upisali ve postoji, pozicionirat e vas na polje za upis broja i
omoguiti da promjenite broj u neki drugi.
Inicijalni tip prihoda-kontiranja kod unosa nove ponude tj. rauna

proizvodi
trgovaka roba
proizvodi izvoz
roba izvoz
Opcija odreuje to e se inicijalno upisati kod unosa novih ponuda ili rauna. Ako je kod predrauna koriten predloak tada priroritem ima ono
to pie u predloku.
Broj modela u predbroju poziva na broj za izraun kontrolnog broja

bez kontrolnog broja
model 01
Svojim kupcima izdajemo raune i predraune prema kojima nam oni plaaju, na izvodu vidimo uplate kupaca meutim ve kod malo sloenijih
situacija je teko sa sigurnou spojiti dokument i uplatu, zbog toga na dokumentu dajemo nalog kupcu da se prilikom plaanja vrimanom
pozove na odreeni broj.
Taj broj je nekakva kombinacija podataka koji su nama potrebni za detekciju (npr. ifra kupca, broj dokumenta, godina dokumenta i sl.).
Problem je u tome to kod tih brojeva moe doi do greke koju je teko uoiti jer niti kupac niti operater u banci nezna to znae ti brojevi pa
krivi unos proe bez upozorenja.
Tome se moe doskoiti na nain da se zajedno s pozivom na broj upie i nakakav broj-klju koji je generiran na osnovu sadraja poziva na broj,
kod samog unosa u sistem Fine ili banke njihovo raunalo e ponovo na osnovu sadraja poziva na broj generirati taj broj-klju i on mora
odgovarati naem broju, ako to nije sluaj tada neki od brojeva u poziva na broj nije u redu i virman se vraa kupcu na ispravak.
Poziv na broj moe imati jedan, dva, tri ili etiri podatka odvojenih crticama. Postoje razne kombinacije koji od tih brojeva e biti pod kontrolom
kontrolnog broja, a to se regulira predbrojem tj. brojem modela poziva na broj.
Ako je predbroj prazan tada sadraj poziva na broj nije pod kontrolom, ako je broj modela 01 tada su svi podaci pod kontrolom jednog
kontrolnog broja koji se upisuje na kraj polja uz zadnji broj (prvi,drugi ili trei), za broj modela 02 drugi i trei podatak su svaki pojedinano pod
kontrolnim brojem itd. za brojeve modela 03, 04, ..., 66, 83, 84, 99. Model 99 upotrebljava se kada je sadraj poziva na broj prazan.
Podaci koji se automatski upisuju u Model plaanja kao nalog kupcu za upis na virmanu
prazno
ifra kupca-broj dokumenta-godina
kupac-dokument
dokument, dokument-godina
Kod unos predrauna/rauna program moe sam upisati podatke u polje za model plaanja. Oznaka modela je 00, a podaci koji e se upisati
mogu biti sastavljeni od ifre kupca iz adresara partnera, broj predrauna/rauna, godina dokumenta. Uz godinu se upisuje i dodatna oznaka 1 za
predraun i 2 za raun.
U raunima i predraunima omoguen unos vie istih artikala

zabranjeno
DOZVOLJENO
Kod upisivanja stavaka u predraunima i raunima da li je omogueno ponavljanje istih artikala za jedan raun.
Uobiajeno je da se artikli ne ponavljaju i da program kontrolira da li je taj artikl ve naveden na raunu, ali nekim korisnicima je moda pogodna
opcija da se isti artikli ponavljaju jer npr. moda imaju drugaiju cijenu u zavisnosti od koliine.
Omoguen unos stavaka na raunu i predraunu s cijenom manjiom ili jednakom nula
iskljueno
UKLJUENO
Inicijalno svaka stavka mora imat cijenu veu od nula, ali ako postoji potreba da se naka stavka upie sa cijenom nula to moete regulirati preko
ove postavke, oprezno kod prebacivanja rauna u saldakonti i knjigu ira koji imaju ukupan iznos nula.
Brisanje duplikata artikala u raunima i predraunima kod izlaza iz unosa stavaka

iskljueno
UKLJUENO
Ako smo tijekom unosa neke artikle unijeli vie puta, a s potpuno istim elementima cijena (cijena, rabat, porez i sl.) tada e program kod
ukljuene ove postavke automatski sve iste artikle svesti pod jednu stavku sa zbrojenim koliinama, i naravno automatski izvriti renumeraciju
stavaka.
Bez obzira na ovu postavku brisanje duplih stavaka moemo ostvariti i dvostrukim klikom mia na rijei Ukupan iznos rauna tj. predrauna.
Kod prijenosa rauna u kupce prenose se i rauni za predujam

prenose se
ne prenose se
Da li prijenos iz fakturiranja i onih rauna koji su oznaeni kao rauni za predujam.
Ako je u kupcima raun 'X' storniran kod auto prijenosa se moe ponovo prenijeti
iskljueno
UKLJUENO
Mogunost ili zabrana da se ponovo automatskom metodom prenese broj rauna iz fakturiranja koji ve postoji u saldakonti kupaca, ali je
storniran.
U saldakontima kupaca je inae mogue upisati npr. raun broj 10, stornirati ga, a zatim pod tim brojem upisati novi raun.
Inicijalni tip predrauna kod unosa

Kod standardnog unosa inicijalni tip predrauna (Ponuda, Predraun, Nalog za uplatu ...) Kad se radi unos preko predloka, predloak ima
prednost.
Inicijalni predloak kod unosa novog predrauna

Potrebno je upisati godinu-broj predrauna koji e biti postavljen kao inicijalni predloak kod otvaranja prozora predrauna. Prije toga je potreno
u predraunima oznaiti koi predrauni su preloci za unos.
Koristite notaciju godina-broj, npr. 2000-10.
Inicijalna tarifa poreza kod unosa deviznih predrauna

Kad radimo devizne predraune tj. izvozne, uobiajeno je da je porez nula. Inicijalno se tarifa poreza povlai iz ifrarnika artikala, u ovom sluaju
moemo unaprijed za sve artikle predefinirati tarifu poreza sa 0% za svaki devizni predraun.
Automatske otpremnice
Automatska izrada otpremnice iz rauna s kontrolom zaliha

iskljueno
UKLJUENO
Postavka koja omoguava da se u ekranu za izradu rauna izradi automatska otpremnica. Kod ukljuene postavke program e istovremeno
kontrolirati stanje zalihe svakog artikla.
Kod automatske otpremnice iz rauna uzmi u obzir sloene-artikle usluge

iskljueno
UKLJUENO
Postavka kojom reguliramo da li da se kod rauna uzimaju u obzir sloeni-artikli usluge prilikom razduivanja skladita tj. izrade otpremnice.
Kod automatske otpremnice iz rauna, kontrola zaliha na nivou stavke

iskljueno
UKLJUENO
Ako je ukljuena postavka za automatsku izradu otpremnice tada s ovom postavkom reguliramo da li da se kontrola zaliha vri na nivou stavke i
na kraju rauna ili samo na kraju rauna. Praktinija je varijanta na kraju rauna jer tada moemo odluiti da li emo napraviti raun i bez
otpremnice, a na nivou stavke ne moemo dalje ako te robe nema na zalihi.
Ukljuivanje i odreivanje naziva kolona u ispisu rauna i predrauna
Dodatne opcije - nazivi kolona kod ispisa rauna-predrauna

Svih 14 kolona koje su navedene kod ukljuivanja/iskljuivanja kolona imaju mogunost izmjene naziva zaglavlja.
Dakle dovoljno je u svakoj pojedinoj kuici zamijeniti ponueni standardni tekst, samim izlaskom iz kuice za unos podatak je spremljen.
Ako ste kod unosa neto pogrijeili i ne znate to je prije bilo upisano moete koristiti tipku "Resetiraj podatke" kojom ete
vrijednost vratiti na osnnovne postavke.
Sve irine kolona su fiksne, osim naziva artikla, zato ne upisujte predugake nazive jer se nee vidjeti cijeli
naziv kolone.
Na ispisu rauna prikaz kolone ...
iskljueno
UKLJUENO
Regulira da li da se kolona ...prikazuju na ispisu rauna, rauni koji imaju popust na barem jednoj stavci automatski dobivaju kolonu Popust %, a
mogue je dakle prikazati i cijenu sa umanjenim popustom.
Popis kolona koje se mogu ukljuiti/iskljuiti
1. Redni broj
Kolona koja je inicijalno ukljuena
2. ifra
Kolona koja prikazuje kompjutersku ifru, ako ne koristite tu ifru za komunikaciju s klijentima moete tu kolonu iskljuiti
3. Kataloki broj
Dodatna ifra u koju mogu biti upisani slova i brojevi (alphanumerici), po potrebi moe biti ukljuena
4. Naziv artikla-usluge
Obavezna kolona, bez nje nema smisla sam dokument. irina ove kolone je promjenjiva i ovisi koje smo sve ostale kolone ukljuili. Ako je
ukljueno puno drugih kolona onda e irina ove kolone biti manja i obratno.
5. Jedinica mjere
Neke firme nemaju potrebe za ovom kolonom.
6. Koliina
Firme koje imaju sve koliine jedan mogu ovu kolonu iskljuiti.
7. Cijena
Osnovna cijena
8. Popust stopa
Ako je ova kolona ukljuena, a niti jedna stavka na raunu nema popust ova kolona se nee prikazivati.
9. Cijena s popustom
Vrijedi isto kao i za kolonu popust stopa, inae prikazuje cijenu umanjenu za popust
10. Iznos bez poreza

Ova kolona je obavezna u poreznom sustavu BiH
11. Porez stopa

12. Porez jedinini
Kolona prikazuje iznos poreza za jedininu koliinu
13. Porez iznos

Prikazuje ukupan iznos poreza za stavku
14. Iznos stavke

Ukupan iznos stavke, da li je sa porezom i popustom regulirano je drugim postavkama
Postavke ispisa rauna/predrauna
Kod ispisa predrauna prikaz elemenata poreza

ne vide se
vide se
Postavka koja regulira da li e na predraunu biti vidljivi elementi poreza pojedinano to bi tom dokumentu davalo vie elemenata rauna, ovom
postavkom broj elemenata rauna smanjujemo da se ne dovodimo u poziciju da po tom dokumentu moramo uplatiti porez.
Da li da se uz naziv artikla kod ispisa predrauna/rauna prikae i EAN kod

iskljueno
UKLJUENO
Mogunost da se na raunima, predraunima, narudbama prikazuje uz naziv artikla i ifra ean koda
Prikaz osobe koja je izradila ponudu/raun prilikom ispisa

iskljueno
UKLJUENO
Postavka regulira da li da kod ispisa rauna/predrauna bude prikazano ime osobe koja je izradila dokument bez obzira da li je ime kod same
izrade upisano ili ne
Prikaz skladita prilikom ispisa rauna i predrauna

iskljueno
UKLJUENO
Prikaz ili ne skladita kod ispisa navedenih dokumenata. Opciju je mogue promjeniti i prije samog ispisa.
Ponavljanje zaglavlja na 2, 3 ... stranici kodi ispisa rauna i predrauna

iskljueno
UKLJUENO
Uobiajeno je da se zaglavlje s opim podacima pojavljuje samo na prvoj stranici, meutim ako elimo da sve stranice (1, 2, 3, itd. ako raun ima
vie strana) imaju kompletno zaglavlje tada to moemo postii s ovom postavkom.
Prikaz skenirane slike potpisa na raunima i predraunima

iskljueno
UKLJUENO
vidi Slika potpisa i/ili peata na raunima, predraunima, narudbama
Na ispisu rauna u iznos stavke je ukljuen popust

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iznos stavke na raunima prikazuje s ukljuenim popustom ili ne.
Na ispisu rauna u iznos stavke je ukljuen porez

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iznos stavke na raunima prikazuje s ukljuenim porezom ili ne.
Na ispisu predrauna u iznos stavke je ukljuen popust

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iznos stavke na predraunima (ponudama) prikazuje s ukljuenim popustom ili ne.
Na ispisu predrauna u iznos stavke je ukljuen porez

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iznos stavke na predraunima (ponudama) prikazuje s ukljuenim porezom ili ne.
Na ispisu predrauna iza stavaka prikaz reda Ukupno bez popusta

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iza stavaka prikazuje red Ukupno bez popusta.
Na ispisu predrauna iza stavaka prikaz reda Ukupno popust
nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iza stavaka prikazuje red Ukupno popust.
Na ispisu predrauna iza stavaka prikaz reda Ukupno dokument

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iza stavaka prikae red "Ukupno dokument" (koji je bez poreza) prije reda Sveukupno dokument (koji je sa porezom).
Kod ispisa izlaznih rauna naslov Raun-otpremnica

Raun
Raun-otpremnica
Ako elimo kod ispisa izlaznih rauna da taj raun predstavlja i otpremnicu moemo preko ove postavke dodati tekst -otpremnica i naravno na
kraju rauna dodatne potpise izdao, primio i sl.
Napomena: ispis takvog rauna ne predpostavlja da je istovremeno kreirana i otpremnica, nju je potrebno
generirati u robnom knjigovodstvu (runo ili automatski kod izlaza iz stavaka rauna).
Kod ispisa rauna i predrauna prikaz elemenata sloenog artikla
iskljueno
UKLJUENO
Reguliramo da li da se na ispisu rauna i predrauna prikazuju elementi od kojih su sastavljeni sloeni artikli.
Prikaz katal. broja uz naziv artikla u ispisima fakturiranja i robnog

iskljueno
UKLJUENO
Da li da kod ispisa dokumenata na pisau uz naziv artikla ispisuje i kataloki broj.
Kod ispisa rauna pri ispisu naziva osobe koja je izradila raun da li da se prikazuje i ifra te osobe
iskljueno
UKLJUENO
Jednostavna opcija da li da se uz naziv osobe prodavaa/komercijaliste prikazuje i njegova ifra iz ifrarnika. Moe koristiti npr. kod fiskalizacije.
Tekst dospjea kod ispisa predrauna

Korisniku je omogueno da promjeni tekst dospjea plaanja npr. Datum dospjea, Opcija dokumenta do i sl., iza tekst program e ispisati datum
dospjea.
Tekst dospjean kod ispisa rauna

dospjea.
Tekst Izradio kod ispisa rauna i predrauna

Korisniku je omogueno da promjeni inicijalni tekst Izradio kod ispisa rauna i predrauna u npr. Fakturirao i sl.
Tekst odgovorna osoba kod ispisa rauna i predrauna

Korisniku je omogueno da promjeni inicijalni tekst Odgovorna osoba u nrp. Direktor, Odobrio i sl.
Tekst Mjesto i datum izdavanja rauna

Korisniku je omogueno da promjeni tekst koji se ispisuje ispred naziva mjesta i datuma izdavanja rauna, inicijalno je taj tekst prazan.
Tekst Datum isporuke/usluge

Korisniku je omogueno da promjeni tekst koji se ispisuje ispred datuma isporuke ili obavljene usluge na raunu i predraunu

Inicijalna postavka kod izrade ulaznih kalkulacija da li da se automatski auira cjenik
ukljuen
iskljuen
Postavka koja regulira da li da opcija automatskog auiranja cjenika kod izrade ulaznih kalkulacija bude kod otvaranja prozora postavljena kao
ukljuena ili iskljuena, u toku same izrade kalkulacije tu postavku moemo mijenjati za svaku stavku (artikl) posebno.
Kod ulaznih kalkulacija, automatski upis podataka sa zadnje kalkulacije tog artikla
ukljuen
iskljuen
Postavka koja regulira da li da se kod ulaznih kalkulacija prilikom upisa artikla automatski pronau i upiu podaci sa zadnje kalkulacije tog artikla.
Metode izrauna cijena i zaliha artikala na skladitu kodu ulaza i izlaza

runa metoda
metoda prosjenih cijena
Preporuka je ostaviti tekuu metodu prosjenih cijena. Kod te metode program automatski vodi evidenciju o tekuoj prosjenoj cijeni i stanju
zalihe. Svaki puta kada artikl ue ili izae iz skladita program aurira tu evidenciju.
Npr. kod odreenih operacija je potrebno u trenutku dobiti stanje zalihe i nabavnu cijenu artikla na zalihi kao to je to kod otpremnice.
Program mora korisniku dati podataka o stanju zalihe odreenog artikla, a cijenu po kojoj se skida zaliha korisnik niti ne ukucava.
U sluaju kada je ukljuena runa metoda program ne kontrolira koliinu i cijenu, korisnik ima punu kontrolu i naravno mogunost greke.
Kod XML exporta robnih dokumenata u export su ukljuene i cijene (nc, mara ...)
ukljuen
iskljuen
Postavka koja regulira da li e se kod XML exporta robnih dokumenata (primke, otpremnice, izdatnice ...) u podatke ukljuivati i podaci o
cijenama (nabavna, mara, porez ...). Inicijalno je postavka iskljuena.
Etikete
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa iz cjenika artikala
ifra teksta koja e automatski biti postavljena prilikom pozivanja ispisa etiketa cjenika artikala. ifra dimenzjie etiketa koja e se postaviti za taj
tekst se moe unaprijed predefinirati unutar teksta.
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa iz veleprodajnihkalkulacija
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa izdokumenata robnog knjigovodstva
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa iz veleprodajnihrauna

Inicijalni nivo prikaza obrauna i normativa kod ispisa proizvodnih radnih naloga
nivo 0, prika samo ukupnog iznosa trokova
nivo 1, prikaz glavnih grupa trokova
nivo 2, prikaz svih trokova po nazivima

Nain odabira datuma kod unosa novog rauna
tekui datum
datum zadnjeg rauna
Kod tekueg datuma program postavlja datum koji se nalazi u gornjem lijevom uglu programa, taj datum je mogue promjeniti pa na taj nain
moemo po potrebi za odreeni datum unijeti vie rauna ako za to ima potrebe.
Datum zadnjeg rauna, program e posloiti sve raune u redoslijedu jedinica, kasa, broj pozicionirati se na zadnji raun i uzeti njegov datum.
Nain odabira datuma kod prijenosa podataka prometa

tekui datum
datum zadnjeg rauna
Kod tekueg datuma program postavlja datum koji se nalazi u gornjem lijevom uglu programa.
Formati rauna u maloprodaji
A4
A5
A6
traka 76mm
traka 76mm grafiki
Napomena: prilikom ispisa nestandardnih formata (razliiti od A4) na nekim printerima moe biti problema
ako ne podravaju taj format, ako je to sluaj pokuajte u windowsima u Printer Settings za odreeni printer
runo odrediti Custom format.
Svi formati ispisa idu na windows printer drivere, jedino traka 76 mm ide na Generic/Text only driver.
Tip adrese matine firme kod formata A6

Program generira
korisnikov tekst 3 ...
Kod ovih formata se moe odabrati dodatan korisnikov tekst za ispis adrese jer se radi o iznimno malom prostoru za adresu. Moete skratiti
maksimalno koliinu teksta.
Na raunu irine 76 mm prikaz detaljnijih podataka o porezu (tarifa, stopa, osnovica, iznos poreza)
Iskljuen
UKLJUEN
Skraena verzija je zakonski zadovoljena, ali tko eli moe i na malom raunu traka formata imati detaljnije podatke o porezu
Kod ulaza u prozor MP rauna status CheckBox kontrola "Kraj rauna bez ispisa"
Iskljuen
UKLJUEN
Ako elite da inicijalno kod ulaska u prozor pc kase ne ispisujete raun na pisa kod zavretka rauna tada ovu kontrolu ukljuite. Koriste se u BiH
kod fiskalizacije gdje se raun ispisuje na fiskaln pisa, a ne i na klasian pisa.
Instaliran display za prikaz podataka za kupca

Iskljuen
UKLJUEN
Odabir COM serijskog porta na kojem je prikljuen display

COM1
COM2
COM3
COM4
Potrebno je programu odrediti na koji com port da alje podatke na display.
Da li su pos pisa i display spojeni zajedno na isti port

ne
DA
Ova postavka je potrebna iz razloga da program u sluaju ako je odgovor DA prebacuje ispis na display i na pisa po potrebi, ako to nije sluaj
tada je svaki ureaj na svojem portu i program ne vodi rauna kada se koji ukljuuje
Format kodovi kod POS pisaa

Iskljueni
UKLJUENI
Postavka odreuje da li e se koristiti formatiranje teksta na raunu POS pisaa kao npr. iroka slova, crvena slova i dr.
Ukljuen kod za rezanje papira pisaa (puni, djelomini)

Iskljueni
UKLJUENI
Postavka odreuje da li e se koristiti kod pisaa za rezanje papira.
Kodna stranica kod ispisa na displej za kupca

1250
852
437
korisniki
Ako ne uspijete dobiti nae znakove probajte u switchevima na samom displeju odabrati drugu kodnu stranu, ako ni tada ne uspijete vjerovatno
va displej nema nae znakove.
Ako je postavka namjetena na korisniki tada moete koristiti ifrarnik zamjenskih kodova tj. odrediti tono koji znak na ekranu e biti zamjenjen
kod ispisa na displej.
Kodna stranica kod ispisa na POS pisa

1250
852
437
korisniki
POS pisa s formatom papira irine 76 mm je generiki pisa, ne podrava windows format ispisa nego ispisuje slova koja dobiva preko asci
brojeva. Obino je u takav pisa ve ugraen set naih znakova po nekom standardu, isprobajte jedan od ova tri. Ako ne uspijete dobiti nae
znakove probajte u switchevima na samom pisau odabrati drugu kodnu stranu, ako ni tada ne uspijete vjerovatno va pisa nema nae znakove.
kod ispisa na pisa.
Prikaz dugog opisa artikla na MP raunima

Iskljuen
UKLJUEN
Da li da se kod ispisa rauna uz naziv artikla prikazuje i dodatni dugaki naziv artikla. Primjenjivo samo na raunima A4, A5.
Printanje na serijskom portu s pauzama

Iskljuen
UKLJUEN
Ako imate problema kod ispisa na pisa koji je spojen na serijski port vjerovatno je problem u kablu ili setiranju com porta, ali ako nikako ne
moete rijeiti taj problem ukljuite ovu postavku i program e praviti pauze kod ispisivanja duih rauna i tako dati vremena pisau da ispie
raun do kraja.
Kod razduenja skladita veleprodaje razduenje sloenih artikala po normativu

Iskljueno
UKLJUENO
Da li da se za svaki artikl koji je sloeni razduuju njegovi elementi prilikom razduivanja zaliha u skladitima.
Kod razduenja zaliha maloprodaje razduenje sloenih artikala po normativu

Iskljueno
UKLJUENO
Prikaz ifre artikla na raunima 76 mm

Iskljueno
UKLJUENO
Na ostalim formatima papira je to standardno ukljueno.
Mogunost upisa cijene na raunima u maloprodaji iz veleprodaje

Iskljueni
UKLJUENI
Postavka odreuje da li e se na maloprodajnim raunima tipa maloprodaja iz veleprodaje moi, nakon to program povue prodajnu cijenu iz
cjenika, upisati ili promjeniti cijena s porezom. Ta cijena e se upisati direktno na sam raun.

Tekui datum
Datum zadnjeg rauna
Kod unosa novog rauna program moe automatski ponuditi tekui datum ili moe postaviti datum koji je na zadnjem unesenom i spremljenom
raunu. Druga opcija je pogodna kada elimo unatrag unijeti neke raune, a da ne moramo za svaki posebno upisivati eljeni datum.
U MP cjeniku automatski izraun stvarne fizike zalihe artikala

Iskljuen
UKLJUEN
Da li da se kretanjem po artiklima u cjeniku maloprodaje automatski izraunava fiziko stanje kao preneseno stanje minus koliina prodanih
artikala po raunima, a koji jo uvijek nisu preneseni na kartice.
Prikaz serijskog broja artikla na ispisu maloprodajnih rauna

Iskljuen
UKLJUEN
U sluaju da je u evidenciji serijskih brojeva evidentiran artikl sa maloprodajnog rauna koji se ispisuje ovom postavkom reguliramo da li da se
kod takvih artikala prikazuju serijski brojevi.
Broj praznih redova (entera) kod ispisa formata "Traka 76 mm irine"

1 , 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15
Kod ispisa na negrafiki mali pos pisa koji dakle ispisuje karaktere, a ne grafiku kao to je sluaj sa klasinim windows pisaem est je sluaj da je
kod nekih pisaa duina papira na kraju koju pisa odree malo vea ili kod runog rezanja duina rezanja ovisi o poloaju ruba za rezanje.
Ovom postavkom moemo regulirati koliko e pisa izbaciti dodatno papir van nakon zadnjeg reda.
iskljueno
UKLJUENO
Kod ispisa rauna u cijenu i iznos stavke je ukljuen i eventualni popust

iskljueno
UKLJUENO
Inicijalno je u maloprodajnu cijenu ukljuen samo porez pomnoeno sa koliinom daje iznos stavke sa porezom, a nekon toga se oduzima ukupni
popust. Kod ukljuene ove opcije cijena se umanjuje za eventualni popust, a samim tim i iznos stavke.
Izrada automatskog zapisnika promjene cijene uz prethodno pitanje korisniku
bez pitanja
uz pitanje
Bez pitanja:prilikom izlaska iz bilo kojeg dokumenta tipa unos u maloprodaji program e automatski pokuati napraviti automatski zapisnik o
promjeni cijena, ako zapisnik nije bio potreban nee biti nikakve obavijesti, ako je zapisnik kreiran program e o tome dati obavijest.
Uz pitanje: program e vas prvo pitati da li elite izradu zapisnika o promjeni cijena, ako odgovorite sa ne program nee niti pokuati napraviti
zapisnik, ako odgovorite sa da program e pokuati napraviti zapisnik i o rezultatu e vas obavijestiti tj. da li je napravio ili ne zapisnik o promjeni
cijena.
Ulazne kalkulacije, automatski upis podataka sa zadnje kalkulacije artikla

iskljuen
UKLJUEN
Da li da se u ulaznim kalkulacijama maloprodaje kod unosa novog artikla automatski povlae podaci za zadnje kalkulacije.
Nain zaokruivanja internih iznosa prilikom ispisa skladinih dokumenata

2 decimale
8 i vie decimala
Kod ispisa primke, otpremnice i dr. interni iznosi cijena i sl. su zapisani na veem broju decimala nego to se to moe prikazati na ekranu,
mnoenje tih iznosa s velikim brojevima koliina npr. 100.000 komada moe ve na treoj decimale prozroiti razliku od nekoliko stotina kuna.
Kako cijenu prikazujemo zaokruenu na 2 decimale (lipe) rezultat mnoenja moe biti zbunjujui jer se ne vide ostale decimale koje su sudjelovale
u mnoenju.
Etikete
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa iz maloprodajnih kalkulacija
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa izdokumenata maloprodaje
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa iz maloprodajnihrauna

Mogunost unosa istog naziva za vie osnovnih sredstava
zabranjeno
DOZVOLJENO
Postavka kojom reguliramo mogunost da li kod unosa osnovnih sredstava u ifrarnik moemo za vie osnovnih sredstava unijeti isti naziv.

Detaljne informacije o svakoj pojedinoj postavki pogledajte u Tipovima obrauna-algoritma.
Doprinosi i porezi
Obraun odbitaka u sluaju vie isplata u toku mjeseca

ZA MJESEC
U MJESECU
Obraun doprinosa iz plaa

iskljuen
UKLJUEN
Obraun poreza na dohodak i prireza
iskljuen
UKLJUEN
Obraun doprinosa na plau

iskljuen
UKLJUEN
Obraun kriznog (solidarnog) poreza na iznos za isplatu

iskljuen
UKLJUEN
Obraun kriznog poreza samo 4% na ukupni iznos kod isplata veih od 6.000,00 kn od 1.7.2010.
iskljuen
UKLJUEN
Kad je ova postavka ukljuena nee se obraunavati 2% na iznose >3000,00 i <= 6000,00 kn
Ukljuivanje tipova obrauna
Obraun po uinku
iskljuen
UKLJUEN
Obraun tipa prosjek prolih razdoblja

iskljuen
UKLJUEN
Reijski obraun za rad 1

iskljuen
UKLJUEN

iskljuen
UKLJUEN
Obraun tipa prosjek tekueg razdoblja

iskljuen
UKLJUEN
Obraun tipa stimulacije u %

iskljuen
UKLJUEN
Obraun tipa zajamena plaa
iskljuen
UKLJUEN
Obrazac JOPPD (nivo partnera)
Oznaka podnositelja
Prilog 1., polje III1.5. na stranici A
Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba sa invaliditetom

Polja 7.2. na stranici B
0 - ukoliko podnositelj nije obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom,
1 - ukoliko je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,1%
2 - ukoliko je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,2%,
Obrazac JOPPD (nivo programa)
Iznos tolerancije kod provjera JOPPD obrasca

U JOPPd obrascu postoje razne matematike provjere da li je iznos pojedine kolone jednak zbroju nekih drugih kolona i sl., u tim provjerama
moda postoji neki puta razlika za 0,01 kn i sl. pa tu toleranciju ovdje moemo podesiti.
Ostalo
Obraunavanje kredita
iskljuen
UKLJUEN
Minimalni iznos za isplatu nakon obrauna kredita

Primjer: ako ste ovdje upisali vrijednost 1.000,00 to praktino znai da ako je iznos za isplatu prije obrauna kredita 3.000 kn, a rata kredita za
obraun je 2.100 kn program tu ratu kredita nee obraunati jer bi iznos za isplatu nakon obrauna kredita bio manji od traenih 1.000 kn tj.
3.000 - 2.100 = 900 kn < 1.000 kn
Obraun 5% na godine
iskljuen
UKLJUEN
Obraun lanarine sindikata

iskljuen
UKLJUEN
Osnovica za obraun lanarine sindikata

brutto1 + bolovanje
brutto1 + bolovanje - doprinosi iz plaa
brutto1 + bolovanje - doprinosi iz plaa - porez - prirez
Obraun minulog rada
iskljuen
UKLJUEN
Stopa ogranienja kod obrauna minulog rada

10
15
20
25
30
Dodatne informacije
Standardni prozor postavki

Inicijalan prikaz slike djelatnika u kadrovskoj evidenciji
iskljueno
UKLJUENO
Postavka regulira da li e se ulaskom u prozor pregleda djelatnika automatski prikazivati slike djelatnika.
Ako je ova postavka iskljuena jo uvijek moete prikaz slika ukljuiti i u samom prozoru.
Ukljuena kontrola unosa trajanja aktivnosti i broja sati kod evidencije radnog vremena ako odreena u ifrarniku
aktivnosti
iskljueno
UKLJUENO
Postavka regulira da li e se kod unosa aktivnosti za radnika u evidenciji radnog vremena, a za koje aktivnosti je u ifrarniku aktivnosti odreen
npr. obavezan unos broja sati, kontrolirati da li su sati uneeni ili ne.
Smisao ove postavke je da moemo u odreenoj situaciji upisati i aktivnosti bez unosa broja sati i/ili vremena trajanja od do iako je za tu aktivnost
to odreeno kao obavezno, na taj nain ne moramo mijenjati ifrarnik aktivnosti nego samo privremeno samo ovu postavku.
Vidi Kako prikazati fotografije u programu
Postavke HUB-a
Tip HUB-a koji se koristi u programu
HUB3 (od 1.6.2012.)

HUB 1
Korisnici koji iz bilo kojeg razloga ele koristiti stari HUB1 mogu ovdje regulirati koji HUB e biti aktivan u programu kod nekih automatskih radnji
sa HUB-ovima (pozivanje iz dobavljaa, kreiranje u plaama ...)
Datum koji se nudi kod unosa novog obrasca

dananji
sutranji
Odabir datuma koji e biti inicijalno postavljen kod unosa novog obrasca
Inicijalna valuta plaanja kod HUB3

Upisati npr. HRK za inicijalnu valutu plaanja kod unosa novog huba.
Predznak (2 slova) kod modela plaanja platitelja i primatelja

Upisati npr. HR kao predznak kod unosa novog huba.
Postavke papira za ispis HUB-a

format A4 za laserski pisa
format 12" za matrini pisa
Ako ispisujete obrasce na klasinom grafikom pisau (laser, ink jet) papir ima drugaiji format nego kada ga ispisujete na perforiranom papiru za
matrini pisa, iz tog razloga treba podesiti ovu opciju
Inicijalna postavka medija ispisa kod poziva ispisa HUB-a (trenutno zakljuano za izmjene)
papir - obrazac
magnetni medij - datoteka
Odreujemo koji e se medij inicijalno postavljati kod poziva ispisa HUB-a.
Naziv neproporcionalnog fonta za ispis HUB obrazaca (trenutno zakljuano za izmjene)

Preporueno Courier New
Veliina fonta za ispis HUB obrazaca

Preporueno 8 pointsa.
Postavke dnevnika dogaaja

Da li da se kod pokretanja programa prikazuje prozor s alarmom za dospjele dogaaje
ukljuen
iskljuen
Ako smo u dnevniku poslovnih dogaaja definirali dogaaje tipa Podsjetnik s alarmom tada nas kod svakog pokretanja program program moe
obavijestiti da li postoji koji dogaaj kojemu je dospio ili proao datum.
vidi Dnevnik poslovnih dogaaja
Konstantno prikazivanje poruke o novim podsjetnicima svim korisnicima

ukljuen
iskljuen
Ako je postavka ukljuena svakom e se korisniku na njegovom raunalu pojaviti obavijest da ima neki novi podsjetnik kad god mu je netko stavi
u njegov sandui.
Postavke poslovnih partnera

Da li da se inicijalno u prozoru partnera prikazuje dnevnik dogaaja
Iskljueno
Ukljueno
Prilikom izlazska iz prozora partnera program e za svakog korisnika automatski zapamtiti da li je dnevnik dogaaja bio ukljuen ili ne.
Odabir funkcije tipke za poziv/kopiranje broja telefona tekueg partnera

Kopiraj broj
Nazovi broj
U prozoru poslovnih partnera postoji mogunost da za tekue selektiranog partnera moemo nazvati ili kopirati u clipboard brojeve telefona koji
su upisani kod njega. Ovom postavkom reguliramo da li emo odreeni broj Kopirati ili Nazvati. Kod opcija nazivanja poziva se Windows Diler koji
preko modema poziva broj.
Inicijalni subject (tema) kod slanja mailova iz partnera i suradnika

U partnerima i suradnicima je mogue automatski pozvati kreiranje novog maila za tekueg partnera/suradnika, ovdje moemo predefinirati koji
e biti inicijalni tekst u polju Subject (tema). Postavka je na nivou programa.
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa partnera

ifra teksta koja e automatski biti postavljena prilikom pozivanja ispisa etiketa partnera. ifra dimenzjie etiketa koja e se postaviti za taj tekst se
moe unaprijed predefinirati unutar teksta.
Postavke slanja maila

Odabir naina slanja maila
1. Windows Shell API(slanje preko tekueg mail programa)

Program e preko Shell API rutine pokuati pozvati va tekue postavljeni program za slanje mailova u Windowsima. Automatski e upisati mail
adresu primatelja (iz baze partnera) i subjekt maila.
Kod ovog naina slanja nije mogue automatski pridruiti dodatke mailu, tekst sadraja maila, a tekui potpis se preuzima iz samog mail
programa.
Datoteke za slanje moete prebaciti preko Clipboarda sa copy/paste.
2. OLE MSOutlook (slanje maila preka MSOutlook programa)
Za ovu opciju na raunalu morate imati instaliran program MicrosoftOutlook za slanje mailova.
Program e:
- otvoriti Outlook prozor za slanje novog maila
- mail sa kojeg se alje preuzeti iz tekuih postavki samog Outlooka
- upisati mail adresu na kou se alje
- upisati subjekt maila
- pridruiti datoteke koje se alju mailom (ako opciju koristite iz npr. prozora sa VPraunima)
- potpis maila e se preuzeti iz tekuih postavki samom Outlook programa
Automatski upii potpis maila i drugi sadraj iz programa Ipos knjigovodstvo
Ako je ova opcija ukljuena preuzet e se podaci o potpisu iz programa Ipos knjigovodstvo i eventualni dodatni tekst (npr. U privitku se nalaze
digitalno potpisani rauni), ali ete time izgubiti tekui potpis iz postavki Outlook programa.
3. Internet Direct (slanje maila direktno i programa Ipos knjigovodstvo)

Ovo je opcija gdje se koristi interni program unutar Ipos knjigovodstva za slanje mailova.
Opcija
Objanjenje
SMTPadresa servera za slanje mailova.
SMTP Host
Ako imate svoju domenu to moe biti npr. mail.ipos.hr

Ako koristite gmail to je: smtp.gmail.com
SMTPPort
Uobiajene vrijednosti su:25, 465, 587.

Ako koristite GMail, Outlook live, Office365, upiite 587.
USE TLS encrypted
Kod GMaila, Outlook live, Office365 obavezno ukljuite.
Detaljni prikaz slanja maila
Opcija prikazivanja komunikacije sa mail serverom kod slanja.
SMTPUser name
Najee vaa puna e-Mail adresa.
SMTPPassword
Vaa osobna lozinka.
e-Mail adresa za slanje
Mail adresa.
Obavijest o isporuci
Zahtjev za slanje obavijesti o isporuci
Potpis u mailu
Potpis koji e se prikazivati u svakom mailu.
Nakon odabira opcije slanja maila program e otvoriti interni program za slanje mailova i:
- postaviti adresu sa koje se alje
- postaviti adresu na koju se alje
- dodati sve datoteke koje se alju (kao je opcija pozvana iz dijela programa koji to omoguuje npr. prozor VP rauna)
- upisati subjekt-temu
- upisati potpis maila
Na samom poetku rada je dakle potrebno odrediti postavke za slanje maila, kod veine standardnih mail servera to e vjerojatno biti uspjeno,
ali uvijek postoji mogunost da kod nekih mail server providera to moda neete uspjeti.
vidi Program za slanje maila (Internet Direkt)
Postavke Kriptografija
Potpisivanje digitalnim certifikatima i ifriranje PDFdokumenata
Svi detalji i objanjenja, pitanja i odgovori, cijene i dr. u vezi dobivanja certifikata se mogu pronai na web stranici FINE na linku Digitalni
certifikati za poslovne subjekte.
Tip Keystora (spremita) za certifikat

Odaberite jednu od ponuenih opcija za certifikate u datoteci ili u Windows Certificate Storu (spremitu).
Ako imate certifikat na smart card kartici (npr. Fina kartica ili PBZkartica) tada morate odabrati opciju 2. Certifikati u Windowsima (System
Certificate storage)
1. Softverski certifikati u datoteci (PKCS12)

Aplikativni digitalni certifikat X.509
Dobili ste ga od Fine, ako ste ga importirali u MS Internet Explorer potrebno ga je exportirati u *.pfx ili *.p12 datoteku npr. Certifikat.pfx, pri
tome se datoteci odreuje lozinka za pristup. Datoteku je potrebno spremiti u direktorij partnera matine firme npr. "...Ipos
knjigovodstvo\Data\Partner2"
Lozinka sa kojom je zatien digitalni certifikat
2. Certifikati u Windowsima (System Certificate storage WINDOWS-MY)

Odabir certifikata u Windows Certifikat Storu
Bez obzira da li ste certifikat dobili u obliku soft datoteke ili na npr. Fina kartici (PKCS#11) oni se uvijek mogu importirati u Windows Certifikat
Store.
Certifikat iz datoteke moete importirati desnim klikom na soft datoteku i odabir Install.
Ako se radi o certifikatu na kartici onda certifikatima moete pristupiti kroz poseban program za Smart card reader (ita smart kartica) te ga
imortirati u Windows Store opcijom "Make this certificate available to Windows". Certifikat sa kartice moete isto tako kroz program Smart card
exportirati u .cer datoteku i onda importirati kao i u sluaju certifikata u soft datoteci.
Pregled importiranih certifikata u Windows Storu moete vidjeti npr. u Internet Explorer>Internet options>Content>Certificates.
Ili u Control panel>System and Security>User Accounts>Manage user certificates pa u otvorenom prozoru Personal>Certificates.
Opcije digitalnog potpisa
Opcije koje se upisuju u sam digitalni potpis dokumenta i vidljive su kod detaljnog prikaza potpisa
Naziv autora dokumenta kojeg se potpisuje
Moete upisati svoje ime i prezime, naziv firme i sl.
Razlog potpisivanja dokumenta
Npr. Ja sam autor ovog dokumenta, Slaem se sa uvjetima stavjanjem potpisa na ovaj dokument, Ja sam pregledao ovaj dokument, Potvrujem
tonost i cjelovitost ovog dokumenta, Odobravam ovaj dokument itd.
Lokacija (grad)
Upiite va grad.
Vidljiv potpis na dokumentu
Digitalni potpis nije ono to se vidi na dokumentu kod pregleda na ekranu ili kod ispisa na pisa, ak i ako se na dokumentu kod ispisa nigdje ne
vidi informacija o digitalnom potpisu on moe imati digitalni potpis jer je on u samoj datoteci dokumenta i npr. pregledom PDF dokumenta sa
Adobe Readerom ili Adobe Acrobatom ete vidjeti informaciju o digitalnom potpisu i svim njegovim detaljima.
Ova opcija dakle regulira samo da li e se na samom ispisu dokumenta vizualno vidjeti informacija da li je dokument digitalno potpisan, od koga,
kada i dr. informacije.
Pozicija vidljivog potpisa
Ako je oznaeno da je potpis vidljiv na dokumentu tada ovdje moemo odabrati tono mjesto gdje e on biti u mm.
Pored kuica za upis pozicija imate pomoni alat gdje klikom na jednu od 5 predefiniranih pozicija moete automatski upisati koordinate
potpisa.
Veliina vidljivog digitalnog potpisa
Ostavite opcije koje su ponuene 30x30 mm jer one zadovoljavaju kriterij da je povrina dovoljno velika za upisane informacije, a da sam potpis
ne zauzima previe mjesta.
Vremenski ig
Prikaz vremenskog iga od vericiranog izdavatelja
Inicijalno u potpis e se upisati tekue vrijeme sa lokalnog raunala, ali moet upisati i web adresu nekog od TSA(Time Stamping Authority)
servera.
Koristi se kako bi se dokazalo postojanje odreenih podataka prije odreene vremenske toke (npr ugovore, raune, istraivake podatke,
medicinsku dokumentaciju, ...), bez mogunosti da vlasnik moe antidatirati vremenske oznake.
Usluga izdavanja vremenskog iga u elektronikom svijetu predstavlja vremensku ovjeru podataka, elektronikih zapisa, elektronikih dokumenta
i sl., od strane izdavatelja vremenskog iga kao tree strane od povjerenja.
Vremenski ig ugraen u dokument omoguuje pouzdano dokazivanje da je dokument postojao prije trenutka u vremenu koji je naznaen u
vremenskom igu. Svaka, pa i najmanja naknadna promjena u dokumentu i u ugraenom vremenskom igu se lako otkriva. Tako se naknadnom
provjerom (verifikacijom) vremenskog iga pouzdano moe utvrditi i da li je ovjereni dokument modificiran nakon vremena naznaenog u
vremenskom igu.
URLinternet adresa izdavatelja

U Hrvatskoj je Fina trenutno jedini izdavatelj vremenskog iga.
FINA Servis vremenske ovjere dostupan je preko Internet adrese (URL) https://tsa.fina.hr/ts-rfc3161
Demo servis vremenske ovjere je dostupan preko adrese: https://demo-tsa.fina.hr/ts-rfc3161
Primjeri nekih stranih izdavatelja vremenskog iga sa DEMOokolinama:
http://adobe-timestamp.geotrust.com/tsa
http://timestamping.edelweb.fr/service/tsp
http://ca.signfiles.com/TSAServer.aspx
http://ca.signfiles.com/tsa/get.aspx
vidi Fina vremenski ig
Osnovni podaci - ifrarnici

Poslovni partneri - firme
ifrarnik svih firmi, obrtnika i sl. tj. pravnih osoba s kojima poslujemo ili ih samo elimo imati u evidenciji. Taj ifrarnik se koristi u svim modulima
u programu, bilo za kupce ili dobavljae. Da bismo za odreenog partnera otvorili matine knjige (tj. vodili knjige za njega) moramo ga prvo
evidentirati u ovom ifrarniku.
Slika prozora partnera ...
Polje
Opis
Identifikator koji odreuje partnera u cijelom programu u svim poslovnim godinama i matinim firmama.
Ostavite programu da sam dodjeljuje redom nove ifre.
ifra
Kada poinjete raditi sa programom firmu 1 Testiranje d.o.o. ostavite, a svoju firmu ili firme upiite pod
ifrom 2 na dalje, tako e vam ostati testni podaci koji su inicijalno doli sa programom.
Naziv
Naziv poslovnog partnera koji se prikazuje na svim dokumentima
Dugi naziv
Opisni naziv koji slui za internu upotrebu
Automatski unos mjesta

Mjesto
Unos mjesta i potanskih brojeva je automatiziran, upisom svakog slova mjesta program e u postojeim
podacima pronai prvo mjesto koje poinje s tim tekstom i ponuditi vam ga. Tekst koji je program sam
dodao (nakon vaih upisanih slova) e biti selektiran tako da moete preko njega upisati dodatni tekst.
Ponueno mjesto moete prihvatiti ili upisati jo slova, automatski se upisuje i potanski broj
Pota
Potanski broj se automatski upisuje ako postoji za to mjesto.
Ulica
Ulica i broj
Zemlja
ifrarnik zemalja
Telefon
Brojevi telefona.
Polje
Fax
Opis
Fax brojevi.
Provjera ispravnosti e-mail adrese

Program provjerava samo tehniki ispravnost adrese (sintaksu), ali ne moe znati da li adresa stvarno
postoji, za takvu provjeru postoje programi na internetu koji i to mogu.
Provjera sintakse funkcionira za najvei broj mailova tj. ne uzimaju se u obzir egzotini mailovi tipa
netko@123.com
"*** Ja sam najvei *** !"@server.com
i sline adrese koje su zapravo legalne.
provjera da li se adresa sastoji od dva dijela, prije i poslije @
prvi dio mora imati minimalno 1 znak, a drugi 4 znaka
E-Mail
prvi znak u prvom dijelu ne moe biti toka

u drugom dijelu mora postojati znak .
provjera da li u drugom dijelu iza toke stoje barem dva znaka
provjera da u drugom dijelu nema znaka _
provjera da u adresi nema dvije toke zajedno ..
projvera da u adresi nije toka odmah iza @.
provjera da li je svaki znak u adresi jedan od znakova: abcdefghijklmnopqrstuvwxyz.-_
@0123456789 ukljuujui velika i mala slova, space nije doputeni znak
Mogue je upisati vie e-mail adresa meusobno odvojenih znakom ;

WWW URL
Web adresa partnera.

to je to IBAN?
International Bank Account Number ili Meunarodni broj bankovnog rauna je niz alfanumerikih znakova
koji precizno identificiraju klijentov raun u banci bilo gdje u svijetu.
Koja je svrha IBAN-a?
Osnovni cilj IBAN-a je omoguiti automatski proces plaanja u meunarodnom platnom prometu.
Kako je IBAN konstruiran?
Transakcijski raun 1, 2 i 3
IBAN se sastoji od maksimalno 34 alfanumerika znaka: - prva dva alfabetska znaka identificiraju zemlju iz
koje je raun; - sljedee dvije znamenke su kontrolne znamenke; - preostali dio IBAN-a je broj rauna
prema konstrukciji zemlje u kojoj se nalazi, a sadri raun klijenta, broj koji identificira banku i podrunicu
te jedan ili vie kontrolnih brojeva.
U prozoru Poslovnih partnera se nalazi tipka (A-B) preko koje se moe automatski promjeniti konstrukcija
transakcijskog rauna 7+10 u IBAN 21 znak.
Za promjenu samo tekueg partnera dovoljan je klik mie, ako elite promjeniti raun svim partnerima u
prikazu drite tipku CTRL dok kliknete miem na tipku, dobit ete prvo prozor sa porukom.
Mijenja se raun 1 i raun 2.
SWIFT/BIC
SWIFT kod
BIC Bank Identifier Code ili SWIFT adresa je jedinstvena internacionalna oznaka/adresa banke. Vie
Polje
Opis
infomacija o oznakama / adresama banaka moete pronai na www.swift.com/biconline.
Osnovna firma
Ako je partner dio poslovnog subjekta tada ovdje upisujemo kojeg, tj. njegovu ifru.
Osobni identifikacijski broj od 11 brojeva.
OIB
MB, JIB ili JMBG
Program provjerava ispravnost OIB-a, kontrola na kontrolni broj po ISO7064, MOD 11,10. Kontrolu
moete i iskljuiti oznaavanjem kvadratia lijevo od OIB-a.
Matini broj, Jedinstveni identifikacijski broj (BiH), Jedinstveni matini broj graana. U pravilu se koristi
samo OIB, a ovi podaci su informativnog karaktera.
Organizacijski dijelovi osnovnog poslovnog subjekta

Svaki poslovni subjekt je upisan u dravni registar poslovnih subjekata kod nadlenog tijela pod
odreenim matinim brojemod 7+1 znamenaka, poslovni subjekt moe imati i organizacijske dijelove:
podrunicu, pogon ili sl. koji su upisani u registar, dodjeljen im je dodatak matinom broju od 4
znamenke
podrunica koja nije upisana u registar, ali koja na razliitoj adresi obavlja istu ili razliitu djelatnost,
ili na istoj adresi obavlja razliitu djelatnost
I osnovni poslovni subjekti i dijelovi poslovnog subjekta su upisani u isti ifrarnik poslovnih partnera,
razlikujemo ih po tome to dio poslovnog subjekta ima upisanu ifru osnovnog poslovnog subjekta.
ifra dijela poslovnog subjekta
Npr. ako elimo upisati jednu firmu i 3 njena organizacijska dijela napravit emo to
tako da emo
prvo upisati "Firma d.o.o." ifra 10
zatim "Firma - prvi dio" ifra 11, ifra osnovnog subjekta 10
"Firma - drugi dio" ifra 12, ifra osnovnog subjekta 10
"Firma - trei dio" ifra 13, ifra osnovnog subjekta 10
Informacija: podatke o dijelovima osnovnog subjekta moete iskoristiti npr. u izradni rauna u
fakturiranju gdje faktura moe glasiti na osnovni subjekt, a lokacija isporuke na organizacijski dio
poslovnog subjekta. Isto to vrijedi i za otpremnice u robnom, a na osnovu kojih se kasnije izvjetaj
Isporuka artikala po kupcima moe promjeniti u isporuka artikala po lokacijama isporuke.
PIB broj
Porezni identifikacijski broj (BiH).

Ovdje upisujemo PDV broj za zemlje Evropske unije. Broj se koristi u PDV poreznim evidencijama u
zavisnosti od polja Tip PDVpartnera.
VAT identifikacijski broj
From Wikipedia, http://en.wikipedia.org/wiki/VAT_identification_number
VAT identifikacijski broj
A value added tax identification number or VAT identification number (VATIN) is an identifier used in
many countries, including the countries of the European Union, for value added tax purposes.
In the EU, a VAT identification number can be verified online at the EU's official VIES[1] website, it
confirms that the number is currently allocated and can provide the name or other identifying details of
the entity to whom the identifier has been allocated.
The full identifier starts with an ISO 3166-1 alpha-2 country code (except for Greece which uses the non-
Polje
Opis
standard country code EL) and then has between 2 and 12 characters. The identifiers are composed of
numeric digits in most countries, but in some countries they may contain letters.
Foreign companies that trade with non-enterprises in the EU may have a VATIN starting with "EU" instead
of a country code.
Odreivanje da li se radi o:
Tip PDVpartnera
1. Domai partner (tuzemstvo RH)

2. EUpartner (drave lanice)
3. Inozemni partner (tree zemlje)
Osoba koja je naslovljena u adresi firme

Kod ispisa dokumenata koji se alju, na adresi primaoca moemo nasloviti i na ime odreene osobe.
Osobe koje se mogu nasloviti moraju biti upisane u ifrarnik Poslovni suradnici - fizike osobe.
Ako se polje ifra osobe ostavi prazno tada se na adresi te firme nee pojavljivati ime osobe. Ako je i
upisano ime osobe za tu firmu dodatni kriterij da li e se ono pojavljivati na adresi je i programske
postavke. U programskim postavkama se regulira i da li e se na adresi primaoca prikazivati telefoni. Neki
od dokumenata su npr.
Osoba
Izvod otvorenih stavaka u kupcima

izvod otvorenih stavaka u dobavljaima
skladini dokumenti
rauni
ponude, predrauni
narudbe
cjenici
dokument obrauna kamata i dr.
Svrha filtera je da se upisivanjem odreenih kraih kljunih rijei mogu svrstati u odreene grupe. Entiteti
su npr. ifrarnici partnera, artikala i dr. Kasnije kod ispisa izvjetaja moemo zatraiti da se u izvjetaj
ukljue samo oni entiteti koji sadre ili koji ne sadre odreene kljune rijei.
Kljune rijei su sastavljene od niza slova ili brojeva maksimalne duine 60 znakova. Kljune rijei se
meusobno odvajaju toka zarezom ";". Broj kljunih rijei nije ogranien, ogranien je ukupan broj
znakova u polju (60).
Filter
Tipovi filtriranja:
1. ukljui entitet ako je zadovljen bilo koji uvjet
Entitet e biti ukljuen ako se barem jedan od navedenih uvjeta, kljunih rijei, poklapa s kljunom rijei
upisanom za taj entitet, bez obzira to se ostale kljune rijei ne poklapaju
2. ukljui entitet samo ako su zadovoljeni svi uvjeti iz filtera
Entitet e biti ukljuen samo ako se svi uvjeti poklapaju s kljunim rijeima npr. uvjet "kupac; -kupac"
nee dati niti jednog partnera jer se uvjeti meusobno iskljuuju
Vidi Filtriranje podataka
Djelatnost
Interna informacija.
Banka
Banka poslovnog partnera.
Porezni zastupnik
ifra partnera poreznog zastupnika u poslovima sa poreznom upravom. Podaci se upisuju na izvjetaje
Polje
Opis
poreznih evidencija.
Opina
Opina prema sjeditu poslovnog partnera.
Rabat u veleprodaji
Rabat u veleprodaji
Kod izrade rauna i predrauna u modulu fakturiranje u veleprodaji pozivom odreenog kupca e se
inicijalno pridruiti taj rabat na dokumentu.
vidi detaljnije Rabati u veleprodaji
Broj dana odgode plaanja
Odgoda plaanja
Kod izrade rauna u modulu fakturiranje u veleprodaji pozivom odreenog kupca e se inicijalno datum
dospjea poveati od datuma rauna za taj broj dana. Ako kupac nema specificiran broj dana odgode
plaanja tada e se upotrijebiti broj dana odgode plaanja koji vrijedi za sve kupce.
Broj dana odgode plaanja koji vrijedi za sve kupce se odreuje kod partnera (matine firme) koji zapravo
izrauje raun tj. ako trvtka npr. Kra radi raune tada pod njenim brojem dana odgode plaanja moemo
upisati broj dana odgode plaanja koji e se pridruiti svakom kupcu koji nema specificiran taj broj.
Broj dana tolerancije zakanjenja
Tolerancija kanjenja
U popisu zabranjenih radnji za pojedinog korisnika programa je mogue zabraniti izradu rauna za kupca
koji kasni s plaanjem. Problem nastaje kada na stalni kupac kasni npr. 1 ili 2 dana i ne moe mu se radi
toga napraviti raun. Upisom broja dana tolerancije u ovo polje npr. 5, program e jo 5 dana nakon
dospjea plaanja dozvoljavati izradu rauna i tek esti dan e zabraniti izradu.
Ako elimo za sve kupce generalno upisati broj dana tolerancije kanjenja tada emo svim kupcima ostaviti
broj dana nula, a u matinoj firmi upisati taj broj dana. Kupcima koji imaju upisani neki broj se primjenjuje
taj kriterij.
Cassa-sconto
Polje cassa-sconto ispunjavamo na nain da upisujemo jedan ili vie uvjeta sconta tj. popusta za
prijevremeno plaanje. Prvi uvjet upisujemo tako da prvo upiemo broj dana odgode plaanja zatim znak
"=" i onda stopu cassa sconta, vie upisanih uvjeta razdvajamo znakom toka zarez ";". Iza broja dana
moemo slobodno upisati rije dana, iza stope moemo slobodno upisati znak postotka, program e to
znati prepoznati. Program e uvaiti i upis koji ima samo dani=stopa;dani=stopa itd.
Cassa-sconto
1. primjer:10 dana =15%;20 dana =7,5%;30 dana =3%

2. primjer: 10d =15%;20d =7,5%;30d =3%
2. primjer:10=15;20 = 7,5;30 =3
Ako za odreenog partnera upiemo cassa sconto tada e se on primjenjivati na tog partnera, ako za
nekog partnera nisu upisani uvjeti cassa sconta tada e se primjenjivati uvjeti upisani u matinoj firmi.
Inicijalni cjenik
ifra veleprodajnog cjenika koji e se inicijalno prikazivati kod unosa predrauna i rauna za tog kupca
Komercijalist
Komercijalist
Porezni obveznik prema PDV-u
U ovom polju moemo za svakog partnera odrediti komercijalistu. Kod izrade predrauna/rauna za tog
partnera e se tada automatski dodjeliti taj komercijalista kao osoba koja je fakturirala. Ako za tog partnera
nije upisan komercijalista tada e se automatski dodjeliti osoba koja je ula u program.
Komercijalist se povlai iz baze korisnika programa tj. osoba koje su ovlatene za rad s programom.
Oznake da li je partner R-1, R-2 ili nije porezni obveznik tj. da li obraunava porez po dobitku, porezn na
Polje
Opis
dohodak.
Postupak (nain) oporezivanja
Od 1.1.2015. oznaka da li poslovni partner (matina firma) obraunava PDV prema izdanim ili naplaenim
raunima.
Ova mogunost je izbor svih poduzetnika (firme i obrti) koji su imali promet manji od 3.000.000 kn.
ifra i naziv djelatnosti
ifra i naziv djelatnosti statistika.
Datum upisa/kontakta
Datum upisa/kontakta
Teajna lista i valuta
Podatak koji e se automatski postaviti na tekui datum kod upisivanja novog partnera, korisnik ga moe i
sam promjeniti. Podatak nam govori kada smo s nekim partnerom prvi puta ostvarili kontakt. Ispisuje se i
na izvjetaju na kraju zabiljeki.
Upisom ovog podatka odreujemo koji e se teaj i valuta prikazivati na odreenim izvjetajima u
programu, a koji su nivou kupca tj. dobavljaa. Npr. Dnevnik kupaca (dobavljaa), Kartice kupaca
(dobavljaa), Kartice zatvaranja ...
Ako ovaj podatak nije upisan kod pojedinog partnera primjenit e se podaci upisani u matinoj firmi (za
koju vodimo knjige):
Konto kupca-dobavljaa
Konto kupca, konto dobavljaa
Zabiljeke
U ovom polju moemo predefinirati konto koji e program upisivati kod importa bankovnih izvoda iz FINA
datoteke kod knjienja izvoda u glavnoj knjizi, ako kod nekog partnera ta konta nisu upisana program e
ih upisati iz partnera matine firme.
Za detaljnije vidi Rad s izvodima iro-rauna.
Dodatne zabiljeke u formatu slobodnog teksta.
Ako elite exportirati podatke o adresama partnera koristite opciju export kod ispisa popisa partnera. Export je u tekstualnu datoteku prema
kriterijima koje zadate pri ispisu. Osnovna namjena exporta je da se kasnije mogu u excelu i wordu raditi memorandum dopisi, naljepnice s
adresama i sl.
Import partnera iz vanjske datoteke

Vidi Import poslovnih partnera
Direktno pozivanje dokumenata za tekueg partnera

Preko tipki
Pre - pozivamo popis predrauna
Rac - pozivamo popis rauna iz fakturiranja
Kup - pozivamo karticu zatvaranja rauni/uplate iz saldakonti kupaca
Dob - pozivamo karticu zatvaranja rauni/isplate iz saldakonti dobavljaa
Nazovi broj
Ako imate modem iz programa direktno moete nazvati broj odreenog partnera. Kretanjem po partnerima prikazivat e se brojevi telefona u toj
kuici. Pritiskom na tipku program e nazvati broj prije prvog zareza ili broj koji ste oznaili. Imate mogunost definiranja i predbroja npr. 9 za
izlaz kod centrala i sl. Predbroj se moe predefinirati u ifrarnicima pod Ostalo.
Kod tipke za kreiranje maila partneru i kod kopiranja maila u clipboard, u sluaju da je za partnera upisano vie mailova uzimat e se samo prvi
mail (do znaka ;), a ako istovremeno drimo tipku Ctrl uzimat e se u obzir svi upisani mailovi.
Pretraivanje u partnerima
Pretraivanje broja telefona
Odabirom pretraivanja brojeva telefona moete pronai telefonski broj za koji ne znate komu pripada. Praktian sluaj npr. ako imate mobitel s
uslugom prikaza broja koji zove. Preko ove opcije moete pronai firmu koja vas je zvala, ako je imate memoriranu.
Nakon upisa broja (cijelog ili dijela broja) odabirom tipke "Trai" program e u posebnom prozoriu prikazati tabelarni prikaz svih partnera i
suradnika kod kojih je pronaao traeni niz brojeva, partneri i suradnici se razlikuju po oznaci tip tj. P ili S.
Nakon to odaberete nekog partnera ili surdnika program e se u tabelarnom prikazu pozicionirati na partnera kojeg ste odabrali tj. na partnera uz
kojeg je vezan suradnik kojeg ste odabrali ili ako suradnik nije vezan za nekog partnera tada e otvoriti prozor poslovnih surdnika i pozicionirati se
na tog suradnika.
Pretraivanje dijela naziva firme

Moete upisati bilo koji dio naziva firme ili poslovnog suradnika (ne mora biti na poetku) npr. ne moete se sjetiti punog naziva, ali znate dio.
Program e pronalaziti redom sve firme i suradnike koji sadre upisani tekst u svom nazivu i prikazati ih u posebnom tabelarnom prikazu, partneri
e biti oznaeni sa P, a suradnici sa S da ih moete razlikovati.
Odabirom nekog partnera ili suradnika program e kao i kod pretraivanja telefona ili odabrati partnera u tabelarnom prikazu partnera ili otvoriti
prozor sa suradnicima.
Umjeto odabira tipa tipke trai kod pretraivanja partnera i telefona moete nakon upisa eljenog niza pritisnuti tipku strelica desno.
Kriterij pretraivanja moete odabrati runo (naziv, ifra, telefon, matini broj, iro raun, mjesto, zabiljeka), ali postoje i neka automatska
pravila.
Npr. ako je namjeteno pretraivanje naziva upisivanjem brojeva program e automatski namjestiti pretrivanje ifre, ako je prvi broj 0 tada e
automatski namjestiti pretraivanje telefona. Ako ukucate bilo koji tekstualni znak program e automatski prebaciti na pretraivanje naziva.
Program ima posebnu rutinu za pretraivanje telefona, istovremeno pretrauje telefone kod partnera, fax kod partnera, telefon na poslu i telefon
doma kod suradnika. Uspjeno e pronai svaki telefon bez obzira kako ste ga upisali npr. 00 387 34-456-456, 00 387.34.456.456, Mate
034/456-456 i sl.
U prozoru Poslovnih partnera postoji tipka "Nalog" preko koje moete automatski za tekueg partnera dobiti ispis njegovih otvorenih radnih
naloga
Zadnji statusni red

U statusnom redu moemo vidjeti i podatke partnera o:
saldu kao kupca, negativan predznak znai da nam je kupac duan, pozitivan da nam je platio, a nema raun tj. robu
saldu kao dobavljaa, negativan predznak znai da smo mu duni, pozitivan da smo mu platili, a nismo dobili raun
iznosu aktivnih predrauna
Ako pie Kupac 0,00 znai da je bilo prometa, ali da je ukupni zbroj rauna i plaanja nula, isto i dobavljai. To jo uvijek ne znai da nema
otvorenih stavaka nego samo da je ukupni saldo nula. Podatke o saldu kupaca i dobavljaa program uzima iz saldakonti kupaca i dobavljaa, a
podatke o aktivnim predraunima iz fakturiranja u veleprodaji.
Svi podaci vrijede samo za tekuu poslovnu godinu i tekuu matinu firmu tj. ako se prebacimo u neku drugu firmu ili poslovnu godinu podaci u
prozoru poslovnih partnera e biti drugaiji.
Dodatne informacije
Popis poslovnih partnera
Import poslovnih partnera iz vanjske datoteke
Ispis etiketa partnera
Brzi izbornik Poslovnih partnera

Openito
U svim dijelovima programa gdje postoji polje za odabir poslovnog partnera (kupci, dobavljai, izrada rauna i dr.) za upis partnera je predvieno
standardno polje za unos ifre partnera.
Ako unesemo direktno ifru partnera istodobno e se u polju desno prikazati naziv partnera iju smo ifru upisali. Logino je da ne znamo
napamet ifre partnera nego znamo njegov naziv ili dio naziva, u tom sluaju poinjemo upisivati u to isto polje njegov naziv. Kada program
detektira da ne upisujemo ifru partnera nego njegov naziv automatski e nam otvoriti prozor Poslovnih partnera i istodobno e do sada upisan
dio naziva upisati u traga pri vrhu prozora i pozicionirati se na prvog partnera koji zadovoljava taj kriterij.
Prozor Poslovnih partnera moemo iz neke maske za unos pozvati na vie naina:
- upisivanjem naziva partnera
- ako miem odaberemo tipku sa tri tokice
- preko tastature tipkom Ctrl+Enter
Kako prozor Poslovnih partnera sadri i druge informacije kao to su poslovni suradnici, saldo partnera kao kupca i dobavljaa i dr. otvaranje tog
prozora kod brih unosa moe biti usporen.
U tom sluaju moemo se posluiti tzv. "brzim" Izbornikom Partnera. To je poseban prozor Poslovnih partnera koji je u prikazu ogranien samo
na osnovne podatke i otvara se vrlo brzo, a poziva se kada u panelu za unos partnera poinjemo upisivati naziv partnera.
Odabirom miem na tipku sa tri tokice ili tastaturom Ctrl+Enter i dalje se poziva standardni puni prozor Poslovnih partnera bez obzira na
postavku.
Da bismo u polju za unos umjesto punog prozora Poslovnih partnera pozvali brzi izbornik Partnera potrebno je tu opciju ukljuiti u postavkama
grupa Sistem, podnaslov ifrarnici, izbornici.
Rad sa brzim izbornikom

Kao to je ve reeno rad sa brzim izbornikom mora biti ukljuen u postavkama u grupi Sistem.
Kada u nekom polju za unos ponete upisivati naziv, automatski e se (umjesto punog ifrarnika) otvoriti brzi izbornik, do tada upisani tekst e se
upisati u traga brzog izbornika pri vrhu ekrana, a u tabelarnom prikazu e biti oznaen red iji naziv zapoinje sa tekstom koji traimo.
Dok smo u polju za pretraivanje moemo:
1. Upisivati tekst koji traimo i automatski e se mijenjati tekui red u tabeli
2. Otipkati na tastaturi strelicu gore ili dolje i program e nas prebaciti u tabelarni prikaz u prethodni ili sljedei red te moemo nastaviti kretati se
po tabeli strelicama, u traga se moemo vratiti tipkama Ctrl+T
3. Ako smo u tabeli ve pozicionirani na red koji smo traili tada je dovoljno samo otipkati tipku Enter na tastaturi i program e podatak upisati u
izvorno polje iz kojeg smo pozvali brzi izbornik
4. Ako smo upisali neki tekst u tragau i nalazimo se sa kursorom iza zadnjeg znaka tipkanjem strelice desno automatski e se aktivirati Filter i
program e prema upisanom tekstu filtrirati tabelarni prikaz na nain da e pronai sve redove u kojima se bilo gdje u nazivu (tj. podatku kojeg
smo oznaili za pretraivanje) nalazi upisani tekst
Osim preko tastature u tabelarni prikaz i traga se naravno moemo prebacivati i miem, filter se moe aktivirati klikom mia na tipku Filter, odabir
podatka za prijenos je mogue dvostrukim klikom mia na eljeni red.
Za razliku od obinog pretraivanja, gdje upisivanjem dijela naziva u traga pronalazi samo prvi red koji zapoinje sa tim tekstom, kod filtera se
svi redovi automatski filtriraju tj. tabelarni prikaz e upisom svakog sljedeeg slova prikazivati samo one redove koji zadovoljavaju kriterij traenja.
Dodatno kriterij pretraivanja se nee ograniiti samo na poetak naziva nego e pretraivati traeni tekst bilo gdje unutar naziva (ili drugog
tekstualnog podatka koji traimo).
Istodobno e se u donjem statusnom redu prozora prikazati broj redova koje je program pronaao po tom kriteriju.
Ako traimo traimo red iji naziv otprilike znamo tada se moemo posluiti i wildCharacterima, % za bilo koji tekst i _ za bilo koji znak. Npr. ako
traimo sva dionika drutva ona su negdje upisana kao d.d. a negdje kao dd tada moemo traiti tekst "d_d_"., ako taimo sve ekonomske
kole moemo upisati "ekonom%kola" program e pronai i Ekonomska kola Poega i Ekonomsko-birotehniku kolu Poega i dr.
Poslovni suradnici - fizike osobe

ifrarnik fizikih osoba. Koristi se u svim modulima na nivou programa. Mogu se vezati na odreenog partnera, ali mogu biti i samostalno u
evidenciji.
Poslovni suradnici se ne tretiraju kao partneri tj. za njih se ne mogu ispostavljati rauni i slino. Ako se radi o fizikoj osobi
npr. obrtniku s kojim imamo poslovni odnos tada ga trebamo tretirati kao poslovnog partnera i upisati ga u ifrarnik
partnera.
Pretraivanje broja telefona

Odabirom pretraivanja brojeva telefona moete pronai telefonski broj za koji ne znate komu pripada. Praktian sluaj npr. ako imate mobitel s
uslugom prikaza broja koji zove. Preko ove opcije moete pronai osobu koja vas je zvala, ako je imate memoriranu.
Pretraivanje broja telefona u prozoru Poslovnih partnera pretrauje i partnere i suradnike
Pretraivanje dijela prezimena/imena

Moete upisati bilo koji dio prezimena/imena osobe (ne mora biti na poetku) npr. ne moete se sjetiti punog prezimen/imena, ali znate dio, ili
to je esto znate ime, ali ne i prezime
Program e pronalaziti redom sve osobe koje sadre upisani tekst u svom prezimenu ili imenu.
Kontni plan
Kontni plan je vaan ifrarnik kojeg je bitno formirati prije samog rada s programom. Naknadna brisanja konta, a koja su ve upotrebljavana nisu
preporuena.
Sa prvom instalacijom programa upisan je RRIF-ov raunski plan za poduzetnike, X. izmijenjena i dopunjena naklada iz 2005. godine. Autori
Vlado Brkani i Mladen Habek. (Otprilike 1700 konta.)
Uz raunski plan na hrvatskom jeziku upisan je i dvojezini raunski plan na engleskom jeziku za veinu konta.
Preporuka je da se unesu sva mogua sintetika konta bez obzira da li imate analitike za njih, to nee smetati kod samog rada jer e poziv
kontnog plana kao ifrarnika inicijalno pokazati samo analitika konta. Detaljna razrada sintetikih konta e vam dobro doi kod ispisa bruto
bilance jer e svaki sintetiki konto imati zbroj.
Kod pretraivanja e se automatski namjetati kriterij pretraivanja (ifra konta ili naziv) u zavisnosti da li ste kao prvi znak upisali slovo ili broj.
Na sintetika konta ne moete knjiiti. Ve kod samog unosa konta u programu prvo slovo S ili A e vam signalizirati da li ste pozvali sintetiki ili
analitiki konto.
Prilikom unosa novih konta ili izmjene starih moete odrediti da li taj konto sudjeluje u izvjetaju za menadere Ispis prihoda i trokova.
Preporuka oznaavajte samo sintetika konta tako neete imati problema kad budete dodavali nove analitike jer e one automatski biti oznaene
preko svoje vie sintetike.
Polje transakcijski raun/dio teksta poziva na broj odobrenja nam slui kod automatskog upisivanja bankovnih izvoda iz FINA datoteke.
U to polje moemo upisati ili transakcijski (iro) raun ili dio teksta iz poziva na broj odobrenja (PBO).
Program e prvo prema trans. raunu pokuati odrediti konto za kontiranje pojedine transakcije na izvodu, a nakon toga e prema tekstu
pukuati pronai isti takav tekst u pozivu na broj odobrenja na izvodu.
Ovo polje ima smisla upisivati jedino kod analitikih konta. Za detaljnije vidi Rad s izvodima iro-rauna.
Nain unosa
Svaki puta kada pritisnete tipku za unos program e vam poveati redni broj tekueg konta (na kojem se nalazite u tabelarnom prikazu) za 1,
oznaku analitika-sintetika e takoer uzeti iz tekueg konta. Na taj nain moete jednostavno unositi vei niz novih konta.
Kada istovremeno s pritiskom na tipku unosa drite i tipku Ctrl (control) program e na broj tekueg konta staviti broj nula, a konto e oznaiti
kao analitiki. To je korisno npr. kada imate ve upisana sintetika konta i elite za neki od njih dodati analitiki konto.
Npr. imate sintetitiki 120, ako drite tipku Ctrl program e vam ponuditi 1200 analitiki.
Import kontnog plana iz vanjske datoteke
Preko tipke Import je mogue importirati raunski-kontni plan u program.
Naziv datoteke je proizvoljan, a nastavak je .CSV. Inicijalni direktorij gdje e program traiti datoteku je 'disk:\IposPRIJENOS\Kontni plan'.
Zapisi datoteke za import moraju biti u formatu: konto; naziv_konta npr.
2; RAZRED 2 KRATKORONE I DUGORONE OBVEZE ...
20; Kratkorone obveze prema povezanim drutivima
200; Obveze prema povezanim drutvima
2000; Obveze prema povezanim drutvima za preuzete zalihe

...
Prije samog importa odreujete neke parametre:
do kojeg nivoa konta program konto tretira kao sintetiku (inicijalno 3)
da li se prvi zapis tretira kao zaglavlje ili kao podatak
da li da se prije importa obrie kompletan postojei kontni plan
oznaka da li da se umjesto upisa novih konta samo upisuje naziv 2 konta za dvojezini kontni plan, u tom sluaju datoteka izgleda isto
jedino su nazivi na drugom jeziku
Za vrijeme importa program e kontrolirati da li konto koji se importira ve postoji, ako da nee ga unijeti.
Ako iz nekog razloga imate potrebu obrisati kompletan kontni plan i onda ga unositi ispoetka, prije unosa prvog reda u prazan kontni plan
morate u gornjem desnom uglu ukljuiti opciju za prikaz sintetikih konta.
U tabelarnom prikazu, kretanjem strelicama gore i dole pomiemo se po jedan red, ali ako istovremeno drimo tipku Shift prebacivati emo se
na slijedei konto istog nivoa npr. 41, 42, 43 ....49 ili 410, 420, 430 .... 490. Odabirom tipke strelica lijevo ili desno uz istovremeno dranje
tipke Shift e nas prebaciti na konto vieg nivoa npr. ako smo u 4102 sa desno i Shift prebacit emo se na konto 410, jo jednom na konto 41,
pa na 4.
Filtriranje kontnog plana po nivoima konta
U zaglavlju kontnog plana je dodan slider, pomina traka sa skalom 10 brojeva kojom reguliramo do kojeg nivoa konta e se prikazivati redovi u
trenutnom prikazu.
Sam prikaz moemo mijenjati i na nain da napravimo Shift+dvostruki klik na nekom kontu koji e automatski otvoriti nii nivo konta ili e
zatvoriti nii nivo ako je ve otvoren.
Dodatne informacije

Tarifne skupine poreza na promet korisnik otvara proizvoljno prema svojim potrebama.
Vano je naglasiti da je taj ifrarnik potrebno formirati prije samog poetka rada jer naknadne izmjene, automatski mijenjaju i postavke u ostalim
ifrarnicima (artikli, rauni i sl.).
U programu se u raznim prozorima (ifrarnik artikala, stavke rauna i sl.) evidentira samo jedna ifra tarife, npr. "Tarifa 1 pdv 22%". Meutim u
ifrarniku poreza moemo imati vie tarifnih skupina npr.
PDV 22%
osloboenje izvoz 0%
osloboenje 0% kruh i sl.
Tarifne skupine su vezane za artikle i inicijalno kod unosa novog artikla taj artikl veemo uz odreenu tarifnu skupinu, meutim tu tarifnu skupinu
moemo isto tako za taj artikl promjeniti kod samog unosa stavaka na raunu (samo za taj raun). Npr. artikl koji ima pridrueno 22% e moda
na nekom raunu biti prodan u inozemstvu i onda emo mu na samom raunu promjeniti tarifu tj. stopu u 0%.
Kod obrauna poreza na promet mogu biti situacije kad je stavka na raunu oporezovana samo jednim porezom i kada je oporezovana s vie
poreza po raznim kriterijima. Npr. prodaja piva u ugostiteljskom objektu je oporezovana s 22% PDV-a i 3% poreza na potronju piva.
Postupamo na sljedei nain, prvo u ifrarnik poreza upiemo sve tzv. osnovne poreze kao to su npr.
pdv 22%
PP piva 3%
PP vina 3%
PP estoka pia 3%
PP bezalk. pia 3%
porez na luksuz 30%, itd.
Nakon toga unesemo sloene (poreze) tarife koje su kombinacija osnovnih poreza npr.
- PDV+PP piva 25%
- PDV+PP vina 25%
...
- Luksuz+PDV 58,60%
U ifrarnicima artikala, stavkama rauna i dr. upotrebljavamo dakle samo jednu ifru tarife za svaku stavku, ta tarifa moe biti osnovni porez ili
sloeni porez, sve u zavisnosti od toga da li je taj artikl oporezovan samo s jednim ili s vie poreza.
Postupak unosa
Kada unosimo osnovni porez tj. porez s jednom stopom tada unosimo samo podatke:
redbr, podatak bitan kod sortiranja na rekapitulacijama, moe se proizvoljno mijenjati
tarifa, podatak koji se zapravo zapisuje u ostale dijelove programa, ne mijenjati ga naknadno
naziv, opis samog poreza,moemo ga mijenjati po potrebi
skraeni naziv, skraeni naziv koji se pojavljuje na nekim manjim formatima rauna tipa traka 76mm, ili u nekim prikazima
stopa, 0 ili vei broj
konto, konto iz kontnog plana koji e se koristiti kod automatskog kontiranja, ako to trenutno ne koristite upiite bilo koji konto npr.
2400, vidi prijenos rauna iz fakturiranja u saldakonti kupaca
U sluaju da unosimo sloenu tarifu koja se sastoji od vie poreza tada unosimo i sljedee podatke:
tarifa 1. osnovnog poreza
tip, osnovica za izraun
Tarifa 1. (2., 3.) osnovnog poreza je zapravo ifra tarife osnovnog poreza iz istog ifrarnika. Dakle, sloena tarifa je tarifa kod koje nabrojimo koji
su to osnovni porezi koji je sainjavaju, pri tome treba slijediti sljedea ...
Pravila sloenih tarifa

Naziv same sloene tarife treba ukazivati na sve poreze koji ga sainjavaju npr. PDV+PP vina
Stopa sloene tarife mora biti tako izraunata da daje isti rezultat kao i kad se primjenjuju pojedinani porezi, npr. 25% za PDV+PP vina.
U ovom sluaju pdv i pp vina imaju istu osnovicu tj. prodajnu cijenu pa je 3% * osnovica + 22% * osnovica = 25% * osnovica.
Ako osnovica za poreze nije ista kao npr. kod poreza na luksuz 30% gdje je:
(30% * osnovica) + (osnovica+porez na luksuz) * 22% = 58,60% * osnovica
Dakle ukupna stopa sloene tarife NIJE 30%+22%=52% nego 58,60% jer je osnovica za PDV: osnovica (prodajna cijena) + porez na
luksuz.
l
Tarifa 1. osnovnog poreza je dakle ifra osnovnog poreza i mogu se unijeti sljedee kombinacije:
nijedna
1. i 2.
1., 2. i 3.
Ne moe se unijeti 2. ili 3. porez ako nismo unijeli 1., isto tako nema nikakvog smisla unijeti samo 1. porez jer je to onda obian osnovni porez.
Osnovica ili tip izrauna mogu biti sljedei:
Prodajna cijena
Osnovica za sva tri osnovna poreza je prodajna cijena, u ovom sluaju je ukupna stopa jednostavni zbroj stopa svih pojedinanih poreza
Prodajna cijena + prethodni porezi

Ovo je kumulativni princip tj.
prvi osnovni porez se obraunava na prodajnu cijenu,
osnovica za drugi osnovni porez je prodajna cijena + prvi osnovni porez,
osnovica za trei osnovni porez je prodajna cijena+prvi porez+drugi porez.
Prethodni porezi
Osnovica za prvi osnovni porez je prodajna cijena.
Osnovica za drugi osnovni porez je prvi osnovni porez.
Osnovica za trei osnovni porez je prvi porez+drugi porez.
Kao pomo kod sloenih poreza nam moe posluiti tabelarni prikaz gdje e u koloni Kontrola pisati stopa sloenog poreza koju je program
izraunao na osnovu upisanih osnovnih poreza i tipa osnovice, ako je ta stopa ista kao ona koju je unio korisnik dopisat e se OK, ako je ta stopa
razliita od korisnikove pisat e GREKA.
Pisat e Greka bez stope ako smo npr. obrisali neki osnovni porez kojeg smo koristili u sloenom porezu.
Koritenje sloenih poreza nije obavezno, u tom sluaju e nam na raunu umjesto
PDV 22%
PP vina 3%
pisati
PDV+PP vina 25%.
Ako elite da se na VPraunu ne ispisuje stopa poreza 0% kod tarifa koje su zapravo osloboene poreza ili se obveza poreza prenosi na kupca
tzv. Reverse Charga tada u naziv tarifne skupine upiite tekst #*# i program e za artikle/usluge sa tom tarifom umjesto stope poreza upisati
prazan tekst.
Kako program razvrstava poreze kod slanja fiskaliziranih rauna u PU

l
l
l


Ako je oznaka PP...
3. Ostali porezi

Poslovne jedinice
Polje
Opis
ifra poslovne jedince jednoznano odreuje tu jedinicu bez obzira na kasnije promjene naziva
ifra
Na samom poetku moete hijerarhijski postaviti ifre tako da npr. prva organizhacijska jedinica bude
101, radna jedinica 201, skladite vp 301, prodavaonica 401.
Openito sve poslovne jedinice firme se nalaze u jednom ifrarniku, ali se meusobno razlikuju po tipu.
Tip poslovne jedinice odreuje gdje e se u programu koristiti ta poslovna jedinica.
Poslovne jedinice mogu biti etiri tipa:
organizacijska (organizacijskog karaktera, nije ni radna ni skladite)
radna (pogoni, radne jedinice, gradilita i sl.)
skladite (veleprodajna skladita, skladita materijala i sl.)
prodavaonica (koriste se iskljuivo u maloprodaji)
Radnu jedinicu emo koristiti iskljuivo u proizvodnji tj. kada otvaramo jedinicu pogona, gradilita i sl.
Tip jedinice
Namjena je da materijal koji se troi u proizvodnji veemo uz pojedinu radnu jedinicu. Radna jedinica NE
VODI ZALIHE na njoj se zalihe samo troe tj. evidentiraju kad izlaze iz poslovne jedinice tipa skladite.
Skladinu jedinicu koristimo kada elimo otvoriti skladite artikala, materijala, proizvoda i dr. u robnomaterijalnom knijgovodstvu.
Namjena ove jedinice je dakle voenje zaliha po nabavnim cijenama.
Jedinica tipa prodavaonica predstavlja kao to i njen naziv kae prodavaonicu u maloprodaji. Ovaj tip
jedinice koristimo iskljuivo za otvaranje prodavaonica. U prodavaonicama vodimo zalihe po
maloprodajnim cijenama.
Organizacijska jedinica su zapravo sve ostale jedinice koje nisu radna, skladite i prodavonica.
Organizacijske jedinice koristimo npr. kod evidencije prihoda i trokova po jedinicama to je Uprava i sl.
Naziv
Naziv poslovne jedinice na svim prikazima i dokumentima, moe se proizvoljno bilo kada mijenjati
Adresa:ulica, broj, mjesto, pota
Adresa gdje je se nalazi poslovna jedinica, bitan podatak kod fiskalizacije poslovnog prostora
Podatak potreban kod fiskalizacije
Radno vrijeme
Podatak potreban kod fiskalizacije poslovnog prostora
Poetak primjene
Podatak kod fiskalizacije
ID poruke
Identifikacijska oznaka primjena od PU nakon fiskalizacije prostora
Zatvoren prostor
Da li je prostor kod fiskalizacije oznaen kao zatvoren
Fiskaliziran prostor
Da li je poslovni prostor fiskaliziran
Polje
Zabrana promjene stanja zaliha
Opis
Zabrana promjene stanja zaliha skladita (samo VP). U prozoru "Sistem > Nadzornik > Ovlatenja za rad s
programom" korisnici koji imaju ukljuenu zabranu "Robno-materijalno knjigovodstvo - promjena stanja
zaliha zatienih skladita" nee moi mijenjati zalihe zatienih skladita.
Postavi tekue skladite

U varijanti kada imamo otvoreno vie skladita neka od njih pozivamo rijetko, a neka esto pa gubimo vrijeme namjetajui eljeno skladite.
Ova opcija nam omoguava da za tekueg korisnika (onaj koji je odabran kod ulaska u program) odredimo koje e nam skladite biti ponueno
kod pozivanja: svih robnih dokumenata, kartica artikala, cjenika (iz menia) u robno-materijalnom i maloprodajnim skladitima.
Svaki djelatnik dakle za sebe moe odrediti koje e skladite za njega biti tekue. Isto vrijedi i za modul maloprodaja. Odreuje se posebno
maloprodajno skladite, a posebno veleprodajno skladite.
Teajne liste
Sadre sve vrste teaja za valute.
Kod unosa nije potrebno unositi teajeve za svaki dan nego samo ako je dolo do promjene teaja.
Da li emo teajeve unositi kod svake promjene ili samo jednom u mjesec dana ili jednom tromjeseno zavisi od toga u kojem dijelu programa
koristimo teajne liste. Ako se one koriste npr. kod prerauna nekog izvjetaja iz kuna u devize tada nema potrebe imati preciznu evidenciju
teajeva. No ako se koristi prilikom preraunavanja deviznih ulaznih rauna u kunske tada je potrebno imati tonu carinsku teajnu listu.
Popis korisnika
Osobe koje su upisane da mogu raditi sa programom.
Popis korisnika nije u vezi sa aktivnom firmom. Ako elite uvesti novu osobu uinite to preko Popisa korisnika.
Popis korisnika moe aurirati samo korisnik s identifikacijskom ifrom 1 tj. nadzornik.
Odreivanje osobnog podsjetnika

Korisnik-nadzornik moe u ifrarniku korisnika programa svakom korisniku posebno odrediti koji tip dogaaja e za njega biti podsjetnik za
napraviti i podsjetnik s alarmom.
Objanjenje: prilikom ulaska u program svaki korisnik se mora identificirati i upisati lozinku za ulaz, nakon to je korisnik uao u program program
e provjeriti da li je za njega osobno odreen neki tip dogaaja kao podsjetnik i alarm, ako nije tada e mu se prikazati openiti 10 i 15 tipovi
dogaaja koji vrijede na nivou programa za sve korisnike.
Ako je nadzornik otvorio npr. tip dogaaja 110 Marko podsjetnik s alarmom i 115 Marko podsjetnik za napraviti i te dogaaje pridruio Marku u
ifrarniku korisnika tada e se samo za Marka prikazivati podsjetnik i alarm sa ifrom 110 i 115.
Dodatne informacije

Popis koristimo u trgovini tj. robno-materijalnom poslovanju, fakturiranju u veleprodaji, maloprodaji i dr.
Prije samog popisa artikala korisno je razraditi klasifikaciju artikala koja e nam kod veeg broja artikala pomoi u snalaenju i izvjetajima.
Prozor omoguava prikaz fotografije artikala. Fotografije za svaki artikl moete jednostavno kreirati skeniranjem ili
jednostavnije digitalnim foto aparatom. Detaljno vidi Kako prikazati fotografije u programu.
Vidi sliku prozora
Polje
Opis
ifra artikla koja je u raunalu jednoznano odreena za svaki artikl, u programu ne mogu postojati dvije
iste ifre
ifra
Napomena: ako je ikako mogue ne mijenjajte ifre artikala koje odreuje program. Ako ih ve morate
mijenjati ne uzimajte brojeve vee od 6 znamenaka. Sa est znamenaka moete upisati milion artikalan
to je sasvim dovoljno..
Mogunost upisa 11 znamenaka je zbog buduih nadogradnji. Sve ifre s veim brojem znamenaka nee
biti vidljive na izvjetajima.
U vezi CRO-SCAN kodova za ifriranje pogledajte detaljnije pod CRO-SCAN nacionalno rjeenje kodiranja
roba promjenjivog sadraja i cijene.
Polje
Opis
CRO-SCAN kodovi su posebno definirane ifra unutar jedne drave, a slue npr. za povezivanje
automatskih vaga sa programima pckase, kako SCAN kodovi rezerviraju pojedini raspon ifri nemojte te
ifre koristiti u normalnom ifriranju, radi se o sljedeim iframa.
2000000 - 2099999, 2100000 - 2199999, 27000000 - 27999999, 2800000 - 2899999.
U svrhu lakeg rada sa raspnima ifri postoje dva polja koja odreuju u kojem rasponu e se kretati
automatska ponuda nove ifre kod unosa. Jer ako smo unijeli npr. ifru 2800050 kao internu ifru u
trgovini za vagu tada e nam se kod novog unosa nuditi ifra 2800051, a to moda ne elimo jer sada
elimo unositi ifre iz prefixa 21 ili moda neke lokalne ifre koje poinju sa 1. U tom sluaju raspon
definiramo kao 1 - 10000 i program e neovisno o tome koja je najvia ifra uvijek davati prvu sljedeu
veu ifru unutar raspona od 1 do 10000.
Naziv artikla opisuje artikl, treba biti razumljiv i prodavau i kupcu
Napomena: nazive artikala usluga poinjite imenicom, entitetom, a ne opisom, atributom npr. "cijevi
okrugle", a ne "okrugle cijevi".
Naziv
Odmah na poetku odluite kojom veliinom slova ete upisivati artikle npr.
SVA VELIKA SLOVA
Samo prvo slovo veliko
sva mala slova
Kod unosa se preko tipa razlikuje oznaka za artikl i uslugu.
Tip
Jedinica mjere
Usluge se ne mogu skladititi za razliku od artikala.

Jedinica mjere se poziva iz ifrarnika jedinica mjerea.
Moemo ga smatrati drugom ifrom. Moe se sastojati od 30 alphanumerikih znakova.
Obino se ovo polje koristi za upis ifre artikla od proizvoaa. Kako se kataloki broj moe ispisivati na
izlaznim dokumentima moemo ga koristiti kao komunikacijsku ifru kod npr. izrade narudbe za
dobavljaa.
Kataloki broj
Preporuujemo da ne poinje brojem kako bi program kod pozivanja ifrarnika mogao automatski
razlkovati ifru od katalokog broja.
Uvezi storna rauna za predujam:kada upisujete stavku storna rauna za predujam ako upiete u
kataloki broj u jednom dijelu tekst #storpred# program e na osnovu te stavke napraviti posebnu
rekapitulaciju predujma na konanom raunu.
Ean13
Ean kod kojeg moemo koristiti kod unosa za automatsko skeniranje artikala.
Ean kod se moe koristiti u svakom unosu gdje treba upisati ifru artikla.
Podjedinice mjere i koliine podjedinice mjere emo objasniti slikovito na primjeru: ako prodajete ploice i
vodite ih u komadima moete oformiti podjedinicu mjere m2 i upisati koliko m2 ima jedna ploica, na
fakturi vam program moe izraunati za svaku stavku koliko je to m2.
Podjedinica mjere / koliina

podjedinice mjere
Ploice kupaonske 25x25 cm (31,25m2) kom 500 Moete i obrnuto ako ploice vodite po m2 program e
vam na raunu izraunati koliko je to komada.
U drugom sluaju podjedinica mjere moe biti pakovanje, u tom sluaju u koliinu podjedinice mjere
upisujete koliko komada ploica ima u pakovanju.
Polje
Opis
To su tri polja za upis koliina za tovarni list. U ifrarniku tovarnih jedinica mjera moete definirati nazive
za te jedinice mjera. To su npr. volumen u m3, masa u kg, broj paleta i sl., korisnik sam odreuje koje e
to jedinice biti.
Koliine tovarnih jedinica mjera
Kod ispisa tovarnog lista program e koliine artikala pomnoiti s tovarnim koliinama, npr.
Uredska fotelja, jedinica mjere komad. Tovarne koliina: 0,5m3; 30kg; 0,25paleta.
Ako na tovarnom listu imamo 50 komada fotelja tovarne koliine e biti: 25m3; 1500kg; 12,5 paleta.
Ovi podaci nam slue da bismo odredili kapacitet prijevoznog sredstva koje je potrebno za prijevoz artikala
na tom tovarnom listu.
Ako vam je lake upisivati npr. koliko fotelja ide na jednu palete npr. 4, tada
upiite u broj paleta 4, pritisnite tipku 'K' (konvertiraj) na tipkovnici i program
e broj 4 pretvoriti u broj 0,25, i obratno.
Broj boca povratne naknade
Kod artikala gdje postoji povratna ambalaa upisujemo broj boca, obino je to jedna boca i na taj nain
odreujemo da artikl ima povratnu naknadu.
Vidi Povratna naknada za ambalau sa jednokratnom upotrebom
Jedinina koliina za normativ
Kod proizvodnje i kreiranja normativa polje odreuje koja e biti jedinina koliina normativa tj. to ne
mora biti 1.
Rok trajanja
Kod evidencije serijskih brojeva / LOT serija, ariovo polje moe biti ili rok trajanja ili garantni rok.
Tarifa poreza
Tarifa poreza koje e se inicijalno koristiti za artikl, ali se isto tako moe na samom raunu promjeniti ako
je to potrebno, a da u ifrarniku artikala podatak ostane nepromijenjen.
Filter
Svrha filtera je da se upisivanjem odreenih kraih kljunih rijei mogu entiteti svrstati u odreene grupe.
Entiteti su npr. ifrarnici partnera, artikala i dr. Kasnije kod ispisa izvjetaja moemo zatraiti da se u
izvjetaj ukljue samo oni entiteti koji sadre ili koji ne sadre odreene kljune rijei. Za detaljnije vidi
Klasifikacija
Za razliku od filtera artiklu moemo pridruiti samo jednu klasifikaciju
Nain/mjesto skladitenja
Mjesto skladitenja, informativnog karaktera
Rabatna grupa
Odreujemo u koju rabatnu grupu spada artikl. Politika odreivanja rabata se u programu moe detaljno
definirati bilo na nivou grupe artikala, na nivou kupca i grupe artikala itd.
Za detaljnije vidi Rabati u veleprodaji
Proizvoa
Informativni podatak o proizvoau kojeg moemo koristiti kod exporta podataka o artiklima za razne
svrhe.
Uvoznik
Informativni podatak kojeg moemo koristiti kod exporta podataka o artiklima za razne svrhe.
Zemlja porijekla
Dobavlja
Slue za dobivanje informacija o artiklima koje treba naruiti kao i o artiklima koje se gomilaju na
skladitu. Za detaljnije vidi Minimalne i maksimalne zalihe
Dugi opis
Dugi opis artikla usluge moemo koristiti ako neki artikl ili usluga zahtijevaju dui opis, opis moe biti i
dui od stranice teksta.
Nivo ifrarnika artikala i usluga

ifrarnik artikala i usluga je na nivou partnera to znai da je on vidljiv na isti nain u svim poslovnim godinama tekueg partnera, meutim kad
smo u nekom drugom poslovnom partneru (ako vodimo knjige za vie firmi u programu) tada je taj ifrarnik drugaiji.
Ako nam se tokom godina (2000, 2001, 2002 ...) u ifrarniku artikala nagomilaju artikli koje vie ne koristimo u 2005. godini, ili ako u 2005.
godini imamo potpuno novi asortiman artikala tada je nepraktino u pregledu imati stare artikle.
U tom sluaju moemo iskoristiti mogunost sputanja ifrarnika artikala na nivo poslovne godine. U donjem statusnom redu prozora ifrarnika
artikala i usluga moemo vidjeti informaciju na kojem nivou je taj ifrarnik za tekuu poslovnu godinu (Nivo programa ili Nivo poslovne godine).
Program kod svakog upita za prikaz artikala prvo gleda u direktorij sa podacima za tekuu poslovnu godinu, ako tamo ne pronae ifrarnik
artikala onda gleda u direktorij sa skupnim podacima za tekueg partnera.
Primjer:
Imamo poslovne godine 2003., 2004. i 2005. U 2005. smo odluili uvesti novi asortiman artikala i maknuti iz prikaza stare artikle iz 2004. i niih
poslovnih godina.
Potrebno je ui u 2004. godinu i u meniu Sistem>Program>Odreivanje nivoa ifrarnika artikala odabrati Spusti ifrarnik artikala sa nivoa
partnera na nivo tekue poslovne godine. Tom akcijom e se ifrarnik artikala iz direktorija skupnih podataka za partnera kopirati u podatke
2004. poslovne godine. U tom trenutku ifrarnik artikala na nivou partnera e biti isti kao i ifrarnik na nivou 2004. godine. Isto je potrebno
napraviti i za 2003. godinu.
Dakle sada je situacija takva da je u 2003. i 2004. godini ifrarnik artikala vezan uz te poslovne godine, a u 2005. je i dalje na nivou partnera tj.
kada smo u 2003. godini program gleda ifrarnik artikala iz 2003., kada smo u 2004. program gleda ifrarnik iz 2004., kada smo u 2005.
program nee pronai ifrarnik artikala u 2005. pa e ga pronai u skupnim podacima za partnera.
Praktino gledano ifrarnik artikala je sada u tri kopije i svaka od njih se moe nezavisno mijenjati, ali ono to je nama bitno je da promjene
artikala u 2005. nemaju utjecaja na 2004. i 2003. godinu pa ga moemo slobodno mijenjati.
U zadnjoj (tekuoj) poslovnoj godini ifrarnik artikala treba uvijek biti na nivou partnera. Kada otvorimo 2006. poslovnu godinu u njoj nee biti
ifrarnik artikala pa e program kod te godine (kao i kod 2005.) gledati u ifrarnik artikala na nivou partnera.
Ako npr. u 2007. godini opet poelimo izvriti znaajnije promjene u ifrarniku artikala tada moemo tekui ifrarnik artikala spustiti (vezati) na
poslovnu godinu 2005. i 2004., itd.
Kod podizanja ifrarnika artikala npr. sa nivoa tekue poslovne godine 2004. na nivo partnera zapravo briemo ifrarnik artikala u diretkoriju
2004. godine i program e od tog trenutka kad se nalazimo u toj poslovnoj godini gledati ifrarnik artikala na nivou partnera.
Napomena: podizanjem-brisanjem nepovratno gubimo podatke na toj kopiji ifrarnika artikala.
Tipka Tarifa za automatsku promjenu tarife svim artiklima u ifrarniku artikala, funkcionira na nain da upisujemo staru tarifu koju mijenjamo i
novu tarifu u koju mijenjamo. Ovo je dodatak varijanti kada ne elimo samo promjeniti stopu poreza nego upisati novu stopu u novoj tarifnoj
skupini.
Kada se nalazimo u polju za unos teksta za pretraivanje ako je oznaka za pretraivanje postavljena na naziv, kataloki broj ili EAN automatski e se
sa desne strane pojaviti tipka "Trai". Bez obzira koja od oznaka je aktivna odabir Tai e pretraiti sve zapise po nazivu, katalokom broju i EAN i
prikazati u novom prozoru sve zapise gdje se pojavljuje takav tekst.
Tipku Trai moemo aktivirati i bez direktnog klika na nju, dovoljno je sa kursorskom strlicom doi desno od zadnjeg upisanog znaka.
Nakon to se pojavi popis pronaenih zapisa koji zadovoljavaju kriterij moemo strelicama gore, dolje pronai zapis koji elimo i tipkom Enter
odabrati zapis na koji emo se pozicionirati u glavnom tabelarnom prikazu, ili moemo samo napraviti dvostruki klik miem na zapis.
Kako voditi skladite u vinarijama gdje se vino prodaje u rinfuzi, buteljama ... gdje se mijeanjem prave nova
vina?
Neki artikli u toku poslovnih procesa mogu mijenjati svoj oblik i/ili jedinicu mjere po kojoj se dalje vode na zalihama, prodaju i sl.
U sluaju vinarija est je sluaj da se vino zaprima u litrama i to kao neka odreena vrsta vina.
Mogue je da je na raunu dobavljaa jedinica mjere litra, ali i npr. bava od 2000 litara, u sluaju da je na ulaznom raunu bava 2000 litara
potrebno je kod ulaza artikla na skladite preraunati cijenu bave 2000 litara u cijenu 1 litre vina kako bismo kasnije lake manipulirali sa tim
artiklom.
Zaprimljena koliina jedne vrste vina u litrama se kasnije moe prodavati kao ista vrsta vina u litrama, ali i drugaije.
Kod promjene oblika tj. jedinice mjere iz litre u npr. butelje od 0.75 L potrebno je koliinu vina kojoj mijenjamo oblik tj. jedinicu mjere prvo
razduiti sa skladita dokumentom Izdatnica, a zatim zaprimiti Primkom (dobavlja je vlastita firma) na isto ili neko drugo skladite (nebitno za
ovu priu) po novoj jedinici mjere i naravno cijeni.
Sve razliite oblike bilo po sastavu kao novo vino ili samo kao nova jedinica mjere (litra, butelja ...) je potrebno zavesti u ifrarnik artikala kao
novi artikl.
Mogua je varijanta da se artiklu ne mijenja oblik tj. jedinica mjere nego se samo (kao u nekoj vrsti proizvodnje) mijenja u neki drugi proizvod, to
moe biti promjena jedne vrste vina u drugo vino, ili mijeanje dvije vrste vina da se dobije novo vino.
U svakom sluaju potrebno je izdatnicom razduiti svu koliinu i vrstu artikala koji su u toj proizvodnji potroeni da bi se dobila nova vrsta vina
(artikl), a zatim primkom zaprimiti novi artikl-vrsta vina sa istom ili novom jedinicom mjere i cijenom.
Da li e se prilikom tih transformacija koristiti samo jedno skladite ili vie njih ovisi o eljama korisnika. U nekim specifinim situacijama je
mogue npr. otvoriti posebno skladite za neku bavu od 3000 litara ako za to ima posebnih razloga.
Jest da je u teoriji mogue otvoriti do 32000 skladita, ali pri tome treba biti oprezan da se stvari ne zakompliciraju sa prevelikim brojem skladita
pa da umjesto pregledne evidencija postane nepregledna.
Ako kod stvaranja novog artikla (proizvodnje) sudjeluje vie razliitih podartikala npr. u stvaranju jedne butelje vina moemo se kod izdatnica
posluiti i normativima. Dakle unaprijed se u normativima (vidi proizvodnju) definira sloeni proizvod i njegovi sastojci (razne vrste vina,
dodataka, boca, ep, deklaracija i sl.), kad se dogaa stvarni proces proizvodnje tada se utroene i nove koliine prate papirnato u skladitu tako
da se npr. zada u Izdatnici izlaz npr. 100 butelja odreenog vina, a program moe na osnovu normativa razduiti pojedinane elemente.
Dodatne informacije
Brzi izbornik Artikala i usluga

Openito
U svim dijelovima programa gdje postoji polje za odabir artikala (robni dokumenti, narudbe, rauni i dr.) za upis artikla je predvieno
standardno polje za unos ifre artikla.
Ako unesemo direktno ifru artikla istodobno e se u polju desno prikazati naziv artikla iju smo ifru upisali. Logino je da ne znamo napamet
ifre artikala nego znamo njegov naziv ili dio naziva, u tom sluaju poinjemo upisivati u to isto polje njegov naziv. Kada program detektira da ne
upisujemo ifru artikla nego njegov naziv automatski e nam otvoriti Prozor Artikala/VP cjenik artikala/MP cjenik artikala i istodobno e do sada
upisan dio naziva upisati u traga pri vrhu prozora i pozicionirati se na prvi artikl koji zadovoljava taj kriterij.
Prozor Artikala/VP cjenik artikala/MP cjenik artikala moemo iz neke maske za unos pozvati na vie naina:
- upisivanjem naziva artikla
- ako miem odaberemo tipku sa tri tokice
- preko tastature tipkom Ctrl+Enter
KakoProzor Artikala/VP cjenik artikala/MP cjenik artikala sadri i druge informacije otvaranje tog prozora kod brih unosa moe biti usporen.
U tom sluaju moemo se posluiti tzv. "brzim" Izbornikom Artikala. To je poseban prozor Artikala koji je u prikazu ogranien samo na osnovne
podatke i otvara se vrlo brzo, a poziva se kada u panelu za unos artikla poinjemo upisivati naziv artikla.
Odabirom miem na tipku sa tri tokice ili tastaturom Ctrl+Enter i dalje se poziva standardni puni Prozor Artikala/VP cjenik artikala/MP cjenik
artikala bez obzira na postavku.
Da bismo u polju za unos umjesto punog Prozor Artikala/VP cjenik artikala/MP cjenik artikala pozvali brzi izbornik Artikala potrebno je tu
opciju ukljuiti u postavkama grupa Sistem, podnaslov ifrarnici, izbornici.
Dakle, u programu se u panelima za unos traenje/upisivanje artikala vri preko 3 tipa prozora:
- klasian prozor Artikala i usluga (u obinim prozorima samo za odabir artikala npr. grafikoni, skladini dokumenti veleprodaje i maloprodaje ...)
- prozor cjenika u Veleprodaji (prozori u kojima uz podatke o artiklima eventualno trebamo i podatke o cijenama artikala)
- prozor cjenika u Pc kasi kao maloprodaja (prozori u kojima uz podatke o artiklima eventualno trebamo i podatke o cijenama artikala u
maloprodaji)
Za svaki od gornja tri ifrarnika artikala moemo posebno definirati da li elimo koristiti brzi izbornik artikala.
Rad sa brzim izbornikom

Kao to je ve reeno rad sa brzim izbornikom mora biti ukljuen u postavkama u grupi Sistem.
Kada u nekom polju za unos ponete upisivati naziv, automatski e se (umjesto punog ifrarnika) otvoriti brzi izbornik, do tada upisani tekst e se
upisati u traga brzog izbornika pri vrhu ekrana, a u tabelarnom prikazu e biti oznaen red iji naziv zapoinje sa tekstom koji traimo.
Dok smo u polju za pretraivanje moemo:
1. Upisivati tekst koji traimo i automatski e se mijenjati tekui red u tabeli
2. Otipkati na tastaturi strelicu gore ili dolje i program e nas prebaciti u tabelarni prikaz u prethodni ili sljedei red te moemo nastaviti kretati se
po tabeli strelicama, u traga se moemo vratiti tipkama Ctrl+T
3. Ako smo u tabeli ve pozicionirani na red koji smo traili tada je dovoljno samo otipkati tipku Enter na tastaturi i program e podatak upisati u
izvorno polje iz kojeg smo pozvali brzi izbornik
4. Ako smo upisali neki tekst u tragau i nalazimo se sa kursorom iza zadnjeg znaka tipkanjem strelice desno automatski e se aktivirati Filter i
program e prema upisanom tekstu filtrirati tabelarni prikaz na nain da e pronai sve redove u kojima se bilo gdje u nazivu (tj. podatku kojeg
smo oznaili za pretraivanje) nalazi upisani tekst
Osim preko tastature u tabelarni prikaz i traga se naravno moemo prebacivati i miem, filter se moe aktivirati klikom mia na tipku Filter, odabir
podatka za prijenos je mogue dvostrukim klikom mia na eljeni red.
Za razliku od obinog pretraivanja, gdje upisivanjem dijela naziva u traga pronalazi samo prvi red koji zapoinje sa tim tekstom, kod filtera se
svi redovi automatski filtriraju tj. tabelarni prikaz e upisom svakog sljedeeg slova prikazivati samo one redove koji zadovoljavaju kriterij traenja.
Dodatno kriterij pretraivanja se nee ograniiti samo na poetak naziva nego e pretraivati traeni tekst bilo gdje unutar naziva (ili drugog
tekstualnog podatka koji traimo).
Istodobno e se u donjem statusnom redu prozora prikazati broj redova koje je program pronaao po tom kriteriju.
Ako traimo red iji naziv otprilike znamo tada se moemo posluiti i wildCharacterima, % za bilo koji tekst i _ za bilo koji znak. Npr. ako traimo
Baterije od 9V marke Panasonic one su su negdje upisane kao Baterija 3V Panasonic, Baterija 9V Duracel i sl., tada moemo traiti tekst
"bater%9V%panas% i program e pronai "Baterija 9V Panasonic" bez obzira to pisalo izmeu rijei baterija, 9v i panasonic.
Klasifikacije artikala i usluga

Pod klasifikacijom (nomenklaturom) artikala podrazumijevamo podjelu svih artikala-usluga (dalje samo artikala) na odreene skupine.
O poduzetniku ovisi kakvu e podjelu usvojiti za svoje artikle. Ta klasifikacija kasnije moe sluiti za razna grupiranja, kod izvjetaja i
sl.
Unosi se klasifikacija i opis klasifikacije.
Klasifikacija moe biti npr.
numerika: 1, 1.10, 1.11, 1.11.001, 2.1 i sl.,

slovna: boje, lakovi, namjetaj
kombinirana: BS34, BS456, BS33 i sl.
Klasifikaciju ne morate razraditi prije unosa samih artikala, moete ju razraditi i pridruiti artiklima kasnije no radi bolje organizacije
bolje je to napraviti unaprijed.
Kod dobro razraene klasifikacije moemo npr. kod ispisa cjenika ispisati cijene samo kupaonskog namjetaja, samo cijene boja,
samo cijene uredskog namjetaja i sl.

Serijski broj (S/N) je oznaka na artiklu koja ga u skupini istih artikala jednoznano odreuje, to je nekakav skup alphanumerikih znakova i nalazi
se negdje na artiklu gdje se ne moe skinuti bez vidljivih oteenja kao zatita od promjene serijskog broja.
Koristi se kod artikala koji su po svojoj prirodi takvi da je bitno da se svaki komad moe jednoznano oznaiti. Npr. kruh, mlijeko, kapa i slino su
artikli kod kojih ne oznaavamo svaki pojedini komad, to ne znai da ne bismo mogli, ali za to nema praktine svrhe ili nije ekonomski isplativo
ili je tehniki teko provedivo.
Karakteristike artikala koji se oznaavaju serijskim brojevima bi bile
vea financijska vrijednost
potreba za praenjem svakog pojedinog komada artikla
potreba za servisiranjem artikla i dr.
U programu se evidencija serijskih brojeva nalazi u modulima Fakturiranje, Robno-materijalno, Pc kasa, Maloprodaja zalihe.
To je zapravo ifrarnik serijskih brojeva kao proirena verzija ifrarnika artikala.
U ifrarniku serijskih brojeva se za svaki pojedini artikl otvaraju podifre tj. serijski brojevi, to je tablica u kojoj imamo broj zapisa koji je jednak
broj artikala x broj serijskih brojeva, a to moe biti veliki broj.
Slika prozora serijskih brojeva
Prozor serijskih brojeva u Tabelarnom prikazu ima dvije tablice, u gornjoj je popis svih artikala koji su upisani u ifrarnik artikala bez obzira da li
oni imaju evidentirane serijske brojeve ili ne, u donjoj tablici su serijski brojevi tekue pozicioniranog artikla u gornjoj tabeli (ako postoje).
U dijelu sa tipkama se nalazi opcija kojom moemo prikazati samo one artikle koji imaju serijske brojove.
Evidencija serijskih brojeva se vodi na nivou partnera tj. zajednika je za sve poslovne godine jedne matine firme to je i logino jer ako jedan
ureaj ima garanciju 3 godine moramo kroz vie poslovnih godina imati podatak o njegovom serijskom broju tj. kada je kupljen i po kojem
ulaznom raunu i kada je prodan i po kojem izlaznom raunu.
Serijski brojevi ne mijenjaju stanje zalihe artikala, to je posebna evidencija koja se vodi nevezano na stanje zaliha robe bilo
na veleprodajnom ili maloprodajnom skladitu.
Glavni dokumenti na osnovu kojih zaprimamo i razduujemo serijske brojeve su ulazni i izlazni rauni. U samim raunima se ne evidentiraju
nikakvi podaci o serijskim brojevima artikala jer su ti rauni vezani uz pojedine poslovne godine, a serijski brojevi "ive" due od jedne poslovne
godine pa je ta evidencija zajednika za sve poslovne godine.
Veza izmeu dokumenata ulaza i izlaza je zapisana u samoj evidenciji serijskih brojeva, dakle kada razduujemo neki artikl-serijski broj zbog
prodaje kupcu preko veleprodajnog rauna mi u evidenciji serijskih brojeva evidentiramo datum i broj tog rauna. Na taj nain program prilikom
ispisa tog rauna (bez obzira na poslovnu godinu) moe kod stavke tog artikla ispisati i njegov serijski broj, ili vie njih ako smo tog artikla prodali
npr. 5 komada.
Svrha serijskih brojeva i jest da znamo za svaki komad nekog artikla kod kojeg kupca se nalazi, npr. iz tvornice nam mogu javiti da odreena serija
proizvoda ima greku i da ih povlae iz upotrebe uz zamjenu.
Unos novih serijskih brojeva

Novi serijski broj za neki artikl moemo unijeti runo jedan po jedan, ili automatski vei broj odjednom.
Podaci koji oznaavaju artikl-serijski broj kod zaduenja su datum ulaza i broj ulaznog rauna (interni broj) 1.
Kod razduenja je potrebno upisati datum izlaza i broj izlaznog rauna veleprodaje ili podatke o izlaznom raunu maloprodaje2.
Bez upisanog datuma izlaza i broja rauna ne moete evidentirati serijski broj tj. bez upisanog datuma izlaza
i izlaznog rauna ne moete razduiti serijski broj.
Pojedinani unos
Odabiremo tipku Unos i program nas prebacuje u tab Pojedinani prikaz pri tome se podaci artikl, datum ulaza i broj rauna prepisuju iz tekueg
reda3.
Kursor je na polju za unos serijskog broja kojeg moemo unijeti runo ili to je praktinije runim skenerom bar koda4.
Nakon unosa serijskog broja odabiremo na tipkovnici tipku Enter (Return), program sprema podatke i prebacuje nas u unos novog serijskog
broja.
Na taj nain moem brzo unijeti vei koliinu serijskih brojeva.
Automatski unos
Kao i kod pojedinanog unosa odabiremo tipku Unos, istovremeno se otvara nova tab kartica Auto unos serijskih brojeva.
Prebacujemo se na taj tab i unosimo eljene podatke u formulu za serijski broj, prvi i zadnji broj u nizu itd.
U formulu za serijski broj se upisuju zajedno fiksni i promjenjivi dio. Mjesto promjenjivog dijela se oznaava znakom %
Npr.
GN3-345A-5%F-34
Fiksni dio:
GN3-345A-5 F-34
Promjenjivi dio:
%
Umjesto znaka % promjenjivog dijela, program e generirati niz brojeva, korisnik zadaje prvi i zadnji broj u nizu, te eventualno ukupni broj
znamenaka u promjenjivom dijelu. Nakon unosa podataka odabire se tipka Pokreni auto unos.
Nakon zavrenog generiranja serijskih brojeva program nas ostavlja u statusu unosa da bismo mogli nastaviti sa unosom eventualnog sljedeeg
niza serijskih brojeva.
Primjer unosa formule serijskog broja
Formula: GN3-345A-5%F-34
Prvi broj: 800
Zadnji broj: 805
Fiksna duina sa 5 znamenaka.
Program e generirati sljedee serijske brojeve:
GN3-345A-500800F-34
GN3-345A-500801F-34
GN3-345A-500802F-34
1Odabran je broj ulaznog rauna kao jedinstveni dokument za razliku od brojeva ulaznih kalkulacija, primki, prema raznim skladitima,
veleprodajama, maloprodajama itd.

2To je prodavaonica, kasa i broj rauna, i ovdje se nije ilo na brojeve skladinih dokumenata otpremnice, izdatnice po raznim skladitima i
sl.
3(pretpostavka je da unosimo vie serijskih brojeva jedan za drugim koji se razlikuju samo u podatku o serijskom broju)
4gotovo svi serijski brojevi su osim alphanumerikog prikaza oznaeni i crtinim bar kodom koji se moe odskenirati bar kode itaem.
GN3-345A-500803F-34
GN3-345A-500804F-34
GN3-345A-500805F-34
U sluaju neke pogreke u unosu moemo tipkom Izmjena ispraviti krivi unos.
Razduivanje serijskih brojeva

Kada se jedan komad odreenog artikla proda, evidentiramo datum izlaza i podatak o izlaznom raunu. Podatak moe biti o veleprodajnom
izlaznom raunu ili maloprodajnom.
Samo razduenje dakle moemo napraviti preko tipke Izmjena tako da za odreeni serijski broj upiemo datum izlaza i broj rauna, meutim za tu
svrhu je bolje koristiti automatiziraniji postupak.
Automatsko razduivanje
U prozoru izlaznih rauna u fakturiranju i prozoru maloprodajnih rauna u pc blagajni emo pronai tipku S/N. U oba prozora za izradu rauna
imamo glavu rauna i stavke rauna ...
u stavkama rauna (raun u fakturiranju ili pc blagajni) se pozicioniramo na eljeni artikl
odaberemo tipku S/N (serial number)
program e otvoriti prozor sa Evidencijom serijskih brojeva i oznaiti eljeni artikl
istovremeno e u posebnom dijelu evidentirati podatke o izlaznom raunu (datum i broj)
u tragau (prostor za pretraivanje) e odabrati nain pretraivanja po serijskom broju za tekui artikli pozicionirati nas u polje za upis
serijskog broja
odabiremo serijski broj na nain da ...
u tablici serijskih brojeva (prikazanih za taj artikl) odaberemo traeni serijski broj ili
u polju za pretraivanje upiemo (ili odskeniramo) serijski broj artikla
nakon to smo pozicionirani na eljenom serijskom broju odabiremo tipku Razdui kojom e se automatski za taj serijski broj upisati
podaci o datumu izlaza i broju izlaznog rauna
ako elimo razduiti vie serijskih brojeva jednostavno vie puta odabiremo tipku Razdui
Ako elimo razduiti veu koliinu serijskih brojeva odjednom npr. 1000 komada, tada moemo upisati
podatak o seriji i broju komada (ispod podataka o datum i broju izlaznog rauna) koje elimo razduiti,
nakon odabira tipke Razdui program nee razduiti tekui artikl nego 1000 komada od tekueg artikla
prema dolje. Prije razduivanja program e napraviti provjeru da li ima slobodnih 1000 komada, ako nema
javit e koliko je slobodno.
Brisanje serijskih brojeva

Serijske brojeve u pravilu ne briemo iz evidencije serijskih brojeva, ali ako je to potrebno u odreenim okolnostima to moemo napraviti preko
tipke Brisanje.
Odabirom te tipke brie se tekue oznaeni serijski broj za tekui artikl.
Ako odaberemo tipku Brisanje i istovremeno drimo tipku Ctrl obrisat emo sve serijske brojeve za tekue
oznaeni artikl.
Ispis serijskih brojeva
Ispis serijskih brojeva je na nain da se lista sortira po artiklima (naziv, ifra, klasifikacija itd.), a onda za svaki artikl slijedi lista njegovih serijskih
brojeva.
U listi serijskih brojeva moemo iskljuiti serijske brojeve koji imaju datum izlaza (koji su razdueni) ili koji nemaju datum izlaza (koji nisu
razdueni).

Nadzornik programa tj. osoba s identifikacijskom ifrom 1 moe upisivati nove korisnike koji e raditi s programom i dodjeljivati im razne zabrane
tj. ograniiti rad na samo odreene dijelove programa.
Prozor zabrana ima tri tabele:

popis korisnika koji su evidentirani u programu
popis zabrana koje su odreene za tekueg korisnika u prvoj tabeli
popis svih zabrana koje trenutno postoje u programu.
Popis svih zabrana e se vremenom dopunjavati novim zabranama.
Postupak:
oznaite korisnika za kojeg elite postaviti zabrane
oznaite u treoj tabeli tj. popisu svih zabrana, zabranu koju elite pridruiti
kliknite tipku spremi zabranu
Zabrane za odreenog korisnika moete i ukinuti tj. obrisati tipkom Brisanje zabrana.
Dodatne informacije
Popis korisnika
Konformne kamatne stope

Koriste se kod konformnog obrauna kamata.
Podaci za unos:
tip kamatne stope
poetak vaenja: moemo unijeti jednu stopu za due razdoblje ako nije bilo promjena
godinja stopa: praktinije je unositi godinju stopu npr. 18%
mjesena stopa
koeficijent korelacije: koeficijent za mnoenje s mjesenom stopom, uobiajeno 1

Pojam normativa koristimo kod sloenih artikala i usluga. Sam pojam normativa se obino vee za proizvodnju odreenih proizvoda gdje
normativ predstavlja koliine manjih elemenata koje sainjavaju proizvod tj. neki vei element.
U programu IPOS knjigovodstvo normativi se mogu koristiti u razne svrhe zato je primjerenije koristiti pojam sloenih i jednostavnih artikala i
usluga.
Sloeni artikl/usluga - onaj artikl/usluga koji se sastoji od vie drugih artikala i/ili usluga
Jednostavni artikl/usluga - onaj artikl/usluga koji se ne sastoji od manjih dijelova, ali moe i ne mora sainjavati neke sloene artikle.
Mogunosti upotrebe sloenih artikala i usluga

Svi oni koji ne ele koristiti normative ne moraju tj. neka ne upisuju elemente u prozoru normativa.
Pozivanjem sloenih artiklala i usluga na raunima i predraunima moemo npr. ispisati te dokumente tako da im se ispod regularnih stavaka
(sloenih artikala i usluga) prikau i elementi od kojih su sastavljeni (ifra, naziv, jed. mjere i koliina bez cijena). To je mogue mijenjati za ispis
svakog pojedinog rauna.
Rauni i otpremnice
Ako je ukljuena opcija da se iz rauna automatski generira otpremnica tada e se automatski razduiti elementi sloenih artikala i usluga, a ne
sloeni artikli. Tu radnju je mogue regulirati preko posebne postavke u fakturiranju.
Narudbe
Ako elimo napisati narudbu za vei broj artikala u proizvodnji tj. materijala moemo na narudbi pozivati samo sloene artikle, a program e u
narudbu puniti materijale za izradu tih proizvoda
Otpremnice i izdatnice
Prilikom upisa stavaka za razduenje skladita ako program detektira da se radi o sloenom artiklu ili usluzi ponudit e nam razduenje skladite za
elemente tog artikla/usluge.
PC blagajna
Ako na maloprodajnom raunu fakturiramo sloene artikle tada je mogue skladite za promet odreenog razdoblja razduiti za elemente artikala i
usluga. Moe se regulirati posebnom postavkom.
Proizvodnja
Ovdje se normativi koriste u punom smislu rijei, ali ne samo kao normativ materijala ve i kao normativ resursa (ljudi i strojeva) te opih trokova
konverzije koji svi zajedno ine proizvodnu cijenu proizvoda.
Vidi Pregled normativa u proizvodnji
U daljnjem tekstu artikl znai artikl ili usluga.

U prozoru "Normativi artikala i usluga" e se automatski pojaviti svi artikli koji postoje u ifrarniku artikala tj. popis artikala i usluga je onaj isti kao
i u prozoru normativa.
Svaki artikl i usluga mogu dodavanjem elemenata postati sloeni artikl/usluga tj. nije potrebno ukljuivati nikakva posebna polja da bi se od
obinog artikla napravio sloeni artikl.
Pregled normativa se sastoji iz dva tabelarna pregleda: gornji prikazuje popis svih artikala, a donji popis elemenata za selektirani artikl iz gornje
tabele. Crvena oznaka SL oznaava da se radi o sloenom artiklu. Posebnim filterom se moe iz prikaza iskljuiti sve artikle koji nisu sloeni.
Pravila kod odreivanja elemenata sloenog artikla

Elementi se odreuju samo u prvom nivou npr.
artikl A sastoji od artikala B i C
artikl B se istovremeno sastoji od artikala D, E i F
Pozivanjem artikla A tj. razduivanjem prema njegovim elementima npr. u robnom razduit e se samo artikli B i C, a ne i D, E i F. To nam
omoguava to da se artikl B moe sastojati i od artikala A, E i F jer se nee dogoditi rekurzija da artikl A poziva artikl B, a ovaj opet A itd.
Mogue su varijante s uslugama npr. usluga A se sastoji od artikala B, C i usluge D ili artikl A se sastoji samo od usluga B, C i D.
Mogue su ak i sljedee kombinacije
artikl A se sastoji od elementa A
artikl A se sastoji od elementa B
artikl A se sastoji od elemenata A, B i C
Ne moete samo upisati sljedee npr. artikl A se satoji od elemenata A i A tj. jedan element se moe pojaviti samo jednom kod istog sloenog
artikla.
Koliine elemenata za sloeni artikl se odreuju za jedininu vrijednost sloenog artikla.
Broj elemenata za sloeni artikl nije ogranien.
Kako prepoznati sloeni artikl/uslugu u drugim prozorima

U pregledu rauna i predrauna, narudbama, otpremnicama, izdatnicama, maloprodajnim raunima, ifrarniku artikala sloeni artikl uslugu
emo prepoznati tako to e ispred naziva artikla u tabelarnom prikazu biti crvena ili crna oznaka SL to predstavlja skraenicu sloeni artikl.
U nekim dijelovima kao npr. ifrarnik artikala, cjenici i sl. mogue je i otvoriti poseban tabelarni prikaz s elementima za oznaeni sloeni artikl.
U pojedinanom prikazu e se moda pored naziva artikla isto pojaviti SL za sloeni artikl.

U programu postoji mogunost definiranja 10 grupa (0,1,2 ...9) prozora. U svakoj grupi moe biti proizvoljan broj prozora. Smisao tih grupa je
da jednom (quick) tipkom ili pritiskom mia na ikonu (0,1,2...9) moemo otvoriti jedan ili vie unaprijed definiranih prozora.
Nazivi grupa prozora su otvoreni za izmjenu tako da nakon to se miem pozicionirate iznad broja neke grupe vidite i naziv te grupe koji vas
asocira koje ste prozore odredili za otvaranje u toj grupi.
Sve postavke koje napravite e se spremati u Windows registry HKEY_CURRENT_USER\SOFTWARE\IPOS\IPOS
KNJIGOVODSTVO\AUTOPOZIVI\GRUPAX. Te postavke dakle vrijede samo za tekue raunalo, svaki korisnik na mrei moe tako spremiti svoje
postavke.
Grupa prozora 0 je karakteristina po tome to e se prozori te grupe otvarati automatski prilikom pokretanja programa. Npr. ako elite da vam se
svaki puta kada ulazite u program otvori i adresar poslovnih partnera i suradnika specificirajte te prozore.
Akcije za rad s prozorima su dostupne preko mia na odreenu ikonu ili preko tastature:
CTRL+0 otvori grupu prozora nula
CTRL+1 otvori grupu prozora jedan
...
CTRL+9 otvori grupu prozora devet
CTRL+plus zatvori sve prozore osim aktivnog
CTRL+minus zatvori sve prozore
CTRL+F4 zatvori aktivni prozor
ALT+F4 zatvori aplikaciju

U meniu "Sistem>Automatski prozori" moete promjeniti nazive grupama prozora i pridruiti grupama pojedine prozore.
Broj grupa je ogranien na 10. Broj prozora koji se mogu pridruivati je trenutno oko 70, izabrani su vaniji prozori kod kojih ima smisla
automatsko pozivanje. Broj prozora po grupi nije ogranien, ali oprez, ne otvarajte vie od deset prozora istovremeno jer biste mogli potroiti
resurse (memoriju) raunala i zablokirati windowse.
Grupe prozora mogu znaajno ubrzati rad kad odredimo neke radnje kod kojih inicijalno otvaramo odreene prozore. Sve prozore za tu radnju
pridruimo jednoj grupi npr. Financijsko (prozor dnevnika, kartica). Jednom tipkom pozivamo te prozore, ako sljedeeg trenutka elimo prijei
na rad u fakturiranju tipkom CTRL+minus zatvorimo sve prozore i tipkom CTRL+(0..9) otvorimo sve potrebne prozore za rad s fakturiranjem.
Otvaranje grupe prozora koristite u kombinaciji s mogunou spremanja poloaja i dimenzija prozora tako da vam se jednom tipkom otvore i
posloe svi prozori kao to ste ih ostavili proli puta.
Grupe prozora moete iskoristi i da npr. odredite brze tipke nekim prozorima koje intenzivno koristite i na taj nain ih brzo pozivate tipkama
CTRL+1 ... 9.
Nain pridruivanja prozora grupama

Pri vrhu ekrana odreujemo koja e grupa biti aktivna (inicijalno grupa 0). Promjenom grupe mijenja se i sadraj tabele koja prikazuje koji su
prozori u toj grupi.
Lijeva tabela prikazuje prozore za odreenu grupu, a desna sve raspoloive prozore koje moemo pridruivati.
Pridruivanje se vri tako da oznaimo red u tabeli svih prozora i pritisnemo miem tipku "Spremi prozor za pozivanje" ili to je jednostavnije i bre
napravimo dvostruki klik miem na tom redu.
Brisanje prozora iz odreene grupe vrimo tako da u tabeli gdje se vide pridrueni prozori pritisnemo miem tipku "Obrii tekui prozor" ili to je
jednostavnije i bre napravimo dvostruki klik miem na tom redu.
Tipke "Obrii tekuu grupu" i "Obrii sve grupe" e na jednostavan nain obrisati vie prozora.
Dodatne informacije
Popis filtera
Popis filtera je zapravo ifrarnik svih filtera koji se upotrebljavaju kod odreenog entiteta kao to su npr. poslovni partneri i artikli.
Popis ima polja:
ifra, forme radi i kronolokog sortiranja
naziv, kljuna rije ili vie njih za taj filter
opis, dui opis filtera
Tipkom automatski unos moemo automatski upisati u ifrarnik sve kljune rijei filtera koje do sada imamo upisane u datoteke partnera i
artikala. Ona slui i radi kompatibilnosti prema starijim verzijama gdje su se kljune rijei filtera unosile direktno u datoteke partnera bez
posebnog popisa filtera.
Popis filtera se aktivira svaki puta kada u nekom djelu programa moramo upisati jedan ili vie filtera (kljunih rijei). Program e automatski iza
svake rijei dodavati oznaku razdvajanja (toka zarez).
Dodatne informacije

U programu je omogueno evidentiranje aktivnosti korisnika.Svaki korisnik koji ima doputenje rada s programom je evidentiran od strane
nadzornika programa u posebnom ifrarniku.
Pri ulasku u program korisnik se predstavlja svojim imenom i upisuje svoju lozinku (koju samo on zna), na taj nain program zna tko je uao u
program i sve to taj korisnik radi se evidentira na njegovom imenu.
Evidentira se veina vanih akcija: poetak i kraj rada s programom, ulaz i izlaz iz prozora, unos, izmjena, brisanje, ispis i sline stvari.Ova
evidencija se ne ispisuje na pisa jer nema smisla ispisivati stotine ili tisue stranica.
Umjesto toga postoji mogunost filtriranja, mogue je definirati jedan ili vie uvjeta da se prikau samo eljeni podaci.
Nadzornik programa (ili direktor) moe otvoriti jedan ili vie prozora s Evidencijom aktivnosti i promatrati to se dogaa u programu.Svakih
nekoliko sekundi se vri osvjeavanje podataka tako da promatra moe u realnom vremenu vidjeti da je netko napravio taj i taj raun, da je netko
obrisao taj i taj podatak, da je promjenio neto u tom i tom partneru i sl.
Ako elite analizirati podatke i ne elite da vas svaki as program postavlja na trenutno novu dodanu
aktivnost tada iskljuite opciju osvjeavanja za to vrijeme.
Prikaz od do rednog broja aktivnosti
Ako elimo izvui jedan skup aktivnosti
Od do datuma
Prikaz samo odreenog razdoblja npr. neki dan i sl.
Od do vremena
Mogue je izvui podatke npr. neko datumsko razdoblje, ali samo od 8h do 10:30h
Ako u obje kuice ne upiemo nita program e ignorirati filter po rednim brojevima (datumima, vremenu), ako u jednu
kuicu upiemo neto, a u drugu nita filter e to opet ignorirati, ako upiemo krivi podatak npr. neka slova i sl. filter za taj
uvjet nee pronai podatke jer ne postoje i neete dobiti niti jednu aktivnost u prikazu
ifra korisnika
Izvlaimo podatke samo za odreenog korisnika. Potrebno je upisati njegovu ifru.
Tekst opisa aktivnosti1

Moemo upisati bilo koju rije ili niz rijei iz opisa aktivnosti, bit e prikazane sve aktivnosti koje sadre taj niz rijei
Tekst opisa aktivnosti2

Moemo upisati bilo koju rije ili niz rijei iz opisa aktivnosti, bit e prikazane sve aktivnosti koje sadre taj niz rijei
Ova dva teksta moemo nezavisno kombinirati npr. u prvom tekstu upiemo rije "UNOS", a u drugom "RAUNI", oito je da e biti prikazane sve
aktivnosti u vezi unosa rauna.
Svi uvjeti filtera se mogu kombinirati, u sistemskim postavkama postoji postavka kojom moete regulirati da li da se ta evidencija vodi ili ne.

Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna identifikacijska oznaka svakog hrvatskog dravljana i pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.
Odreuje ga i dodjeljuje Ministarstvo financija - Porezna uprava.
Osobni identifikacijski broj uvodi se zbog:
l
ope informatizacije javne uprave koja ima za cilj poveati uinkovitost dravnih institucija i smanjiti
administrativna optereenja za graane,
automatske razmjene podataka izmeu tijela dravne uprave i drugih dravnih institucija to e graanima
omoguiti bre i lake ostvarivanje njihovih prava,
boljeg pregleda nad imovinom graana i pravnih osoba, te prilivom i tijekom novca to je kljuan preduvjet
za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije,
usklaivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
Osobni identifikacijski broj e postepeno zamijeniti sve brojeve koji su do sada sluili kao identifikacijske oznake pravnih i fizikih osoba u
Republici Hrvatskoj (MB i MBG). OIB se sastoji od 11 znamenki odreenih sluajnim odabirom i ne sadri nikakve privatne podatke.
Ministarstvo financija Porezna uprava zapoet e dostavu potvrde o OIB-u hrvatskim dravljanima i pravnim osobama sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj od 12. sijenja 2009. i to dostavom na kune adrese odnosno adrese sjedita.
Graani zbog uvoenja osobnoga identifikacijskog broja ne trebaju mijenjati osobne dokumente. Graani e dobiti osobne isprave s OIB-om tek
kada ih budu mijenjali iz uobiajenih razloga, poput isteka roka trajanja. Osobe s doivotnim osobnim iskaznicama ne trebaju mijenjati svoje
dokumente ve e po potrebi koristiti Potvrdu o OIB-u koji e dobiti na kunu adresu.
Odreivanje i dodjeljivanje osobnoga identifikacijskog broja provodi se bez ikakvog troka fizikih i pravnih osoba kojima se dodjeljuje.
(izvor:www.oib.hr)
Kako je OIB vezan uz firme/obrte i graane zaposlenike centralno mjesto gdje treba evidentirati OIB brojeve je u ifrarniku poslovnih partnera i
kadrovskoj evidenciji.
U prijelazno razdoblju do 31.12.2009. mogue je koristiti i matine brojeve i oib brojeve, a od 1.1.2010. iskljuivo oib brojeve. U tu svrhu u
Sistemskim postavkama je uvedena postavka kojom korisnik moe regulirati status rada programa kao
l
l
l
stari sistem
prijelazni sistem
novi sistem
Vidi Sistemske postavke

Logino je da se do 31.12.2009. koristi prijelazni sistem gdje e program koristiti OIB tamo gdje je upisan, a MB tamo gdje nema OIB-a tj. kod
tog partnera. Npr. kod ispisa rauna OIB kupca e biti ispisan ako je upisan u poslovnim partnerima njegov OIB, ako OIB nije upisan program e
ispisati njego MB.
Nakon 1.1.2010. potrebno je postavku postaviti na Novi sistem gdje e program ispisivati iskljuivo OIB ili nita ako nema OIB-a.
Kod automatskih HUB-ova je situacija drugaija jer su uvedene paralelno MB i OIB tj. JMBG i OIBG nove varijable jer je pitanja da li e neke
institucije kompletno izbaciti JMBG ili ne.
Kod prikaza zaglavlja vlastite firme na memorandum dokumentima (rauni i sl.), ako imate ukljuen postavku da program sam ispisuje podatke o
vaoj adresi tada e oib biti sam upisan, a ako koristite varijante grafikog zaglavlja i sl. tada ete sami promjeniti zaglavlje.
Korisnici iz BiH
Kako u BiH jo nije uveden OIB ti korisnici jednostavno mogu koristiti postavku Stari sistem i radit e kao i do sada.
Fiskalizacija u BiH
to je fiskalizacija?
Proces fiskalizacije podrazumijeva cjelokupni proces uvoenja i funkcioniranja fiskalnih sistema.
Zakon o fiskalnim sistemima FBiH definira ovaj proces kao stavljanje fiskalne kase ili drugog fiskalnog ureaja u funkciju evidentiranja ostvarenog
prometa definirano zakonskim i podzakonskim aktima. Fiskalizacija znai da e porezni obveznici, definirano Zakonom, morati uvesti ureaje za
evidentiranje ostvarenog prometa. Fiskalizacija se sprovodi u ovlatenom servisu u prisustvu ovlatenog servisera i predstavnika porezne uprave.
Kasa se ne moe upotrebljavati prije fiskalizacije.
Obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih sistema podrazumijeva obavezu evidentiranja svakog pojedinano ostvarenog prometa preko
fiskalnih ureaja i to nezavisno od naina plaanja (gotovina, ek, kartica, virman i slino) koju ima svako lice koje je upisano u odgovarajui
registar za promet dobara, odnosno za pruanje usluga klijentima.
Zakon predvia nekoliko moguih kombinacija fiskalnih proizvoda koji ine fiskalni sistem, to znai da je poreznim obveznicima data
mogunost izbora jedne od datih varijanti. U tom smislu fiskalni sistem se definie kao sistem koji se sastoji od sljedeih dijelova:
a) fiskalna kasa i terminal,
b) fiskalni tampa, terminal i softverska aplikacija,
c) fiskalna kasa - tampa, terminal i softverska aplikacija
Fiskalni ureaj je fiskalna kasa/pisa ili drugi ureaj za registriranje prometa dobara i usluga unesenih u njenu bazu podataka o dobrima i
uslugama koji se na propisani nain priopuju kupcu dobra, odnosno korisniku usluga (klijentu ) uz istovremeno evidentiranje na kontrolnoj
traci ili drugom mediju fiskalne kase ili drugom fiskalnom ureaju, njihovo periodino evidentiranje u fiskalnoj memoriji fiskalne kase/pisaa ili
drugog fiskalnog ureaja kao i formiranje ispisanih fiskalnih kasa.
Ukoliko trgovina koristi takozvane POS sisteme odnosno PC raunare umesto fiskalnih kasa postoji mogunost dodavanja Fiskalnog printera
sistemu. FP ima potpuno istu funkcionalnost kao i Fiskalna kasa, osim naravno neophodnosti tastature za unos podataka. On komunicira sa
raunarom specifinim protokolom i softver raunara mora podravati konkretan tip fiskalnog printera. FP ima svoju bazu podazaka o artiklima i
uslugama koje se prodaju. Ova baza moe da se puni prilikom same prodaje iz softverske aplikacije, ali preporuka je da se napuni prije same
prodaje, da bi se smanjila mogunost blokiranja prodaje zbog ne prilagoenosti zahtjevima prodaje preko FP.
Prilikom izvrenog prometa obavezno se izdaju fiskalni dokumenti i to:
- fiskalni raun,
- reklamirani raun,
- presjek stanja,
- dnevni izvjetaj,
- periodini izvjetaj,
- i drugi dokumenti propisani Pravilnikom.
Knjigovodstveni program Ipos knjigovodstvo je prilagoen propisima BiH o fiskalizaciji tj. omoguava komunikaciju sa fiskalnim ureajima na
nain da se svaki raun izdan u maloprodaji ili veleprodaji istovremeno evidentira i na fiskalnom ureaju, fiskalnoj kasi ili fiskalnom pisau.
Nemojte zaboraviti u postavkama programa u grupi Sistem promjeniti dravu koritenja u Bosna i Hercegovina jer inae nee raditi dijelovi
programa za fiskalizaciju.
Openito
Postoji desetak registriranih proizvoaa/zastupnika fiskalnih sistema, program Ipos knjigovodstvo trenutno podrava ureaj (fiskalni pisa)
Tremol T260F zastupnika KIMTEC d.o.o. (poslovnice: Vitez, Sarajevo i Banja Luka). Detaljnije informacije na webu www.kimtec.ba.
Zakone i Pravilnike o fiskalizaciji proitajte detaljnije na webu http://www.pufbih.ba/.
Komisija za fiskalizaciju u Federaciji BiH, produila je rok i utvrdila novu dinamiku uvoenja fiskalnih sistema u Federaciji BiH. Tako e, hoteli,
moteli, restorani, barovi, kantine, benziske pumpe i apoteke, moi obaviti fiskalizaciju do 31.1.2011. godine. Trgovine na malo, koje spadaju u
drugu grupu opisanu u Pravilniku o dinamici fiskalizacije, kao i trgovine na veliko, e imati novi rok do 15.4.2011. godine.
Dakle trenutno je fiskalizacija u programu Ipos knjigovodstvo podrana iskljuivo sa Kimtecovim ureajima, svaki drugi ureaj nee raditi iz
razloga to za njega postoje drugi komunikacijski programi za koje je potrebno posebno prilagoavati program.
Sam proces fiskalizacije ureaja provodi ovlateni servis sa kojim morate sklopiti ugovor.
Na korisnikom raunalu je uz posjedovanje fiskalnog pisaa potrebno izvriti instalaciju Tremol fiskalnog drivera sa kojim e biti instalirane 4
aplikacije:
- Tremol OPOSManager
- GPRSControl
- FPServer
- CommTool
OPOSManager slui za postavljanje sistemskih postavki za rad sa fiskalnim pisaem (upis licencnog kljua i dr.).
GPRS Control slui za razmjenu podataka sa serverom Porezne uprave BiH.
FP Server je program za komunikaciju izmeu programa IPOS knjigovodstvo i samog fiskalnog pisaa.
CommTool je pomoni program za namjetanje odreenih postavki u pisau, testiranje ureaja, ispisivanje izvjetaja i sl.
Putanje za razmjenu podataka

Da bi sve skupa radilo potrebno je dakle pokrenuti Tremol FPserver program i u njemu za odreeni ureaj upisati putanje (direktorije, mape)
preko kojih e se razmjenjivati podaci izmeu Ipos knjigovodstva i fiskalnog pisaa. Iste te mape/direktoriji moraju biti kreirane na disku
raunala.
Podaci se razmjenjuju putem XML datoteka sa naredbama iz programa za pisa i odgovorima od pisaa.
Inicijalno program e sve direktorije na disku kreirati kod prvog pokuaja ispisa fiskalnog rauna, moete npr. bez ukljuivanja FPServera i
pisaa pokuati ispisati fiskalni raun i program e, nakon to provjerom ustanovi da nema direktorija, kreirati sve direktorije.
Osnovni direktorij je je IposPRIJENOS koji e se kreirati na disku gdje se nalazi sam program Ipos knjigovodstvo, a koji i inae slui za razmjenu
datoteka.
Unutar njega e se kreirati direktorij FiskalTremo itd.
npr.
D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\Odgovori (po FP Serveru)
D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\Greske (po FP Serveru)
D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\Log\fp_server.log (po FP Serveru)
D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasaX (po ureaju)
D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\Upiti (po ureaju)
Direktoriji Odgovori, Greske, Log su zajedniki za sve ureaje (ako ih ima vie) za jedan FPServer, dok se direktoriji Upiti i UpitiKasaX mogu
formirati za svaki ureaj posebno.
Slika ekrana programa Tremol FPServer sa primjerom upisa direktorija ako je npr. program Ipos knjigovodstvo instaliran na D disku.
Slika istog ekrana samo u engleskoj verziji (bez upisanih svih direktorija)
Primjer 1.
Kada se odabere ispis fiskalnog rauna iz veleprodaje program Ipos knjigovodstvo e kreirati XML datoteku u direktoriju ...
IposPRIJENOS\FiskalTremo\Upiti. To je direktorij koji je u programu Tremol FP Server upisan (upisao ga je korisnik na poetku rada) kao ulazna
mapa za odreeni fiskalni pisa, a to znai da kada je FPServer program pokrenut fiskalni pisa stalno gleda u taj direktorij kako bi proitao XML
datoteku koju knjigovodstveni program Ipos knjigovodstvo tamo poalje.
Kada fiskalni pisa proita kreiranu XMLdatoteku i obradi je, u direktoriju ... IposPRIJENOS\FiskalTremo\Upiti e XML datoteku preimenovati sa
nastavkom .OUT to znai da ju je obradio.
pisa.
Primjer 2.
Kada se odabere ispis fiskalnog rauna iz maloprodaje sa kase 1 program Ipos knjigovodstvo e kreirati XML datoteku u direktoriju ...
IposPRIJENOS\FiskalTremo\UpitiKasa1. Ako takav direktorij ne postoji tada e se datoteka upisati u direktorij ...
IposPRIJENOS\FiskalTremo\UpitiKasa0, ako on ne postoji program e ga kreirati.
To je direktorij koji je u programu Tremol FP Server upisan (upisao ga je korisnik na poetku rada) kao ulazna mapa za odreeni fiskalni pisa, a
to znai da kada je FPServer program pokrenut fiskalni pisa stalno gleda u taj direktorij kako bi proitao XML datoteku koju knjigovodstveni
program Ipos knjigovodstvo tamo poalje.
Kada fiskalni pisa proita kreiranu XMLdatoteku i obradi je, u direktoriju ... IposPRIJENOS\FiskalTremo\UpitiKasaX (x je 0, 1, 2, ....) e XML
datoteku preimenovati sa nastavkom .OUT to znai da ju je obradio.
pisa.
Maloprodaja
Mogue varijante rada u maloprodaji su sljedee:
1) U jednoj prodavaonici je samo jedno kasa-raunalo, broj N

Logino je da je prisutan samo jedan fiskalni pisa, koristit e se dir UpitiKasa0 ili UpitiKasaN po elji (N =1, 2, 3 ...).
Ako u programu koristite npr. kasa broj 1, program e prvo provjeriti da li postoji direktorij npr. D:\IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasa1, ako
takav direktorij postoji koristit e njega, ako ne postoji tada e traiti direktorij ...UpitiKasa0, ako takav ne postoji tada e ga kreirati i u njega
upisati XMLdatoteku-nalog za ispis fiskalnog rauna
2) U jednoj prodavaonici su dvije ili vie kasa raunala

a) postoji samo jedan fiskalni pisa (koristit e se dir UpitiKasa0)
Ako u prodavaonici sa vie raunala kasa postoji samo jedan fiskalni pisa tada je potrebno da postoji samo direktorij
IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasa0 kako bi sva raunala stanice slale upite u isti direktorij tj. za isti fiskalni pisa
b) postoji vie fiskalnih pisaa (koristit e se dir UpitiKasa1, UpitiKasa2 ...)
Ako u prodavaonici sa vie raunala kasa postoji vie fiskalnih pisaa tada se svaki od njih upisuje u FPserver i svaki od njih moe imati svoj
direktorij sa upitima UpitiKasaX kako bi se ispravno usmjeravali upiti. X moe biti 0, 1, 2 ...
Preko X-a se odreuje u koji direktorij e se exportirati XML datoteke sa naredbama. Npr. ako se raun ispisuje sa kase 1 tada e program traiti da
li postoji direktorij IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasa1, ako takav direktorij postoji koristit e njega, ako ne trait e se direktorij UpitiKasa0,
ako takav dir postoji koristit e se on, ako ne postoji automatski e se kreirati.
Na taj nain se moe u jednom veem duanu koji ima vie fiskalnih pisaa odrediti na koji pisa e se ispisivati rauni sa kojih kasa, za neku kasu
koja se nalazi npr. na drugoj etai se moe koristiti njen specifian pisa, a za npr. njih nekoliko koje su na okupu se moe koristiti jedan pisa tj.
u tom sluaju koristimo direktorij UpitiKasa0.
Veleprodaja
Svi upiti iz veleprodaje e se upisivati u direktorij \IposPRIJENOS\FiskalTremol\Upiti.
Dakle u veleprodaji nije mogue ispisivati fiskalne raune na vie razliitih fiskalnih pisaa.
Nain rada u maloprodaji

U prozoru za izradu rauna u maloprodaji (u maloprodaji iz veleprodaje i u klasinoj maloprodaji) u gornjem desnom kutu imamo Check box
tipku naziva FIS (fiskalizacija) koja svojim ukljuenim stanjem (kvaica) odreuje da e svaki raun koji inae ide na ispis biti istovremeno ispisan
i na fiskalnom pisau, tonije kreirat e se naredbena XML datoteka u direktoriju sa upitima npr. IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasa1 koju e
FPserver program za komunikaciju sa pisaem proitati i ako je ispravna proslijediti naredbu pisau te e se ispisati fiskalni raun.
Ako kod kreiranja rauna tj. na njegovom zavretku ne elite istovremeno sa ispisom fiskalnog rauna ispisati i raun iz programa na klasian
pisa tada ukljuite opciju u gornjem desnom kutu prozora "Kraj rauna bez ispisa".
Dakle ako trenutno ne elimo ispis fiskalnog rauna dovoljno je samo iskljuiti kontrolu FIS.
Ispisi kod kojih e se ispisivati fiskalni raun sa ispisom rauna iz programa su standardno ispis rauna na kraju upisa rauna i ispis preko tipke
"Raun" pri vrhu prozora, to se ne odnosi na ispis rauna preko tipke Izvjetaji/Ispis maloprodajnog rauna pa Ispis.
Dakle kod ta dva ispisa rauna program e prvo provjeriti da li je kontrola FIS ukljuena, ako je, pokrenut e se sljedei korak u procesu kreiranja
datoteke za ispis.
Sljedea kontrola je da li je za taj raun u programu moda ve kreiran fiskalni raun ili reklamirani raun. Program kod svakog kreiranja fiskalnog
rauna dobiva informaciju od fiskalnog pisaa (FP Servera) da li je fiskalni raun uspjeno ispisan, ako je uspjeno, povratna informacija je isto
tako i broj kreiranog fiskalnog/reklamiranog rauna kojeg program upisuje u bazu i povezuje sa brojem rauna u programu, unutar programa
broj rauna je odreen sa prodavaonicom/kasom/brojem tj. unutar iste kase ne mogu biti dva ista broja, ali na dvije razliite kase u jednoj
prodavaonici mogu biti npr. dva ista broja.
To dalje znai da ako je raunu u programu ve pridruen broj fiskalnog/reklamiranog rauna nee se kreirat novi fiskalni/reklamirani raun nego
e se ispisivati duplikat fiskalnog/reklamiranog rauna. Toan naziv je "DUPLIKAT FISKALNOG RAUNA" tj. "DUPLIKAT REKLAMIRANOG
FISKALNOG RAUNA".
Kod fiskalnog rauna se ispisuje oznaka BF:NNNNNN tj. oznaka Broj fiskalnog i broj, a kod reklamiranog BF:NNNNNN i RF:NNNNNN tj. broj
fiskalnog rauna koji se reklamira i broj reklamiranog fiskalnog rauna tj. reklamirani fiskalni rauni imaju svoj poseban slijed.
Kako kreirati reklamirani fiskalni raun u MP

U prozoru rauna postoji tipka kopiraj kojom moete napraviti kopiju tekueg rauna sa istim ili obrnutim predznacima koliina tj. storno.
Kreiranje fiskalnog rauna u MP
Ako za odreeni raun u programu jo ne postoji fiskalni/reklamirani raun program e pokrenuti sljedei korak pri izradi XMLdatoteke, a to je
provjera da li za raun odreen kupac.
Raun za kupca
Pri zavretku rauna u programu imamo mogunost upisa kupca i to ifre kupca i ili samo podataka o kupcu. ifru kupca moemo upisati samo
ako je kupac upisan u ifrarnik Poslovnih partnera, a to moemo napraviti i u toku izrade samog rauna, ako ifra kupca nije upisana nego su
samo runo upisani podaci o kupcu ti podaci nee biti na fiskalnom raunu. Za kupca je ifrarniku partnera potrebno upisati: naziv, adresu,
mjesto i JIB od 13 numerika, ako ne upiete svih 13 numerika fiskalni pisa bi javio greku pa je u programu stavljena zabrana ispisa fiskalnog
rauna ako JIBnije 13 numerika.
Ako se radi o inozemnom kupcu tada u polje za JIB upisujete prva dva znaka drave (npr. HR), a nakon toga 11 proizvoljno odabranih numerika.
Artikli i usluge
I partnere i artikle je mogue prije samog rada upisati u fiskalni pisa kao kompletan ifrarnik preko posebnih komandi, meutim kako ionako
sam program sve radi taj korak se preskae te e se baza artikala i partnera puniti automatski pri svakom fiskalnom raunu.
Kod unosa artikala u program kao priprema je potrebno slijediti odreena pravila navedena u Pravilnicima o fiskalizaciji.
- ifre artikala su do 5 znamenaka (nebitno jer e fiskalni pisa sam dodjeljivati ifre artiklima, ali bi bilo poeljno da ifre u programu nisu vee od
5 znamenaka)
- fiskalni pisa sam ograniava naziv artikla na 32 znaka kod ispisa
- zabraniti dva ista naziva artikla, rjeavaju korisnici u programu preko posebne postavke zabrane takvog unosa
- kod izrade XML upita iz naziva artikala maknuti znakove: &, <, >, ", ' (ovu radnju e program sam odraditi prilikom kreiranja XMLupita)
- ako se na 20. mjestu u nazivu artikla nalazi space, program e ga zamijeniti sa znakom _ zbog problema pisaa sa takvim nazivom
Koliine stavaka su kod fiskalnog rauna pozitivne, negativne koliine su dozvoljene iskljuivo kao storno neke od stavaka na tom istom raunu.
Ako upiete negativnu koliinu za artikl koji nema pozitivnu koliinu fiskalni pisa e javiti greku. Koliine se upisuju na tri decimale u
XMLdatoteku.
Cijene se povlae iz programa i u XML datoteku se upisuju na dvije decimale.
ifrarnik tarifnih skupina

Oznake za fiskalne tarife su:A, E, J, K, M.
VatInfo = <ifra porezne grupe> gdje je (1 = A, 2 = E, 3 = J, 4 = K, 5 = M)
Program e prvo provjeriti da li je stopa poreza artikla 0 ili vea od 0%, ako je stopa 0% tada e provjeriti da li je u matinoj firmi u ifrarniku
poslovnih partnera upisan PIB (porezni identifikacijski broj), ako je znai da se radi o obvezniku registriranom za PDV i stavit e tarifu K. Ako nije
upisan PIBbroj stavit e tarifu A.
Ako je stopa vea od 0% stavit e tarifu E.
lanak 14.
(3) Za obveznike koji su registrirani za PDV, porezna stopa:
a) A je nedefinirana,
b) E odgovara opoj stopi PDV propisanoj zakonom kojim se ureuje PDV,
c) J je nedefinirana i
d) K odgovara stopi PDV propisanoj zakonom kojim se ureuje PDV za artikle koji
su osloboeni poreza na dodatu vrijednost,
(4) Za obveznike koji nisu registrirani za PDV, porezna stopa:
a) A je nula (0,00%),
b) E je nedefinirana,
c) J je nedefinirana,
d) K je nedefinirana,
Jedinice mjera
Program iz ifrarnika jedinica mjera u programu oitava kratki naziv, gdje se naziv poklapa sa predefiniranim kraticama iz pravilnika g, kg, t, l, m,
m2, m3, kom tamo e program upotrijebiti tu jedinicu mjere, a gdje se ne poklapa tamo e staviti kom.
Dakle korisnik treba provjeriti samo ifrarnik jedinica mjera i provjeriti/dopuniti kratke nazive jedinica mjera. Ako imate veliku bazu artikala i
koristite neke dodatne jedinice mjere moete ili ostaviti te jedinice mjere koje program nee pronai pa e upotrijebiti jedinicu mjere kom ili
moete sami odrediti pod koju od predefiniranih jedinica mjera ete staviti tu ifru mjere.
Podaci o kupcu na kraju rauna

Program e iz ifrarnika poslovnih partnera uzeti prvih 18 znakova naziva, prvih 18 znakova adrese i 18 znakova grada, to su ogranienja
fiskalnog pisaa.
Naini plaanja
Predefinirani naini plaanja pravilnikom su: Gotovina, ek, Kartica, Virman.
Program e iz originalnog naziva upotrijebljenog naina plaanja u programu provjeriti da li se u njemu nalazi neka od kljunih rijei "gotovina",
"ek", "kartica" ili "virman" i prema tome e odrediti koj nain plaanja e se odrediti za fiskalni pisa, nebitno je da li su velika ili mala slova.
Npr. ako je nain plaanja u programu "American kartica" ili "Visa kartica" program e to prepoznati kao "Kartica".
U maloprodaji moete upotrijebiti do dva naina plaanja po raunu, ako se pojavi sluaj sa 3 ili vie naina plaanja po raunu predlaemo da
raun razdvojite na dva rauna.
Povrat
Na kraju izrade rauna moete popuniti polje "Uplaeno" i program e izraunati koliki je povrat, isti taj povrat e se ispisati i na fiskalnom raunu
za kupca.
Poruka na kraju rauna

Na kraju fiskalnog rauna je mogue ispisati proizvoljan tekst poruke npr. "Hvala na posjeti", "Doite na opet" i sl. Tekst se u programu odreuje
u ifrarnici / Tekstovi /Tekst na maloprodajnom raunu. Upisujete ga pod ifrom 2, fiskalni raun nema tekst na poetku rauna. Moete upisati
samo jedan red do 32 znaka.
Na maloprodajnom fiskalnom raunu e u drugom redu pisati "RN:jed\kasa\broj" tj. podatak o originalnom raunu iz programa Ipos
knjigovodstvo.

Umaloprodaji se provjerava postojanje direktorija UpitiKasaX gdje je X broj kase u maloprodaji, ako takav direktorij ne postoji provjerava se
UpitiKasa0 (zajedniki za vie kasa), ako ne postoji kreirat e se.
Odreuje se naziv XML datoteke npr. 20110211_165651367_2_1_18_Prodaja_kupac_reklamirani_duplikat.XML
- 2_1_18 :prodavaonica, kasa i broj rauna

- Prodaja:oznaava da se radi o maloprodaji
- kupac:oznaava da se odredio partner na fiskalnom raunu, inae te rijei nema
Datoteka se alje u direktorij UpitiKasaX i eka se odgovor FP servera tj. fiskalnog pisaa ... tokom 30 sekundi.
Nain rada u veleprodaji

Za razliku od maloprodaje ovdje se fiskalni raun ne ispisuje automatski nakon kreiranja rauna tj. ispisa nego se ispis fiskalnog rauna radi
iskljuivo preko posebne tipke u zaglavlju prozora za unos rauna "Fiskal Rn".
Nakon potvrdnog odgovora na pitanje o kreiranju fiskalnog rauna slijedi sljedei korak i provjera da li je za taj VPraun ve evidentiran broj
fiskalnog ili reklamiranog rauna, ako je, tada e se ispisati duplikat fiskalnog/reklamiranog rauna.
Kako kreirati reklamirani fiskalni raun u VP

I u veleprodaji i u maloprodaji postoji tipka Kopiraj sa kojom moemo napraviti kopiju rauna na kojem smo pozicionirani. Odabirom te tipke
dobivamo poruku u kojoj moemo odabrati opcije Storno ili Kopiranje. Storno e kopirati sve stavke unovi raun sa obrnutim predznakom
koliina, a Kopiranje e napraviti idetninu kopiju svih stavaka. Ovu opciju moemo koristiti npr. u situaciji kada elimo stornirati neki raun
kompletno, zatim ponovo napraviti isti raun i onda u njemu samo izmijeniti neke stavke.
Kreiranje fiskalnog rauna u VP
Za razliku od maloprodaje ovdje je kupac obavezan.

Za kupca je ifrarniku partnera potrebno upisati: naziv, adresu, mjesto i JIB od 13 numerika, ako ne upiete svih 13 numerika fiskalni pisa bi
javio greku pa je u programu stavljena zabrana ispisa fiskalnog rauna ako JIBnije 13 numerika.
to se tie artikala, koliina, poreznih stopa, jedinica mjera pogledajte opis u maloprodaji.
Nain plaanja u veleprodaji je mogu samo jedan, i to je najee virman.
Slobodan tekst na kraju rauna je izostavljen jer se fiskalni raun daje kupcu zaklaman za obian raun ispisan najee na A4 formatu koji ve na
sebi ima slobodan tekst rauna u veleprodaji, a koji ionako ne bi stao na traka format fiskalnog rauna.

- Upiti
U veleprodaji se dakle za razliku od maloprodaje sve XML datoteke sa naredbama alju u jedan direktorij Upiti jer je broj VP faktura i brzina
njihovog nastajanja puno manja nego kod maloprodaje.
Odreuje se naziv XML datoteke npr. 20110211_165651265_2011_169_Faktura_kupac_reklamirani_duplikat.XML
- 2011_169 :godina i broj rauna
- Faktura_kupac:oznaava da se radi o veleprodaji
Datoteka se alje u direktorij Upiti i eka se odgovor FP servera tj. fiskalnog pisaa ... tokom 5 sekundi.
Kod veleprodajnog fiskalnog rauna se nee ispisivati proizvoljni tekst prije i iza stavaka rauna kao to je na A4 formatu rauna u programu Ipos
knjigovodstvo, ali e se kao dodatni tekst na kraju fiskalnog rauna ispisati "RN:broj\godina" tj. podaci o originalnom raunu iz programa Ipos
knjigovodstvo.
Ako imate problema sa zaokruivanjem u sluaju malih cijena i velikih koliina, a koji su posljedica toga da se u fiskalni pisa moe upisati samo
MPcijena sa 2 decimale, moete si pomoi na dva naina, prvi je da takvim artiklima promjenite jedinicu mjere iz npr. komad u 1000 komada pa
e cijena biti 1000 puta vea (20 komada prodajete kao 0,020 mile).
Drugi nain je da ukljuite postavku u grupi Program podgrupa Fiskalizacija u BiH kojom moete raun u vp ispisati u sumarnom iznosu kao
rekapitulacija po tarifama poreza, a bez pojedinanih artikala-stavaka. Ovo moete biti pogodno i kada imate raunovodstvene raune sa puno
stavaka pa da i fiskalni raun ne ispisujete sa puno stavaka nego samo sa sumarnim iznosom.
Fiskalni izvjetaji
Presjek stanja
Omoguava ispis presjeka stanja bez nuliranja trenutnog prometa i zapisa u fiskalnu memoriju.
Dnevni izvjetaj
Omoguava ispis dnevnog zakljuka, nuliranje prometa i zapis podataka u fiskalnu memoriju.
Periodini izvjetaj
Omoguava izradu periodinog izvjetaja iz fiskalne memorija. Periodini izvjetaj moemo traiti po datumskom periodu.
Uplata/isplata iz blagajne
Omoguava operatersku slubenu uplatu ili isplatu iz blagajne.
Fiskalne izvjetaje mogu ispisivati samo korisnici kojima je to nadzornik programa odobrio u ovlatenjima rada sa programom, meni Sistem.
Kod pc blagajne se moe odrediti broj kase 1 do N, ako se ostavi inicijalni 0 tada upiti idu u direktorij ...IposPRIJENOS\FiskalTremol\UpitiKasa0.
Kod vp rauna upiti idu u standardni direktorij ...IposPRIJENOS\FiskalTremol\Upiti.
Openiti savjeti
Prikaz brojeva fiskalnih rauna u tabelarnim prikazima
U prozorima za unos MP i VPrauna u tabelarnom prikazu se nalaze kolone BF fiskalni raun, RF Reklamirani fiskalni raun, RBF Broj reklamiranog
fiskalnog rauna. Ako se te kolone nalaze izvan trenutnog vidljivog prikaza moete ih miem odvui na bilo koju poziciji u tabeli, a isto tako
svakoj toj koloni moete odrediti irinu.
Kada sve to napravite moete trenutno stanje spremiti trajno na tipku pri vrhu programa tabela sa rasterom i disketom u donjem desnom kutu.
Runa izmjena broja fiskalnog ili reklamiranog rauna
U postavkama grupa Program podnaslov Fiskalizacija BiH je mogue ukljuiti postavku kojom se omoguava runa izmjena brojeva BF i RF. U
pravilu za to nema potrebe jer program te podatke automatski upisuje i ta polja su u Pojedinanom prikazu onemoguena za izmjenu, ali ako iz
bilo kojeg razloga to treba napraviti tada se to ovdje omoguava.
Kako Nadzornik dodjeljuje ovlatenja/zabrane tko moe, a tko ne mijenjati postavke tako jedino ta osoba moe to na nekoj pc kasi omoguiti.
Mogunosti izmjene/brisanja fiskaliziranih rauna
Nadzornik programa u ovlatenjima za rad moe postaviti zabranu izmjene ili brisanja rauna koji su fiskalizirani tj. kod kojih je upisan broj
fiskalnog/reklamiranog rauna BF, RF.
Prikaz podataka na display-u
Ako imate spojen display na fiskalni pisa tada tu opciju ukljuite u postavkama Grupa Program
Kod ispisa iz VP reklamiranog rauna poruka greke:214 Parametar za iznos je pogrean
Ako radite reklamirani raun iz veleprodaje, a prilikom ispisa na fiskalni pisa dobijete poruku greke "214 OPOS_EFPTR_BAD_ITEM_AMOUNT
(PrintRecItem): Parametar za iznos je pogrean."
Reklamirani promet se vraa iskljuivo iz gotovinskog dijela iznosa fiskalnog ureaja pa ako niste izdavali raune sa plaanjem GOTOVINA
potrebno je na kartici Fiskalni izvjetaji upisati potreban iznos i odabrati tipku "Uplata u blagajnu" kako biste mogli napraviti reklamirani fiskalni
raun.
Kabel za displej kod Tremol T260F
Bez obzira da li fiziki imate displej ili ne u utor sa zadnje strane pisaa (drugi od desne strane) morate prikljuiti barem kratki priloeni kabel za
displej, u protivnom nee raditi ispis na fiskalni pisa.
Logo na ispisu Tremol T260F
Logo se dodaje kroz program CommTool
Dimenzije (u pikselima) za logo su:
- Tremol M je 224x80
- Tremol T260F je 448x160.
Kod ispisa rauna (vp i mp) se javlja poruka greke:ErrorCode: 106, ErrorOPOS: OPOS_E_ILLEGAL
ErrorDescription: OPOS_E_ILLEGAL
(PrintRecItem): An attempt was made to perform an illegal or unsupported operation with the device, or an invalid parameter was used.
Uzrok greke: nepoznat
Rjeenje1:
- potrebno je otvoriti CommTool program (pomoni program za Tremol pisa)
- daktivirati printer
- u tabu Programiranje tipkom Uitavanje (Snimanje na PC) napraviti uitavanje baze artikala na PC
- ponovo aktivirati printer
Rjeenje2:
Problem je mogao nastati i iz razloga ako ste radili copy/paste naziva artikla iz neke druge baze pa su se upisali neki nedozvoljeni znakovi koje
fiskalni pisa ne podrava.
Kad drajver fiskalnom ureaju prevodi xml, ujedno i snima prvi put prodane artikle na dvije lokacije - u ureaj i txt datoteku. Ukoliko naie na
nedozvoljene znakove, spremit e u txt, ali ne i u ureaj. Tad e doi do desinkronizacije baza artikala, odnosno txt e imati jedan artikal vie.
Provjerite koji je zadnji redni broj artikla u txt datoteci. Taj redni broj preuzmite u CommTool-u na kartici Programiranje, drajver e vratiti CRC
greku. Sada jednostavno upiite za naziv bilo to i spremite (Snimi). Nakon toga e sve ponovno raditi ok.
Manji pomoni ifrarnici

Popis zemalja
ifrarnik zemalja koje se pojavljuju kao kupci ili dobavljai.
Popis djelatnosti
ifrarnik koji se koristi kod evidencije poslovnih partnera-firmi. Nije obavezan unos, ali se preko tog kriterija mogu ispisati firme samo odreene
djelatnosti.
Jedinice mjera
Popis svih jedinica mjera koje se koriste u svim modulima programa.
Popis skladinih dokumenata

Poetno stanje po inventuri
Koristi se na poetku otvaranja skladita bilo na poetku poslovne godine ili unutar godine.
Skladina primka
Ulaz artikala u skladite.
Povrat robe dobavljau, kao ulaz sa negativnim predznakom.
Zapisnik o inventurnom viku

Vikovi po bilo kojem osnovu.
Meuskladinica
Prijenosi artikala izmeu skladita.
Revalorizacija nabavne cijene

Promjena nabavne cijene, na vie ili manje.
Otpremnica
Otpremnica robe kupcu, roba mijenja vlasnika.
Interna izdatnica
Izlaz robe sa skladita interno u firmi u proizvodnju i sl., roba ne mijenja vlasnika.
Povratnica kupca
Povrat robe od kupca, izlaz sa negativnim predznakom.
Interna povratnica
Povratnica robe u skladite, izlaz sa negativnim predznakom.
Zapisnik o inventurnom manjku

Razni manjkovi robe.

Storniranje svih ostalih dokumenata. Sve vrijednosti se postavljaju sa suprotnim predznakom.
Dodatne inormacije
Robno-materijalno knjigovodstvo
Porezni obveznici prema PDV-u

ifrarnik vrsta poreznih obveznika prema porezu na dodanu vrijednost.

ifrarnik tipova korisnika koji su uvedeni u popis rada sa programom. npr. direktor, knjigovoa ...
Popis valuta
Njemaka marka, ameriki dolar ...
Vrste teaja
Mogu biti bilo koje postojee vrste teaja, ali i izmiljene npr. Crni teaj.
Tipovi kamatnih stopa

Izbornik kamatnih stopa kod modula obrauna kamata.
Osnove plaanja
Raun, predraun, ugovor ...
Naini plaanja
Virman, ek, gotovina, kartica VISA, kartica DINERS ...
Naini plaanja se koriste u raznim dijelovima programa kao to su uplate/isplate u saldakontiu, nain plaanja u ponudama, raunima u
veleprodaji, raunima u maloprodaji.
Kod plaanja vezanih uz bankovne izvode i kartine izvode bitno je da ifra naina plaanja asocira na bankovni izvod i da ima istu ifru kao
bankovni izvod, vidi Rad sa izvodima iro rauna>konta i rauni
Kod unosa novih naina plaanja trebalo bi slijediti pravilo
gotovinska plaanja
ifre 1 do 10
bankovni izvodi
ifre 11 - 20
ekovi
ifre 21 - 30
kartice
ifre 31 do 40
Vidi Popis dokumenata glavne knjige


Oznake ifri koje se upisuju na naloge za prijenos ZAP-a, npr. plaanje po fakturi, prijenos avansa, naplata eka ...

Popis modela pozivnih brojeva kod virmana.
Dravljanstvo
ifrarnik koji koristimo u kadrovskoj evidenciji djelatnika.
Popis upanija
Popis upanija u Hrvatskoj, koristimo ga u kadrovskoj evidenciji i obraunu plaa.
Popis opina
ifrarnik koji koristimo u kadrovskoj evidenciji i obraunu plaa.

Koristimo ih u modulu poreznih evidencija.
mr, dr, i sl. koristimo ih kod kadrovske evidencije djelatnika.
Nacionalnosti
ifrarnik koji koristimo kod kadrovske evidencije djelatnika.

ifrarnik kadrovske evidencije djelatnika.
Naini isplate plae

ifrarnik kadrovske evidencije djelatnika. npr. gotovina, tekui raun, tedna knjiica i sl.
Kod popunjavanja ifrarnika slijedite pravila:
Nain isplate gotovina moe biti samo ifra 100.
Nain isplate tekui raun se moe otvoriti vie ifri od 200 do 299.
200 Tekui raun - Zagrebaka banka
201 Tekui raun - Slavonska banka
202 Tekui raun - Privredna banka
203 Tekui raun - Rijeka banka
204 Tekui raun - Hypo Alpe-adria banka
205 Tekui raun - Raiffeisen banka
206 Tekui raun - Jadranska banka
Nain isplate tedna knjiica se moe otvoriti vie ifri od 300 do 399.
Nain isplate na iro-raun su ifre 400-499
Dakle za tekue raune i tednje knjiice moete otvoriti ifru za svaku banku posebno. Isto tako e na platnom listiu biti ispisana svaka banka
posebno za svaku vrstu isplate.
Na izvjetaju potpisne liste ete moi prema ifrarniku naina isplata izlistati djelantike prema tom kriteriju. Ako ste u obraunskom razdoblju
odredili stopu isplate u bonovima i/ili gotovini tada e se kod ispisa platnih listia, potpisnih listi i dr. primjenjivati sljedee pravilo:
npr. 10% u bonovima, 30% gotovina.
Prvo e se odrediti koliko je radniku 10% u bonovima, zatim 30% u gotovini, a ostatak e mu se isplatiti prema onom nainu plaanja koji je
naveden za njega u kadrovskoj, ako i tamo ima gotvinu onda e u gotovini dobiti 90%.
Ako je gotovina i bonovi 0% tada e mu se isplatiti 100% prema nainu u kadrovskoj.
Kod exporta podataka na disketu za banku (izvjetaj potpisna lista) morate ispravno odabrati prema nainu plaanja koji djelatnici idu na
export, a onda odabrati algoritam za banku. Npr. moete pogrijeiti i odabrati nain isplate Tekui Zagrebaka banka, a algoritam za Slavonsku
banku.
Obiteljsko stanje
Popis dokumenata glavne knjige

Popis dokumenata koji se koriste u financijskom knjigovodstvu glavne knjige.
Za najvei broj korisnika nee biti potrebe aurirati ovaj ifrarnik, no ako netko eli dodati nove dokumente moe to uiniti.
Prilikom unosa je potrebno oznaiti da li se radi o izvodu iz banke ili ne jer za izvod banke u unosu imamo dodatne podatke.
Detaljnije vidi Rad sa izvodima iro rauna>Upis podataka o kontu i raunu
Kod dokumenata tipa Izvod (normalni, devizni, American, Diners i sl) gdje se kod knjienja pojavljuju podaci o kupcu/dobavljau za upis u
saldakonti je bitno da ifra dokumenta u ifrarniku dokumenata glavne knjige korespondira sa ifrom naina plaanju u ifrarniku naina
plaanja.
Npr. ako je ifra dokumenta 11 Izvod Raiffeisen banke, tada u ifrarniku naina plaanja treba postojati ifra naina plaanja 11 HUB RBA kn (ili
slian, ali asocijativan naziv).
Vidi Naini plaanja
Popis dokumenata saldakonti kupaca i dobavljaa

Osnovni dokument je raun. Raun je openiti pojam za bilo koji dokument kojim se ureuje poslovni odnos i plaanje. U praksi moe biti u
razliitim oblicima: ugovor, situacija i sl. Tj. raunom smatramo svaki takav dokument.
Raun uvijek predstavlja jedan poslovni dogaaj.
U praksi su este situacije da se dogovoreno i upisano na raunu mijenja, u plus ili minus. Npr. iznos rauna je 1000,00 kn, no kasnije se
dogovorno iznos rauna mijenja u 800,00 kn, takvu situaciju rjeavamo knjinom obavijesti koja moe poveati ili smanjiti iznos rauna. Broj
knjinih obavijesti po jednom raunu nije ogranien.
Plaanja su najea virmanskim nalogom zavodu za platni promet (ili nekoj drugoj instituciji kod koje se vodin na raun) dakle bezgotovinsko
plaanje, ali moe biti i gotovinsko.
Storno je takoer dokument slian knjienoj obavijesti samo specifian po tome da se cijeli iznos rauna ponitava na nulu.
Popis dokumenata blagajnikog poslovanja{keepn}

Korisnik ne aurira dokumente blagajne novim dokumentima, eventualno moe promijeniti nazive.
Blagajnika uplatnica
Koristimo je kod primitka novca u blagajnu.
Blagajnika isplatnica
Kod isplate novca iz blagajne.

Trenutno postoje tri naina za generiranje adrese matine firme na dokumentima koji se alju.
Promjena tih naina se vri u programskim postavkama. Ako je u postavkama ukljueno korisnikov tekst 1 ili 2 tada se prikazuju ovi tekstovi.
Jedan od tekstova iskoristite za puni tekst, a drugi ostavite prazan sa onoliko praznih redova koliko vam
treba da ostane praznog prostora pri vrhu papira kod umetanja memoranduma.
Napomena: redovi do kojih se moe doi kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj.
zauzimaju prostor na dokumentu.
Klasian tekst neposredno prije ispisa stavaka, i nakon ispisa stavaka na kraju dokumenta. Standardni prije i iza tekstovi su predefinirani za
upotrebu kod svakog sljedeeg dokumenta. Predefinirani tekstovi se mogu mijenjati u ifrarniku, ali se isto tako taj predefinirani tekst moe
promijeniti na samom dokumentu tako da svaki dokument moe imati i neki svoj specifian dodatak.

Radni nalozi mogu biti specifini od firme do firme zato su kao zadani podaci dati samo osnovni podaci, a sve ostalo je stavljeno pod proizvoljan
tekst. Npr. Korisnik moe otvoriti vie razliitih tekstova koji e se prikazivati na radnim nalozima, a kod otvaranja radnog naloga moe odabrati
tip teksta tj. na taj naini i tip radnog naloga. Kada iz ifrarnika prenese tip teksta koji e biti na tom radnom nalogu tada taj tekst dalje
proizvoljno mijenja samo za taj radni nalog.
Na taj nain korisnik moe samo unijeti sva dodatna polja koja e mu omoguiti da formulira radni nalog prema svojim potrebama to je velika
prednost tog naina. Mana je ta da se po takvim poljima ne mogu vriti zbrajanja i ostale raunske operacije.
U ifrarniku tekstova radnih naloga postoje predefinirani tekstovi sa iframa 1, 2, 3 i 4. Tekstovi sa iframa 1 i
2 e se automatski pridodjeliti novootvorenim proizvodnim radnim nalozima (tekst prije i iza stavaka), a
tekstovi sa iframa 3 i 4 e se automatski pridodjeliti novootvorenom servisnom radnom nalogu.


Svaki skladini dokument npr. primka, otpremnica i sl. moe imati karakteristina mjesta za potpis odgovornih osoba.
Cjenici mogu biti interni i eksterni tj. alju se partnerima. Da bi odreeni cjenik bio karakteristian za pojedinog kupca na njemu se osim
standardnih stavaka sa cijenama moe nalaziti i odreeni tekst namijenjem upravo tom kupcu.
U ifrarniku se nalazi standardan tekst koji e se uvijek pridodijeliti prilikom ispisa cjenika, ali se kod samo ispisa cjenika taj tekst moe proizvoljno
promijeniti dodatnim klauzulama. Postoji tekst prije stavaka neposredno iza naslova i tekst iza stavaka tj. na kraju cjenika.

Popis izvjetaja-obrazaca koje korisnik sam kreira

Broj izvjetaja-obrazaca je neogranien. Korisnik moe dodati proizvoljan broj takvih izvjetaja koje onda pojedinano prilagoava svojim
potrebama.
Detaljnije o tome vidi Prozor korisnikih izvjetaja obrazaca
Popis konta za automatsko kontiranje

Na odreenim mjestima u programu postoje opcije za knjienje sa automatskim kontiranjem.
Prije nego koristite bilo kakvo automatsko kontiranje provjerite da li vam odgovaraju automatska konta koja su predviena za odreene
operacije.
Tip izlaznog rauna za kontiranje prihoda

ifrarnik koristimo kod veleprodajnih rauna za prijenos u saldakonti kupaca da bi program znao na koji konto kontirati iznos prihoda.
Prodaja proizvoda
Prodaja trgovake robe
Prodaja usluga
Tipovi knjiga I-RA

Tipovi knjiga I-RA su propisani Zakonom o PDV-u.
vidi Knjiga izdanih rauna I-RA

ifrarnik se koristi kod saldakonti kupaca i fakturiranja u veleprodaji gdje se prilikom unosa dokumenata rauna treba na neki nain rei
programu na koji nain da popuni kolone knjige I-RA.
1. Oporezivo 22%
ispunjava se osnovica i porez
2. Oporezivo 10%
3. Ne podlijee oporezivanju
ukupan iznos rauna se upisuje u ovo polje
4. Osloboeno poreza izvoz

5. Osloboeno poreza tuzemstvo

6. Osloboeno poreza ostalo

Tipovi knjiga U-RA{keepn}

Tipovi knjiga I-RA su propisani Zakonom o PDV-u.
vidi Knjiga ulaznih rauna U-RA

ifrarnik se koristi kod saldakonti dobavljaa gdje se prilikom unosa dokumenata rauna treba na neki nain rei programu na koji nain da
popuni kolone knjige U-RA.
1. Pretporez se moe odbiti 22%

Unosi se osnovica u polje osnovica 22%, iznos s porezom je ukupni iznos rauna, ukupni pretporez u istoimeno polje i ukupni pretporez u moe
se odbiti 22%
2. Pretporez se ne moe odbiti 22%
Isto kao i jedan osim to se porez upisuje u polje ne moe se odbiti

Isto kao jedan, ali se odnosi na polja osnovice i poreza sa 10%

Isto kao i dva, samo u poljima sa 10%
5. Stopa poreza 0%
Cjelokupni iznos se upisuje u osnovicu 0%
Domaa valuta
Odreivanje slubene domae valute, ako se program koristi u drugoj dravi osim u hrvatskoj.
Redni broj 1 je za osnovnu valutu npr. Kuna kn. Redni broj dva je za stoti dio valute npr. Lipa lp.
Uz iznos e se pridruivati skraeni naziv valute. Ako nema stotog dijela valute pridruite prazno ili crticu.
ifra 3 je meunarodna oznaka valute, npr. HRK.

Mogue je za ispis maloprodajnom rauna unaprijed pripremiti tekst koji e se ispisivati prije stavaka i tekst nakon stavaka.
Npr.
Hvala na povjerenju, doite opet!
Uskoro nie cijene prehrambenih proizvoda! i sl.
Polja kod PDV obrasca

Popis polja PDV obrasca koji slui kod odreivanja veze knjiga IR-a i UR-a s PDV obrasce, tj. koje kolone knjiga pune koja polja u PDV obrascu.
vidi Veza UR-a IR-a s PDV obrascem
Predbroj kod poziva broja s modemom

U partnerima postoji opcija pozivanja telefonskog broja modemom. Uz te brojeve moete predefinirati i predbroj koji e se birati prije samog
telefonskog broja, npr. kod centrala 9 za izlaz.

ifrarnik tekstova koji se pridruuju na dokumente za ispis obrauna kamata.
Na dokument se tekstovi umeu kao tekst prije stavaka obrauna i tekst iza stavaka obrauna.
Tekstovi s rednim brojem 1 i rednim brojem 2 su predefinirani kod novog unosa podataka.

Dodatne informacije
Napomena:sve notacije su prikazane decimalno, u samom programu kontrolne kodove zapisujete ili decimalno s ; (toka zarezom) izmeu
pojedinih kodova ili hexadecimalno tako da ispred pojedinog koda stavite znak $i isto tako ih odvajate toka zarezom.
POS pisai
Epson TM-300A
ukljuenje irokih slova 027; 033; 033
iskljuene irokih slova 027; 033; 001
crvena slova ukljueno 027; 052
crvena slova iskljueno 027; 053
puno rezanje papira 027; 109
djelomino rezanje papira 027; 109
Star SP-200F
ukljuenje irokih slova 027; 087; 049
iskljuene irokih slova 027; 087; 048
crvena slova ukljueno 027; 052
crvena slova iskljueno 027; 053
puno rezanje papira 027; 100; 048
djelomino rezanje papira 027; 100; 049
Ladice za novac
Posiflex CR-2100, 3100
- na Epsonu TM-300A: 027; 112; 001; 050; 100 ili 027; 112; 000; 127; 255
- na Staru SP-200F: 007
Poslink C420-624
- na Epsonu TM-300A: 027; 112; 000; 100; 250
- na Staru SP-200F: 007
Display za kupca
Poslink vfd
Cursor na poetak prvog reda displeja 027; 091; 072; 011
Cursor na poetak tekueg reda displeja 027; 091; 076; 013
Cursor na kraj drugog reda displeja 027; 091; 075
Cursor na kraj tekueg reda displeja 027; 091; 082
Brisanje cijelog displeja 012
Brisanje tekue linije displeja 024
Ukljui displej/iskljui printer 027; 061; 002
Iskljui displej/ukljui printer 027; 061; 001
Upis trenut. prikaza na displeju u EEPROM za demo 027; 083; 049
Pozdravni tekst na displeju u 2 reda se moe upisati u ifrarniku kontrolnih kodova PcBlagajna>Postavke programa>Kontrolni kodovi za pos
printer, ladicu i displej
Ako su u uputama za vae ureaje navedeni drugaiji kodovi upiite ih.
Dokumenti u maloprodaji
Koristi se na poetku otvaranja zaliha prodavaonice bilo na poetku poslovne godine ili unutar godine.
Skladina primka
Ulaz artikala u prodavaonicu
Povrat robe dobavljau, kao ulaz sa negativnim predznakom.

Vikovi po bilo kojem osnovu.
Meuskladinica
Prijenosi artikala izmeu skladita.

Dokument kojim se usklauje financijsko stanje zaliha
Otpremnica
Otpremnica robe kupcu, roba mijenja vlasnika.
Interna izdatnica
Izlaz robe sa skladita interno u firmi u proizvodnju i sl., roba ne mijenja vlasnika.
Povratnica kupca
Povrat robe od kupca, izlaz sa negativnim predznakom.
Interna povratnica
Povratnica robe u skladite, izlaz sa negativnim predznakom.

Razni manjkovi robe.

Storniranje svih ostalih dokumenata. Sve vrijednosti se postavljaju sa suprotnim predznakom.
Dodatne informacije
Uvod u maloprodaju
Naa slova na POS pisau

Ako niste uspjeli preko postavki za 1250, 852 ili 437 kodnu stranicu dobiti naa slova na vaem POS pisau, a on svakako ima ugraena naa
slova no moda po nekom drugom standardu tada pokuajte s korisnikim postavkama tako da za svako slovo na ekranu odrediti s kojim slovom
e biti zamjenjen prilikom ispisa na pisa.

vidi 1. Faza obrauna BRUTTO1 u vezi minulog rada.
Popis sindikata
Za svakog radnika u kadrovskoj evidenciji se evidentira ifra sindikata u koji je ulanjen, ako nije lan niti jednog sindikata ostavlja se prazno.
Kod pokretanja obrauna ako je postavka za obraun lanarina sindikata ukljuen, program e kod radnika vidjeti u koji je sindikat ulanjen, a u
ifrarniku sindikata potraiti stopu lanarine i na osnovicu, brutto plaa umanjena za doprinose iz plae plus bolovanja pod i fond, obraunati
lanarinu.
irarnici osnova osiguranja i sl. kod R-S obrasca

vidi Obrazac R-S
Ovlatena firma za predaju R-S-a

Upisujete ifru partnera koji je ovlaten za predaju R-S obrasca.
U osnovi se ostavlja prazan podatak osim u sluaju kada se npr. knjigovodstveni servis pojavljuje kao ovlatena osoba.
Podatak se koristi kod izrade R-S podataka na disketi.
Virmani vezne oznake

Vezne oznake koje se koriste na virmanima, nalog za prijenos.
Podatak se upisuje u djelu pod ifra, prva od tri kuice.
Podatak se utvruje na temelju opisa iz elementa svrha doznake.
Zadaci putnih naloga

U ovom ifrarniku moete unaprijed pripremiti neke zadatke putnih naloga koji se ee pojavljuju.
Moete pripremiti neke ablone koje ete kasnije samo doraivati.
Prijevozna sredstva
ifrarnik prijevoznih sredstava se koristi kod putnih naloga.
Moete memorirati openita prijevozna sredstva, ali i konkretna s registracijskim tablicama.
Putne relacije
Putne relacije koristimo kod putnih naloga.
U pravilu trajno zapiemo relacije koje se stalno ponavljaju, uz relaciju moemo upisati i kilometrau.
Ostali putni trokovi

U ovom ifrarniku moemo zabiljeiti razne ostale putne trokove (cestarina, noenje i sl.) koje onda samo pozivamo u putni nalog.

Na kraju obrauna putnog naloga moemo upisivati fiksni tekst, ali i tekst koji emo prema vrsti obrauna mijenjati.

Na kraju putnog naloga moe stajati fiksni tekst, ali i tekst koji emo mijenjati prema vrsti putnog naloga.
Relacije loko vonje

ifrarnik relacija loko vonje koristimo radi lakeg ispunjavanja obrauna kada se neke relacije esto pojavljuju pa ne moramo ponovo pisati
njihov naziv i kilometrau.
Opis posla kod loko vonje

ifrarnik pomou kojeg moemo jednostavnije ispuniti obraun loko vonje kada se neki poslovi ponavljaju.

Tekst koji se pojavljuje kod ispisa obrauna loko vonje.
Tekst sa ifrom 1 se pojavljuje automatski, a moemo imati i vie tekstova koje emo pridruiti raznim obraunima.
ifre za automatski upis isplate/uplate i isplatnice/uplatnice - tipka GOT

ifrarnik u kojem se upisuju predefinirane ifre kod automatskog upisa preko tipke GOT(ovina) u dobavljaima tj. kupcima
ifra naina plaanja za upis automatske isplate u dobavljaima/kupcima i
ifra blagajne za automatsku isplatnicu/uplatnicu u blagajnikom poslovanju
Ako neko od polja ostavite prazno automatski e se upotrijebiti ifre 3 za nain plaanja i ifre 3 za dokument glavne blagajne u dokumentima
glavne knjige.
Tovarne jedinice mjera

Tri jedinice mjera koje se koriste kod ispisa tovarnih listova kao zbroj ukupnih mjera npr. paleta, kubnih metara, kilograma.
Nazivi tovarnih jedinica mjera se predefiniraju u ovom ifrarniku za sve artikle odjednom za razliku od klasinih jedinica mjera gdje svaki artikl
moe imati drugaiju jedinicu mjere. Dakle u ifrarniku artikala nije mogue odreivati naziv jedinice mjere nego samo upisati koliinu.
Artikl za Povratnu naknadu ambalae

Odreivanje ifre artikla iz ifrarnika artikala koji e se koristiti kod automatskog upisa stavke na raunima sa obraunom Povratne naknade
ambalae.
Potrebno je da ifra artikla postoji u ifrarniku artikala i da artikl ima cijenu u cjeniku.
Vidi Povratna naknada za ambalau sa jednokratnom upotrebom

Dokumenti osnovnih sredstava

Koeficijent prodajnih trokova za normativ

Primjena koeficijenta opih trokova proizvodnje

Opi trokovi proizvodnje

Popis prozora za automatsko pozivanje

Tipovi iznosa protustavaka temeljnica dobavljaa

Popis raznih tekstova, izjava



Status predrauna

Naziv rauna kod ispisa na papir

Spol osobe
Podaci o vozilu
Upisuju se osnovni podaci o vozilu veinom iz knjiice vozila. Neki od tih podataka se upisuju preko ifrarnika radi kasnijeg eventualnog
pretraivanja baza podataka.
vrste vozila
marke vozila
tipovi vozila
boje vozila
oblici karoserije
osnovna namjena
drava proizvodnje
veliine guma
vrste konica
Nain/mjesto skladitenja robe u skladitu

Ovaj podatak slui ako elimo npr. odrediti ifru dijela skladita ili police gdje se artikl nalazi radi lakeg pronalaenja.
Kod nekih poduzetnika se moe iskoristiti za oznaku naina skladitenja npr. na temperaturi 2 do 8 stupnjeva, do 25 stupnjeva i sl.
Regije u Hrvatskoj
Moemo u sam ifrarnik filtera upisati ifre regija i pridruiti ih svakom pojedinom partneru te tako koristiti filtriranje partnera po regijama.
Regije u Hrvatskoj moemo povezati sa potanskim brojevima mjesta.
injenicu da npr. potanski brojevi 21000 oznaavaju Split tj. 21... oznaavaju Split i okolicu moemo iskoristitiza dodatno filtriranje partnera po
regijama.
Potanski broj
Naziv regije
10
Zagreb
20
Dubrovnik
21
Split
22
ibenik
23
Zadar
31
Osijek
32
Vukovar
33
Virovitica
34
Poega
35
Slavonski brod
40
akovec
42
Varadin
43
Bjelovar
44
Sisak
47
Karlovac
Potanski broj
Naziv regije
48
Koprivnica
49
Zabok
51
Rijeka
52
Pazin
53
Gospi

ifrarnik tipova dimenzija etiketa kojeg koristimo za sve potrebe u programu npr. za etikete partnera i artikala.
Za svaku dimenziju etikete otvorimo ifru i upiemo asocirajui naziv, a dugi opis upiemo podatke koji opisuju dimenzije etiketa. Kod upisa je
potrebno koristiti notaciju "dimenzija=vrijednost" npr. RepTopMargina=3 znai da e papir za ispis etiketa imati gornju marginu od 3 mm.
Popis dimenzija koje moraju biti upisane, sve dimenzije upisivati u mm:
Dimenzija
Opis
RepTopMargin
gornja margina papira od etiketa (0)
RepRightMargin
desna margina papira od etiketa(0)
RepBottomMargin
donja margina papira od etiketa(0)
RepLeftMargin
lijeva margina papira od etiketa(0)
RepColumns
broj kolona etiketa na listu (1)
RepRows
broj redova etiketa na listu (1)
TekstMargine
udaljenost teksta od ruba etikete (5)
RepColumnSpace
razmak izmeu kolona etiketa (0)
ifra dimenzije etikete se moe unaprijed povezati sa odreenom ifrom teksta, partnera ili artikala.
Ako ne upiete niti jedan podatak program e prihvatiti tekue vrijednosti, u tablici prikazane u zagradi.
Naa slova na displeju za kupca

Ako niste uspjeli preko postavki za 1250, 852 ili 437 kodnu stranicu dobiti naa slova na vaem POS pisau, a on svakako ima ugraena naa
slova no moda po nekom drugom standardu tada pokuajte s korisnikim postavkama tako da za svako slovo na ekranu odrediti s kojim slovom
e biti zamjenjen prilikom ispisa na pisa

Popis blagdana, praznika i ostalih neradnih dana kod evidencije o radu radnika.
Kod automatskog unosa ovi dani e se preskakati.
Ovo se ne odnosi na nedjelje i subote, dakle ove dane ne treba upisivati.
Popis ifrarnika s tekstovima

Trenutno postoje tri naina za generiranje adrese matine firme na dokumentima koji se alju.
Promjena tih naina se vri u programskim postavkama. Ako je u postavkama ukljueno korisnikov tekst 1 ili 2 tada se prikazuju ovi tekstovi.
Jedan od tekstova iskoristite za puni tekst, a drugi ostavite prazan sa onoliko praznih redova koliko vam
treba da ostane praznog prostora pri vrhu papira kod umetanja memoranduma.

Na kraju obrauna putnog naloga moemo upisivati fiksni tekst, ali i tekst koji emo prema vrsti obrauna mijenjati.

Svaki skladini dokument npr. primka, otpremnica i sl. moe imati karakteristina mjesta za potpis odgovornih osoba.

Tekst koji se pojavljuje kod ispisa obrauna loko vonje.
Tekst sa ifrom 1 se pojavljuje automatski, a moemo imati i vie tekstova koje emo pridruiti raznim obraunima.

Na kraju putnog naloga moe stajati fiksni tekst, ali i tekst koji emo mijenjati prema vrsti putnog naloga.
Cjenici mogu biti interni i eksterni tj. alju se partnerima. Da bi odreeni cjenik bio karakteristian za pojedinog kupca na njemu se osim
standardnih stavaka sa cijenama moe nalaziti i odreeni tekst namijenjem upravo tom kupcu.
U ifrarniku se nalazi standardan tekst koji e se uvijek pridodijeliti prilikom ispisa cjenika, ali se kod samo ispisa cjenika taj tekst moe proizvoljno
promijeniti dodatnim klauzulama. Postoji tekst prije stavaka neposredno iza naslova i tekst iza stavaka tj. na kraju cjenika.

ifrarnik tekstova koji se pridruuju na dokumente za ispis obrauna kamata.
Na dokument se tekstovi umeu kao tekst prije stavaka obrauna i tekst iza stavaka obrauna.
Tekstovi s rednim brojem 1 i rednim brojem 2 su predefinirani kod novog unosa podataka.


Mogue je za ispis maloprodajnom rauna unaprijed pripremiti tekst koji e se ispisivati prije stavaka i tekst nakon stavaka.
Npr.
Hvala na povjerenju, doite opet!
Uskoro nie cijene prehrambenih proizvoda! i sl.

Radni nalozi mogu biti specifini od firme do firme zato su kao zadani podaci dati samo osnovni podaci, a sve ostalo je stavljeno pod proizvoljan
tekst. Npr. Korisnik moe otvoriti vie razliitih tekstova koji e se prikazivati na radnim nalozima, a kod otvaranja radnog naloga moe odabrati
tip teksta tj. na taj naini i tip radnog naloga. Kada iz ifrarnika prenese tip teksta koji e biti na tom radnom nalogu tada taj tekst dalje
proizvoljno mijenja samo za taj radni nalog.
Na taj nain korisnik moe samo unijeti sva dodatna polja koja e mu omoguiti da formulira radni nalog prema svojim potrebama to je velika
prednost tog naina. Mana je ta da se po takvim poljima ne mogu vriti zbrajanja i ostale raunske operacije.
U ifrarniku tekstova radnih naloga postoje predefinirani tekstovi sa iframa 1, 2, 3 i 4. Tekstovi sa iframa 1 i
2 e se automatski pridodjeliti novootvorenim proizvodnim radnim nalozima (tekst prije i iza stavaka), a
tekstovi sa iframa 3 i 4 e se automatski pridodjeliti novootvorenom servisnom radnom nalogu.

Tekstovi na tovarnom listu

Klasian tekst neposredno prije ispisa stavaka, i nakon ispisa stavaka na kraju dokumenta. Standardni prije (ifra 1) i iza (ifra 2) tekstovi su
predefinirani za upotrebu kod svakog sljedeeg dokumenta. Predefinirani tekstovi se mogu mijenjati u ifrarniku, ali se isto tako taj predefinirani
tekst moe promijeniti na samom dokumentu tako da svaki dokument moe imati i neki svoj specifian dodatak.
Tekstovi etiketa partnera

ifrarnik sa unaprijed pripremljenim tipovima tekstova etiketa partnera.
U ifrarniku evidentiramo svaki tekst sa svojom ifrom i nazivom koji nas asocira na tekst npr. Adresa zaobino pismo.
Svaki tekst se moe proizvoljno kreirati od kljunih rijei tj. varijabli i fiksnog teksta. Kljune rijei su unaprijed definirani dijelovi teksta na
poetku i na kraju oznaeni sa znakovim a #.
Kompletan tekst (i promjenjivi i fiksni) se moe proizvoljno formatirati: font, velina, boja, poloaj ...
Naravno moramo uzeti u obzir na koji format etikete e se tekst ispisivati tako da prilagodimo veliinu, koliinu i raspored teksta.

Kljuna rije
Opis
#sifra#
ifra partnera
#naziv#
naziv partnera
#naziv_dugi#
dugi naziv partnera, 200 znakova
#posta#
potanski broj
#mjesto#
mjesto
Kljuna rije
Opis
#ulica#
ulica
#zemlja#
naziv drave
#zem#
skraeni naziv drave
#telefon#
telefoni
#fax#
fax
#e-mail#
e-mail
#www#
web stranica
#maticni_broj#
matini broj
#ziro_racun1#
transakcijski raun 1
#ziro_racun2#
transakcijski raun 2
#iban#
Ineternational Bank Account Number
#swift#
SWIFT adresa banke, zove se i BIC (Bank Identifier Code
#filter#
filter za potrebe korisnika
#prezime#
prezime osobe za kontakt
#ime#
ime osobe za kontakt
#titula#
titula osobe za kontakt, iza titule se automatski stavlja prazno mjesto
#funkcija#
funkcija osobe za kontakt
Npr.
345
Testiranje d.o.o.
Prva ulica desno
HR-10000 ZAGREB
--------------#sifra#
#naziv#
#ulica#
#zem#-#posta# #mjesto#

ifrarnik sa unaprijed pripremljenim tipovima tekstova etiketa artikala.
U ifrarniku evidentiramo svaki tekst sa svojom ifrom i nazivom koji nas asocira na tekst
Svaki tekst se moe proizvoljno kreirati od kljunih rijei tj. varijabli i fiksnog teksta. Kljune rijei su unaprijed definirani dijelovi teksta na
poetku i na kraju oznaeni sa znakovim a #.
Kompletan tekst (i promjenjivi i fiksni) se moe proizvoljno formatirati: font, velina, boja, poloaj ...
Naravno moramo uzeti u obzir na koji format etikete e se tekst ispisivati tako da prilagodimo veliinu, koliinu i raspored teksta.
Etiketa ne mora biti naljepnica, moe biti obian papir, etiketa ne mora biti papiri malih dimenzija nego moe biti i kompletan list A4 kao npr.
za garantni (jamstveni) list.
Korisnik odreuje dimenzije etikete, vrstu promjenjivih podataka koji e se pojavljivati na etiketi i fiksan tekst koji e biti upisan uz promjenjiv
tekst.

Svaka kljuna rije mora biti oznaena sa znakom #, npr. #sifra#
Kljune rijei za cijene se mogu koristiti sa * na kraju npr. kljuna rije #cijena_pc2# e prikazati samo prodajnu cijenu, ako tu kljunu rije
napiemo kao #cijena_pc2*# tada e se prodajna cijena kod ispisa mnoiti sa faktorom kojeg odaberemo kod ispisa.
Primjena je npr. ako elimo ispisati regularne cijene, ali uz njih i neke akcijske cijene gdje emo regularne cijene mnoiti sa npr. 0,80 da bismo
dobili akcijske koje su 20% nie.
Kljuna rije
Opis
Podaci iz ifrarnika artikala
sifra
ifra artikla iz ifrarnika artikala
naziv
naziv artikla
opis
opis artikla
klas
ifra klasifikacije
jedmj
skraeni naziv jedinice mjere
katbroj
kataloki broj artkla
ean13
ean13 kod artikla
porezStopa
stopa poreza iz ifrarnika artikala
porezNaziv
naziv poreza iz ifrarnika artikala
rab_grupa
ifra rabatne grupe
proizvodjac_naziv
naziv proizvoaa iz ifrarnika artikala
proizvodjac_mjesto
naziv proizvoaa
proizvodjac_ulica
ulica proizvoaa
proizvodjac_telefon
telefon proizvoaa
uvoznik_naziv
naziv uvoznika iz ifrarnika artikala
uvoznik_mjesto
mjesto uvoznika
uvoznik_ulica
ulica uvoznika
Kljuna rije
Opis
uvoznik_telefon
telefon uvoznika
zemlja_porijekla
zemlja porijekla iz ifrarnika artikala
filter
filter iz ifrarnika artikala
podjedmj
podjedinica mjere iz ifrarnika artikala
kol_pjm
koliina podjedinice mjere
dobavljac
naziv dobavljaa iz ifrarnika artikala
skladistenje
skladitenje iz ifrarnika artikala
rokTrajanja
rok trajanja iz ifrarnika artikala
min_zaliha
minimalna zaliha iz ifrarnika artikala
max_zaliha
maksimalna zaliha iz ifrarnika artikala
mjeseciGarancije
broj mjeseci garancije

Podaci iz VP cjenika + podaci iz ifrarnika artikala
cjenik_sifra
ifra cjenika kod pozivanja iz cjenika
skladiste_sifra
ifra skladita kod pozivanja iz cjenika
cjenik_naziv
naziv cjenika kod pozivanja iz cjenika
skladiste_naziv
naziv skladita kod pozivanja iz cjenika
stanje
stanje zaliha kod pozivanja iz cjenika
cijena_nc
cijena_pc1
cijena_por
cijena_pc2
nabavna cijena kod pozivanja iz cjenika

Dodavanjem * na kraj ifre cijena e se mnoiti sa faktorom
cijena bez porezakod pozivanja iz cjenika
porez u cijenikod pozivanja iz cjenika
cijena s porezom kod pozivanja iz cjenika
Podaci iz VP ulazne kalkulacije + podaci iz ifrarnika artikala
godina
godina kalkulacije
broj
broj kalkulacije
datum
datum kalkulacije
opis
opis dokumenta
skladiste_sifra
ifra skladita
Kljuna rije
Opis
skladiste_naziv
naziv skladita
kolicina
koliina
cijena_pc1
cijena_pc2
prodajna cijena bez pdva

prodajna cijena s pdvom
Podaci iz skladinih dokumenata veleprodaje + podaci iz ifrarnika artikala
dokument
naziv dokumenta
dok
skraeni naziv dokumenta
godina
godina dokumenta
broj
broj dokumenta
datum
datum dokumenta
opisknj
opis knjienja
skladiste_sifra
ifra skladita
skladiste_naziv
naziv skladita
cijena_nc
nabavna cijena
Podaci izlaznih rauna veleprodaje + podaci iz ifrarnika artikala + podaci o kupci i matinoj
firmi
godina
godina rauna
broj
broj rauna
datum
datum rana
skladiste_sifra
ifra skladita
skladiste_naziv
naziv skladita
kolicina
koliina
cijena_pc1
cijena_pc2
prodajna cijena bez pdva

prodajna cijena s pdvom
serijski broj
sernum
Podatak se povlai iz baze serijskih brojeva, da bi ispravno fukcioniralo nije dozvoljeno imati dva ista artikla
u dvije stavke na istom raunu, u tom sluaju treba biti jedna stavka sa 2 kom.
Kljuna rije
Opis
Program e kod ispisa etiketa iz VP i MP rauna provjeravati da li je na etiketi varijabla #sernum#, ako je to
sluaj program podrazumijeva da ispisujete garancijske listove.
U tom sluaju e program ispisivati samo one stavke koje u bazi serijskih brojeva imaju serijski broj vezan uz
taj raun ILI broj mjeseci garancije vei od 0,ostale stavke rauna nee ispisivati jer je logino da se na
raunu moda nalaze i stavke koje nemaju garanciju.
Podaci iz maloprodajnih cjenika + podaci iz ifrarnika artikala
skladiste_sifra
ifra prodavaonice
skladiste_naziv
naziv prodavaonice
stanje
stanje zaliha
cijena_pc1
cijena_pc2
cijena bez pdva

cijena sa pdvom
Podaci iz maloprodajnih ulaznih kalkulacija + podaci iz ifrarnika artikala
skladiste_sifra
ifra prodavaonice
skladiste_naziv
naziv prodavaonice
godina
godina kalkulacije
broj
broj kalkulacije
datum
datum kalkulacije
opis
opis dokumenta
kolicina
koliina stavke
cijena_pc1
cijena_pc2
cijena bez pdva

cijena sa pdvom
Podaci iz maloprodajnih skladinih dokumenata + podaci iz ifrarnika artikala
dokument
naziv dokumenta
dok
skraeni naziv dokumenta
skladiste_sifra
ifra prodavaonice
skladiste_naziv
naziv prodavaonice
godina
godina dokumenta
broj
broj dokumenta
Kljuna rije
Opis
datum
datum dokumenta
opisknj
opis knjienja
cijena_pc1
cijena_pc2
ciena bez pdva

cijena sa pdvom
Podaci iz maloprodajnih rauna + podaci iz ifrarnika artikala + podaci o kupcu i matinoj
firmi
skladiste_sifra
ifra prodavaonice
skladiste_naziv
naziv prodavaonice
kasa
broj kase
broj
broj rauna
datum
datum rauna
kolicina
koliina stavke
cijena_pc1
cijena_pc2
cijena bez pdva

cijena sa pdvom
serijski broj
Podatak se povlai iz baze serijskih brojeva, da bi ispravno fukcioniralo nije dozvoljeno imati dva ista artikla
u dvije stavke na istom raunu, u tom sluaju treba biti jedna stavka sa 2 kom.
sernum
Program e kod ispisa etiketa iz VP i MP rauna provjeravati da li je na etiketi varijabla #sernum#, ako je to
sluaj program podrazumijeva da ispisujete garancijske listove.
U tom sluaju e program ispisivati samo one stavke koje u bazi serijskih brojeva imaju serijski broj vezan uz
taj raun ILI broj mjeseci garancije vei od 0,ostale stavke rauna nee ispisivati jer je logino da se na
raunu moda nalaze i stavke koje nemaju garanciju.
Podaci o kupcu i podaci o matinoj firmi
kupac_naziv
naziv
kupac_mjesto
mjesto
kupac_ulica
ulica
kupac_telefon
telefon
opisni podaci o kupcu iz maloprodajnog rauna
kupac_opis
U maloprodajnim raunima se mogu koristiti podaci iz ifrarnika partnera tj. polja kupac_naziv, kupac_
Kljuna rije
Opis
mjesto itd ili polje kupac_opis koji e povui opisni naziv kupca upisan direktno na raunu.
firma_naziv
naziv
firma_mjesto
mjesto
firma_ulica
ulica
firma_telefon
telefon
Npr.
345
ampon za kosu
--------------#sifra#
#naziv#
Glavna knjiga
Glavna knjiga - uvod
Glavna knjiga je sintetika evidencija rauna. Sastoji se od dnevnika (osnovne poslovne knjige) u koji se kronolokim redom unose sve promjene
na raunima (kontima) glavne knjige odmah poto su nastale (po tome je dobio ime).
Runi primjer knjigovodstva knjii kopirno kartice i dnevnik, ovaj program slijedi kolski primjer voenja knjigovodstva koji je najrazumljiviji za
korisnika tj. i dalje se vode dnevnik i kartice.
Svaka poslovna promjena upisuje se kroz dnevnik i automatski evidentira na kartice glavne knjige.
Dodatne informacije

Openito
Razlikujemo sintetiko knjigovodstvo (glavnu knjiga) i analitiko knjigovodstvo.
Sintetiko knjigovodstvo ili glavna knjiga je evidencija gdje putem sintetikih konta dobivamo podatke koji daju opi uvid u stanje i kretanje
vrijednosti sredstava i izvora sredstava.
Ti opi ili zbirni podaci nisu dovoljni za efikasno rukovoenje i upravljanje firmom. Npr. za nabavnu slubu nisu dovoljni samo podaci o tome
kolike su ukupne zalihe materijala (to iskazuje sintetiki konto Zalihe materijala), ve su potrebni i podaci o tome koje vrste materijala, u kojoj
koliini i vrijednosti ima na zalihama da bi se znalo koliko kojeg materijala treba nabaviti za nesmetani tok proizvodnje. Isto tako nisu dovoljni
podaci koje iskazuje sintetiki konto Dobavljai o tome kolike su ukupne obveze prema dobavljaima, ve su potrebni toni podaci koliko kojemu
dobavljau i po kojoj osnovi dugujemo.
Da bismo mogli naplatiti potraivanje od kupaca, nije dovoljan podatak o ukupnom dugovanju svih kupaca koje iskazuje sintetiki konto Kupci,
ve nam trebaju podaci o tome koji kupac koliko duguje.
Za dobivanje tih detaljnih podataka vode se analitike evidencije, gdje se putem analitikih konta zbirni podaci sintetikih konta ralanjuju na
njihove sastavne dijelove. Zato kaemo da je analitika evidencija detaljan pregled stanja i rezultata iskazanih u sintetikoj evidenciji.
Analitike evidencije spadaju u pomone knjige, a sintetiki konti vode se u glavnoj knjizi.
Grafiki prikaz veza sintetike i nekih analitika:
Sintetika
Glavna knjiga
Analitike:
analitika evidencija kupaca i dobavljaa, saldakonti
analitika evidenicija materijala, aritkala, robno-materijalno knjigovodstvo
blagajniko knjigovodstvo
knjigovodstvo dugotrajne imovine, osnovna sredstva i dr.
Naini rada programa

Na tritu moete susresti dvije vrste programa prema nainu voenja analitike i sintetike.
1 grupa:
vodi glavnu knjigu i u njoj analitiku evidenciju kupaca i dobavljaa, blagajnu i dr. na taj nain da je u samom kontnom planu razraen
ifrarnik kupaca i dobavljaa npr. 1200 0001, 1200 0002 itd. Ovakav nain moe biti neprikladan kod veeg obima podataka, po svom
osnovnom ustroju ne slijedi kolski sistem naina voenja sintetike i pojedinanih analitika. Naravno rjeenje programa moe biti takvo da
je rad pregledan i jednostavan.
2 grupa:
u koju spada ovaj program vodi posebno sintetiko knigovodstvo (glavnu knjigu), a sve ostale analitike posebno.
U daljnjem tekstu emo pojasniti ovaj sistem posebnog voenja analitike i sintetike
Pretpostavlja se sljedea logika na tri nivoa, zavisno od toga kakvi nam podaci trebaju prema tome emo odrediti nivo informacija, uzet emo za
primjer izlazne raune:
1. nivo - glavna knjiga
na ovom nivou traimo informacije kada recimo trebamo podatke za polugodinji statistiki obraun, zavrni obraun i sve one
financijske podatke opeg nivoa, podatke o kupcima i plaanjima ovdje moemo vidjeti jedino u ukupnom iznosu na kontu 1200 i sl.
2. nivo - saldakonti kupaca
na ovom nivou imamo informacije za svakog kupca pojedinano jer na njegovoj kartici vidimo sve njegove raune i plaanja sa
zatvaranjima tj. koliko je jo duan i sl.
3. nivo - izlazne fakture u fakturiranju
na ovom nivou nalazimo informacije o pojedinom raunu za odreenog kupca tj. moemo vidjeti tono od kojih se stavaka tj. cijena i
koliina sastoje pojedine stavke rauna.
Dakle, podaci u knjigovodstvu su po odreenoj logici podijeljeni na razliite nivoe zato da bi bili pregledniji i jednostavniji za obradu. Izmeu
odreenih nivoa postoje veze (automatske ili rune) preko kojih povezujemo (prebacujemo) podatke iz nieg u vii nivo.
Ako promotrimo runi sistem kako se ui u ekonomskoj koli tada emo za voenje knjigovodstva imati sljedee poslovne knjige:
Sintetiko knjigovodstvo glavna knjiga:
dnevnik glavne knjige
kartice glavne knjige
U dnevnik se kronoloki unose sve promjene vezane uz sintetiku evidenciju. Svaka promjena je jedno knjienje i ima svoj broj knjienja, datum
knjienja, naziv i broj dokumenta koji se knjii (npr. izvod 45).
Svako knjienje ima odreeni broj stavaka gdje se knjie iznosi na dugovnu ili potranu stranu za odreeni konto.
Ukupni zbroj dugovne strane svih stavaka jednog knjienja mora biti jednak potranoj strani. Kartice i dnevnik se knie kopirno tj. istovremeno.
Gledano kroz program upisujemo samo knjienja u dnevnik, a program automatski knjienja i stavke slae na odreene kartice. U kontnom planu
imamo analitika i sintetika konta, mogue je knjiiti samo na analitika konta.
Analitike evidencije npr. kupci:
dnevnik kupaca
kartice kupaca
temeljnice rauna
Kao i kod glavne knjige postoje dnevnik i kartice, ali postoji i temeljnica izlaznih rauna koja je zapravo veza na glavnu knjigu. Uobiajeno je da se
jednom mjeseno temeljnicom prenose podaci u glavnu knjigu.
Na temeljnici se nalazi rekapitulacija po kontima za odreeno razdoblje. Npr.
1200 konto kupaca
7600 konto prihoda
2400 konto poreza
dakle temeljnicom se ne prenose iznosi pojedinih izlaznih rauna u glavnu knjigu nego samo ukupni sumarni zbrojevi pojedinih konta koje smo
koristili prilikom knjienja u kupcima.
Naravno korisnici koji su iskljuili rad s temeljnicama u kupcima nemaju konta, oni glavnu knjigu knjie runo na osnovi izvjetaja iz saldakonti
kupaca.
Poetni saldo glavne knjige

Upis poetnog stanja na samom poetku voenja poslovanja sa programom se mora uraditi runo preko dokumenta sa ifrom 1 Poetno stanje.
Upis poetnog stanja obavezno mora ii preko tog dokumenta. Datum samog poetnog stanja nije bitan kao to nije bitno niti kada je to
poetno stanje napravljeno.
Runi upis poetnog stanja se obavlja kroz dnevnik glavne knjige kao i svaki drugi dokument temeljnica.
Automatsko poetno stanje moemo upotrijebiti ako u raunalu postoje podaci prethodne godine iz koje elimo prenijeti poetno stanje.
Postupak:
odabir godine iz koje prenosimo poetno stanje
odabir dokumenta (raunalo odabire)
upis datuma dokumenta poetnog stanja (najee 1.1)
upis opisa knjienja u dnevniku
odabir tipke Prijenos

Prozor dnevnika glavne knjige obuhvaa gotovo sve to je potrebno za svakodnevni rad sa glavnom knjigom jer se kroz taj prozor moe vriti
unos, izmjena, pregled, brisanje ispis izvjetaja pregled kartica i dr.
Otvori sliku prozora dnevnika glavne knjige - tabelarni prikaz
Otvori sliku prozora dnevnika glavne knjige - pojedinani prikaz
U prozoru dnevnika glavne knjige statusni red moe imati vie stanja:
Pregled - stanje pregleda glave i stavaka, tj. nismo u nikakvom unosu ili izmjeni bila glave ili stavaka
Unos glave - nalazimo se u unosu glave novog knjienja
Izmjena glave - nalazimo se u izmjeni glave ve prije upisanog knjienja (za tipku odaberi miem...)
Pregled stavaka - trenutno smo u unosu/izmjeni jednog knjienja i u pregledu stavaka tog knjienja iz kojeg moemo odabrati sljedee
akcije
Unos stavke - nalazimo se u unosu nove stavke tekueg knjienja
Izmjena stavke - nalazimo se u izmjeni jedne stavke tekueg knjienja (za tipku odaberi miem ...)
Tipka renumeriraj
Ako smo upisom rednih brojeva prebacivali odreene stavke ispred ili iza ostalih tada nam redni brojevi ne odgovaraju no pokretanjem
renumeracije stavaka redne brojeve dovodimo opet u red, npr stavke
1 prva
2 druga
3 trea
4 etvrta
elimo da etvrta bude 2, uemo u izmjenu etvrte stavke i stavimo redni broj 1, spremimo izmjenu, etvrta stavka je pozicionirana iza stavke
prva, pokrenemo renumeraciju i sada je redoslijed
1 prva
2 etvrta
3 druga
4 trea
Tipka promet
Ako se radi o dokumentu Izvod banke tada nakon upisa svih stavaka moemo pokrenuti automatski promet.
Napomena: radi preglednijeg stanja na kontu iro rauna promet se nee upisivati samo kao zbirni promet dugovne i potrane strane ve e se
napraviti promet svake stavke tj. bit e onoliko prometa koliko ima stavaka na izvodu.
Na taj nain kada pregledavamo karticu iro-rauna vidimo svaku pojedinanu stavku, a ne samo promet
Tipka Saldakonti
Ako se nalazimo u knjienju dokumetna tipa izvod bit e nam dostupna i ova tipka. Kako se podaci sa bankovnih izvoda o plaanjima kupaca i
dobavljaa ne unose direktno u saldakonti nego se automatski upisuju sa izvoda glavne knjige ovom tipko se radi taj upis.
Dakle nakon to smo upisali sve stavke sa izvoda tipkom Saldakonti moemo stavke koje su uplate kupaca i isplate dobavljaima upisati u
saldakonti na pripadajue kartice kupaca i dobavljaa.
Bitno je naglasiti da e se npr. u saldakonti kupaca u dokumentu uplate kupaca za nain plaanja upotrijebiti ista ifra plaanja koja ima isti broj
kao i ifra dokumenta izvoda.
Npr. ako smo u glavnoj knjizi knjiili dokument izvod sa ifrom 11, tada e se u uplatama kupaca koristiti ifra naina plaanja sa ifrom 11 npr.
HUB.
Dakle ako imamo vie razliitih bankovnih izvoda za svakog od njih moramo u ifrarniku naina plaanja definirati iste te ifre za uplate.
Za automatiku knjienja izvoda vidi Rad s bankovnim izvodima (domai i devizni).
Prilikom automatskog upisa izvoda program e upisati i transakcijski raun/IBAN u bazu. Na osnovu toga program e u tabelarnom prikazu
stavaka prozora Dnevnika glavne knjige takve stavke oznaiti blago plavom bojom (Teal) to znai da transakcijski raun po tom plaanju nije
evidentiran kod tog partnera.
Dvostrukim klikom mia na tu stavku moemo raun automatski upisati u bazu partnera.
Tipka Knjiga KPI - obrtnici (obrtnici)

Dok se nalazimo u knjienju dokumenta tipa izvod bit e nam dostupna ova tipka. Dodatni uvjet je naravno da je matina firma oznaena kao
korisnik R-2 u poslovnim partnerima.
Tipka radi na dva naina:
1. klik na tipku e tekue pozicioniranu stavku upisati u knjigu KPI, upisat e se Redni broj, Datum, Opis, Broj temeljnice, te Primitak ili Izdatak na
iro-raun. Nakon toga program e nas prebaciti na sljedeu stavku.
2. klik + istovremeno dranje tipke CTRL e automatski prebaciti sve stavke sa izvoda koje imaju konto koji poinje sa 4.... i imaju dugovni iznos.
Kako se inae svi redovni ulazni i izlazni rauni mogu automatikom upisati preko PDVmodula ovdje dodatno moemo upisati i stavke koje
direktno knjiimo na trokove, a moramo ih kasnije runo upisati u knjigu KPI.
Automatizacije
Kod upisa konta u stavkama knjienja nakon upisa svake znamenke konta program e pronai zadnje upisani konto koji poinje s tekstom koji
smo do sada upisali i upisat e ostatak umjesto nas npr. ako upiete broj "2", a zadnji konto koji ste upisali i koji poinje sa 2 je "2200" program
e automatski dopisati .200
Ako e nalazite u unosu izvoda program e kod upisa odreenog konta provjeriti koju ste oznaku (financijsko, kupac, dobavlja) proli puta
upisali, npr. ako ste sada upisali "1200" program e pronai da ste zadnji puta kod tog konta upisali oznaku Kupac te e je sada on automatski
postaviti
U polje za zatvaranje program e sam upisati ifru kupca ako koristite neke od automatskih pozivnih brojeva koji imaju na poetku ifru kupca.
Nije potrebno upisivati predbroj poziva na broj odobrenja, program e i bez njega znati zatvoriti uplatu s raunom bez obzira to kod rauna
postoji predbroj.
Dok se nalazi u nekom polju za unos iznosa korisnik moe napraviti dvostruki klik miem na neku od labela sa iznosom i isti iznos e se kopirati u
tekue edit polje. Labele koje je mogue kopirati vezano za tekue knjienje: ukupno duguje, ukupno potrauje, ukupno saldo duguje, ukupno
saldo potrauje.
Isto je mogue i sa labelama u kartici konta sa desne strane: ukupno duguje, ukupno potrauje, ukupno saldo duguje, ukupno saldo potrauje.
Kolona 'Analitika' u tabelarnom prikazu dokumenata

Uz svaki dokument koji se istovremeno nalazi u nekoj od analitika e pisati oznaka 'DA', ako se dokument ne nalazi niti u jednoj analitici stajat e
oznaka '-'.
Primjer 1
Kod dokumenta 'Izvod banke br. 4' program e u saldakontiju kupaca i dobavljaa potraiti uplatu koja ima u nainu plaanja ifru dokumenta
tog izvoda u glavnoj knjizi i redni broj dokumenta plaanja 4, ako ga pronae bilo u kupcima ili dobavljaima stavit e oznaku DA to znai da se
plaanje po tom izvodu ve nalazi u analitici, u suprotnom e staviti oznaku '-' to znai da taj izvod jo nismo prenijeli u analitiku bilo runo ili
automatski.
Primjer 2
Kod dokumenta '_Kupci automatska temeljnica izlaznih rauna br. 5' e stajati oznaka 'DA' ako u kupcima postoji temeljnica izlaznih rauna br. 5,
ako ne postoji stajat e oznaka '-' to moe znaiti sljedee:
netko je iz kupaca prenio tu temeljnicu i onda je obrisao u saldakonti kupaca
netko je runo unio tu temeljnicu u glavnu knjigu, a nije je unio saldakonti kupaca
Automatski upis izvoda iz FINA datoteke

vidi Rad s izvodima iro-rauna
Dodatne informacije
Rad s izvodima iro-rauna
Poetni saldo
Automatsko zatvaranje konta

Pregled kartica konta glavne knjige je pregled analitikih rauna glavne knjige tj. u tom pregledu se ne vide sintetiki rauni. Mogue opcije su da
se vide samo one kartice koje su imale promet.
Sve to nam omoguava da kontni plan formiramo u punoj formi bez bojazni da e nam to oteati pregled.
Sljedea opcija je da li da se automatski izraunava promet kartica i saldo.
Za polja prometa kartica i dnevnika vidi Dnevnik glavne knjige
Automatsko zatvaranje konta glavne knjige

Postupak:
upis konta za zatvaranje, u pravilu klasa 4 ili klasa 7
upis dokumenta (Opa temeljnica glavne knjige)
datum dokumenta
opis knjienja
nakon zavrenog zatvaranja kroz izmjenu knjienja dnevnika saldo zatvaranja prebaciti na eljeni konto
Napomena: automatsko zatvaranje konta glavne knjige e saldirati sve kartice prema kriteriju koji ste
zadali no prijenos salda zatvaranja knjigovoa mora prebaciti na odreeni konto (a to samo on zna na koji)!
i
Rad s bankovnim izvodima (domai i devizni)

Izvod iro-rauna je dokument na kojem se nalaze plaanja, a koja mogu biti u vezi s kupcima, dobavljaima i ostala (glavna knjiga). Dakle to je
karakteristian dokument na kojem se nalaze podaci iz tri modula (kupci, dobavljai, glavna knjiga).
Kompletan izvod emo upisati kroz glavnu knjigu, a posebnom tipkom "Saldakonti" emo stavke koje se tiu kupaca i dobavljaa prenijeti u
saldakonti.
To je i razlog zato u kupcima i dobavljaima ne postoje temeljnice plaanja nego samo temeljnice rauna.
Inicijalno je u ifrarniku dokumenata omogueno upisivanje za tri iro-rauna (korisnik moe dodati dodatne iro-raune po potrebi). ifre su im
11, 12, 13.
Prilikom ulaska u stavke iro-rauna otvaraju se dodatna polja za upis tipa stavke: financijsko, kupac, dobavlja i shodno tome mogunost upisa
ifre partnera za prijenos u saldakonti.
U ifrarniku dokumenata glavne knjige postoji polje koje oznaava da li je dokument: Standardni, izvod banke ili devizni izvod banke. Kod
standardnog dokumenta se u stavkama dokumenta ne pojavljuju podaci o kupcu-dobavljau, kod obinog izvoda se ne pojavljuju polja za unos
deviznih iznosa.
Tipka koja nam omoguuje prijenos u saldakonti kupaca i dobavljaa je "Saldakonti". Prilikom prvog ulaska u saldakonti ovu tipku moemo
pritisnuti samo jednom i nakon toga je ona nedostupna.
Kod deviznih izvoda u saldakonti se prenose samo iznosi u domaoj valuti.
Ako uemo u izmjenu ve postojeeg izvoda tada je tipka Saldakonti opet raspoloiva, ali e se prilikom odabira te tipke za prijenos u saldakonti
napraviti dodatna provjera da li ve postoji taj izvod, broj i datum.
Razlog zato bismo kroz izmjenu dodatno odabrali tipku "Saldakonti" je:
a) prilikom unosa nismo pritisnuli tu tipku
b) radili smo izmjene na izvodu, obrisali ve prenesene stavke u saldakontima i elimo ponovo automatski prenijeti stavke
Veza izmeu stavaka izvoda kojeg smo upisali u glavnu knjigu i stavaka izvoda koje smo automatski prenijeli u kupce i dobavljae se prekida
nakon to smo izvrili prijenos. Ako nakon prijenosa mijenjamo izvod u glavnoj knjizi potrebno je iste izmjene runo napraviti i u kupcima i
dobavljaima.
Vrijedi i obratno ako smo napravili neke izmjene u kupcima i dobavljaima potrebno je runo napraviti izmjene u glavnoj knjizi.
Plaanja u kupcima i dobavljaima moemo i runo unositi bez obzira na glavnu knjigu.
U prozoru Dnevnika glavne knjige u gornjem desnom uglu postoje dvije tipke-ikone pomou kojih se moe:
- ukljuiti prikaz polja za unos deviznih iznosa u svim dokumentima, u sluaju ako elite upisati devizni iznos poetnog stanja
- iskljuiti automatsko konvertiranje deviza u domau valutu i kontrola duguje-potrauje na deviznim iznosima, u sluaju ako naknadno
upisujete devizne iznose i ne elite da se mijenjaju iznosi domae valute
Automatski import izvoda iz vanjske datoteke

Na internet stranici banke moete pronai opciju za skidanje (download) datoteke pojedinog izvoda u formatu koji je propisala FINA (bivi ZAP).
Datoteka treba biti u obinom tekstualnom formatu koji je itljiv i u NotePadu u windowsima. Trenutno su podrani XML i CSV format.
Primjeeno je da svaka banka (a ima ih trenutno 39) na drugaiji nain tumai uputu o strukturi te datoteke pa smo testiranje rutine nad
stvarnim datotekama bankovnim izvodima proveli na sljedeim bankama i prema svakoj posebno prilagodili rutinu. Program e preko VBDI-a
svake banke znati koju rutinu treba primjeniti.
Testirane banke za TXT format: Zagrebaka banka, Privredna banka, Raifeissen banka, Erste & Steiermerkische banka, Hypo Alpe Adria banka.
Testirane banke za XML format:Raiffeisen banka.
Za sve ostale banke korisnici prije same kupnje programa/nadogradnje trebaju provjeriti da li rutina podrava elektronski bankovni izvadak
njihove banke.
Import ne radi s deviznim izvodima!
Nakon ulaska u knjienje dokumenta tipa Izvod kod upisa stavaka izvoda e biti raspoloiva i tipka AutoUpis.
Odabirom te tipke e se otvoriti prozor za traenje datoteka bankovnih izvoda. Nastavak (ekstenzija) datoteke moe biti proizvoljan.
Lokacija gdje e program traiti datoteke s bankovnim izvadcima je prvo 'disk:\IposPRIJENOS\Bankovni izvadci' i na kraju
'disk:\IposPRIJENOS'. Disk je onaj na kojem je instaliran program.
Tipka AutoUpis nee funkcionirati ako ve imamo upisane neke stavke za taj izvod, dakle ako elimo iz nekog razloga ponoviti auto upis stavaka
potrebno je obrisati sve stavke tog izvoda.
Nakon to odaberemo eljenu datoteku program provesti odreene kontrole, ako je pronaao neke greke o tome e javiti poruku npr.
kontrola datuma knjienja izvadka i datuma u FINA datoteci
kontrola broja izvadka u knijenju i broja u FINA datoteci
kontrola matinog transakcijskog rauna bankovnog izvadka i transakcijskog rauna koji je upisan u dokumentu tipa izvod glavne knjige
U ifrarniku dokumenata glavne knjige osim standardnih dokumenata tipa "Temeljnica izlaznih rauna" i sl. postoje i dokumenti tipa Izvod. Kod
tih dokumenata je u polje konto potrebno upisati konto transakcijskog rauna na koji emo knjiiti promet izvoda (npr. 1000) i broj
transakcijskog rauna, ta dva podatka meusobno odvajamo znakom ';'.
Npr. 1000;2484008-1100553141. Upisan je konto 1000 i raun u RBA banci.
U drugom dokumentu tipa izvod (ako imamo dva rauna) upisujemo npr. 1001;2360000-1500016740.
Kod deviznih izvoda je potrebno upisati jo dva podatka: ifru teajne liste i valute iz ifrarnika teaja i valuta. Npr. 1000;24840081100553141;1;978
Ako su sve kontrole zadovoljene program nam u poruci javlja o broju
transakcija za upis (uplate i isplate)
ukupno prebrojanih slogova u datoteci (mora odgovarati potrebnom broju slogova)
ukupno potrebno slogova u datoteci prema broju iz zadnjeg kontrolnog sloga
i nudi poetak upisa, odabirom tipke Upis zapoinje upisivanje stavaka sa izvoda nakon ega e program javiti o rezultatu upisivanja.
Ako je broj upisanih transakcija manji od broja transakcija u FINA datoteci automatski upis nije proao u redu, moete obrisati sve stavke i
pokuati ponovo ili runo upisati samo nedostajue stavke ili sve stavke.
Kako program upisuje podatke ?

redni broj, ide slijedom 1 do N
duguje-potrauje, prema vrsti transakcije program prepoznaje da li iznos ide na dugovnu ili potranu stranu
iznos se direktno oitava iz pojedine transakcije
opis stavke upisuje iz opisa svrhe doznake
oznaku za zatvaranje upisuje iz poziva na broj primatelja (odobrenja)
ifra partnera tj. tip stavke, program oitava broj transakcijskog rauna dunika/vjerovnika iz FINA datoteke i pokuava taj raun pronai u
bazi partnera
1. ako ga PRONAE znai da je uplata/isplata tipa Kupci tj. Dobavljai
oznaava tip stavke kupci ili dobavljai
upisuje ifru partnera
upisuje konto kupca/dobavljaa iz podataka o partneru, ako u partneru ne postoji taj podatak, uzima ga iz matine firme
za koje vodimo knjige, ako ga niti tu ne pronae upisuje 1200/2200
2. ako NE PRONAE transakcijski raun u partnerima pokuava ga pronai u kontnom planu uz neki analitiki konto
U kontnom planu postoji polje Transakcijski raun u koji se uz analitiki konto moe vezati transakcijski (iro) raun pa program na
osnovu toga moe kod upisa stavaka izvoda automatski kontirati pojedine uplate/isplate
2.1. ako ga PRONAE u u kontnom planu u nekom analitikom kontu

oznaava tip stavke financijsko
upisuje konto iz kontnog plana
2.2. ako NE PRONAE transakcijski raun, pokuava, u kontnom planu, prema upisanom tekstu poziva na broj primatelja
(odobrenja) (PBO) pronai konto iji tekst se nalazi na poetku poziva na broj primatelja (odobrenja) tekue transakcije
na bankovnom izvodu
2.2.1.ako PRONAE analitiki konto ije tekst PBO-a se nalazi na poetku PBO-a izvoda
upisuje konto iz kontnog plana
2.2.2. ako NE PRONAE tekst PBO-a u kontnom planu, pokuava pronai trans. raun u nekom od starijih izvoda
tekue poslovne godine
2.2.2.1. ako PRONAE trans. raun u nekom izvodu tekue godine oitava da li je stavka financijsko ili
kupac-dobavlja
2.2.2.1.1. ako je stavka kupac-dobavlja ide na toku 1. s napomenom da e konto kupcadobavljaa uzeti iz baze partnera ako tamo postoji, ako ne onda e ga uzeti iz stavke starog izvoda
2.2.2.1.2. ako stavka nije kupac-dobavlja onda je financijsko
upisuje konto iz te stavke starog izvoda
2.2.2.2. ako NE PRONAE trans. raun u nekom izvodu tekue godine pokuat e ga pronai u nekom
izvodu prole poslovne godine
2.2.2.2.1. ako PRONAE trans. raun u nekom izvodu oitava da li je stavka financijsko ili kupacdobavlja
2.2.2.2.1.1. ako je stavka kupac-dobavlja ide na toku 1.
2.2.2.2.1.2. ako stavka nije kupac-dobavlja onda je financijsko
upisuje konto iz te stavke starog izvoda
2.2.2.2.2. ako NE PRONAE trans. raun u nekom od starijih izvoda, pokuava pronai ifru kupca
u pozivu na broj primatelja (odobrenja) transakcije izvoda, opcija je regulirana postavkom u
glavnoj knjizi. Objanjenje:1
2.2.2.2.2.1. ako PRONAE ifru kupca u pozivu na broj primatelja (odobrenja) ide na toku
1.
2.2.2.2.2.2. ako NE PRONAE ifru kupca u pozivu na broj primatelja (odobrenja),
pokuava prema prvih 20 znakova naziva vjerovnika/dunika pronai partnera u bazi
partnera
2.2.2.2.2.2.1. ako PRONAE partnera prema nazivu ide na toku 1.
2.2.2.2.2.2.2. ako NE PRONAE partnera prema nazivu
upisuje konto prometa tog dokumenta-izvoda (npr. 1000) koji korisnik
kasnije mora sam promjeniti
oznaava tip stavke Financijsko
Dakle najvei problem predstavlja odreivanje da li je neka transakcija vezana uz kupca tj. dobavljaa ili je to financijska transakcija. Kako se ne
moemo pouzdati u naziv vlasnika transakcijskog rauna na izvodu koristimo se transakcijskim raunom kojeg prvo pokuavamo pronai u bazi
partnera bilo da se radi o kupcu ili dobavljau. Iz tog razloga je dobro upisati transakcijski (iro) raun i za kupce.
Ako program u partnerima ne pronae trans. pokuava ga pronai u kontnom planu gdje se uz analitika konta moe upisati trans. raun, ako ga
program tamo pronae smatra da je to financijska transakcija koja nije kupac-dobavlja.
Ako program u kontnom planu ne pronae transakcijski raun pokuava pronai tekst poziva na broj primatelja (odobrenja) kojim zapoinje
poziv na broj primatelja (odobrenja) na tekuoj transakciji izvoda.
1kod ispostavljanja rauna/predrauna kupcima traimo od njih da kod plaanja upiu poziv na broj u kojem je sadrana izmeu ostalog i
ifra tog kupca iz nae baze partnera. Da bi program proveo taj kriterij u pozivu na broj moraju biti barem dva podatka odvojena '-'.
Ako ne pronae trans. raun ili tekst PBO-a u kontonom planu, pokuava trans. raun pronai u nekim starim izvodima i na osnovu tih podataka
dobiti podatke za tekuu transakciju, ako ga ne pronae u tekuoj poslovnoj godini pokuat e u proloj godini, ako ta godina postoji.
Nakon toga e pokuati iz poziva na broj primatelja (odobrenja) izvui ifru kupca, broj primatelja (odobrenja) upisuje kupac prilikom plaanja.
Ako niti to ne pomogne program e pokuati iz naziva vlasnika rauna pronai partnera u bazi partnera.
Za transakcije kod kojih program nije uspio pronai podatke morat ete te podatke upisati sami, naravno iznos, opis, zatvaranje program e
upisati umjesto vas.
Da bi pomogli programu u to tonijem automatskom upisu moete aurirati transakcijske raune u partnerima i kontnom planu, te tekst poziva
na broj primatelja (odobrenja) u kontnom planu, , meutim i bez toga program e na bazi vaih prolih izvoda pokuati dobiti te podatke.
Npr. ako kod dobavljaa imate aurirane transakcijske raune na koje im vrite isplate sve takve partnere e program sigurno pronai.
Npr. ako u kontom planu kod konta za kontiranje plaa upiete poetni tekst poziva na broj tipa:
21 8109 MIO iz i na plae I stup
21 1406 Porez i prirez na dohodak iz plaa
21 8400 Doprinos za zdravstveno osiguranje zaposlenih
itd.
program e kod upisa izvoda moi kontirati cijelu plau.
Npr. ako na raunima/predraunima kupcima dajete nalog da u pozivu na broj primatelja (odobrenja) upiu niz brojeva u kojima se nalazi i
njihva ifra, a kupac uredno upie taj broj kod plaanja sve te transakcije e biti tono upisane.
Korisnici koji to ele mogu doraditi Fina TXT datoteku na nain da sami prije importa u redove tipa (5 za stari format) 905 tj. stavke izvoda
dodaju ifru konta za kontiranje stavaka. Dakle kod stavke kod kojih nije nita upisano program e slijediti dosadanju logiku, a kod stavaka gdje
je korisnik upisao konto e bez obzira na prethodne uvjete program upisati konto korisnika.
Konto je potrebno upisati od (251. do 260. reda stari format izvoda) 1001. do 1010. reda (novi format od 1.6.2012.), obzirom da originalna
datoteka Fine ima u svakom redu tono 1000 znakova (kolona), 998. do 1000. znak je oznaka reda, npr. 905 za oznaku stavke.
U sluaju da se radi o XML datoteci tada je potrebno unutar Noda Stavka dodati polje "Korisnik_konto" i upisati ifru konta.
Prilikom automatskog upisa izvoda program e upisati i transakcijski raun/IBAN u bazu. Na osnovu toga program e u tabelarnom prikazu
stavaka prozora Dnevnika glavne knjige takve stavke oznaiti blago plavom bojom (Teal) to znai da transakcijski raun po tom plaanju nije
evidentiran kod tog partnera.
Dvostrukim klikom mia na tu stavku moemo raun automatski upisati u bazu partnera.
Primjer knjienja cesije

Kod knjienja cesije se moemo posluiti dokumentom tipa Izvod u glavnoj knjizi.
Dakle Cesus duguje Cedentu, a Cedent duguje Cesionaru. Cesionar pristaje (potpisom na ugovoru o cesiji) da Cedent prenese svoje potraivanje
prema Cesusu na Cesionara.
Knjienje kod Cesionara je sljedee:
Predradnje
Otvaramo dokument u glavnoj knjizi Financijsko>Popis dokumenata glavne knjige.

ifra prva sljedea, npr. 105
Naziv npr. Cesija
Tip dokumenta"izvod banke"
Konto, 1283 Cesija, asignacija, preuzimanje duga
Otvaramo nain plaanja ifrarnici>Osnovni ifrarnici>Naini plaanja.

ifra 105
Naziv Cesija
Vano je da je ifra dokumenta glavne knjige i ifra naina plaanja ista
Knjienje
Opis
1. Saldo kupca Cedenta
Kupac od ranije ima neplaeni raun na 10.000 kn
Iznos
Kto
Duguje
Kto
Potrauje
10.01200
00
7500,
1400
10.000
1200
2.a Potpisan ugovor o Cesiji koji je osnova za knjienje

Ovdje u glavnoj knjizi upotrebljavamo dokument 105 Cesija koji smo kreirali u predradnjama, dokument se knjii na
slian nain kao i klasian izvod, dakle u stavkama knjiimo na konto 1200 Saldakonti kupaca, tip stavke Kupci,
upisujemo iznos na potranu stranu. U opis knjienja upisjemo da se radi o cesiji sa partnerom Cesus kako bi se to
vidjelo na kartici kupca.
Kupac Cedent ima svojeg dunika Cesusa koji mu je duan iznos od 10.000 kn. Da li je taj iznos manji ili vei od toga
za ovaj primjer nije bitno, predmet cesije je maksimalni iznos duga izmeu Cedenta i Cesionara koji se moe pokriti sa
dugom Cesusa Cedentu
2.b Tipkom Promet se automatski upisuje protukonto 1283, sjeate se to je konto koji smo upisali kad smo otvarali
dokument 105 Cesija.
Tipkom Saldakonti prenosimu uplatu na karticu Cedenta u saldakontiu temeljem potpisanog ugovora o Cesiji, dakle
radi se o obraunskom plaanju stvarni novac jo nije sjeo.
10.01283
00
3. Izvreno plaanje od strane Cedenta Cesionaru

Knjiimo stvarni izvod na kojem je evidentirana pristigla uplata od strane Cesusa, a za Cedenta.
Knjiimo na konto 1283 da bismo zatvorili taj konto sa knjienjem pod 2.b, tip stavke je Financijsko. Protukonto je
klasino 1000 iro raun.
10.01000
00
1283
Ovakvim pristupom imamo uvid na kartici da je plaanje izvreno dokumentom Cesija, u opisu plaanja vidimo tko je Cesus. U glavnoj knjizi
imamo evidenciju o svim izvrenim cesijama.

U toku rada kroz vie poslovnih godina normalno je da dolazi do promjena u temeljnom ifrarniku kao to je kontni plan koji ini osnovu cijelog
knjigovodstva.
U varijanti kada je potrebno samo dodati neki novi konto, pa ak i kao zamjenu nekom postojeem, ne nastaju neki veliki problemi.
Stari konto koji se vie ne upotrebljava u novim poslovnim godinama moete ostaviti jer veina izvjetaja
radi po principu da izlistava samo konta koja su imala neki promet.
Meutim kada doe do veih promjena u kontnom planu, kada se raspored konta znaajnije reorganizira tada to vie nije mogue rijeiti samo
uvoenjem novih konta.
Metode pristupa promjeni kontnog plana

Nalazimo se na kraju poslovne godine i u novoj poslovnoj godini elimo raditi po drugaijem rasporedu kontnog plana. Ako u tom trenutku
znamo raspored kontnog plana pitanje je da li staru poslovnu godinu elimo napraviti prema starom ili prema novom kontnom planu.
Slina situacija je i kada u toku poslovne godine elimo promjeniti kontni plan, dakle kada ve imamo upisana knjienja u novoj poslovnoj
godini, a imamo i staru poslovnu godinu za koju smo ve predali zavrni obraun.
Osnovna dilema koja se ovdje javlja je to napraviti sa starom poslovnom godinom?
Dakle, staru poslovnu godinu moemo
kompletno prebaciti na novi kontni plan u tekuoj instalaciji
ili je zadrati sa knjienjima prema starom kontnom planu
Stara poslovna godina prema starom kontnom planu

Ako emo staru poslovnu godinu ostaviti prema starom kontnom planu, bez obzira da li je za nju ve napravljen zavrni ili ne, a novu poslovnu
godinu raditi prema novom kontnom planu tada je potrebno staru poslovnu godinu (ili vie njih) odvojiti u posebnu instalaciju jer nakon
promjene kontnog plana nam vie nee odgovarati financijski izvjetaji.
Dakle imat emo dvije posebne instalacije programa, jednu sa novim i jednu sa starim kontnim planom.
Ovo znai da ako jo nismo napravili zavrni obraun za staru godinu, neemo moi napraviti automatsko
poetno stanje. Zbog posebnih instalacija tj. razliitog kontnog plana.
Stara poslovna godina prema novom kontnom planu
Ako staru poslovnu godinu elimo napraviti prema novom kontnom planu tada moemo odmah mijenjati kontni plan, zatim prema izvrenim
promjenama konta automatski promjeniti konta u svim poslovnim dogaajima1. Nakon toga moemo redovno poeti knjiiti u novoj poslovnoj
godini i raditi zavrna knjienja u staroj poslovnoj godini, a sve prema novom kontnom planu.
Ova varijanta podrazumijeva da emo moi napraviti i automatska poetna stanja jer su konta u obje poslovne godine ista.
U varijanti kada mijenjamo konta u knjienjima starih poslovnih godina uvijek moemo (i obavezno trebamo) napraviti kopiju programa prije
trenutka promjene konta, u sluaju potrebe tu kopiju moemo instalirati kao dodatnu instalaciju na raunalu, a koja ne slui za knjienje nego
samo za pregledavanje podataka.
U svakom sluaju, poslovne godine za koje je napravljen zavrni obraun (tj. kopija programa u tom trenutku) uvijek imamo u arhivi, a koju se
jednostavno moe pregledavati na bilo kojem raunalu, a za to program ne mora biti otkljuan, nije dozvoljen samo unos novih podataka.
Uputa za promjenu postojeih konta novima

Postupak ...
napravite arhivu cijelog programa
Ispiite postojei kontni plan na papir kako biste nakon to obriete stara konta ista mogli specificirati u
polju Stari konto za zamjenu
u kontnom planu kroz operacije unos, izmjena, brisanje prepravite kontni plan elji, slobodno moete obrisati stara konta koja se vie
nee upotrebljavati
1knjienja glavne knjige, temeljnice kupaca, dobavljaa, blagajne i ostalih analitika,
u novom kontnom planu u polje Stari konto upiite konto koji e biti zamijenjen u proceduri automatske zamjene
pokreniti proceduru u meniu Financijsko>Financijsko knjigovodstvo>Zamjena postojeih upisanih konta
u Odabiru akcije odaberite ...
Zamjena starih konta u nova konta - program trai Stara konta i mijenja ih sa novim kontima nova konta
Vrati stara konta umjesto novih konta - ako elite ponititi prethodnu akciju tj. traite nova konta i mijenjate ih u Stara konta
Simulacija zamjene bez upisa - nee biti nikakvih promjena nad podacima
Provjera koja konta nedostaju u kontnom planu - da biste npr. provjerili da li sva konta koja su upisivana u knjienja postoje u
kontnom planu1
U pravilu se pokree procedura za Sve datoteke u svim matinim firmama, a za neke specifine potrebe se procedura zamjene
moe ograniiti na poslovne godine ili matine firme.
U prozoriu s lijeve strane e vam se ispisati svi parovi konta (Stari konto u ---> Novi konto) koji su upisani u kontnom planu za zamjenu.
Podatke u polju Stari konto u kontnom planu ne morate brisati, neka ostanu kao podsjetnik koji je bio
prethodni stari konto.
Moete koristiti i opciju kojom samo simulirate zamjenu konta, procedura je ista kao za redovnu zamjenu samo s ukljuenom opcijom, program
nee nita upisivati, samo e javiti broj potencijalnih zamjena konta.
Kod zamjena konta moete ii sistemom da mijenjate konto po konto, ali je praktinije kompletan kontni plan promjeniti i onda odjednom izvriiti
zamjenu svih konta.
Ako ste promjenom kontnog plana napravili neke pogreke i eljeli biste vratiti sve na staro moete
jednostavno vratiti prethodno napravljenu arhivu, ili to je jednostavnije samo datoteku ...Data\Skupne\Konta.*,
ako ste samo nju mijenjali
Zamjene postojeih konta koja ste koristili kod knjienja se mogu vriti i iz razloga ako ste do sada knjiili neku poslovnu
promjenu na odreeni konto, a sada elite promjeniti sistem i knjiiti je na drugi konto.
Primjer
Ako u starom kontnom planu imate konto 4175 i koristili ste ga u knjienjima, a sada umjesto tog konta u tim istim knjienjima elite koristiti
konto 4134 Trokovi registracije zrakoplova ...
u kontnom planu pod Konto upiite novi konto 4134 Trokovi registracije zrakoplova
u polje Stari konto (u zapisu gdje ste upisali konto 4134) upiite konto 4175
pokrenite rutinu zamjene konta
Rezultat e biti da e program u svim knjienjima gdje ste koristili konto 4175 upisati konto 4134. Konto 4175 ne mora postojati kao red u
kontnom planu, niti prije niti poslije procedure zamjene.
Obratite panju na rekurziju, ne radite sljedee:

1npr. ako je netko zabunom brisao neto u kontnom planu ili radio izmjene
u najbezbolnijem sluaju nee se dogoditi nita jer e program pronai stari konto 1001 i zamijeniti ga sa
1000, zatim e nai 1000 i zamijeniti ga sa 1001.
Kako se radi o raznim kombinacijama i vie nivoa kontnog plana provjerite da je situacija ista od takvih
primjera.
Obratite panju na Izvjetaje koje korisnik kreira u glavnoj knjizi, u njima ova rutina nije radila zamjenu jer je
tamo omoguen upis i sintetika i dijelova analitika te na taj nain nije mogue tono detektirati koji konto se
treba mijenjati.
Preporuka je da u tim izvjetajim koristite samo sintetika konta koja onda obuhvaaju i sve podanalitike.
Mjesta u programu gdje se vre provjere
Nivo
programa
Datoteka
Polje
Opis
N1
konta
konto A10
ovu datoteku korisnik sam mijenja jer se prema njoj i vri

zamjena konta
N1
vri_sif
konto A50
ifrarnik na nivou programa u koji su upisana neka

automatska konta (samo tipIrnv, dokum_gk, auto_
konta)
N1
porPromet
konto A10
konta za tarifne skupine poreza na promet
N1
amort
ktoSredstva
ktoAmort
ktoTroska
ktoReva
automatska konta u ifrarniku amortizacijskih skupina
N1
tipKnjDob
kto1, kto2,
kto3, kto4,
kto5
"Dobavljai > Dokumenti > Tipovi knjienja

protustavaka temeljnica"
N1
partneri
kto_kup,
kto_dob
predefinirana konta kupaca i dobavljaa kod imorta

izvoda
N2
jedinice
konto A10
konta za poslovne jedinice
N2
hubovi
ktoDug,
ktoPot
konta za automatsko knjienje hubova (plae i dr.)
N3
stavgk
konto A10
knjienja glavne knjige
N3
temkup
konto A10
knjienja temeljnica kupaca
N3
temdob
konto A10
knjienja temeljnica dobavljaa
N3
dneblag
konto A10
knjienja temeljnica blagajnikog poslovanja
N3
temrob
konto A10
knjienja temeljnica robnog
N3
temrobm
konto A10
knjienja temeljnica maloprodaje
N3
temos
konto A10
knjienja temeljnica osnovnih sredstava
Dodatne informacije
Korisniki izvjetaji obrasci

Svaki izvjetaj koji se pojavljuje u popisu moe biti jedan od tri tipa:
Predloak
Izvjetaj
Korisnik
Programski izvjetaji-predloci
ifre od 1 do 1000 su rezervirane za programske predloke izvjetaja, to su tipovi koji se mijenjaju automatski kod svake nadogradnje. ifre
predloaka u programu su trenutno odreene za sljedee izvjetaje:
11 Bilanca stanja - veliki poduzetnici
12 Bilanca stanja - mali poduzetnici
13 Bilanca stanja - statistika godinji
21 Raun dobiti i gubitka - veliki poduzetnici
22 Raun dobiti i gubitka - mali poduzetnici
23 Raun dobiti i gubitka - statistika godinji
31 Prijava poreza na dobitak
41 Tromjeseni statistiki izvjetaj
51 Izvjetaj o novanom tijeku - direktna (izravna metoda)
Programske izvjetaje-predloke ne moete mijenjati, umjesto toga kopirajte odreeni predloak u novi
izvjetaj i onda njega mijenjajte jer e program za Nadogradnju (Upgrade) mijenjati programske predloke,
a ifre od 1001 na dalje nee mijenjati.
Predefinirani izvjetaji
U samom meniu e biti predefinirani nazivi (ifre) nekih karakteristinih izvjetaja, a za koje veinom postoje predloci kao to su gore navedeni.
ifre predefiniranih izvjetaja u meniu e biti ifre predloaka uveani za 1000 tj. od 1001 do 2000, npr. 11 + 1000 = 1011 Bilanca stanja - veliki
korisnici.
Predefinirani izvjetaji bi bili:
1011 Bilanca stanja - veliki poduzetnici
1012 Bilanca stanja - mali poduzetnici
1013 Bilanca stanja - statistika godinji
1021 Raun dobiti i gubitka - veliki poduzetnici
1022 Raun dobiti i gubitka - mali poduzetnici
1023 Raun dobiti i gubitka - statistika godinji
1031 Prijava poreza na dobitak
1041 Tromjeseni statistiki izvjetaj
1051 Izvjetaj o novanom tijeku - direktna (izravna metoda)
Dakle za izmjenu predefiniranih izvjetaja koristite ove ifre jer se predloci ne mogu mijenjati. ifre
predefiniranih izvjetaja ne moete brisati, moete im samo mijenjati nazive.
Korisniki izvjetaji
To su izvjetaji koje korisnik samostalno kreira za sve ostale potrebe u poslovanju. Korisnik moe koristiti ifre izvjetaja od 2001 do 32000 za
kreiranje vlastitih izvjetaja.
Postupak:
1. u ifrarniku izvjetaja obrazaca otvoriti novu ifru (npr. 2001 na dalje) i naziv izvjetaja
2. u prozoru za kreiranje redova izvjetaja kreirati redove za novokreiranu ifru
3. u izvjetajima ispisati izvjetaj (naravno ako ima podataka u glavnoj knjizi)
Kreiranje redova izvjetaja:
redni broj
Redni broj kako e se red pozicija ispisati na izvjetaju. Ako elimo promijeniti poloaj nekog reda na izvjetaju promijenimo mu broj u
neki drugi te nakon toga izvimo renumeraciju brojeva da budu po redu.
pozicija
Ima funkciju u samom programu da ifrira red, preko pozicije se moemo pozvati na taj red dok smo u nekom drugom redu
tip pozicije-reda
1 naslov - program ovdje nita ne izraunava, na izvjetaju se samo ispisuje tekst opisa pozicije
2 suma pozicija - program e kod ovih redova zbrajati pozicije koje su nabrojane
Kombiniranje zbrajanja i oduzimanja moete ostvariti na nain da odreenu poziciju upiete s

predznakom minus.
3 suma konta - u redu koji ima ovaj tip program e u glavnoj knjizi pretraivati iznose konta koji su nabrojani u popisu
4 iznos - ovdje moete upisati konaan iznos za taj red, program nita ne rauna
5 umnoak pozicija - program e pomnoiti pozicije koje su nabrojane u popisu pozicija
redoslijed izrauna (nivo pozicije)
Nivo pozicije moe biti 0, 1, 2, 3, 4 i 5. Koristi se se kod tipa pozicije 2 (suma pozicija) i 5 (umnoak pozicija) da bi se odredilo koje
pozicije e se izraunati prije, a koje poslije.
Primjer:
Red.br.
Nivo pozicije
Pozicija
Opis
Popis konta-pozicija
AKT
Aktiva
suma pozicija A, B ...
A.
Potraivanja za upisani kapital
suma pozicija A.I., A.II.,

...
B.
Dugotrajna imovina
suma pozicija B.I., B.II.,

...
B.I.
Nematerijalna imovina
suma pozicija B.I.1.,

B.I.2, ....
B.I.1.
Osnivaki izdaci
suma konta 010
B.I.2.
Izdaci za istraivanje i razvoj
suma konta 011
B.I.3.
Patenti, licence, koncesije
suma konta 012
U ovom primjeru program e najprije izraunati redove koji su tip suma konta (B.I.1., B.I.2., B.I.3), zatim e prijei na tip redova suma
pozicija (AKT, A., B., B.I.).
Meutim ako pozicije krene izraunavati redom kako se ispisuju (po rednim brojevima) onda e za AKT zbrojiti pozicije A. i B. koje jo nisu
izraunate, zatim e za poziciju B. pokuati zbrojiti B.I., B.II., B.III. itd. koje isto tako nisu izraunate.
Zato e program prvo izraunavati pozicije sa nivoom 0, a to je B.I. u kojoj e zbrojiti pozicije koje su bile suma konta, zatim e krenuti na
nivo 1, a to je B. u kojoj e zbrojiti B.I. , B.II. itd. koje su izraunate u nivou 0. I tek na kraju e izraunavati nivo 2, a to je AKTIVA gdje e
zbrojiti izraunate pozicije iz nivoa 1, a to su A., B. itd.
tip algoritma za obraun
Koristi se kod tipa pozicije 2 - suma konta, odreuje na koji nain se se obraivati konta navedena u popisu. Uzimat e se saldo, dugovni
ili potrani promet
saldo - program e, za svaki konto naveden u popisu, zbrajati dugovnu i potranu stranu, nakon to izvrti sva konta iz popisa dobit
e se ukupan dugovni i ukupan potrani iznos, predznak tih iznosa ovisi o tome da li je neki konto odreen da se zbraja ili
oduzima. Zatim e program od dugovnog iznosa oduzeti potrani iznos tj. dugIznos - potIznos = iznosPozicije, iznos pozicije e
program staviti kao pozitivan bez obzira da li je rezultat oduzimanja plus ili minus.
dugovni promet - program e, za svaki konto naveden u popisu, zbrajati dugovnu stranu, nakon to izvrti sva konta iz popisa dobit
e se ukupan dugovni iznos, predznak tog iznosa ovisi o tome da li je neki konto odreen da se zbraja ili oduzima.
potrani promet - program e, za svaki konto naveden u popisu, zbrajati potranu stranu, nakon to izvrti sva konta iz popisa dobit
e se ukupan potrani iznos, predznak tog iznosa ovisi o tome da li je neki konto odreen da se zbraja ili oduzima.
dugovni saldo - program e, za svaki konto naveden u popisu, zbrajati dugovnu i potranu stranu, nakon to izvrti sva konta iz
popisa dobit e se ukupan dugovni i ukupan potrani iznos, predznak tih iznosa ovisi o tome da li je neki konto odreen da se
zbraja ili oduzima. Zatim e program od dugovnog iznosa oduzeti potrani iznos tj. dugIznos - potIznos = iznosPozicije, za razliku
od tipa Saldo ovdje iznos moe biti i pozitivan i negativan
potrani saldo - program e, za svaki konto naveden u popisu, zbrajati dugovnu i potranu stranu, nakon to izvrti sva konta iz
popisa dobit e se ukupan dugovni i ukupan potrani iznos, predznak tih iznosa ovisi o tome da li je neki konto odreen da se
zbraja ili oduzima. Zatim e program od potranog iznosa oduzeti dugovni iznos tj. potIznos - dugIznos = iznosPozicije, za razliku
od tipa Saldo ovdje iznos moe biti i pozitivan i negativan
popis konta pozicija
Kod upisa konta moemo upisivati i sintetika i analitika konta, npr. sintetika 40, 41, analitika 4100, 4101. Npr. kod upisa sintetikog
konta 40 program podrazumijeva kao da smo upisali sve sintetike i analitike koje poinju sa brojem 40.
Kod upisa pozicija i konta odvajamo ih zarezom, razmak nije bitan, ako ispred pozicije (konta) stavimo minus znai da e se ta pozicija
(konto) oduzimati a ne zbrajati
U jednom redu moemo upisati ili samo pozicije ili samo konta ili iznos, u zavisnosti koji je tip pozicije
odreen.
opis pozicije reda
Tekst opisa koji e se ispisati na izvjetaju za taj red
aktivan
Red koji nije oznaen kao aktivan nee sudjelovati u izraunu izvjetaja i nee se ispisivati
nivo ispisa
U svakom redu moemo upisati jedan broj od 0 do 9, npr.
(4) AKTIVA
(3) A. Potraivanja za upisani kapital
(3) B. Dugotrajna imovina
(2) B.I. Nematerijalna imovina
(1) B.I.1. Osnivaki izdaci
(1) B.I.2. Izdaci za istraivanje i razvoj
(1) B.I.3. Patenti, licence, koncesije
Ako dakle kod ispisa odredimo nivo ispisa 2 ispisat e se redovi koji imaju nivo ispisa 2, 3 i 4 (do 9).
Na taj nain moemo kod ispisa promjenom jednog broja ispisati izvjetaj u irem ili uem obliku.
Redovi koji nisu obuhvaeni za ispis sudjeluju u izraunu, jedino se ne pojavljuju na ispisu.
Redovi sa nivoom ispisa 0 se nikad ne ispisuju, a sudjeluju u izraunu npr. u takav red moemo upisati stopu
poreza na dobitak s kojom e se mnoiti dobiti prije oporezivanja.
negativan broj = nula
Rezultat izrauna nekog reda moe biti nula, pozitivan i negativan broj (npr. gubitak ili dobitak), moemo za odreene redove
specificirati da ne ispisuju negativne iznose nego nule
iznos = nula, ne ispisuj poziciju na izvjetaju
Ako je rezultat izrauna nekog reda jednak nuli tada preko ove opcije moemo odrediti da se ta pozicija ne ispisuje na izvjetaju
iznos < nule, ne ispisuj poziciju na izvjetaju
Ako je rezultat izrauna nekog reda negativan tada preko ove opcije moemo odrediti da se ta pozicija ne ispisuje na izvjetaju
Npr. ako u nekom obrascu pie da je red rezultat izrauna pozicija (2.1 - 2.4) ili (2.4 - 2.1) oito je da e jedan od tih izrauna biti
pozitivan, a drugi negativan. U tom sluaju emo upisati oba reda u izvjetaj sa istim opisom i razliitim izraunima, ali emo im oznaiti
opciju da se ne ispisuju ako im je iznos negativan, rezultat je da e se ispisati samo red koji ima pozitivan iznos.
izraun bez poetnog stanja
U odreenim izraunima je potrebno iskljuiti poetno stanje. Npr. kada je potrebno utvrditi smanjenje/poveanje trokova zaliha
proizvodnje preko ove opcije to moemo jednostavno utvrditi jer je potrebno iskljuiti stanje zaliha na poetku razdoblja.
izraun bez zakljunih knjienja
U odreenim izraunima je potrebno iskljuiti dokument zakljuna knjienja.
nivo teksta (naglaenost)
Svaki red u izvjetaju moemo naglasiti u 4 nivoa,
0: 8 pointa, normalan tekst
1: 8 pointa, bold
2: 8 pointa, bold, sjenano
3: 10 pointa, bold
4: 12 pointa, bold
Uz ove nivoe naglaenosti dodatno moete kombinirati i ostale naine formatiranja kao to su
r a z m a k n u t i t e k s t,
VELIKA SLOVA,
Uvueni tekst
--- dodatni znakovi --pozicija na koju se vee ova pozicija (dodatna kolona iznosa)
U svakom redu-poziciji moemo u ovo polje upisati ifru pozicije kojoj elimo definirati dodatnu kolonu na prikazu izvjetaja.
Npr. ako imamo pozicije A, B, C, C.I, C.II, C.III, D. Pozicijama C.I, C.II, C.III moemo oznaiti Nivo ispisa 0 (to znai da se nee ispisivati
na izvjetaju, ali e sudjelovati u izraunu) i istodobno u ovo polje za svaku poziciju-red (C.I, C.II i C.III) upisati poziciju C. Rezultat kod
ispisa e biti da e se ispisati pozicije A, B, C, D, nee se ispisati pozicije C.I, C.II i C.III, ali e se uz poziciju C u dodatnoj koloni ipisati
zbroj pozicija C.I, C.II i C.III.
Jedan primjer upotrebe ovog polja moemo je npr. kod izvjetaja gdje u istom redu treba ispisati Brutto i Netto stanje dugotrajne imovine,
tada Netto iznos raunamo standardno, a posebno definiramo red ili redove u kojima emo definirati brutto vrijednost i to tako da emo
se kod njih u tom polju pozvati na poziciju gdje smo definirali netto vrijednost.
ispii red na novoj stranici
Ovom opcijom moete zadati da se odreeni redovi ispisuju na novoj stranici i tako dodatno pojaati preglednost izvjetaja
Kopiranje izvjetaja
Pozivom panela za kopiranje izvjetaja program e automatski za izvjetaj koji se kopira postaviti izvjetaj na kojem smo bili pozicionirani, korisnik
treba upisati ifru novog izvjetaja i njegov naslov.
Nakon odabira tipke Kopiraj progam e kreirati novu ifru u ifraniku popisa izvjetaja i kopirati sve redove tekueg izvjetaja u novi izvjetaj.
Analiza financijskih pokazatelja

Openito
Analizu financijskih pokazatelja poslovanja moete koristiti kao automatske pokazatelje u programu, ali za to je potrebno napraviti odreene
pripreme ili predradnje.
Korisnici koji su do sada koristili tzv. Korisnike izvjetaje u glavnoj knjizi (Financijsko>Financijsko knjigovodstvo>Kreiranje korisnikih izvjetajaobrazaca) imaju rijeeno 90% posla. Vidi Korisniki izvjetaji-obrasci koje korisnik kreira
Postoje tzv. Predloci za korisnike izvjetaje koji se auriraju kod svake nadogradnje i slue vie za kopiranje u nove izvjetaje koje onda korisnik
moe doraditi (ifre 1-1000), Predefinirani izvjetaji (1001-2000) imaju svoje definirano mjestu u meniu programa, a Korisniki izvjetaji (ifre
2001-32000) su iskljuivo izvjetaji koje korisnici kreiraju sami.
Svaki korisniki izvjetaj se sastoji od redova koji svaki za sebe sadre informacije kako izraunati iznos za taj red, koji e mu biti naslov i dr., svaki
red isto tako ima svoju ifru reda koja se zove Pozicija, slino kao pozicije na obrascima zavrnog rauna (Bilanca, Raun dobiti i sl.).
Financijski pokazatelji poslovanja su brojevi (iznosi, koeficijenti) koji se dobiju iz matematikih formula, parametri u tim formulama su razne
ekonomske kategorije (kratkotrajna imovina, novac u banci, prihodi od prodaje i dr.), a to su zapravo razne pozicije iz izvjetaja.
Ovdje neemo objanjavati kako se moe definirati korisniki izvjetaj i njegovi redovi (pozicije) i krenut emo od pretpostavke da ste izvjetaje
definirali, napominjemo da su korisniki izvjetaji specifini kod svakog korisnika programa (pa i za isti izvjetaj npr. Bilancu) jer se oni definiraju
na osnovu Kontnog plana, a koji opet svaki korisnik definira sam tj. razlikuje se od druge firme barem u nekim sitnicama.
U Postavkama Glavne knjige podgrupa Financijski pokazatelji se nalazi popis osnovnih ekonomskih kategorija koje su potrebne u formulama za
izraunavanje Financijskih pokazatelja. vidi Postavke glavne knjige - financijski pokazatelji
Za svaku kategoriju je potrebno definirati (rei programu) u koji korisniki izvjetaj (ifra izvjetaja) treba gledati i koje pozicije treba zbrojiti ili
oduzeti da bi dobio iznos te kategorije (Ukupna aktiva, Bruto dobitak, Operativni dobitak ...), dakle koji izvjetaj i koje ifre pozicija sa tog
izvjetaja, za svaku kategoriju se moe definirati drugi izvjetaj npr. Bilanca, Raun dobiti i gubitka i dr.
Upostavkama dakle moemo definirati vie pozicija za kategoriju tj. ne moramo na izvjetaju imati konkretnu poziciju koja predstavlja odreenu
kategoriju ve to moe biti zbroj vie razliitih pozicija koje meusobno odvajamo znakom zareza.
Kada smo to definirali pokrenemo npr. Financijsko>Analiza poslovanja>Pokazatelji likvidnosti i u novootvorenom prozoru odaberemo tipku
Izraun ..., program e za unaprijed definirane formule pokazatelja likvidnosti (vidi nie) prvo gledati u Postavke financijskih pokazatelje da vidi
za svaku pojedinu kategoriju u kojem korisnikom izvjetaju e je traiti i koje pozicije sa tog izvjetaja treba zbrajati ili oduzeti.
Ako ste odabrali vie godina za analizu program e se prebacivati u svaku pojedinu godinu i za svaku od njih raditi izraun svih kategorija.
Kada program izrauna za svaku godinu osnovne kategorije tj. parametere formula tada pristupa izraunavanju konanih formula npr. Koefijent
tekue likvidnosti =kratkotrajna imovina / kratkorone obveze.
Za vrijeme izrauna program e o svemu raditi detaljne zabiljeke u tabu Matematiki prikaz podataka pa moete nakon izrade grafikona
matematiki provjeriti izraun vidi Primjer Matematikog prikaza. Grafikon se prikazuje u tabu Grafiki prikaz podataka.
Inicijalno je raspono datuma postavljen 1.1 do 31.12 tj. cijela poslovna godina. Nebitno je da li ste upisali i godinu jer e program kod analize
svake poslovne godine promjeniti broj za godinu. Moda e neki puta biti interesantno vidjeti pokazatelj za dio godine.
Kod odabira poslovnih godina za usporedbu ne morate odabrati godine koje su po redu. U jednom izraunu moete za usporedbu odabrati
maksimalno 12 godina.
Kada u formuli vrijednost nazivnika bude nula program e za rezultat cijele formule (za tu godinu) staviti vrijednost 0.
U svakom prozoru (npr. Pokazatelji likvidnosti) e biti mogue izraunati vie od jednog pokazatelja (za niz godina), prikaz na grafikonu je
mogue prikazivati za pojedinani pokazatelj ili za vie njih istovremeno.
Na kraju, formule za izraun su predefinirane, ali definicije odreenih kategorija (kratkotrajna imovina, operativni dobitak i sl.) korisnik definira
sam kako eli.
Export grafikona
Odabirom tipke Export grafikon prikazan na ekranu e se spremiti u datoteku u ...Data\Temp direktoriju i otvoriti u pripadajuem grafikom
programu za prikaz datoteka sa extenzijom emf (enhanced windows metafile) .
Nakon toga moete dodatno ureivati grafikon i/ili ga ispisati na pisa.
1.Pokazatelji likvidnosti
Likvidnost poslovanja predstavlja sposobnost trgovakog drutva za pravodobno namirenje obveza. U skladu s time pokazatelji likvidnosti
pokazuju koliko je trgovako drutvo sposobno podmirivati svoje dospjele kratkorone obveze. Ako je trgovako drutvo nelikvidno (bez novca),
ono nije u mogunosti normalno poslovati. Dakle, im nema dovoljno sredstava za nabavu sirovina i materijala, robe te za podmirenje plaa
radnika, poreza, doprinosa i drugih tekuih obveza sasvim je jasno da je to trgovako drutvo u krizi i da vrlo vjerojatno nee jo dugo u takvim
uvjetima moi poslovati.
Uz pojam likvidnosti pojavljuje se i pojam solventnost. Kada je rije o solventnosti, tada se govori o sposobnosti trgovakog drutva da trajno
ispunjava sve dospjele obveze (kratkorone i dugorone).
Najei pokazatelji likvidnosti su sljedei:
A. Koefijent tekue likvidnosti =kratkotrajna imovina / kratkorone obveze

Ovaj pokazatelj predstavlja ocjenu likvidnosti i solventnosti. Tekui odnos (koeficijent tekue likvidnosti) ne bi trebao biti manji od 2, to znai
da kratkotrajna imovina mora biti makar dva puta vea od kratkoronih obveza. Ako je vei od 1, moe se oekivati podmirenje obveza na
vrijeme, no to je vea vrijednost pokazatelja, to je vea sigurnost podmirenja tekuih obveza. Ako je pokazatelj manji od 1, radni kapital je
negativan to znai da moe doi do problema u plaanju obveza.
B. Koeficijent ubrzane likvidnosti = novac+krat.financ.imovina+kratk.potraivanja / kratkorone obveze

Brzi odnos pokazuje kakva je sposobnost trgovakog drutva u podmirenju obveza u kratkom roku. Referentna vrijednost ovog pokazatelja
prema amerikim zahtjevima jest 1 (to znai da kratkorone obveze ne bi smjele biti vee od zbroja svote novca na raunima, kratkotrajne
financijske imovine i kratkotrajnih potraivanja), dok se u europskoj praksi vrijednost ovog pokazatelja kree izmeu 0,7 i 0,8 neovisno o
specifinostima pojedinih djelatnosti.
C. Novani odnos = novac u banci i blagajni x 100 / kratkorone obveze

Novani odnos pokazuje trenutanu sposobnost drutva u podmirenju obveza. Referentna vrijednost ovog pokazatelja trebala bi biti izmeu 10 i
30%, dok rezultati istraivanja pokazuju da se u praksi vrijednost ovog pokazatelja kree najee oko 10%.
Popis podataka potrebnih za izraun:
Kratkorone obveze
2. Pokazatelji financijske stabilnosti

Pokazatelji financijske stabilnosti daju informaciju o dugoronim aspektima likvidnosti, odnosno o sposobnosti drutva za podmirenje
dugoronih obveza. Ovi pokazatelji odnose se prije svega na utvrivanje pokria imovine vlastitim izvorima, odnosno vlastitim i tuim
dugoronim izvorima te utvrivanje radnog kapitala.
A. Stupanj pokria imovine vlastitim izvorima = dugotrajna imovina / kapital i priuve + rezerviranja
Stupanj pokria imovine vlastitim izvorima u praksi se naziva zlatnim bilannim pravilom. Naime, prema tom bi se pravilu dugotrajna imovina
trebala financirati iz vlastitih izvora. Dakle, referentna vrijednost ovog pokazatelja jest 1.
B. Stupanj pokria imovine dugoronim izvorima (vlastitim i tuim) = dugotrajna imovina / kapital i priuve + rezerviranja
+ dugorone obveze
Stupanj pokria imovine vlastitim i tuim dugoronim izvorima se u praksi naziva zlatno pravilo financiranja. Referentna vrijednost ovog
pokazatelja jest 1, odnosno vrijednosti manje od 1 odraavaju financijsku stabilnost, dok vrijednosti vee od 1 odraavaju financijski nestabilno
poslovanje.
C. Radno raspoloivi kapital = tekua aktiva (kratkotrajna imovina) - tekua pasiva (kratkorone obveze)
Radno raspoloivi kapital daje informaciju o vrijednosti kapitala koji stoji na raspolaganju za podmirenje tekuih obveza i neoekivanih novanih
izdataka. Radni kapital predstavlja onaj dio kratkotrajne imovine koji je financiran iz dugoronih izvora. Kada je vrijednost radnog kapitala nula,
to znai da je drutvo granino likvidno te u tom sluaju referentna vrijednost tekueg odnosa iznosi 1 (100%). Ako je pak radno raspoloivi
kapital vei od nule, tada se moe rei da je trgovako drutvo likvidno, dok je u sluaju kada je radno raspoloivi kapital manji od nule,
trgovako drutvo nelikvidno.
U sluaju manjka radnog kapitala potrebno je utvrditi uzrok takvog stanja te pronai aktivnosti koje e otkloniti uzroke i dovesti trgovako
drutvo u stanje likvidnosti. Jednako tako, iako na prvi pogled izgleda da je situacija bolja to je udio radnog kapitala vei, treba napomenuti da
je to tako sve do postizanja optimalne likvidnosti, dok nakon toga poveanje radnog kapitala dovodi do smanjenja mogue rentabilnosti
poslovanja.
Dugotrajna imovina
Kapital i priuve
Rezerviranja
Dugorone obveze
Kratkorone obveze
3. Pokazatelji zaduenosti
Pokazatelji zaduenosti mjere koliko se trgovako drutvo financira iz tuih izvora sredstava (tj. koliki je stupanj koritenja financijske poluge),
odnosno koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala, a koliko iz tueg kapitala (obveze). Dakle, pomou tih pokazatelja mogue je utvrditi
odnos tueg i vlastitog kapitala.
A. Udjel tueg kapitala = dugorone obveze / dugorone obveze + kapital

Iskustveni podatci govore da bi se ovaj pokazatelj trebao kretati od 30 do 35%.
B. Stupanj (koeficijent) zaduenosti = ukupne obveze (kratk.+dugor.) / ukupna aktiva (imovina)

Stupanj zaduenosti ne bi trebao biti vei od 50%. to je stupanj zaduenosti vei, to je vei rizik ulaganja u drutvo.
C. Samofinanciranje = kapital i priuve + rezerviranja / ukupna pasiva

Pokazatelj samofinanciranja pokazuje koliki je udio vlastitih izvora sredstava u ukupnim izvorima te prikazuje zaduenost trgovakog drutva s
obrnutog motrita u odnosu na stupanj zaduenosti.
D. Odnos ukupnih obveza i kapitala (koficijent samofinanciranja) = ukupne obveze / kapital

Odnos ukupnih obveza i kapitala (koeficijent financiranja) pokazuje odnos financiranja iz tuih izvora i iz vlastitih izvora. Iskustveno smatra da bi
odnos kapitala (vlasnike glavnice) i dugova trebao biti 1:1.
Dugorone obveze
Kapital i priuve
Kratkorone obveze
Ukupna aktiva
Ukupna pasiva
Rezerviranja
4. Pokazatelji aktivnosti
Pokazatelji aktivnosti mjere koliko je trgovako drutvo aktivno, odnosno koliko uinkovito upotrebljava svoje resurse te kojom brzinom imovina
cirkulira u poslovnom procesu.
A. Koefic. obrta ukupne imovine = ukupni prihodi / ukupna aktiva (imovina)

Koeficijent obrta ukupne imovine pokazuje odnos izmeu ukupnog prihoda i ukupne imovine tj. koliko se puta imovina pretvori u prihode. Na taj
se nain prikazuje intenzitet uporabe kapitala za financiranje imovine.
B. Koef. obrta kratkotrajne imovine = prihodi od prodaje / kratkotrajna imovina

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine pokazuje odnos izmeu ukupnih prihoda i kratkotrajne imovine.
C. Koef. obrta dugotrajne imovine = prihodi od prodaje / dugotrajna imovina

D. Koef. obrta potraivanja = prihodi od prodaje / potraivanja
Koeficijent obrta potraivanja pokazuje koliko se puta godinje potraivanja naplate, tj. pretvore u novac. Trajanje naplate potraivanja u danima
rauna se na temelju ovog koeficijenta.
E. Trajanje naplate potraivanja u danima = broj dana u godini / koeficijent obrta potraivanja
F. Koef. obrta obveza = rashodi od prodaje / obveze prema dobavljaima
Ovaj koeficijent pokazuje koliko je XYZ dobar ili lo platia. Koeficijent obrta obveza stavlja u odnos rashode od prodaje i obveze prema
dobavljaima te pokazuje koliko puta godinje poduzee plati svoje obveze. Na temelju koeficijenta obrta obveza utvruje se prosjeno razdoblje
plaanja obveza.
G. Prosjeno razdoblje plaanja obveza = broj dana u godini / koeficijent obrta obveza
Dijeljenjem broja dana u godini s koeficijentom obrta obveza dobivamo prosjeno razdoblje plaanja obveza koji nam pokazuje koliko je dana
potrebno za podmirivanje obveza.
H. Koeficijent utrivosti zaliha = prihodi od prodaje / zalihe

Koeficijent utrivosti zaliha ne moe se smatrati koeficijentom obrtaja zaliha zbog toga to je u prihod ukljuena i mara.
Ukupni prihodi
Ukupna aktiva
Prihodi od prodaje
Dugotrajna imovina
Potraivanja (kratkorona)
Broj dana u godini
Koeficijent obrta potraivanja
Rashodi od prodaje
Koeficijent obrta obveza
Zalihe
5. Pokazatelji profitabilnosti
Pokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvarivanja zarada poduzea. Upuuju na veliinu neto-dobitka u odnosu na angairanu imovinu, tj. na
veliinu ukupnih prihoda. Ako se kod izrade godinjih ili drugih financijskih izvjetaja ili inae ustanovi da u drutvu postoji gubitak u visini
polovine temeljnog kapitala drutva, tada uprava sukladno l. 251. st. 1. Zakona o trgovakim drutvima (Nar. nov., br. 111/93. 137/09.,
dalje: ZTD) mora odmah sazvati glavnu skuptinu drutva i o tome je izvijestiti. Glavna skuptina u tom sluaju odluuje koje e mjere poduzeti
radi ozdravljenja drutva. Takva situacija jo ne pogaa vjerovnike jer poslovanje s gubitkom ne mora nuno znaiti i insolventnost, ali je svakako
znak upozorenja na krizu.
Analitiari pokazatelje profitabilnosti koriste kao indikatore upravljake djelotvornosti, kao metodu za predvianje financijskog rezultata te kao
mjeru sposobnosti poduzea da omogui odgovarajuu stopu povrata ulaganja.
A. Bruto profitna mara = bruto dobitak / prihodi od prodaje

B. Operativna profitna mara = operativni dobitak / prihodi od prodaje
C. Profitna mara prije oporezivanja = dobitak prije oporezivanja / prihod od prodaje
D. Neto profitna mara = dobitak poslije oporezivanja / prihod od prodaje
E. Mara neto preostalog profita = (dobitak poslije oporezivanja / trina neto cijena kapitala) - 1
Ovaj pokazatelj odgovara na pitanje koliko se isplate ulaganja lanova drutva u odnosu na zaradu koju su mogli ostvariti ulaganjem u
alternativni projekt na kojem se moe ostvariti trina cijena kapitala ili fiksna kamata na posueni kapital.
Najvei problem je pri praktinom izraunavanju neto preostalog profita odreivanje trine cijene kapitala tj. trine stope koja se moe dobiti u
fiksnoj svoti na posueni kapital. Kad se pokae da je ta stopa teko odrediva zbog toga to trite kapitala ne djeluje u potpunosti, esto se
primjenjuje kamatna stopa na novac uloen u banku.
F. Povrat na ukupnu imovinu (ROA) = operativni dobitak / ukupna aktiva

Ovaj pokazatelj je indikator uspjenosti koritenja imovine u stvaranju dobitka te govori o tome kolika je intenzivnost imovine. Odnosi se na
dobitak koju trgovako drutvo generira iz jedne novane jedinice imovine.
G. Povrat na ukupni kapital (ROE) = dobitak poslije oporezivanja / ukupni vlastiti kapital
Povrat na ukupni kapital je jedan od najbitnijih pokazatelja koji pokazuje koliko novanih jedinica dobitka trgovako drutvo ostvaruje na jednu
jedinicu vlastitog kapitala.
Bruto dobitak
Prihodi od prodaje
Operativni dobitak
Ukupna aktiva
Ukupni vlastiti kapital
6. Pokazatelji proizvodnosti rada

Kada je rije o pokazateljima proizvodnosti rada, tada se prije svega misli na podatke koliko iznosi ukupan prihod po jednom zaposleniku te
koliko iznosi dobitak prije oporezivanja po zaposleniku.
Do poveanja proizvodnosti rada moe doi zbog poveanja prihoda i dobitka, ali i zbog smanjenja i otputanja zaposlenih. Ako je rije o
poveanju proizvodnosti rada do kojeg dolazi zbog otputanja zaposlenih, tada se ne moe govoriti o poslovnom uspjehu, iako na prvi pogled to
tako izgleda. Naime, u poslovnoj ekonomiji nerijetko se tumai da je otputanje zaposlenih znak da menadment nije sposoban ih zaposliti.
A. Proizvodnost rada na temelju prihoda = ukupan prihod / broj zaposlenih

B. Proizvodnost rada na temelju dobitka = dobitak prije oporezivanja / broj zaposlenih
Ukupan prihod
Broj zaposlenih (problematino jer je drugaije za svaku firmu i poslovnu godinu, moda staviti takav sloeni konfig)
Primjer Matematikog prikaza podataka izrauna

Pokazatelji likvidnosti
Datumi od 01.01.2011 do 31.12.2011
Ukupno oznaeno godina 3
Popis korisnikih izvjetaja potrebnih za izraun: 1011
IZNOSI OSNOVNIH POKAZATELJA
GODINA 2009
Kratkotrajna imovina: (poz +C) 1.171.151,11
Kratkorone obveze: (poz +.D) 219.956,46
NOvac u banci i blagajni: (poz +C.IV) 365.787,37
Kratkotrajna financijska imovina: (poz +C.III) 604.925,37
Kratkorona potraivanja: (poz +C.II) 200.438,37
GODINA 2010
Kratkotrajna imovina: (poz +C) 709.555,48
Kratkorone obveze: (poz +.D) 29.515,96

GODINA 2011
Kratkotrajna imovina: (poz +C) 626.549,72
Kratkorone obveze: (poz +.D) -11.675,08
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
GODINA 2009
= 1.171.151,11 / 219.956,46 = 5,32
= (365.787,37+604.925,37+200.438,37) / 219.956,46 = 5,32
= 365.787,37 * 100 / 219.956,46 = 166,30
GODINA 2010
= 709.555,48 / 29.515,96 = 24,04
= (303.881,95+304.917,27+100.756,26) / 29.515,96 = 24,04
= 303.881,95 * 100 / 29.515,96 = 1.029,55
GODINA 2011
= 626.549,72 / -11.675,08 = -53,67
= (247.785,89+308.341,88+70.421,95) / -11.675,08 = -53,67
= 247.785,89 * 100 / -11.675,08 = -2.122,35
--- Kraj izrauna ---
Izvor:
- rrif 7/2011 str. 18. Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja
Simulacija izvjetaja poslovanja

vidi Korisniki izvjetaji
vidi Simulator brutto bilance
Openito
Korisniki izvjetaji su izvjetaji iji oblik (u osnovnom dijelu) i sadraj (gotovo neogranieno) mogu mijenjati sami korisnici programa. U
programu su ponueni predloci za neke osnovne izvjetaje (Bilanca stanja, raun dobiti i gubitka, Novani tijek itd.), a iji sadraj korisnici po
potrebi mogu mijenjati, ali isto tako i dodavati nove izvjetaje.
Sadraj ovih izvjetaja (iznos) se povlai iz samog poslovanja, konkretnije iz knjienja dnevnika glavne knjige (modul Financijsko) gdje korisnik za
svaki red izvjetaja moe definirati naziv, da li e se u tom redu prikazivati naslov, suma nekih konta, suma nekih drugih redova sa tog izvjetaja i
sl.
Kljuna razlika izmeu ispisa korisnikih izvjetaja i ispisa SIMULATORA korisnikih izvjetaja je u tome to se kod ispisa simulatora korisnikih
izvjetaja ispisuje isti taj korisniki izvjetaj (npr. Raun dobiti i gubitka), ali ovoga puta se podaci vie ne povlae iz samih podataka poslovanja
firme (knjienja u dnevniku glavne knjige) nego iz posebnih tablica u kojima korisnik moe intervenirati kako i kada eli, a da to nema nikakvog
utjecaja na postojee podatke u samim poslovnim knjigama.
Za svaki korisniki izvjetaj se moe napraviti po jedna SIMULATOR datoteka za konkretnu matinu firmu i poslovnu godinu.
emu slui SIMULATOR korisnikih izvjetaja

Simlatorom korisnikih izvjetaja bismo mogli simulirati razne situacije u poslovanju, raditi scenarije optimistinih ili pesimistinih predvianja za
sljedee mjesece, jednostavnim unosom/izmjenom podataka u odreenim mjesecima moemo odmah vidjeti promjene u cijelom izvjetaju.
Kako je broj korisnikih izvjetaja gotovo neogranien neograniene su i mogunosti to se sve moe simulirati sa simulatorom.
Sljedea svrha bi recimo mogla biti kada radimo obrasce zavrnog obrauna i neke pozicije je potrebno (regularno) promjeniti samo za tu svrhu
tada je to jednostavnije napraviti u simulatoru izvjetaja nego knjienjem u dnevniku glavne knjige.
Inicijalno kreiranje SIMULATOR datoteka

Simulator datoteke u poetku ne postoje i potrebno ih je kreirati, a to se napravi jednostavno na nain da se kod redovnog ispisa bilo kojeg
korisnikog izvjetaja (npr. Financijsko>Izvjetaji>Bilanca stanja mali poduzetnici ili sl.) ukljui opcija "Istodobno sa kreiranjem izvjetaja kopiraj
podatke u analognu SIMULATOR datoteku". Program e kod ispisa izvjetaja javiti da je kreirao simulator datoteku.
Da li za neki korisniki izvjetaj ve postoji ili ne SIMULATOR datoteka moe se vizualno vidjeti po tome to kod odabira korisnikog izvjetaja za
ispis u tabelarnom popisu u koloni Simulator pie Da i naziv simulator datoeke, inae pie samo - .
Simulator datoteke se kreiraju na disku gdje se nalazi program, a u direktoriju "IposPRIJENOS\Simulator datoteke", nazivi SIMULATOR datoteka
korisnikih izvjetaja su tipa "Zavrac_Par1_god2011_izv1012.nx1" gdje je Zavrac kljuna rije za sve simualtor datoteke korisnikih izvjetaja,
Par1 znai ifra matine firme je 1, god2011 znai da je izvjetaj za poslovnu godinu 2011, izv1012 znai da je korisniki izvjetaj sa ifrom 1012
(Bilanca stanja - mali poduzetnici).
Direktorij IposPRIJENOS tj. Simulator datoteke se ne nalazi u redovnom direktoriju Ipos knjigovodstvo sa podacima unosa to znai da se ne
arhivira rutinim Arhiviranja iz programa, ako elite arhivirati i podatke simulacija morat ete runo arhivirati taj direktorij.
Rad sa SIMULATOROM korisnikih izvjetaja

U meniu "Financijsko>Simulacija i analiza poslovanja>SIMULACIJA korisnikih izvjetaja" pozivamo prozor sa popisom korisnikih izvjetaja, u
tabeli u koloni Simulator moemo vidjeti da li za taj korisniki izvjetaj postoji kreirana simulator tablica.
Ako simulator tablica ne postoji slijedite uputu pod naslovom ranije "Inicijalno kreiranje SIMULATOR datoteka".
Ako tablica postoji odabirom tipke "Simulator" e se otvoriti novi prozor sa tablicom simulatora odabranog izvjetaja.
Tablica simulatora izvjetaja izgleda gotovo isto kao i sam Korisniki izvjetaj kada se ispie, u tablici postoje kolone Rbr, Pozicija, Opis pozicije
(ova polja se ne mogu mijenjati) i kolone za iznose:Ukupno, Sijeanj, Veljaa ... Studeni, Prosinac (ova polja se mogu proizvoljno mijenjati).
Redovi bez boje se mogu mijenjati, to su redovi koji su u korisnikom izvjetaju definirani kao suma konta ili upis direktnog iznosa.
Redovi koji su obojani u crveno su naslovi, u plavo su sume pozicija, umnoci pozicija i oni se mijenjaju automatikom kada upisujemo/mijenjamo
podatke u redovima suma konta.
Sve se zapravo ponaa kao u nekoj excel tablici jer se promjenom bilo kojeg polja mijenja kompletan izvjetaj i to odmah kada prijeemo u neko
drugo polje. U svakom trenutku moemo i ispisati izvjetaj da vidimo vizualnije rezultate promjena.
Tipka Obrii iznose reda

Ovom tipkom moemo obrisati svih 13 iznosa u jednom redu uz naravno automatsko rekalkuliranje cijelog izvjetaja. Ako elite obrisati vie
redova na brzinu tada pritisnite tipku miem na prvom redu, a onda za sljedee redove samo drite tipku B (brza tipka).
Brisanje podataka u jednom polju (kuici) ete najbre napraviti da u polje upiete broj nula.
Kako upisivati podatke

Ako upiete/izmijenite iznos u polju Ukupno program e automatski taj iznos upisati u redove iznosa za svih 12 mjeseci, i to tako da e upisani
iznos podijeliti na 12 dijelova i pribrajati tj. oduzimati iznose ako u nekim mjesecima ve postoje upisani iznosi.
Npr. ako ve postoji u ukupno iznos 12.000 i taj iznos je raspodijeljen po mjesecima (isto ili razliito nebitno je) i ako za taj red elimo dodati
dodatni iznos od npr. 36.000 kn tada emo u ukuno upisati iznos 48.000 kn, program e u svaki mjesec samo pribrojiti po 3.000 na ve
postojei iznos.
Nakon toga e se izvriti automatska rekalkulacija kompletnog izvjetaja.
Naravno ako upiemo/promjenimo iznos u nekom mjesecu ostali mjeseci se nee mijenajti, a ukupni iznos e biti povea ili smanjen zavisno od
upisanog i do tada postojeeg iznosa.
Ispis datoteke SIMULATORA korisnikih izvjetaja

Postoje tri naina ispisa korisnikog izvjetaja:
1. klasian ispis prema podacima iz poslovnih knjiga
2. ispis simulatora korisnikog izvjetaja tj. podaci koje je korisnik sam promjenio u datoteci simulator korisnikog izvjetaja
3. ispis simulatora brutto bilance to je slino kao pod 1., ali se podaci uzimaju iz simulator datoteke bruto bilance koju je korisnik sam
mijenjao/kreirao
Ovdje nas zanima opcija 2., ako iz same tablice simulatora korisnikih izvjetaja odaberemo tipku Izvjetaji program e otvoriti prozor za ispis
korisnikih izvjetaja, pozicionirati nas na eljenom izvjetaju i ono to je jako bitno ukljuiti opciju. "Ispii podatke iz SIMULATOR DATOTEKE, a
ne iz podataka knjigovodstva".
Podaci na ispisu izvjetaja vie nee biti podaci iz poslovnih knjiga nego podaci koje smo promjenili u simulatoru datoteke korisnikog izvjetaja
(ako smo neto promjenili).
Kodi ispisa simulatora korisnikog izvjetaja raspon datuma nema utjecaja na filtriranje podataka jer u simulator datoteci nema pojedinanih
datuma knjienja, isto vrijedi i za podatke prethodne godine, opcije ukljui i iskljui poetno stanje i zakljuna knjienja u definiranju redova
izvjetaja.
SIMULATOR korisnikih izvjetaja i SIMULATOR Bruto bilance

I jedan i drugi simulator se mogu koristiti nezavisno tj. moemo mijenati izvjetajne podatke korisnikih izvjetaja i onda i ponovo ispisivati tj.
moemo mijenati izvjetajne podatke izvjetaja Bruto bilance i onda ih ponovo ispisivati.
ALI, izvrsna je mogunost to to promjenjene izvjetajne podatke Bruto bilance (datoteka SIMULATOR Bruto bilance) moemo koristiti kao
podlogu kod ispisa (SVIH) korisnikih izvjetaja umjesto stvarnih podataka poslovanja. Dakle osim to moemo simulacijom mijenjati svaki
pojedini korisniki izvjetaj moemo simulacijom Bruto bilance automatski mijenjati i sve korisnike izvjetaje.
Simulator datoteka Bruto bilance je zahtjevnija to se tie poznavanja materije knjigovodstva pa e je vjerojatno vie koristiti ekonomisti, dok e
simulator datoteke korisnikih izvjetaja biti pogodnije za one sa manje ekonomskog znanja jer nema kolona duguje i potrauje nego samo jedan
iznos sa razumljivim nazivom polja.

vidi Korisniki izvjetaji
vidi Simulator korisnikih izvjetaja poslovanja
Openito
Brutto bilanca je, za razliku od Bilance stanja, izvjetaj koji ne ovisi o trenutnim zakonskim propisima i svrsi izvjetaja (za poreznu upravu, za
statistiku) jer ona jednostavno prikazuje hijerarhijski po granama (klasama) sva sintetika i analitika konta koja su imala promete.
Ispis podataka brutto bilance se kreira na osnovu knjienja dnevnika glavne knjige tj. iz stvarnog poslovanja.
Kljuna razlika izmeu ispisa Brutto bilance i ispisa SIMULATORA Brutto bilance je u tome to se kod ispisa simulatora podaci vie ne povlae iz
samih podataka poslovanja firme (knjienja u dnevniku glavne knjige) nego iz posebne tablice u kojoj korisnik moe intervenirati kako i kada eli,
a da to nema nikakvog utjecaja na postojee podatke u samim poslovnim knjigama.
Moe se napraviti po jedna SIMULATOR datoteka Brutto bilance za konkretnu matinu firmu i poslovnu godinu.
emu slui SIMULATOR Brutto bilance

Simlatorom Brutto bilance bismo mogli simulirati razne situacije u poslovanju, raditi scenarije optimistinih ili pesimistinih predvianja za
sljedee mjesece, jednostavnim unosom/izmjenom podataka moemo odmah vidjeti promjene u cijelom izvjetaju.
Sljedea svrha bi recimo mogla biti kada radimo obrasce zavrnog obrauna i neke pozicije je potrebno (regularno) promjeniti samo za tu svrhu
tada je to jednostavnije napraviti u simulatoru Brutto bilance nego knjienjem u dnevniku glavne knjige.
Inicijalno kreiranje datoteke SIMULATOR Brutto bilance

Simulator datoteka u poetku ne postoji i potrebno ju je kreirati, a to se napravi jednostavno na nain da se kod redovnog ispisa Brutto bilance
(Financijsko>Izvjetaji>Bruto bilanca) ukljui opcija "Istodobno sa kreiranjem izvjetaja kopiraj podatke u analognu SIMULATOR datoteku".
Program e kod ispisa izvjetaja javiti da je kreirao simulator datoteku.
Kao to pretpostavljate simulator datoteka e sadravati kompletan kontni plan koji e u ovom sluaju biti popunjen podacima poslovanja kao
podloga za daljnje izmjene. Ako npr. elite u simulator datoteci samo poetna stanja ili bez podataka tada ispiite bruto bilancu sa takvim
kriterijima koji e vam dati samo te podatke u simulator datoteci.
Da li ve postoji ili ne SIMULATOR datoteka moe se vidjeti u tekstu ispod opcije gdje pie "Postoji simulator datoteka Brutobil_par2_god2011"
ili Ne postoji simulator datoteka.
Simulator datoteke se kreiraju na disku gdje se nalazi program, a u direktoriju "IposPRIJENOS\Simulator datoteke", nazivi SIMULATOR datoteka
Brutto bilance su tipa "Brutobil_Par1_god2011.nx1" gdje je Brutobil kljuna rije za sve simualtor datoteke bruto bilanci, Par1 znai ifra
matine firme je 1, god2011 znai da je izvjetaj za poslovnu godinu 2011.
Direktorij IposPRIJENOS tj. Simulator datoteke se ne nalazi u redovnom direktoriju Ipos knjigovodstvo sa podacima unosa to znai da se ne
arhivira rutinim Arhiviranja iz programa, ako elite arhivirati i podatke simulacija morat ete runo arhivirati taj direktorij.
Rad sa SIMULATOROM Bruto bilance

U meniu "Financijsko>Simulacija i analiza poslovanja>SIMULACIJA Bruto bilance" pozivamo prozor sa tablicom simulatora.
Ako simulator tablica ne postoji slijedite uputu pod naslovom ranije "Inicijalno kreiranje datoteke SIMULATOR Bruto bilance".
Tablica simulatora izgleda gotovo isto kao i sam izvjetaj Bruto bilanca kada se ispie, u tablici postoje kolone:
- Konto, ne moe se mijenjati, promjeniti ga moete i ifrarniku kontnog plana
- PS Duguje, PS Potrauje, polja poetnih stanja, mogu se mijenjati, automatski e se mijenati polja salda
- PR Duguje, PR Potrauje, polja ukupnog prometa, ne sadre iznose poetnih stanja i zakljunih knjienja, mogu se mijenjati, promjenom ovih
polja automatski se mijenjaju polja prometa za pojedine mjesece
- ZK Duguje, ZK Potrauje, prometi zakljunih knjienja, mogu se mijenjati, automatski mijenjaju polja salda, ova polja se inae trenutno ne
prikazuju u ispisu bruto bilance zbog manjka prostora
- SA Duguje, SA Potrauje, salda, polja se mijenjaju automatski
- D Sijeanj, D Veljaa ... D Prosinac, zbroj ovih polja za svih 12 mjeseci je jednak iznosu polja PR Duguje, upisom iznosa u bilo koje polje
automatski mijenja polje PR Duguje i polja salda
- P Sijeanj, P Veljaa ... P Prosinac, zbroj ovih polja za svih 12 mjeseci je jednak iznosu polja PR Potrauje, upisom iznosa u bilo koje polje
automatski mijenja polje PR Potrauje i polja salda
Redovi bez boje se mogu mijenjati, to su redovi koji oznaavaju analitika konta.
Redovi koji su obojani u plavo su sintetika konta i oni se mijenjaju automatikom kada upisujemo/mijenjamo podatke u redovima analitikih
konta.
Sve se zapravo ponaa kao u nekoj excel tablici jer se promjenom bilo kojeg polja mijenja kompletan izvjetaj i to odmah kada prijeemo u neko
drugo polje. U svakom trenutku moemo i ispisati izvjetaj da vidimo vizualnije rezultate promjena.
Tipka Obrii iznose reda

Ovom tipkom moemo obrisati sve iznose u jednom redu uz naravno automatsko rekalkuliranje cijelog izvjetaja. Ako elite obrisati vie redova na
brzinu tada pritisnite tipku miem na prvom redu, a onda za sljedee redove samo drite tipku B (brza tipka).
Brisanje podataka u jednom polju (kuici) ete najbre napraviti da u polje upiete broj nula.
Kako upisivati podatke

Ako upiete/izmijenite iznos u polju Salda ili Prometa program e automatski promjeniti i polja salda i rekalkulirati izvjetaj.
U zaglavlju prozora postoje posebne tipke za pomo:
Prikaz samo analitikih konta:ova opcija e iskljuiti sve redove sa sintetikim kontima i ostaviti samo redove u koje moemo upisvati podatke
Prikaz samo redova sa iznosima:ova opcija e sakriti sve redove koji nemaju upisanih iznosa, tako emo brzo i jednostavno vidjeti to je sve
upisano od podataka jer cijeli kontni plan moe imati puno redova.
Ako elite vidjeti npr. sve klase (0,1,2,....9) zajedno odaberite opciju Redoslijed po nazivu i pronaite rije Razred (ako ste tako nazvali razrede).
Ili moete jednostavno u svakom trenutku zatraiti ispisi izvjetaja simulatora bruto bilance da pregledno vidite vau simulaciju.
Ispis datoteke SIMULATORA Bruto bilance

Postoje dva naina ispisa Bruto bilance:
1. klasian ispis prema podacima iz poslovnih knjiga
2. ispis simulatora brutto bilance gdje se podaci uzimaju iz simulator datoteke bruto bilance koju je korisnik sam mijenjao/kreirao
Ovdje nas zanima opcija 2., ako iz same tablice simulatora odaberemo tipku Izvjetaji program e otvoriti prozor za ispis izvjetaja Bruto bilance, i
ono to je jako bitno ukljuiti opciju. "Ispii podatke iz SIMULATOR DATOTEKE, a ne iz podataka knjigovodstva".
Podaci na ispisu izvjetaja vie nee biti podaci iz poslovnih knjiga nego podaci koje smo promjenili u simulatoru datoteke Bruto bilance(ako smo
neto promjenili).
Kodi ispisa simulatora Bruto bilance raspon datuma nema utjecaja na filtriranje podataka jer u simulator datoteci nema pojedinanih datuma
knjienja.
SIMULATOR korisnikih izvjetaja i SIMULATOR Bruto bilance
I jedan i drugi simulator se mogu koristiti nezavisno tj. moemo mijenati izvjetajne podatke korisnikih izvjetaja i onda i ponovo ispisivati tj.
moemo mijenati izvjetajne podatke izvjetaja Bruto bilance i onda ih ponovo ispisivati.
ALI, izvrsna je mogunost to to promjenjene izvjetajne podatke Bruto bilance (datoteka SIMULATOR Bruto bilance) moemo koristiti kao
podlogu kod ispisa (SVIH) korisnikih izvjetaja umjesto stvarnih podataka poslovanja. Dakle osim to moemo simulacijom mijenjati svaki
pojedini korisniki izvjetaj moemo simulacijom Bruto bilance automatski mijenjati i sve korisnike izvjetaje.
Simulator datoteka Bruto bilance je zahtjevnija to se tie poznavanja materije knjigovodstva pa e je vjerojatno vie koristiti ekonomisti, dok e
simulator datoteke korisnikih izvjetaja biti pogodnije za one sa manje ekonomskog znanja jer nema kolona duguje i potrauje nego samo jedan
iznos sa razumljivim nazivom polja.

Tip automatskog prometa kod knjienja izvoda
promet svake stavke
samo duguje i potrauje
Kod knjienja izvoda nakon upisa zadnje stavke moemo tipkom promet automatski upisati promet za taj izvod.
Mogue su dvije varijante
da se upie promet svake stavke tako da na kartici 1000 vidimo svako pojedino plaanje, iznos i naziv kupca-dobavljaa
da se upie samo klasian dugovni i potrani promet
U automatskim izvodima trai ifru kupca u pozivu na broj odobrenja

ne trai ifru
trai ifru kupca kao prvi broj
Kod automatskog unosa bankovnih izvoda iz FINA datoteke da li da jedan od kriterija za pronalaenje partnera bude i ifra kupca koja se nalazi u
pozivu na broj odobrenja. Detaljnije vidi Rad s izvodima iro-rauna.
Tip importa kod automatskih izvoda

XMLformat
TXT Fina format
Mogue je odabrati dva formata izvadka, obje datoteke su tekstualne.
TXTformat je zapravo CSV tj. podaci su odvojeni ; znakom unutar jednog reda, a niu se u redovima.
XMLje specijalan format gdje su podaci u tekstualnom obliku zapisani na poseban nain tako da se mogu lako programski uitati.
Upisivanje poslovnih jedinica kod knjienja

ukljuen
iskljuen
Da li da se kod unosa dnevnika glavne knjige prikazuje polje za poslovnu jedinicu tj. evidencija knjienja prema poslovnim jedinicama. Kasnije se
mogu ispisivati izvjetaji prema poslovnim jedinicama. Firme koje ne trebaju evidenciju prema poslovnim jedinicama trebaju tu postavku
iskljuiti.
U prozorima Dnevnik glavne knjige i Kartice glavne knjige prikaz i unos iznosa na vie od dvije decimale
ukljuen
iskljuen
Postavka se ne sprema trajno u bazu nego vrijedi samo do trenutka izlaska iz programa, kod ponovnog ulaska u program postavka se iskljuuje,
istovremeno mogue je iz knjienja dnevnika izai iako nisu jednake dugovna i potrana strana svih stavaka.
Ovu opciju moemo iskoristitii u svrhu kada nam se iz analitika provlae iznosi koji imaju vie od 2 decimale, a koje se ne vide u regularnom
prikazu. Rezultat toga moe biti da uslijed viestrukog zbrajanja iznosa npr. 100.000,500008 zadnje decimale zbrojeno izau do 1 lipe i onda
nam moe ne odgovarati neki saldo.
Dakle moemo ukljuiti tu postavku pronai u dnevniku glavne knjige ili karticama to knjienje i/ili stavku, zatim moemo kroz izmjenu dodati na
bilo kojoj stavci iznos iza 2 decimale npr. umjesto 10.000,00 moemo upisati iznos 10.000,005674 kako bismo u promet dnevnika ili nekog
konta dodali potreban iznos koji e usaglasiti saldo.
Isto tako dok je ta postavka ukljuena moemo izai iz knjienja dnevnika i bez da je duguje = potrauje, oprez!!

Vidi Analiza financijskih pokazatelja
ifra izvjetaja je ifra jednog od korisnikog izvjetaja glavne knjige u meniu Financijsko>Financijsko knjigovodstvo>Kreiranje korisnikih
izvjetaja.
Popis pozicija je popis ifri pozicija sa navedenog izvjetaja, potrebno je nabrojati sve pozicije koje ine odreenu kategoriju, a koje e se zbrajati,
ako elimo da se neka pozicija oduzima stavljamo joj predznak minus.
Korisniki izvjetaji su izvjetaji koje korisnik sam kreira. Kod prvog pokretanja programa prikazat e se inicijali izvjetaji koje onda svaki korisnik
prilagoava svojim potrebama jer taj izvjetaj ovisi i o kontnom planu, a kojeg opet svaki korisnik prilagoava sebi. Inicijalne vrijednosti pozicija
su upisane na osnovu poetnih izvjetaja i poetnog kontnog plana.
Podatak Trina cijena kapitala je fiksni financijski iznos kojeg je potrebno upisati ili ostavili inicijalnu vrijednost.
Broj zaposlenih je broj koji treba fiksno upisati, postavka je na nivou poslovne godine tako da se moe odrediti za svaku poslovnu godinu svake
matine firme.
ifre izvjetaja koristite od 1001 na dalje jer su izvjetaji do 1000 programski i mijenjaju se kod svake nadogradnje
Naziv kategorije
Programska
ifra
Izvjetaj
inicijalni
Inicijalna vrijednost
Dugotrajna imovina
dugo_imov
1011
krat_imov
1011
krat_potr
1011
C.II
krat_fina_
imov
1011
C.III
novac
1011
C.IV
Ukupna aktiva
ukup_akti
1011
Kapital i priuve
kapital
1011
.A
Ukupni vlastiti kapital(bez dobitka

tekue godine)
kapi_vlas
1011
.A, -.A.V
(kapitali rezerve - dobit tek. godine)
Rezerviranja
rezer
1011
.B
Dugorone obveze
dugo_obve
1011
.C
Kratkorone obveze
krat_obve
1011
.D
obve_doba
1011
.D.5
Ukupna pasiva
ukup_pasi
1011
.F
Ukupni prihodi
ukup_prih
1021
Prihodi od prodaje
prih_prod
1021
A.1
Rashodi od prodaje
rash_prod
1021
B.3, B.5, B.9

(materijalni trokovi, amortizacija, ostali poslovni rashodi)
Bruto dobitak
brut_dobi
1021
A.1, -B.3, -B.4, -B.5

(prihodi od prodaje proizvoda - materijalni trokovi - trokovi
osoblja - amortizacija)
Operativni dobitak
oper_dobi
1021
A, -B (poslovni prihodi - poslovni rashodi)
dobi_prij
1021
15.1
dobi_posl
1021
17.1
cije_kapi
upisati fiksni iznos (30.756,00)
Broj zaposlenih
broj_zapo
upisati fiksni broj
Zalihe
zalihe
1011
C.I
Izvjetaji
Ispis dnevnika glavne knjige tj. svih poslovnih dogaaja.
Upisati redoslijed ispisa knjienja po rednom broju knjienja ili po datumu dokumenta (ne po datumu kad je dokument upisan).
Ako elimo da u izvjetaj bude ukljuen samo odreeni dokument npr. samo Izvodi banke tada trebamo prvo specificirati koji je to dokument i
ukljuiti opciju.
Kriterij za ispis moe biti
od do knjienja
od do datuma
Koji kriterij e se uzimati u obzir zavisi od toga koji je redoslijed ispisa specificiran (po knjienju ili datumu).
Polja kriterija za ispis ne mogu ostati prazna.
Naslov izvjetaja, program inicijalno daje naslov, ali ga korisnik moe promjeniti.

Ispis kartica-rauna glavne knjige.
Odabrati redoslijed po kojem e biti sortirana knjienja na kartici, po rednom broju knjienja, ili po datumu dokumenta.
Odabrati od kojeg do kojeg konta e biti ispisane kartice. Polje ne moe ostati prazno npr. ako elimo ispisati
sva konta skupine 10 tada emo upisati od 10 do 1099999

samo konto 1000 tada emo upisati od 1000 do 1000
sva konta klase 4 tada emo upisati od 4 do 499999
Kriteriji za ispis su od do knjienja i od do datuma, koji od tih kriterija e se uzeti u ozbir zavisi od toga koji redoslijed ispisa smo odabrali. Polja
kriterija od do ne mogu biti prazna.
Naslov izvjetaja program inicijalno sam postavlja, ali ga korisnik moe promijeniti.
Ispis kartica moe biti svaka kartica na novoj strani bez obzira na broj redova ili moemo odabrati mogunost da se kartice ispisuju kontinuirano
jedna iza druge popunjavajui cijelu stranicu prije prelaska na novu.
Izvod iz knjigovodstva
Ispis kartica-rauna glavne knjige, ali u saetoj formi gdje je svaka kartica prikazana u jednom redu.
Specificiramo od kojeg do konta e se kartice ispisivati, polja ne mogu ostati prazna primjeri upisa:
Od do datuma, raspon datuma dokumenata koji e biti ukljueni u zbroj, polja ne mogu ostati prazna, moemo upisati samo dan i mjesec bez
godine npr. 1.1. do 30.6. program podrazumijeva da se radi o tekuoj godini.
Naslov izvjetaja, program ga inicijalno postavlja, ali ga korisnik moe promijeniti.
Brutto bilanca
Detaljan izvjetaj stanja i prometa svih kartica koje su ukljuene u kriterij, nee se ispisivati kartice kontnog plana koje nisu imale promet tj. nema
bojazni od prevelikog kontnog plana koji e nam samo smetati svojim obujmom.
Sve kartice e biti sortirane i zbrojene na svakom nivou klase, skupine itd.
Odabiremo koja konta ulaze u izvjetaj od do, polja ne mogu ostati prazna, primjer upisa:
Odabiremo razdoblje od do datuma, polja ne mogu ostati prazna.
Dodatni kriteriji:
Da li elimo ispis sintetikih konta tj. zbrojeva, ako ne na ispisu e biti samo analitike kartice, izvjetaj slian izvodu iz knjigovodstva.
Da elimo ispis analitikih kartica, ako ne dobivamo vrlo skraenu i preglednu brutto bilancu sa samo sintetikim kontima.
Da li elimo ispis rekapitulacije po razredima.
Sve navedene kriterije je mogue kombinirati tako da je ovdje u jednom izvjetaju zapravo cijeli niz izvjetaja.
Ako specificiramo da elimo deviznu brutto bilancu tada moramo odrediti koju teajnu listu i koju valutu, program e provjeriti da li postoje
podaci o tome. Program e uzeti pojedinano svaki datum knjienja (dokumenta) i za taj datum pronai navedeni teaj.
Nije potrebno evidentirati teajeve za sve datume iz brutto bilance jer se program ponaa kao to je i u praksi sluaj ako za
navedeni datum nema teaja uzima se teaja od prvog manjeg datuma to znai da ako elimo moemo za cijelu brutto
bilancu upisati samo jedan teaj. Sve zavisi do koje tonosti elimo devizni izvjetaj.
Prilikom odabira teajne liste i valute ako eljene ne postoje moemo ih upisati direktno ovdje.
Naslov izvjetaja, program ga daje inicijalno, ali ga korisnik moe promijeniti.
Prihodi i trokovi za menadere

Izvjetaj koji je prilagoen za menadere, rukovodioce. Karakteristika tog izvjetaja je da je u formi koja je razumljiva i neknjigovoama.
Jednostavno su specificirani svi prihodi i svi trokovi po imenu, ifre konta ne moraju biti ukljuena, jednostavno reeno razlika prihoda i
trokova daje brutto dobit nekog razdoblja.
Upisati kriterij od do datuma, polja ne mogu ostati prazna. To je mogunost da pratimo poslovanje po tjednima, mjesecima, tromjesejima i sl.
Te podatke usporedimo sa planom i to je to.
Da li elimo ispis prihoda i trokova koji su nula, razlog tome je da se moe vidjeti itava lepeza eventualnih prihoda i trokova.
Da li elimo ispis ifre konta ispred naziva prihoda i trokova, razlog je lake povezivanje sa knjigovodstvenim podacima.
Ako specificiramo da elimo devizni izvjetaj tada moramo odrediti koju teajnu listu i koju valutu, program e provjeriti da li postoje podaci o
tome.
Program e uzeti pojedinano svaki datum knjienja (dokumenta) i za taj datum pronai navedeni teaj.
Nije potrebno evidentirati teajeve za sve datume iz knjigovodstva jer se program ponaa kao to je i u praksi sluaj ako za
navedeni datum nema teaja uzima se teaja od prvog manjeg datuma to znai da ako elimo moemo za sve datume
upisati samo jedan teaj. Sve zavisi do koje tonosti elimo devizni izvjetaj.
Prilikom odabira teajne liste i valute ako eljene ne postoje moemo ih upisati direktno ovdje.
Ako elimo u izvjetaj ukljuiti samo odreenu poslovnu jedinicu potrebno je iz popisa poslovnih jedinica odabrati jednu i ukljuiti tu opciju,
naravno preduvjet je i taj da smo prilikom unosa podataka u dnevnik glavne knjige unosili podatke po poslovnim jedinicama.
Naslov izvjetaja program inicijalno nudi sam, ali ga korisnik moe promijeniti.

Kako sam naslov kae korisnik sam kreira niz izvjetaja koji u osnovi imaju predefiniran oblik i strukturu redova, ali je korisniku data mogunost da
kreira neogranien broj takvih izvjetaja i za svaki takav izvjetaj neogranien broj redova.
Kad je ukljuena opcija prikaza stopa odnosa pojedinih redova u odnosu na sumarnu poziciju ako je istovremeno ukljuen i prikaz podataka
prethodne godine tada se nee prikazivati stopa odnosa pojedinih redova nego Indeks poveanja tekue u odnosu na prolu godinu za svaki red.
Potrebno je specificirati koji izvjetaj.
Upisati kriterij za koje razdoblje se radi izvjetaj, polja datuma ne mogu ostati prazna.
Naslov izvjetaja program nudi sam, ali ga korisnik moe promijeniti.
l
Dodatne informacije
Prozor korisnikih izvjetaja obrazaca


l
Dodatne informacije

l
Dodatne informacije

l
Dodatne informacije


l
Dodatne informacije

l
Dodatne informacije

l
Dodatne informacije


l
Dodatne informacije

l
Dodatne informacije
Grafikoni
Stupasti bar grafikon koji na bazi podataka iz glavne knjige prikazuje odnos i kretanje prihoda, trokova i dobiti.U ifrarniku kontnog plana se za
svaki konto moe definirati da li predstavlja prihod ili troak i na bazi toga e grafikon svrstati odreeni konto u prihode ili trokove.
Moemo dobiti prikaz odnosa samo prihoda (trokova, dobiti) za odreenu vremensku jedinicu (dan, tjedan, mjesec) u razdoblju godine dana.
Stupci mogu biti prikazani kao usporedni jedan pored drugog, jedan na drugom i jedan na drugom u ukupnoj visini 100%. Osim stupaca
moemo dobiti i linijske grafikone za prihod (troak, dobit) koje pokazuju trend kretanja. Isto tako moemo prikazati i postotak udjela svake
vremenske toke.
Kod prikaza po danima i tjednima moemo ukljuiti i animaciju (tri brzine animacije).
Pomicanje grafikona lijevo ili desno moete ostvariti tako da s pritisnutom desnom tipkom mia primite graf i pomaknete ga lijevo ili desno.
Grafikon kretanja sredstava

Stupasti bar grafikon koji na bazi podataka iz glavne knjige prikazuje priliva, odliva i stanja sredstava. Moemo definirati bilo koji konto tj. i 10 ili
1020 (blagajna) te na taj nain dobiti prikaz bilo kojih tipova sredstava.
Moemo dobiti prikaz odnosa samo priliva, odliva i stanja za odreenu vremensku jedinicu (dan, tjedan, mjesec) u razdoblju godine dana. Stupci
mogu biti prikazani kao usporedni jedan pored drugog, jedan na drugom i jedan na drugom u ukupnoj visini 100%.
Osim stupaca moemo dobiti i linijske grafikone za prihod (troak, dobit) koje pokazuju trend kretanja. Isto tako moemo prikazati i postotak
udjela svake vremenske toke. Kod prikaza po danima i tjednima moemo ukljuiti i animaciju (tri brzine animacije).
Prikaz po
Prikaz po danima je pogodan kada se eli detaljniji prikaz i kako izgleda krivulja rasta i pada u duem razdoblju. Prikaz e imati 365 toaka
na apscisi.
Tjedni 48 toaka na apscisi.
Mjeseci prikaz cijele godine u vidnom polju jer e se svih dvanaest toaka vidjeti odjednom.
Ukljui u prikaz
Bar - bar grafovi
Linija - linija rasta i pada tzv. curve fiting matematika linija
Postotak - iznad svake toke prikai postotak njenog udjela u ukupnom iznosu

Stupasti bar grafikon koji na bazi podataka iz glavne knjige prikazuje odnos i kretanje prihoda, trokova i dobiti.
U ifrarniku kontnog plana se za svaki konto moe definirati da li predstavlja prihod ili troak i na bazi toga e grafikon svrstati odreeni konto u
prihode ili trokove. Moemo dobiti prikaz odnosa samo prihoda (trokova, dobiti) za odreenu vremensku jedinicu (dan, tjedan, mjesec) u
razdoblju godine dana.
Stupci mogu biti prikazani kao usporedni jedan pored drugog, jedan na drugom i jedan na drugom u ukupnoj visini 100%. Osim stupaca
moemo dobiti i linijske grafikone za prihod (troak, dobit) koje pokazuju trend kretanja. Isto tako moemo prikazati i postotak udjela svake
vremenske toke.
Kod prikaza po danima i tjednima moemo ukljuiti i animaciju (tri brzine animacije).

Saldakonti - uvod
Saldakonti tj. analitika evidencija kupaca (dobavljaa) je razrada skupnog rauna 1200 (2200) glavne knjige.
Analitika evidencija kupaca i dobavljaa nije zakonski obavezna no bez nje ne bismo imali kvalitetan i brz uvid u stanje rauna naih kupaca i
dobavljaa. Svaki kupac (dobavlja) predstavlja jednu karticu, jedan analitiki raun.
Sistem otvaranja kartice je takav da se npr. u glavnoj knjizi otvori samo jedan konto 1200 za sve kupce, a u analitikoj
evidenciji ifra partnera-kupca predstavlja nastavak toga konta npr. partner sa ifrom 245 u saldakontiju ima karticu 245,
ali gobalno gledano ifra njegove kartice je 1200245.
Ovo je vano naglasiti zbog knjigovoa koji su navikli u kontnom planu upisivati ifre kupaca i dobavljaa.
Dodatne informacije
Dokumenti u saldakontiju openito

U saldakontiju kupaca i dobavljaa postoje etiri vrste dokumenata.
rauni
knjine obavijesti
plaanja
storna
Svako knjienje (upisivanje) na neki dokument se automatski upisuje u dnevnik kupaca (dobavljaa), kartice partnera i temeljnice. Ekran za unos
dokumenta moe biti sa i bez protustavaka za glavnu knjigu, regulira se postavkama za tekueg partnera.
Unosi plaanja tj. izvodi nemaju protustavaka za glavnu knjigu jer se taj dokument u izvornom obliku upisuje u glavnu knjigu pa se automatski
prenose stavke plaanja u saldakonti.
Stornirani dokumenti su oznaeni u ekranskom i tabelarnom prikazu.
Dodatne informacije
Rauni saldakonti
Raun je nosioc poslovnog dogaaja. To je komercijalni dokument koji regulira poslovni odnos kupca i dobavljaa. Na svaki raun je mogue
vezati proizvoljan broj knjinih obavijesti. Svaki raun moe biti plaen sa proizvoljnim brojem plaanja.
U zavisnosti da li je ukljueno kontiranje u analitikoj evidenciji kupaca i dobavljaa ekran za unos-izmjenu moe biti sa ili bez protustavaka za
glavnu knjigu. Kod ukljuenih protustavaka za glavnu knjigu program e ponuditi kod prve stavke konto sa prve stavke prethodnog rauna i
iznos rauna, kod druge i tree stavke konta iz prethodnog rauna.
Knjienje protustavaka temeljnica dobavljaa moete automatizirati preko ifrarnika Tip knjienja protustavaka temeljnica dobavljaa.
Kod ukljuene automatske veze saldakonti i knjige UR-a, IR-a istovremeno sa spremanjem glave rauna upisati e se podaci i u porezne
evidencije.
Rauni i obavijesti o knjienju, u kupcima i dobavljaima, kod kojih se u opisu knjienja upie tekst #sakriven# nee se prikazivati na
izvjetajima: Kartice zatvaranja, Rokovi dospjea plaanja, Izvod otvorenih stavaka
Tipka UR
Kod saldakonti dobavljaa ulazni raun ima tipku 'UR' kojom se moe za jedan raun upisati proizvoljan broj redova u knjizi UR-a. Napomena: ako
ste koristili tu tipku tada se kod spremanja glave nee nita upisivati u knjigu UR-a.
Svaki puta kad kliknete na tu tipku upisat e se jedan red u knjigu UR-a, nakon toga moete promjeniti sve podatke i ponovo kliknuti na tipku
"UR" da se upie novi red i tako koliko redova elite. Dakle ne morate iz saldakonti dobavljaa ulaziti u knjige UR-a za upis dodatnih podataka.
Tipka 30/70
Ova tipka je varijanta tipke UR, tipkom UR moemo npr. odrediti:
knjiga 4 Knjiga ulaznih rauna za vlastitu potronju
tip unosa 2 Porez se ne moe odbiti
u polje za stopu upisati 30(%)
odabrati tipku UR da se upie jedan red u porezne evidencije, zatim ...
knjiga 1 Knjiga za primljena dobra i usluge
tip unosa 1 Porez se moe odbiti
odabrati tipku UR da se upie jedan red u porezne evidencije
Meutim sve ovo se moe napraviti samo jednim odabirom tipke 30/70. Primjer za upotrebu te tipke je raun za gorivo za slubene osobne
automobile.
Tipka 70/30
Ova tipka je varijanta tipke UR, tipkom UR moemo npr. odrediti:
knjiga 4 Knjiga ulaznih rauna za vlastitu potronju
tip unosa 2 Porez se ne moe odbiti
odabrati tipku UR da se upie jedan red u porezne evidencije, zatim ...
knjiga 1 Knjiga za primljena dobra i usluge
tip unosa 1 Porez se moe odbiti
odabrati tipku UR da se upie jedan red u porezne evidencije
Meutim sve ovo se moe napraviti samo jednim odabirom tipke 70/30. Primjer za upotrebu te tipke je raun za reprezentaciju.
Tipka HUB
Preko ove tipke moemo pozvati prozor za unos HUB obrasca u kojem e se automatski popuniti podaci iz ulaznog rauna, podatke je dovoljno
pregledati i spremiti HUB. Ako istovremeno drite tipku Ctrl tada se se HUB kreirati i spremiti automatski, a program e vas vratiti natrag na ulazni
raun.
Tipka GOT
Preko ove tipke moete koristiti automatiku kod R-1 rauna koji su plaeni gotovinom, postupak:
upiite redovno raun u prozoru saldakonti dobavljaa - ulazni rauni tj. saldakonti kupaca - izlazni rauni
u tabelarnom prikazu se pozicionirajte na eljeni raun i odaberite tipku GOT
program e u isplatama dobavljaima upisati isplatu (nain plaanja iz ifrarnika) sa svim podacima koje moe nai na raunu. tj.
analogno u uplatama kupaca upisati uplatu
zatim e u blagajnikom poslovanju pronai blagajnu (koju ste odredili u ifrarniku) i dnevnik i upisati isplatnicu/uplatnicu sa sljedeim
rednim brojem, u opis e uz opis iz rauna dodati i podatak R-1(2) i broj rauna
U ifrarniku moete odrediti inicijalnu ifru Naina plaanja kod upisa isplate/uplate u dobavljaima/upcima i ifru blagajne za blagajniko
poslovanje, ako ifra naina plaanja nije upisana upotrijebit e se ifra 3, ako nije upisana blagajna upotrijebit e se blagajna 3.
Raune moete u saldakonti importirati iz vanjske datoteke iz nekog drugog programa vidi
Kod prijenosa rauna u porezne knjige IR-a i UR-a u PDVmodulu e se kao porezni datum rauna koristiti datum koji zadovoljava sljedei kriterij,
kod izlaznih rauna kao porezni datum (datum nastanka porezne obveze) e se izmeu datuma izdavanja rauna i datuma isporuke/usluge
uzimati raniji datum, a kod ulaznih rauna e se kao porezni datum (datum priznavanja poreznog odbitka) izmeu datuma izdavanja rauna i
datuma isporuke/usluge uzimati kasniji datum.
U saldakonti dobavljaa kod prozora za unos rauna i knjinih obavijesti, pored kuice sa Iznosom rauna je CheckBox koji ukljuen oznaava da
je iznos rauna bez poreza kako bi program ispravno izraunao porez u tom sluaju, situacija kada isporuitelj izdaje raun bez poreza, a primatelj
ga obraunava.
Dodatne informacije

Preko ove opcije u programu moemo importirati izlazne raune u saldakonti kupaca iz neke vanjske datoteke.
Naziv datoteke treba biti "Import_dnekup.txt". Datoteka je tekstualna dakle moemo je otvoriti u bilo kojem tekstualnom editoru.
Podaci u datoteci trebaju biti organizirani u vidu redova (zapisa), svaki red predstavlja jedan raun. Unutar jednog reda pojedini podaci za raun
(polja) su odvojeni znakom toka zarez (;).
Osnovna logika kod importa je da program provjerava da li godina i broj pojedinog rauna iz datoteke za import postoji u popisu rauna, ako ne
postoji upisuje raun, ako postoji preskae raun.
U jednom zapisu ima ukupno 28 polja meusobno odvojenih toka zarezom, ako neke podatke ne elimo importirati potrebno je staviti znak
toka zarez bez podatka. Kada program uzme jedan raun (jedan red ili zapis) da bi pronaao npr. podatak o matinom broju trai podatak koji je
ispred X oznake toka zarez.
Program za import e prvo provjeriti da li svaki zapis ima traeni broj polja.
1. godina rauna
obavezan podatak, program e raun upisati samo ako godina i broj ne postoje
2. broj rauna
3. fiskalni broj rauna
fiskalni broj rauna u Hrvatskoj
4. datum rauna
obavezan podatak, format npr. 21.11.2007
5. datum isporuke/usluge
6. matini broj kupca
obavezan podatak, preko matinog broja e program pronai partnera u ifrarniku partnera i upisati ifru
partnera, prilikom kontrole program provjerava da li matini broj postoji u partnerima, kod ukljuenog OIBa ovdje se pretrauje OIB partnera
7. opis knjienja
neobavezan podatak, ali je kao i kod ostalih podataka gdje moemo ne upisati nita potrebno ostaviti prazno
mjesto tj. toka zarez
8. iznos rauna
obavezan podatak, format npr. 3756,46
9. datum dospijea rauna
obavezan podatak
10. oznaka zatvaranja
neobavezan podatak
11. iznos poreza (knjiga IR-a)
neobavezan podatak
12. tip knjige ira
obavezan podatak ako je ukljuen automatski prijenos u pdv modul
13. tip unosa u knjigu ira
14. osnovica za porez 0%
neobavezan podatak
15. konto1
program kontrolira da li je neto upisano u to polje, ako nije nita upisano tada se preskau kontrole pod
duguje, potrauje i jedinica, korisnik mora osigurati postojanje analitikog konta u kontnom planu
16. duguje1
ako je upisan konto, obavezno je upisati barem 0, korisnik mora osigurati ispravnost dugovne i potrane
strane kompletnog knjienja
17. potrauje1
ako je upisan konto obavezno je upisati barem 0, korisnik mora osigurati ispravnost dugovne i potrane
18. jedinica1
neobavezan podatak
19. konto2
20. duguje2
21. potrauje2
22. jedinica2
23. konto3
24. duguje3
25. potrauje3
26. jedinica3
27. konto4
28. duguje4
29. potrauje4
30. jedinica4
31. konto5
32. duguje5
33. potrauje5
34. jedinica5
35. konto6
36. duguje6
37. potrauje6
38. jedinica6
Nain importa
dnekup.txt za import podataka. Inicijalno e je pokuati pronai u putanji "disk:\IposPrijenos\Import podataka", ako elimo bez traenja odabrati
datoteku moemo je smjestiti u taj direktorij prije importa.
Umjesto ifre kupca se upisuje njegov matini broj, tj. OIB kada je OIBukljuen u postavkama, kojeg e program pokuati pronai u ifrarniku
poslovnih partnera. Dakle prije samog importa rauna je preporuljivo prvo napraviti import partnera u program.
Bitno je naglasiti da se u istoj datoteci nalaze podaci za tri importa:raune, protustavke za temeljnice i knjige IR-a.

godina;broj;datum;datum isporuke;mb partnera;opis;iznos;datum dospijea;zatvaranje;porez;tip ira;tip unosa ira;osnovica
0%;konto1;duguje1;potrauje1;jedinica1;konto2;duguje2;potrauje2;jedinica2;konto3;duguje3;potrauje3;jedinica3;konto4;duguje4;potrauje4;jedinica4;konto5;duguje5;potrauje5;jedinica5;konto6;duguje6;potrauje6;jedinica6;6;
2007;100;21.11.2007;20.11.2007;5555555;ovo je opis;1220,
00;25.11.2007;zatvaranje;220;1;1;;2200;0;1220;;1400;220;0;;4000;1000;0;; ;;;;;;;;;;;;
2007;101;21.11.2007;5555555;ovo je opis;122,00;25.11.2007;zatvaranje;22;1;1;;2200;0;122;;1400;22;0;;4100;100;0;;;;;;;;;;;;;;
Da bi red bio ispravan svaki od 38 podataka mora zavravati znakom ; to se odnosi i na prazne podatke i na zadnji podatak tj. i iza zadnjeg
praznog podatka mora stajati znak ;.

Preko ove opcije u programu moemo importirati uzlazne raune u saldakonti kupaca iz neke vanjske datoteke.
Naziv datoteke treba biti "Import_dnedob.txt". Datoteka je tekstualna dakle moemo je otvoriti u bilo kojem tekstualnom editoru.
Podaci u datoteci trebaju biti organizirani u vidu redova (zapisa), svaki red predstavlja jedan raun. Unutar jednog reda pojedini podaci za raun
(polja) su odvojeni znakom toka zarez (;).
Osnovna logika kod importa je da program provjerava da li godina i broj pojedinog rauna iz datoteke za import postoji u popisu rauna, ako ne
postoji upisuje raun, ako postoji preskae raun.
U jednom zapisu ima ukupno 29 polja meusobno odvojenih toka zarezom, ako neke podatke ne elimo importirati potrebno je staviti znak
toka zarez bez podatka. Kada program uzme jedan raun (jedan red ili zapis) da bi pronaao npr. podatak o matinom broju trai podatak koji je
ispred X oznake toka zarez.
Program za import e prvo provjeriti da li svaki zapis ima traeni broj polja.
1. godina rauna
2. broj rauna
3. broj rauna od dobavljaa
originalni broj rauna od dobavljaa
4. datum rauna
5. datum isporuke
6. matini broj dobavljaa
obavezan podatak, preko matinog broja e program pronai partnera u ifrarniku partnera i upisati ifru
partnera, prilikom kontrole program provjerava da li matini broj postoji u partnerima
7. opis knjienja
neobavezan podatak, ali je kao i kod ostalih podataka gdje moemo ne upisati nita potrebno ostaviti prazno
mjesto tj. toka zarez
8. iznos rauna
obavezan podatak, format npr. 3756,46
9. datum dospijea rauna
obavezan podatak
10. oznaka zatvaranja
neobavezan podatak
11. iznos poreza (knjiga UR-a)
neobavezan podatak
12. tip knjige ura
13. tip unosa u knjigu ura
14. osnovica za porez
neobavezan podatak
15. konto1
program kontrolira da li je neto upisano u to polje, ako nije nita upisano tada se preskau kontrole pod
duguje, potrauje i jedinica, korisnik mora osigurati postojanje analitikog konta u kontnom planu
16. duguje1
ako je upisan konto, obavezno je upisati barem 0, korisnik mora osigurati ispravnost dugovne i potrane
17. potrauje1
ako je upisan konto obavezno je upisati barem 0, korisnik mora osigurati ispravnost dugovne i potrane
18. jedinica1
neobavezan podatak
19. konto2
20. duguje2
21. potrauje2
22. jedinica2
23. konto3
24. duguje3
25. potrauje3
26. jedinica3
27. konto4
28. duguje4
29. potrauje4
30. jedinica4
31. konto5
32. duguje5
33. potrauje5
34. jedinica5
35. konto6
36. duguje6
37. potrauje6
38. jedinica6
Nain importa
dnedob.txt za import podataka. Inicijalno e je pokuati pronai u putanji "disk:\IposPrijenos\Import podataka", ako elimo bez traenja
odabrati datoteku moemo je smjestiti u taj direktorij prije importa.
Umjesto ifre dobavljaa se upisuje njegov matini broj, tj. OIB, kojeg e program pokuati pronai u ifrarniku poslovnih partnera. Dakle prije
samog importa rauna je preporuljivo prvo napraviti import partnera u program.
Bitno je naglasiti da se u istoj datoteci nalaze podaci za tri importa:raune, protustavke za temeljnice i knjige UR-a.

godina;broj;brojdob;datum;datum isporuke;mb partnera;opis;iznos;datum dospijea;zatvaranje;porez;tip ira;tip unosa ira;osnovica;
konto1;duguje1;potrauje1;jedinica1;konto2;duguje2;potrauje2;jedinica2;konto3;duguje3;potrauje3;jedinica3;konto4;duguje4;potrauje4;jedinica4;konto5;duguje5;potrauje5;jedinica5;konto6;duguje6;potrauje6;jedinica6;6;
2007;100;54A;21.11.2007;22.11.2007;5555555;ovo je opis;1220,
00;25.11.2007;zatvaranje;220;1;1;;2200;0;1220;;1400;220;0;;4000;1000;0;; ;;;;;;;;;;;;
2007;101;234;21.11.2007;5555555;ovo je opis;122,00;25.11.2007;zatvaranje;22;1;1;;2200;0;122;;1400;22;0;;4100;100;0;;;;;;;;;;;;;;
Da bi red bio ispravan svaki od 38 podataka mora zavravati znakom ; to se odnosi i na prazne podatke i na zadnji podatak tj. i iza zadnjeg
praznog podatka mora stajati znak ;.
Knjine obavijesti
Knjine obavijesti se veu na odreeni raun, broj knjinih obavijesti po raunu nije ogranien.
Njezin smisao je da korigira raun npr. djelomino ga stornira.
npr. raun iznosi 1000,00 kn, kasnije je dogovoreno da se raun smanji na 800,00 kn, ispostavlja se dokument knjina obavijest sa iznosom 200,00 kn.
Rauni i obavijesti o knjienju, u kupcima i dobavljaima, kod kojih se u opisu knjienja upie tekst #sakriven# nee se
prikazivati na izvjetajima: Kartice zatvaranja, Rokovi dospjea plaanja, Izvod otvorenih stavaka
Uplate/isplate saldakontija
Plaanja su u saldakontiju preteno bezgotovinska (HUB nalozi). Korisnik moe HUB upisivati direktno kroz glavnu knjigu sa automatskim
rasporeivanjem plaanja u kupce i dobavljae, a isto tako moe i runo upisati plaanje u saldakonti pojedinano za svakog partnera.
Automatsko povezivanje ponuda/predrauna sa uplatama kupaca

Ako koristite modul Fakturiranje u veleprodaji imate mogunost automatskog pronalaenja ponude/predrauna koji je kandidat za kreiranje
rauna na osnovu te uplate.
Postupak
Nakon odabira reda sa uplatom uplate kliknete na tipku Ponude, otvorite e se novi prozor "Fakturiranje > Fakturiranje u veleprodaji >
Predrauni" ili postojei ako ve postoji takav.
Uplata kupca koju ste odabrali moe imati tri statusa:
- moe biti potpuno otvorena
- moe biti djelomino zatvorena
- moe biti potpuno zatvorena
Program e u prozoru sa predraunima pronai sve aktivne predraune za kupca iju ste uplatu odabrali i napraviti sljedee akcije:
1. Ako za tog kupca ne postoji niti jedan aktivni predraun program e to javiti u poruci i vratiti vas natrag u prozor uplata kupaca
2. Ako za tog kupca postoji predraun iz prethodnog koraka, ali je uplata koju ste odabrali potpuno zatvorena (sa nekim raunom) program e to
javiti u poruci i samo vas pozicionirati na prvi aktivni predraun tog kupca, u protivnom program ide na sljedei korak.
3. Program e proi sve aktivne predraune toga kupca i pokuati pronai predraun koji ima istu oznaku zatvaranja tj. poziv na broj primatelja
kao to ima i uplata.
Da podsjetimo, prilikom izdavanja predrauna na njemu je naveden model plaanja (tekst prilikom plaanja pozovite se na broj odobrenja ...),
ako izvode banaka upisujete automatskim importom u glavnu knjigu automatski e se upisivati i poziv na broj plaanja.
Ako program pronae takav predraun pozicionirat e se na njega i otvoriti prozor za kreiranje rauna, u polje Uplaeni iznose upisati iznos koji
e biti :
- ukupan iznos predrauna ako je slobodni iznos uplate (iznos uplate - potroeni iznos uplate) vei ili jednak iznosu predrauna
- slobodni iznos uplate ako je on manji od iznosa predrauna
Ako program ne pronae ide na sljedei korak.
4. Program ponovo prolazi sve predraune i trai onaj koji ima isti iznos kao i uplata kupca. Ako pronae takav predraun program otvara prozor
za kreiranje rauna i upisuje uplaeni iznos slobodne uplate (iznos uplate - potroeni zatvoreni iznos).
Ako program ne pronae takav predrauna ide na sljedei korak.
5. Program prolazi kroz sve predraune i pozicionira se na prvi aktivan za tog kupca u polje Uplaeni iznose upisati iznos koji e biti :
- ukupan iznos predrauna ako je slobodni iznos uplate (iznos uplate - potroeni iznos uplate) vei ili jednak iznosu predrauna
- slobodni iznos uplate ako je on manji od iznosa predrauna
Storno dokumenti saldakontija

Ako je jedan dokument prenesen u glavnu knjigu ili na bilo koji nain zaveden u drugim evidencijama tada izmjenom ili brisanjem tog dokumenta
na jednom mjestu dovodimo u nesklad cijeli sistem.
Zato je ispravnije dokument stornirati tj. ne briemo taj dokument nego ga oznaavamo kao storniran, istovremeno program generira dokument
storno koji je u svemu isti kao i stornirani dokument samo su iznosi sa suprotnim predznacima.
Ako dokument ima protustavke za glavnu knjigu i one e uredno biti stornirane. Dokument storno se takoer upisuje u dnevnik, karticu, i
temeljnicu. Kada ta temeljnica doe u glavnu knjigu ona e neutralizirati dokument koji smo stornirali.
Datum dokumenta storno je inicijalno dananji, moete ga promjeniti tako da se pozicionirate na polje datuma u tabelarnom prikazu i pritisnete
tipku Enter, da bi se promjena spremila potrebno je izai iz tog polja prije zatvaranja prozora.
Saldakonti kartice
Brz i jedostavan pregled kartica partnera (kupaca i dobavljaa) sa svim dokumentima, prometom i saldom.
U tabelarnom pregledu su vidljivi svi podaci vezani uz odreeni dokument, pa i iznos zatvaranja pojedinih dokumenata.
Opcija 'prikaz samo onih kartica koje imaju promet' se moe ukljuiti po potrebi, program e u filtrirati sve partnere i prikazati samo one kartice
koje imaju promet.
'Automatski izraun prometa kartice' moe biti stalno ukljuen ako elimo da program u letu izraunava promete kartica prelaskom s partnera na
partnera, ako nam to usporava rad kod kartica sa puno stavaka moemo koristiti tipku za izraun prometa samo pojedinog partnera.
Saldakonti dnevnik
Evidenicija knjienja svih dokumenata u saldakontiju.
Redoslijed prema broju knjienja (onako kako su unoeni) ili prema datumu.
Jednostavno pronalaenje bilo kojeg knjienja, datuma, dokumenta i broja.
Saldakonti temeljnice
Ekran temeljnica saldakontija daje detaljan prikaz svake stavke odreene temeljnice. Prikaz je dan zbog toga da se na jednostavan i brz nain
moe izvriti provjera nekog knjienja i njegovih protustavaka.
Vidi

Prijenos temeljnica se ne mora obavezno napraviti automatski, korisnici koji to ele mogu i runo upisati temeljnicu u glavnu knjigu. Nema
nikakve razlike u konanici izmeu automatskog i runog prijenosa temeljnica.
I kod automatskog i kod runog prijenosa je bitno da se u glavnoj knjizi koriste dokumenti koji su za to predvieni.
51 _Kupci automatska temeljnica izlaznih rauna
52 _Dobavljai automatska temeljnica ulaznih rauna
Prilikom rada u saldakontiju (ako je ukljun rad sa temeljnicama) program e provjeravati da li gore navedeni dokumenti imaju knjienja i koji su
im redni brojevi. npr. ako u glavnoj knjizi postoji dokument _Kupci automatska temeljnica izlaznih rauna sa brojevima 1 i 2 (dakle dvije
temeljnice), prilikom knjienja u kupcima tekua temeljnica e dobiti redni broj 3. Ako runo upiemo temeljnicu sa brojem 5 u glavnu knjigu
tekue knjienje u saldakontiju kupaca e dobiti redni broj temeljnice broj 6 i sl.
Osnovno je dakle zapamtiti sljedee, prilikom svakog ulaska u unos (analitika kupaca, dobavljaa, osnovnih sredstava, i dr.) program e
provjeriti koji redni broj te temeljnice ve postoji u glavnoj knjizi i automatski e vam uvijek dodijeliti sljedei vei broj.
to ako vam je tekua temeljnica u kupcima broj 7, a vi elite promjeniti dokument na temeljnici 4?
Znai da u glavnoj knjizi ta temeljnica postoji s rednim brojem 6, redni brojevi od 1 do 5 mogu i ne moraju postojati jer program ne gleda koliko
ima temeljnica u glavnoj knjizi nego da li ih ima i koji je najvei redni broj temeljnice.
Dovoljno je u kupcima pronai eljeni dokument i promjeniti ga, program e nas upozoriti da je taj dokument ve prenesen u glavnu knjigu, ali
e dopustiti izmjenu (s otkljuanim postavkama).
Kad smo promjenili dokument u kupcima doveli smo u nesklad saldakonti kupaca i glavnu knjigu (pod uvjetom da smo mijenjali npr. konta ili
iznose). Da bismo stanje doveli u red moemo napraviti jednu od dvije mogue stvari:
otii u glavnu knjigu i na toj istoj temeljnici uskladiti promjene kroz izmjenu dokumenta
obrisati u glavnoj knjizi tu temeljnicu i ponovo je automatski prenijeti iz saldakonti kupaca (s datumom koji je imala prethodna temeljnica)
Slian je postupak ako elite kompletno obrisati neki dokument s temeljnice.
to ako elite dodati novi dokument na temeljnicu 4, a program vam kod unosa uvijek upisuje na temeljnicu 7?
Prvo to moramo je dobiti da nam program kod unosa u analitici nudi temeljnicu 4, a ne temeljnicu 7. Program nam nudi temeljnicu 7 zato to je
u glavnoj knjizi pronaao taj dokument s najveim rednim brojem 6.
Dakle prvo emo u glavnoj knjizi kroz izmjenu dokumenta promjeniti redne brojeve temeljnicama 4, 5, 6 u -4, -5, -6. Tada e najvei rednim broj
u glavnoj knjizi biti broj 3, to znai da e nam program kod unosa u analitici nuditi upis na temeljnicu broj 4 to smo i eljeli. Kada napravimo
potrebni unos temeljnice, u glavnoj knjizi broj -4, -5 i -6 izmjenimo ponovo u 4, 5 i 6, a s temeljnicom broj 4 moemo napraviti sljedee:
potpuno je obrisati u glavnoj knjizi i ponovo prenijeti iz analititke
izmjeniti je u glavnoj knjizi tako da je usklaena s analitikom
Runo zatvaranje
Vidi
Zatvaranje stavaka
Automatsko zatvaranje
Vidi
Zatvaranje stavaka

Poetna stanja nemaju protustavke za glavnu knjigu jer su ona ve u glavnoj knjizi unijeta kroz poetno stanje glavne knjige. Kada unosimo
poetno stanje za npr. jednog partnera tada to moemo napraviti na tri naina:
1. da za tog partnera unesemo samo njegov saldo (rauna ili plaanja) dokument e imati neki nepostojei redni broj
2. da unesemo sve otvorene dokumente, ali ne s izvornim iznosima nego samo sa otvorenim iznosom
3. da unesemo sve otvorene dokumente u svojim izvornim iznosima koji e initi to poetno stanje
Poetno stanje moe biti runo i automatsko, sva tri naina moemo unijeti runo, automatski se mogu unijeti samo 2. i 3 nain. Runo poetno
stanje je i jedino mogue onda kada ne postoje podaci prolih poslovnih godina u raunalu.
Unos runog poetnog stanja se vri kroz standardne prozore rauna, obavijesti, plaanja, potrebno je samo na tim prozorima ukljuiti opciju
unos kao poetno stanje.
Ako u tekuoj poslovnoj godini ve imate upisne stavke poetnog stanja tada ne moete koristiti metodu automatskog poetnog stanja nego
samo rune izmjene i unosi. Ako elite koristiti automatiku tada morate prvo obrisati sve stavke poetnog stanja u prozorima rauna, plaanja i
knjinih obavijesti, a to su dokumenti koji u Pojedinanom prikazu nemaju temeljnice, a u tabelarnom prikazu umjesto broja temeljnice pie PS.
1. Nain - prjienos samo ukupnog salda za partnera

Prenosimo samo jedan fiktivni dokument (raun ili uplatu) bez obzira na broj otvorenih dokumenata i stavljamo mu iznos jednak ukupnom saldu
kartice.
Sistem ne daje informaciju o dokumentima, niti o njihovom iznosu niti o iznosu zatvaranja, daje samo saldo kartice na nivou kupca.
Postupak je da u proloj godini izlistate izvjetaj Prometi i salda kartica i za pojedinog kupca upiete njegov saldo u novu godinu kroz 1 fiktivni
dokument koji e biti raun ili uplata zavisno je li saldo dugovni ili potrani.
2. Nain - prijenos svih otvorenih dokumenata samo sa otvorenim iznosom

Automatski prijenos poetnog stanja prenosi sve otvorene (potpuno ili djelimino otvorene) dokumente jednog partera koji sainjavaju poetno
stanje. Za razliku od treeg naina ovdje se dokumenti ne prenose u svojem izvornom iznosu nego u iznosu za koji su otvoreni tj. puni ili neki
manji iznos.
Dakle nee biti preneseni dokumenti koji su potpuno zatvoreni, a koji su sudjelovali u zatvaranju s drugim dokumentima koji su otvoreni.
Za takve dokumente koji su u proloj godini imali jedan iznos, a u novu su preneseni s manjim iznosom koji je otvoren, u opis dokumenta e biti
dodan tekst (izvorno: iznos dokumenta), gdje je iznos dokumenta njegov izvorni iznos. Na taj nain emo i bez gledanja u prole godine vidjeti
pravi iznos dokumenta.
3. Nain - prijenos svih otvorenih dokumenata sa izvornim iznosima

Automatski prijenos poetnog stanja prenosi sve otvorene dokumente jednog partera koji sainjavaju poetno stanje, to mogu biti i zatvoreni
dokumenti, ali koji su sudjelovali u zatvaranju sa nekim dokumentom koji je otvoren, npr.
rn 1 1000,00 kn
rn 2 2000,00 kn
pl 1 1100,00 kn
Rn 1 je kompletno zatvoren sa plaanjem 1, ostatak plaanja 1 od 100,00 kn je potroeno na djelomino zatvaranje rauna 2.
Ukupan saldo je 1900,00 kn, no ako bismo prenijeli samo rn 2 i plaanje 1 ne bismo dobili taj saldo zato moramo prenijeti i rn 1.
U praksi postoje puno sloenije situacije npr. rn 1 je zatvaran sa pl 1, pl 1 je zatvarala i rn 2, rn 2 je zatvaran i sa pl 3, pl 3 ja zatvarano sa rn 3, rn 3
je zatvaran sa pl 4 itd., ako je samo jedan od dokumenata u tom proizvoljno dugom nizu djelomino otvoren svi dokumenti u tom nizu se moraju
prenijeti.
Zato se u novu godinu prenose i rauni koji su u proloj godini bili zatvoreni?
Neke korisnike zbunjuje injenica da se kod automatskog poetnog stanja saldakonti kupaca prenose i rauni koji su u proloj poslovnoj godini
bili potpuno zatvoreni s odreenim uplatama.
Da bude jasnije pogledat emo to na primjeru jednog kupca.
Kupac XY, Poslovna godina 2001
Rauni
Uplate
A 100,00
C 200,00
B 500,00
D 600,00
C 700,00
1.300,00
800,00
500,00 So
Status zatvaranja
Raun zatvaran
sa
Uplatom
U iznosu
A (100,00)
C (200,00)
100,00
B (500,00)
C (200,00)
100,00
B (500,00)
D (600,00)
400,00
C (700,00)
D (600,00)
200,00
Ukupna kartica kupca ima saldo 1300,00 (rn) - 800.00 (up) = 500,00.
Kartica zatvaranja - otvorene stavke pokazuje samo raun C (700,00) koji je zatvaran s up D (600,00) s 200,00 kn, raun visi za 500,00 kn.
Ovakva situacija moe dovesti u zabludu jer se ini da poetno stanje treba initi samo jedan otvoreni raun.
Moramo poi od pretpostavke da su i raun i uplata na izvodu izvorni dokumenti i da ih ne moemo u novu poslovnu godinu prenositi u fiktivnim
iznosima tj. prenijeti samo nezatvoreni iznos dokumenta.
Raun kao i uplata mora imati svoj stvarni iznos tj. ne moemo raun C prenijeti u iznosu 500,00 kn, ili uplatu D u iznosu 200,00 kn, na takvoj
kartici u novoj godini ne vidimo stvarne iznose dokumenata koji su osnova za razgovor s kupcem.
Kod automatskog prijenosa program se dri dva kriterija:
Da saldo kartice pojedinog kupca odgovara saldu na 31.12.
Da su svi dokumenti preneseni u svojim stvarnim iznosima
U naem sluaju ako prenesemo rn C 700,00 up D 600,00 ne dobivamo ispravan saldo.
Ako prenesemo rn B 500,00 up D 600,00 rn C 700,00 opet ne dobivamo ispravan saldo.
Jedino prijenosom
rn A 100,00 up C 200,00
rn B 500,00 up D 600,00
rn C 700,00
dobivamo ispravan saldo kartice u 2002. godini od 500,00 kn.
Poetno stanje 2002. godine u ovom sluaju izgleda kao i zavrno u 2001.
Kriterij prijenosa je da se prenosi svaki otvoreni dokument u stvarnom iznosu koji je:
djelomino zatvoren ILI
potpuno zatvoren, ali je zatvaran s drugim dokumentom koji je nezatvoren
Na taj nain automatski zadovoljavamo oba kriterija zatvaranja. Moe se dogoditi da smo u lanac povezali desetke rauna i uplata npr. rn 1 up 2
rn 3 up 4 rn 5 up 6 rn 7 up 8 ... itd. Rauni u tzv. lancu e ostati u onoj poslovnoj godini u kojoj e biti zatvoreni svi dokumenti koji su
meusobno povezani.
Zatvaranje stavaka
Zatvaranje stavaka, rauna i plaanja, je i glavni razlog voenja saldakontija. Kroz razne izvjetaje otvorenih stavaka pratimo kome smo i koliko
duni, tko je nama i koliko duan.
Nema ogranienja u broju planja koja zatvaraju jedan raun ili u broju rauna koji zatvaraju jedno plaanje.
Zatvaranje stavaka je izvan knjigovodstvena evidencija pa stavke moemo po potrebi zatvarati i otvarati. Zatvaranje stavaka ima i svrhu kod
automatskog poetnog stanja da u novu godinu prenesemo samo otvorene, a ne sve stavke ili npr. samo saldo.
Vrste zatvaranja:
1. Runo zatvaranje
Vizualno zatvaramo stavku po stavku u eljenom iznosu, program kontrolira da li je saldo rauna ili plaanja dovoljan za meusobno zatvaranje.
2. Automatsko zatvaranje istih POZIVNIH OZNAKA kod rauna i plaanja

Radi se o pozivima na broj kod virmana. Na raunu kupcu navedemo koji broj da stavi u polje poziva na broj kod plaanja, kada dobijemo izvod
zap-a prema tom broju znamo to nam je kupac platio.
Pozivne oznake mogu biti brojevi ugovora, brojevi rauna, predrauna i sl.
Za razliku od virmana gdje te oznake mogu biti samo brojevi u programu to mogu biti i brojevi i slova.
Na dokumentima se to polje zove 'Oznake za zatvaranja'.
Pokretanjem zatvaranja program e po pojedinim partnerima pretraivati dokumente dok ne nae neki koji ima slobodan iznos za zatvaranje,
zatim trai plaanje sa istom pozivnom oznakom koje ima slobodan iznos, meusobno ih zatvori za najvei mogui iznos. Preostale vrijednosti
(ako ih ima) od tog rauna ili plaanja koristi kod daljeg zatvaranja.
3. Automatsko zatvaranje rauna i plaanja koje imaju IDENTINE IZNOSE

Pretrauju se svi rauni i plaanja za po partnerima i zatvaraju samo oni koji imaju slobodan cjelokupan iznos, i naravno ako su ti iznosi jednaki.
4. Automatsko zatvaranje SVIH RAUNA i plaanja unutar jednog partnera

Ovu metodu koristimo ako nam nije bitno da je plaanje x zatvaralo ba raun y, program e zatvoriti sve to se da zatvoriti na nivou jednog
partnera.
Prijeboj (kompenzacija) potraivanja

Openito obraunska plaanja
Prijeboj
Nain knjienja
Upute za ispis
Tok izrauna kod ispisa
Openito obraunska plaanja
Prema odredbama Zakona o platnom premtu u zemlji (NN 117/01) plaanja izmeu sudionika u platnom premetu obavljaju se bezgovotivnskim,
gotovinskim i obraunskim putem.
Pod obraunskim se plaanjem razumijeva namirivanje meusobnih novanh obveza izmeu sudionika bez uporabe novca, a obavlja se
kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga i drugim oblicima meusobnih namirivanja obveza i potraivanja.
Poduzetnik moe, ali i ne mora obraunska plaanja evidentirati na iro-raunu tj. ne postoji obveza podnoenja naloga za evidentiranje
obraunskog plaanja preko rauna u banci.
Obraunsko plaanje kao zakonska kategorija se provodi samo na temelju vjerodostojne dokumentacije - izjave o kompenzaciji, ugovora o cesiji i
sl., kojom se dokazuje da je obraunsko plaanje nastalo i na temelju koje se u knjigovodstvu sudionika u obraunskom plaanju provode
knjienja.
Sukladno l. 27 Zakona o platnom prometu, poslovni subjekt ne moe obavljati obraunsko plaanje ako na raunu za redovno poslovanje ima
evidentirane nenamirene dospjele obveze tj. "ako ima blokiran iro-raun".
Prijeboj (kompenzacija)
Prijeboj ili kompenzacija meusobnih potraivanja i obveza dvije osoba predstavlja jedan od naina prestanka obveza sukladno l. 195. do 202.
Zakona o obveznim odnosima. Rije je o meusobnom obraunavanju dospjelih potraivanja izmeu dviju ili vie osoba koja glase na novac ili
druge zamjenjive stvari.
Kod prijeboja dolazi do meusobnog obraunavanja (prebijanja) potraivanja izmeu istog vjerovnika i dunika. Pritom prijeboj moe biti potpun
ili djelomian, pri emu se nakon obavljenog prijeboja uzajamnih potraivanja do njihove iste svote, osobi s vei potraivanjem podmiruje
preostala razlika na nain kako je dogovoreno.
l. 195. ZOO propisani su opi uvjeti za valjanost prijeboja:
l
l
uzajamnost ppotraivanja koja postoji kada svaka strana u kompenzaciji ujedno duguje i potrauje
istovrsnost potraivanja to znai da oba potraivanja glase na novac ili druge zamjenjive stvari iste vrste i
kakvoe
dospjelost oba potraivanja u trenutku prijeboja, to znai da se dospjelo potraivanje ne moe prebiti sa
nedospjelim
Prijeboj ne nastaje sam po sebi im se za to steku uvjeti, ve je potrebno da jedna strana izjavi drugoj da obavlja prijeboj. U tu svrhu jedan od
sudionika u obraunskom plaanju sastavlja pisanu Izjavu o prijeboju iji oblik nije propisan i jedan primjerak dostavlja osobi s kojom prebija
meusobna potraivanja. Nakon dane izjave o prijeboju smatra se da je prijeboj nastao onog trenutka kada su se stekli uvjeti za to, tj. u trenutku
kada su meusobna potraivanja i obveze dospjele.
To znai da Izjava o prijeboju ima retroakitvno djelovanje - prijeboj nije nastao onda kada je dana izjava, ve kada su se stekli uvjeti za prijeboj, a
to je u pravilu prije dane izjave.
Izjava o prijeboju ne moe se odbiti, a nije potrebna ni suglasnost (pristanak) druge osobe koja sudjeluje u prijeboju jer prijeboj je jednostrani in
kojeg druga strana ne moe odbiti ako su zadovoljeni svi prije navedeni uvjeti propisani Zakonom o obveznim odnosima.
Obveza se moe prebiti sa zastarjelim potraivanjem samo ako ono jo nije bilo zastarjelo u trenutku kad su se stekli uvjeti za prijeboj, sukladno l.
198 ZOO. No ako dunik zastarjelog potraivanja nije istaknuo prigovor zastare, i zastarjelo potraivanje moe se kompenzirati.
Kada izmeu dvije osobe postoji vie obveza koje mogu prestati prijebojem, prijeboj se obavlja po pravilima koja vrijede za uraunavanje
ispunjenja koje je ureeno odredbama Zakona o obveznim odnosima.
Ovisno o broju osoba razlikujemo:
l
l
Jednostavni prijeboj izmeu dva sudionika

Viestrani (multilateralni) ili lanani prijeboj u kojemu sudjeluje tri ili vie osoba koje izravno putem
ugovora prebijaju svoja potraivanja i obveze u visini najmanje svote to se meu njima pojavljuje, a
razliku podmiruju na ugovoreni nain.
Kako bi viestrani prijeboj bio valjan, svaki od sudionika mora svojim potpisom (i peatom) prihvatiti svoje sudjelovanje u lancu.
Za razliku jednostavnog prijeboja koji nastaje jednostranom izjavom volje kod ugovornog prijeboja dolazi do dobrovoljnog prebijanja
meusobnih potraivanja putom novozakljuenog ugovora pa se stoga ugovorne strane ne moraju pridravati opih uvjeta iz l. 195. ZOO i
prebijati mogu neistovrsna i nedospjela potraivanja.
U programu Ipos knjigovodstvo moete automatski raditi samo jednostavni prijeboj izmeu dva sudionika
Nain knjienja
U saldakonti kupaca e se na dugovnoj strani kumulirati izlazni rauni, a u dobavljaima na potranoj strani ulazni rauni. Temeljem izjave o
prijeboju emo knjiiti plaanje tako da emo kod kupaca knjiiti iznos na potranu stranu, a kod dobavljaa isti iznos na dugovnu stranu.
Ako to radim kroz glavnu knjigu onda je dobro otvoriti novi dokument u glavnoj knjizi i nazvati ga Prijeboj, bitno je da je tip dokumenta izvod
tako da moemo upisivati i partnere. Na taj nain emo imati evidencijuo svakom prijeboju, a iznose emo automatski prenositi u saldakonti
kupaca i dobavljaa.
Upute za ispis
Mogue je dakle zatraiti ispis za sve partnere, po ifri ili abecedi, ili ispis samo za jednog partnera.
Prijeboj na dan u ispis ukljuuje samo dokumente kojima je rok dospijea manji ili jednak zadanom datumu.
Mogue je ukljuiti/iskljuiti ispis odreenih dokumenata koji u opisu knjienja imaju tekst #sakriven#.
Prikaz samo rauna koji sudjeluju u prijeboju je opcija kojom reguliramo da li da se na ispisu prikau samo ulazni i izlazni rauni koji sudjeluju u
prijeboju ili da se prikau svi rauni koji su neplaeni, a da se iznos prijeboja izrauna kao manji od ta dva zbroja.
Na izjavi je mogue predefinirati Tekst prije i Tekst iza stavaka, ifrarnik tih tekstova se moe pozvati iz samog prozora za pripremu izvjetaja.
U tekst je mogue upisati variable:
#neprebijeno# - kod samog ispisa tekst e biti zamijenjen ukupnim preostalim iznosom koji ne moe biti prebijen jer su npr. izlazni rauni vei
od ulaznih ili obratno
#neprebijeno_slovima# - neprebijeni iznos ispisan slovima
#duz_vjer# - variabla e biti zamijenjena tekstom "dunik"ili "vjerovnik" zavisno koji je vei iznos
Tok izrauna kod ispisa

- uzima se ifrarnik partnera (kupaca i dobavljaa) i za svakog partnera pojedinano se radi provjera
- za pojedinog partnera se uzimaju podaci o svim raunima iz saldakonti dobavljaa
- ako je raun storniran, preskae se
- ako je raun oznaen kao sakriven, preskae se zavisno od ukljuene opcije
- provjerava se da li je datum dospijea rauna manji ili jednak zadanom
- provjerava se da li je raun zatvaran uplatama, kompletno zatvoren raun se preskae
- za pojedinog partnera se uzimaju podaci o svim raunima iz saldakonti kupaca
- ako je raun storniran, preskae se
- ako je raun oznaen kao sakriven, preskae se zavisno od ukljuene opcije
- provjerava se da li je datum dospijea rauna manji ili jednak zadanom
- provjerava se da li je raun zatvaran uplatama, kompletno zatvoren raun se preskae
- ako postoji popis neplaenih ulaznih i istovremeno izlaznih rauna, partner je kandidat za prijeboj
- ako je ukljuena opcija da se u izjavu ukljuuju samo rauni koji sudjeluju u prijeboju, briu se rauni koji ne sudjeluju u prijeboju i to po
kriteriju da se briu npr. ulazni rauni ako je njihov neplaeni zbroj vei od izlaznih, briu se prvo rauni sa starijim datumom dospijea
Tehnii ispravak - storniranje - obavijest o knjienju

Postoje 3 vrste ispravaka.
Tehniki ispravak
Ako smo primjetili greku onoga trenutka kada smo je napravili tj. greka se nije provukla kroz druge dokumente, tada radimo klasini tehniki
ispravak.
U runom sistemu bi to bilo isto kao da precrtamo pogrean broj i iznad njega napiemo ispravan.
Storniranje
Ako je greka utvrena naknadno nakon to se provukla kroz mnoge druge dokumente tada je ispravnije dokumkent kompletno stornirati, tako
da njegove vrijednosti suprotnog predznaka ponite prethodno krivo stanje,
Knjina obavijest
To i nije greka nego dogovorna promjena meu partnerima da izmjene iznos rauna, na vie ili manje.
Knjienje protukonta da ili ne

U analitikoj evidenciji se mogu stavke knjiiti sa i bez protukonta za glavnu knjigu.
Unos bez protukonta je jednostavniji i bri. Ako podatke unosi osoba koja ne poznaje dovoljno kontiranje bolje je da se podaci unose bez
protukonta, a da se u glavnu knjigu podaci unesu na osnovi rekapitulacije odreenog razdoblja.
U sluaju da je osoba koja radi sa odreenom analitikom istovremeno i osoba koja knjii glavnu knjigu tada je prirodnije da protukonta za glavnu
knjigu unosi zajedno sa dokumentom analitike.
Odreivanja da li knjienje sa protukontima se regulira u postavkama za tekueg partnera.
Evidencija obronih plaanja

U programu trenutno ne postoji klasina evidencija i praenje obronih plaanja.
Korisnici koji ele mogu se za interno voenje te evidencije koristiti raunima i obavijestima o knjienju (OK-ovi) na sljedei nain:
Raun je nosioc nekog poslovnog dogaaja, a jedan ili vie OK-ova se mogu vezati uz odreeni raun. Kako svaki OK ima svoj datum i datum
dospjea moemo ih iskoristiti za evidenciju obronih plaanja i pratiti svaku ratu posebno.
Npr. ako je raun na 10.000,00 kn i plaa se u deset rata. Raun emo uredno upisati u saldakonti sa svojim datumima i iznosom i kao takav e
biti evidentiran u knjigama IR-a, UR-a.
Nakon toga emo ui u izmjenu rauna i promjeniti mu iznos na 1000,00 kn, datum dospjea postaviti na datum dospjea prve rate.
Zatim emo upisati jo devet obavijesti o knjienju svaka e imati iznos od 1000,00 kn, a datum dospjea prema datumu dospjea rate. U opis
knjienja moemo upisati 1. rata, 2. rata itd.
Kod evidencije plaanja raun se kao i svaki OK zatvara pojedinano tako da moemo pratiti tok plaanja svake rate.
Naravno ukupan iznos na kartici je ostao nepromjenjen jer raun i svi ok-ovi zajedno imaju iznos kao i originalni raun.

Ovo je samo jedan primjer kako se ta evidencija moe rijeiti u programu IPOS knjigovodstvo, svaki korisnik moe upotrijebiti nain rada koji
njemu odgovara, mogue su i razne modifikacije i kombinacije varijanti koje su nie navedene.
Kod standardne evidencije u saldakonti dobavljaa svaki raun plaamo direktno na iro-raun dobavljaa prema datumu dospjea na
originalnom raunu dobavljaa. Otvaramo dobavljaa u ifrarniku partnera (samim tim je automatski otvorena njegova kartica dobavljaa) i
upisujemo raun na njegovu karticu. Po primitku izvoda zap-a na kojem se nalazi ta isplata upisujemo to plaanje takoer na njegovu karticu i
pokreemo jednu od metoda zatvaranja.
U varijanti da smo raun dobavljaa platili npr. American karticom situacija je drugaija, a moemo je evidentirati na dva naina. Razlika meu
njima je u tome da li elimo za svakog dobavljaa kod kojeg kupujemo karticom imati otvorenu njegovu karticu i evidentirati sve raune ili emo
PZB American express voditi kao jednog dobavljaa umjesto tih pojedinanih dobavljaa.. Neki npr. ne ele evidentirati sve raune pojedinano
za kancelarijski materijal i druge sitne kupovine, jednostavnije im je da vode sve pod jednim dobavljaem.
U varijanti saldakonti kupaca cijeli sistem knjienja je isti samo obrnuti.
A.1) Evidentiramo raune svakog dobavljaa posebno na njihovim karticama, zatvaranje rauna nakon
primitka naloga za plaanje
Predradnje
u dokumentima glavne knjige otvaramo novi dokument s nazivom "American izvadak", tip dokumenta stavimo "izvod banke", konto
dodjelimo neki pomoni npr. "5000 American promet".
Bitno je isto da je ifra tog dokumenta ista kao i ifra naina plaanja (American kartica) u meniu
"ifrarnici>Pomoni ifrarnici>Naini plaanja". Ako ne moete izvadku dodijeliti takvu ifru korigirajte ifru naina
plaanja.
Postupak
1) Svaki raun R-1 koji dobijemo prilikom plaanja karticom upisujemo na karticu dobavljaa (modul: Saldakonti dobavljaa) navedenog na
raunu kao i sve druge ulazne raune koje plaamo HUB-om (virmanom). Samim tim je svaki taj raun upisan i u poreznu evidenciju knjigu
UR-a tj. kasnije automatski u PDV obrazac.
Radi informacije moemo kod opisa knjienja svakog takvog rauna upisati "Amex plaanje" tako da znamo
da se ti rauni ne plaaju direktno dobavljau nego PBZ American expressu po primitku izvatka.
2) Kada dobijemo izvadak od PBZ American expressa na njemu je naveden ukupan iznos koji smo u odreenom razdoblju potroili na kartici i
koji plaamo PBZ American expressu HUB-om.
Izvadak knjiimo u glavnu knjigu postupkom kao i kod redovnog bankovnog izvadka, ali na dokument "American izvadak". Postupak ... 1
Nakon automatskog prijenosa uplata u saldakonti moemo u saldakonti dobavljaa zatraiti zatvaranje rauna i uplata.
Ako na tom izvadku ima stavaka koje plaamo samom PBZ American expressu (kao npr. lanarina, upisnina
i sl.) tada emo za to od PBZ American expressa dobiti poseban raun R-1 s evidencijom usluge, pdv-a i dr.
kao i svaki regularan raun. Taj raun upisujemo na karticu PBZ American expressa, evidentiramo pdv i dr.,
on se upisuje i u knjigu UR-a kao i svaki drugi regularan ulazni raun.
3) Kada od Zap-a (ili banke) dobijemo izvod na kojem je, izmeu ostalog, evidentirana uplata PBZ Amexu, knjiimo je na dugovnu stranu npr.
konta 5000 tip stavke "financijsko", na taj nain smo prenijeli promet American izvatka na redovni izvadak npr. konto 1000.
A.2) Evidentiramo raune svakog dobavljaa posebno na njihovim karticama, zatvaranje rauna odmah
nakon primitka rauna
1Dakle, upisujemo svaku pojedinu uplatu dobavljaa na konto npr. 2200 duguje, tip stavke "Dobavljai" , upisujemo ifru dobavljaa i iznos
na dubovnu stranu. Nakon to smo upisali i zadnju stavku provjerimo da li je ukupan zbroj izvatka na ekranu jednak onom na papiru i
zatraimo prijenos stavaka u saldakonti preko tipke "Saldakonti", nakon ega je na svaku karticu dobavljaa upisana njegova uplata.
Na kraju zatraimo automatski upis prometa izvatka npr. konto 5000 potrauje.
U varijanti A.1 raun je ostao nezatvoren dok nismo proknjiili izvod Americana tj. dok nismo izvrili plaanje.
Uvarijanti A.2 raun emo zatvoriti odmah nakon primitka rauna tj. nakon danog instrumenta plaanja tj. kartice.
Dakle nakon knjienja ulaznog rauna npr. 4000, 1400 / 2200 vrimo upis plaanja karticom
l
direktno na samom ulaznom raunu u dijelu kontiranja samog rauna kao 5. i 6. stavku npr. 2200 / 2150
(obveze prema izdavateljima kreditnih kartica - american) ili
kroz glavnu knjigu periodino (dnevno, tjedno, mjeseno) prema rekapitulaciji plaanja, na nain da u
glavnoj knjizi otvorimo dokument vezan uz American (tip Izvod), konto 2150 i na njemu za svakog pojedinog
dobavljaa knjiimo 2200 /2150 (kao promet).
Na taj nain moemo odmah zatvoriti raune, a na kontu 2150 e nam se kumulirati obveza prema Americanu.
Kada dobijemo od Americana izvadak tj. obavijest o izvrenim trokovima izvrit emo plaanje. Po primljenom izvodu banke knjiimo 2150 /
1000.
Dakle osnovna razlika A.1 i A.2 postupka je da kod A.1 plaanje po kreditnoj kartici na kartici dobavljaa evidentiramo tek po primljenom
originalnom izvadku od kartiara, a kod postupka A.2 plaanje evidentiramo odmah po primljenom raunu ili periodino (dnevno, tjedno,
mjeseno).
B) Evidentiramo samo izvadak-raun PBZ American expressa

Predradnje
U poslovnim partnerima evidentiramo dobavljaa "PBZ American express"
Postupak
Svaki raun R-1 koji dobijemo prilikom plaanja karticom odlaemo u poseban registrator dok ne dobijemo izvadak od PBZ American express
Kada dobijemo izvadak od PBZ American expressa na njemu je naveden iznos koji smo u odreenom razdoblju potroili na kartici i koji
moramo platiti PBZ American expressu. Izvadak-raun upisujemo na karticu dobavljaa (modul: Saldakonti dobavljaa) "PBZ American
express" u ukupnom iznosu. Tom izvadku prilaemo raune svih dobavljaa koji su na njemu navedeni.
Samim tim je taj raun upisan i u poreznu evidenciju knjigu UR-a tj. kasnije automatski u PDV obrazac.
Kao podvarijanta moemo s izvadka upisati svaki pojedinani iznos kao poseban raun (u opisu knjienja navesti dobavljaa).
Kada dospije rok za plaanje po odreenom izvadku PBZ American expressa, virmanom uplaujemo ukupan iznos u korist njihovog irorauna.
Kada od Zap-a dobijemo izvod na kojem je evidentirana ta uplata, cijelu uplatu evidentiramo na kartici tj. poslovnom partneru-dobavljau PBZ
American express.
Ovime smo pokrili prispjele i evidentirane izvadke PBZ Americane s uplatama i moemo ih meusobno zatvoriti tj. kartica dobavljaa "PBZ
American express" nema otvorenih stavaka tj. nemamo duga prema PBZ American express.
Mane i prednosti
Varijanta A je detaljna i daje puni uvid u karticu svakog pojedinog dobavljaa, dok varijanta B ne omoguava pregledavanje pojedinanih kartica.
Varijanta B je jednostavnija za evidenciju i ima manje posla kod unoenja podataka, zatvaranja i sl.

Brojevi temeljnica se kod unosa novog dokumenta generiraju automatski na nain da program npr. kod unosa novog rauna prije nego postavi
tekui broj temeljnice tj. broj temeljnice na koju e se pridruiti raun, gleda u glavnu knjigu koji je zadnji broj te vrste temeljnice. U ovom sluaju
_Automatska temeljnica izlaznih rauna, ako je u glavnoj knjizi taj broj npr. 10 tada e se u kupcima ponuditi broj 11.
Ako iz nekog razloga obriemo u glavnoj knjizi temeljnicu s brojem 10 i ostane temeljnica 9 kao zadnja, tada e se u kupcima nuditi temeljnica
10. Ako npr. u glavnoj knjizi upiemo dokument s brojem 25 bez obzira da li ima neke stavke i bez obzira da li postoje temeljnice 24, 23, 22 itd, u
kupcima e se nuditi temeljnica s brojem 26, dakle uvijek za jedan broj vea od najveeg broja u glavnoj knjizi.
Ako imamo potrebe ve upisanim raunima u saldakonti koji se nalaze na nekoj temeljnici promjeniti broj temeljnice tada to moemo napraviti u
prozoru Dnevnik kupaca (dobavljaa) tako to emo se pozicionirati na eljeni red u dnevniku tj. na odreeni dokument, desno od tipke
Promjeni broj temeljnice emo upisati eljeni novi broj temeljnice i pritisnuti tipku, program e promjeniti broj temeljnice i prebaciti nas u novi
red.
Ovime smo samo prebacili dokument u kupcima s jedne temeljnice na drugu bez obzira da li su one ve prenesene u glavnu knjigu ili ne. To znai
da ako je temeljnica tj. dokument na njoj ve ranije prenesen u glavnu knjigu moramo i u glavnoj knjizi napraviti runo tu promjenu.
Prijenos dokumenta se moe napraviti i na broj temeljnice koja jo nigdje ne postoji, ako to uinimo ona e biti automatski
kreirana.
Brisanje i izmjena dokumenata, u analitikama, koji su preneseni u glavnu knjigu
zabranjeno
dozvoljeno
Postavka koja regulira da li se smiju mijenjati i brisati dokumenti u analitikom knigovodstvu, a koji su ve preneseni u glavnu knijgu preko
temeljnica. Ako to dozvolite tada morate izmjene u analitici evidentirati i u sintetici.
Kod kupaca i dobavljaa izmjena - obratite panju na dokumente koji su ve zatvarani, promjene broja i
godine dokumenta, promjene poslovnog partnera dokumenta, promjene iznosa, mogu prilino poremetiti
sistem zatvorenih stavaka. U takvim sluajevima je preporuljivo u pregledu zatvaranja otvoriti taj
dokument, izmjeniti ga, i ponovo zatvoriti.
Rad sa temeljnicama u saldakontiju dobavljaa
ukljuen
iskljuen
Da li da se u saldakonti dobavljaa prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u saldakontiju kupaca

ukljuen
iskljuen
Da li da se u saldakonti kupaca prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u robno-materijalnom knjigovodstvu

ukljuen
iskljuen
Da li da se u skladinim dokumentima prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u osnovnim sredstvima
ukljuen
iskljuen
Da li da se u dokumentima prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Vidi Standardni prozor prekid

Knjienje konta u stavkama temeljnica dobavljaa za glavnu knjigu tj. kontiranje moete automatizirati na nain da u ifrarnik zabiljeite
karakteristine situacije kod pojedinih tipova knjienja. ifra tipa knjienja se upisuje u glavi ulaznog rauna i taj tip se koristi neposredno nakon
spremanja glave, a prije knjienja stavaka.
Npr. Kancelarijski materijal, telefoni, reklame, gorivo i dr.
Za svaki tip knjienja otvarate jednu ifru i dodjeljujete smisleni naziv, npr.
ifra: 1
naziv: Kontiranje trokova za kancelarijski materijal
stavka1:
tip iznosa: iznos s porezom
D/P: potrauje
konto: 2200
koeficijent: 1
stavka2:
tip iznosa: porez
D/P: duguje
konto: 1400
koeficijent: 1
stavka3:
tip iznosa: iznos - porez
D/P: duguje
konto: 4010
koeficijent: 1
Dakle programu za svaku stavku odreujemo koji konto e upotrijebiti, koji iznos, dugovna ili potrana strana i koeficijent s kojim e mnoiti
iznos.
Kad ifrirate tip knjienja za trokove goriva moete koeficijent postaviti na 0,30 poreza i 0,70 poreza jer se
30% poreza ne priznaje.
Maksimalno moete imati 5 stavaka u jednom tipu knjienja to je dovoljno za veinu kontiranja.
Stavke koje ne koristite oznaite tip iznosa 0 - neaktivno.
Ispis izvjetaja u raznim valutama

U izvjetajima gdje postoje opcije za ispis u
l
l
l
domaoj valuti
cijeli izvjetaj u jednoj stranoj valuti
svaki partner u svojoj stranoj valuti
program e prema odabranoj opciji sve kunske iznose preraunavati prilikom samog ispisa izvjetaja.
Izvjetaj u domaoj valuti

Iznosi dokumenata svih partnera e biti prikazani u domaoj valuti
Cijeli izvjetaj u jednoj stranoj valuti

Program e cijeli izvjetaj ispisati u teajnoj listi i valuti koja je odreena u ifrarniku poslovnih partnera kod matine firme za koju vodimo knjige.
Ako taj te podatke nismo definirali program e sve uzimati teaj 1=1.
Svaki partner u svojoj stranoj valuti

Program e prilikom ispisa gledati u ifrarnik poslovnih partnera i provjeriti koja teajna lista i valuta je odreena kod svakog partnera i prema
tome preraunavati iznose svih dokumenata tog partnera. Za onog partnera kod kojeg nije upisana teajna lista i valuta uzet e podatke od
matine firme, ako niti tamo nita nije definirano uzet e teaj 1=1.
Dakle kod partnera gdje je definirana valuta EUR kartica e biti u EURIMA tj. u USD ili nekoj drugoj valuti.
Za matinu firmu definirajte domau valutu KN teaj 1=1, za sve ostale domae firme ne morate definirati nita jer e za njih vrijediti podaci iz
matine firme. Za sve ostale partnere koji imaju neku stranu valutu upiite teajnu listu i valutu.
Grafikoni
Grafikon ostvarenog prometa - linijski i stupasti
Na bazi podataka s kartica kupaca-dobavljaa u vremenskim tokama (dani, tjedni, mjeseci) iskazuje kretanje financijskih podataka prema
raunima i/ili plaanjima i to kao stupasti ili linijski graf.
Grafikon ostvarenog prometa - pita graf

Prikaz odnosa iznosa rauna ili plaanja po mjesecima s kartica kupaca-dobavljaa.
Mogu je prikaz samo za pojedinog ili za sve kupce.
Grafikon najveih N kupaca-dobavljaa

Podaci se uzimaju s kartica kupaca-dobavljaa i to iznosi rauna ili plaanja. Nakon to generiramo podatke preko tipke "Izraun" moemo bez
ponovnog generiranja prikazati graf s raunima ili s plaanjima.
Ako je broj stupaca (tj. kupaca i dobavljaa) vei i ne stanu svi u horizontalni prikaz mogue je:
uhvatiti grafikon desnim klikom mia i pomicati ga lijevo ili desno po potrebi
ili ukljuiti animaciju tako da se stupci sami pomiu na ekranu tako da moemo vidjeti sve partnere
Takoer je mogue grafikon prikazati u trodimenzionalnom ili dvodimenzionalnom prikazu, sa i bez podloge u boji. Raspon broja moguih
partnera u prikazu je od 1 do 1000 najveih, raspon je potrebno odrediti prije samog generiranja podataka tipkom "Izraun".
Tip oznake polja tj. podaci koji se mogu ispisati uz svaki stupac (partnera) su:
naziv
naziv i stopa
naziv i vrijednost
naziv i stopa od ukupno
Tip oznake se moe mijenjati bez ponovnog generiranja grafa s podacima. Mogue je odrediti duinu naziva kupca i max broj stupaca u prikazu
prema potrebi, za promjenu ovih podataka je potrebno ponovo generirati graf.
Mogue je generirati graf za cijelo razdoblje tj. sve dokumente ili samo za razdoblje od do raspona datuma.
Usporedni grafikon prometa kupaca i dobavljaa

Na bazi podataka s kartica kupaca-dobavljaa u vremenskim tokama (dani, tjedni, mjeseci) iskazuje kretanje financijskih podataka prema
raunima i/ili plaanjima i to kao stupasti ili linijski graf.
Mogu se usporedno prikazivati podaci o: izlaznim raunima, uplatama kupaca, ulaznim raunima, isplatama dobavljaima.
Izvjetaji
Dnevnik saldakontija
Kronoloka evidencija knjienja svih dokumenata u saldakontiju.
Redoslijed ispisa dokumenata moe biti prema broju knjienja i prema datumu dokumenta od do eljenog kriterija.
Mogue je u izvjetaj ukljuiti samo odreeni dokument, npr. raun, na taj nain dobijemo popis knjige rauna.
Izvjetaji dnevnik kupaca i dnevnik dobavljaa se mogu filtrirati na nain da se kod svakog dokumenta u opis knjienja moe upisati nekakav
ifrirani tekst npr. "oznaen", prilikom ispisa dnevnika moemo ispisati samo te dokumente. Ovo moe posluiti u razne svrhe, a shodno tome
promjenite i naslov izvjetaja, ne mora se zvati Dnevnik kupaca i sl.
Vidi Ispis izvjetaja u raznim valutama
Kartice saldakontija
Kartica pojedinog partnera sa svim raunima i plaanjima. Redoslijed ispisa po abecedi ili po ifri partnera od do eljenog kriterija.
Ako radimo ispis kartica za arhivu tj. ispisujemo sve kartice tada je praktinije ispisivati sve kartice redom jednu iza druge sa popunjavanjem cijelih
stranica, za prikaz na ekranu je praktinije ispisati svakog partnera pojedinano na sledeoj strani.
Za brzi prikaz podataka jednog partnera ukljuite opciju ispisa samo za jednog partnera. Redoslijed ispisa stavaka kartica moe biti po rednom
broju knjienja u dnevniku ili po datumu dokumenta od do eljenog kriterija.
Izvjetaji dnevnik kupaca i dnevnik dobavljaa se mogu filtrirati na nain da se kod svakog dokumenta u opis knjienja
moe upisati nekakav ifrirani tekst npr. "oznaen", prilikom ispisa dnevnika moemo ispisati samo te dokumente. Ovo
moe posluiti u razne svrhe, a shodno tome promjenite i naslov izvjetaja, ne mora se zvati Dnevnik kupaca i sl.
Prometi i salda kartica

Izvjetaj koji nam daje samo promete i salda za pojedinog partnera. Praktino za brzi pregled stanja svih partnera.
Izvjetaji dnevnik kupaca i dnevnik dobavljaa se mogu filtrirati na nain da se kod svakog dokumenta u opis knjienja
moe upisati nekakav ifrirani tekst npr. "oznaen", prilikom ispisa dnevnika moemo ispisati samo te dokumente. Ovo
moe posluiti u razne svrhe, a shodno tome promjenite i naslov izvjetaja, ne mora se zvati Dnevnik kupaca i sl.
Temeljnice rauna
Rekapitulacija knjienja svih rauna po kontima glavne knjige, samo zbirni iznos za konto.
Izvjetaj samo za korisnike koji imaju ukljueno knjienje sa protustavkama.
Temeljnica rauna je temeljnica za knjienje u glavnoj knjizi.
Temeljnica plaanja ne postoji u saldakontiju jer se sva virmanska plaanja upisuju kroz izvode u glavnoj knjizi, tj. svaka uplata je pojedinano
evidentirana u sintetikom knjigovodstvu.
Specifikacija temeljnica rauna

Slino kao i temeljnice rauna, ali sa detaljnom razradom stavaka za svaki konto. Ovaj izvjetaj koristimo kada elimo vidjeti od kojih se sve rauna
sastoji pojedini konto temeljnice za glavnu knjigu.

Specifikacija svih dokumenata koji su kao protustavku imali odreeni konto. Opcija ispisa samo iznosa za konto.
Izvjetaj koji e u PDV-u moi dati i u kupcima i u dobavljaima iznos 2400 poreza na dodanu vrijednost za izdane raune.
Kartice zatvaranja
Kartice zatvaranja sadre sline podatke kao i klasine kartice kupaca i dobavljaa, ali su ti podaci sloeni prema meusobnom odnosu kako su
zatvarani. Redoslijed kartica moe biti po abecedi ili ifri partnera, od do eljenog naziva ili ifre.
Opcija ispisa kartica u nizu ili svaki partner na novoj strani. Brzi izvjetaj za pojedinog partnera je ukljuivanjem opcije 'samo partner sljedeeg
naziva'.
Mogue je i izvjetaj ukljuiti dokumente samo do odreenog datuma ili sve. Opcija ispisa je i da li elimo ispis samo otvorenih stavaka ili svih.
Rauni i obavijesti o knjienju, u kupcima i dobavljaima, kod kojih se u opisu knjienja upie tekst #sakriven# nee se prikazivati na izvjetajima:
Kartice zatvaranja, Rokovi dospjea plaanja, Izvod otvorenih stavaka
Rokovi dospjea plaanja

Izvjetaj pomou kojega moemo jednostavno vidjeti rokove dospjea pojedinih rauna. Ukupni broj plus ili minus dana dospjea.
Sumarno ukupni dug i dug za odmah, 7, 15, 30, 60 i >60 dana.
Redoslijed ispisa po abecedi ili ifri partnera od do naziva ili ifre.
Svaki partner na novoj strani ili ispis u nizu (tednja papira).
Brzi ispis ukljui samo partnera odreenog naziva.
Izvod otvorenih stavaka

Dokumenti o otvorenim stavkama koje aljemo naim partnerima.
Ukljueni su dokumenti na odreeni dan.
Korisnik moe samostalno mijenjati tekst prije i iza popisa otvorenih stavaka vidi
Kanjenja plaanja po danima

Na izvjetaju emo dobiti popis svih partnera iz traenog kriterija koji imaju neki raun ili OK kojemu je proao rok plaanja tj. kasni se s
plaanjem.
Osim osnovnih podataka o ukupnom iznosu rauna, plaenom, neplaenom iznosu iznos kanjenja e biti razraeno po skali dana 8, 15, 30, 60 i
vie od 60.
Specifikacija temeljnica rauna po knjienjima

Specifikacija knjienja svih konta u saldakontiju. Izvjetaj je pogodan pri pregledu kontiranja radi kontrole jer daje konta i protukonta na nivou
svakog rauna pa se jednostavno moe napraviti kontrola da li su pojedini rauni pravilno iskontirani.

Program pretrauje ulazne raune saldakonti dobavljaa i prema kriterijima u izvjetaj ukljuuje pronaene ulazne raune.
Obrazac OPZ-STAT-1
Openito
Od 01.01.2016. se uvodi novo Izvjeivanje o dospjelim, a nenaplaenim potraivanjima putem obrasca OPZ-STAT-1
Prema l. 69. st. 9. OPZ-a donesen je Pravilnik kojim se propisuje obveza podnoenja statistikih izvjea PU za potrebe utvrivanja injenica
bitnih za oporezivanje.
Izvjee se predaje na obrascu OPZ-STAT-1. Obrazac se predaje elektronikim putem uporabom sustava ePorezna, a sadrava podatke o
dospjelim, a nenaplaenim raunima sa stanjem na 31. oujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca tekue godine.
Prvo statistiko izvjee o dospjelim, a nenaplaenim potraivanjima sastavlja se sa stanjem dospjelih, a neplaenih potraivanja na 31. prosinca
2015.
Prvi obrazac porezni obveznici trebaju dostaviti PU putem obrasca OPZSTAT-1 najkasnije do 20. veljae 2016.
Prema l. 19. Pravilnika, obveznici sastavljanja statistikih izvjea o dospjelim, a nenaplaenim potraivanjima su porezni obveznici upisani u
registar obveznika PDV-a (dohodaii dobitai, neovisno o tome utvruju li obvezu prema naplati ili ne) koji na dan sastavljanja izvjea imaju
u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela, a nenaplaena potraivanja, a koja su dospjela u skladu s rokovima ispunjenja novanih
obveza propisanim posebnim propisom.
Tko su obveznici izvjeivanja
- obveznici PDV-a koji su uli u sustav PDV-a po sili zakona (isporuke u tijeku godine vee su od 230.000,00 kn)
- obveznici PDV-a koji su uli u sustav PDV-a dobrovoljno (isporuke u tijeku godine manje su od 230.000,00 kn)
- obveznici PDV-a koji uz osloboene isporuke (bolnice, kole, financijske institucije, drutva za osiguranje i reosiguranje i dr.) obavljaju i
oporezive isporuke, a za raune koje su izdali kao obveznici PDV-a
- tijela dr. vlasti, tijela dr. uprave, tijela i jedinice lokalne samouprave, komore i druga tijela s javnim ovlastima za raune koje su izdali kao
obveznici PDV-a
Nisu obveznici izvjeivanja
- obveznici PDV-a koji prema l. 78. st. 3. Zakona o PDV-u ne trebaju izdavati raune kao i drugi porezni obveznici koji ne trebaju izdavati raune
prema OPZ-u i Zakonu o fiskalizaciji
- mali porezni obveznici neovisno o tome jesu li ili nisu registrirani za potrebe PDV-a
- porezni obveznici koji nisu rezidenti Republike Hrvatske
Rokovi ispunjenja novanih obveza prema Zakonu o financijskom poslovanju

Ugovori koje poduzetnici meusobno sklapaju:
-ako nije ugovoren rok ispunjenje u roku od 30 dana
- doputeno redovito ugovaranje rok do 60 dana
- iznimno rok do 360 dana uz sklapanje ugovora o trgovakom kreditu
Ugovori sklopljeni izmeu poduzetnika i osoba javnog prava koja je dunik
-ako nije ugovoren rok ispunjenje u roku od 30 dana
- doputeno redovito ugovaranje rok do 30 dana
- iznimno rok do 60 dana
ROKOVI ZA DOSTAVU OBRASCA OPZ-STAT-1

O dospjelim, a nenaplaenim potraivanjima obveznici trebaju, do naplate u cijelosti ili cjelokupnog otpisa, sastavljati statistika izvjea sa
stanjem tekue godine na dan:
- 31. oujka
- 30. lipnja
- 30. rujna
- 31. prosinca.
U skladu s l. 21. st. 1. Pravilnika porezni obveznici trebaju izvjetavati samo o onim dospjelim, a nenaplaenim potraivanjima koja na dan
sastavljanja nisu starija od 6 godina. To znai da e porezni obveznici morati voditi rauna ne samo o dospijeu naplate rauna nego i o tome je li
potraivanje starije od 6 godina.
Nain rada u programu Ipos knjigovodstvo

Prije samog ispisa je potrebno odrediti razdoblje na dan koje se odnosi na datum kreiranja rauna. Raunom se smatra bilo koji ugovorni
dokument koji zadovoljava kriterije izdavanja rauna (raun, OK, ugovor ...).
Na samom poetku program e dakle uzimati u obzir samo dokumente kojima datum izdavanja nije vei do izvjetaja na dan, ALI i koji nisu stariji
od 6 godina od toga datuma.
Korisnik moe odabrati jedno od ponuenih 5 razdoblja, inae postoje 4 tromjeseja, ali zbog specifinosti zadnjeg tromjeseja ono je ponueno
dva puta.
Jednom kada se jo uvijek nalazimo u tekuoj poslovnoj godini za to razdoblje (npr. 15.12.), a drugi puta kada se za nalazimo u sljedeoj godini
(npr. 15.2.).
Naime kada se nalazimo u npr. 2016. poslovnoj godini potrebno je uzimati u obzir raune izdane 1.10.2015. - 31.12.2015., a koji nisu
naplaeni do 31.1.2016. To znai da emo izvjetaj za 4. tromjeseje 2015. godine raditi u 2016. poslovnoj godini, a za to je potrebno da
imamo preneseno poetno stanje saldakonti kupaca iz 2015. u 2016. godinu i to na nivou pojedinog rauna i uplate.
Kontrole/uvjeti za ukljuivanje rauna:
- datum dospijea rauna ne moe biti manji od datuma rauna
- datum dospijea ne moe biti vei od datuma Na dan
- iznos rauna bez pdva mora biti vei od nule
- raun sa pdvom mora biti vei od nule
- iznos pdva ne moe biti vei od 25% iznosa rauna bez pdva
- raun nije storniran
- ne ukljuuju se dokumenti koji su oznaeni kao sakriveni
- rauni kojima je iznos zatvaranja jednak iznosu rauna se preskau

- rauni kojima je unesen negativan iznos zatvaranja se preskau
- kod upisa uplata tj. izrauna iznos zatvaranja uzimaju se samo uplate kojima je datum manji ili jednak datumu Naplaeni do datuma
Napomena:ako za odreenog kupca na kartici postoji rauna i uplata to nije dovoljno da se smatra da je raun plaen, potrebno je raun
posebno zatvoriti sa pojedinom uplatom.
Blagajna
Blagajniko poslovanje - uvod
Program za blagajniko poslovanje nas oslobaa svih poslova oko voenja blagajne. Runi postupak je obuhvaao evidenciju ekova i rauna, te
ispise uplatnica i isplatnica za iste, sa svim svojim elementima iznosi slovima, svrhe, konta i sl., zatim se na osnovu toga radio blagajniki
dnevnik, taj isti dnevnik se opet prepisivao u glavnu knjigu.
Sada je sve to uraeno onog trenutka kada smo evidentirali raun ili ek. Svi dokumenti, izvjetaji, prijenosi i ispisi se mogu zatraiti automatski.
Za jedno poduzee se moe voditi praktino neogranien broj blagajni, za svaku blagajnu se vode posebni blagajniki dnevnici i posebne
uplatnice i isplatnice (njihovi redni brojevi).
Svaka blagajna dakle ima svoj niz blagajnikih dnevnika (o korisniku ovisi koje e razdoblje zahvaati svaki pojedini dnevnik tj. blagajniki
izvjetaj). Za svaki se blagajniki dnevnik vode redni brojevi od 1 do n. Dokumenti koji se mogu upisati su blagajnika uplatnica i isplatnica.
ifra odreene blagajne je zapravo ifra dokumenta u popisu dokumenata glavne knjige, npr. Glavna blagajna 3, Blagajna bonova 4 i sl., svakom
tom dokumentu (blagajni) treba pridruiti konto blagajne (kroz izmjenu dokumenata u glavnoj knjizi).
Kako se poetno stanje blagajne ve nalazi u otvaranju glavne knjige ovdje emo ga upisati za svaku pojedinu blagajnu u
blagajniki dnevnik broj "0" (uplatnica 0) koji je automatski postavljen da je ve prenesen u glavnu knjigu te se vie nee
prenositi.
Dodatne informacije
Poetna stanja
Poetna stanja
Poetno stanje svake blagajne je saldo blagajne na kraju prole godine.
Poetno stanje blagajne unosimo tako da za odreenu blagajnu otvorimo dnevnik sa brojem nula i za njega upiemo dokument uplatnicu
takoer sa brojem nula. Tako emo upisati poetni saldo blagajne, a neemo izgubiti broj jedan dnevnika i uplatnice.
Inae se dnevnik nula ne moe prenijeti u glavnu knjigu jer se njegov promet ve nalazi u poetnom stanju glavne knjige.
Blagajniki dnevnik
Sastoji se od tabelarnog i ekranskog prikaza tj. ima standardan oblik.
Pri vrhu prozora je mogue odabrati nain pretraivanja podataka (naziv blagajne, ifra blagajne, broj dnevnika i redni broj za tekuu blagajnu,
brojeve isplatnica i uplatnica za tekuu blagajnu). U donjem dijelu prozora uvijek vidimo trenutno stanje za tekui dnevnik i tekuu blagajnu.
U blagajni su mogua samo dva dokumenta uplatnica i isplatnica.
Redni brojevi uplatnica i isplatnica su u nizu za svaku blagajnu posebno.
Ako vodimo vie blagajni tada se prvo pozicioniramo u tabelarnom prikazu na blagajnu za koju elimo raditi unos i idemo na unos.
Ako mijenjate podatke koji su se automatski pojavili npr. ifra blagajne, broj dnevnika, datumi dnevnika i dr. tada provjerite runo u tabelarnom
prikazu npr. da li je taj dnevnik ve prenesen, koji je zadnji tekui broj i dr.
Ako knjiite dokument koji ima vie konta kao npr. putni nalog i sl. tada ete taj putni nalog rastaviti na onoliko isplatnica koliko imate konta.
Renumeracija rednih brojeva
Prije ove operacije savjetujemo napraviti kopiju direktorija Ipos knjigovodstvo, tj. arhivu.
Prije nego odaberemo tipk Renumeracija trebamo se pozicionirati na eljenu Blagajnu i Dnevnik ili Blagajnu i dokument (uplatnica ili isplatnica)
jer e se renumeracija raditi za tekue odabrani kriterij iz tabelarnog prikaza.
Odabiremo vrstu renumeracije:
1. Rednih brojeva tekueg dnevnika

Odabiremo tip renumeracije:
a) Prema datumima
Za tekuu blagajnu i tekui dnevnik program e sve dokumente sortirati prema datumima, obrisati sve redne brojeve dnevnika i ponovo ih upisati
od 1 na dalje.
b) Prema rednim brojevima
Program e za tekuu blagajnu i tekui dnevnik sve dokumente sortirati prema rednim brojevima i ponovo upisati sve redne brojeve od 1 na
dalje, ali u nizu tako da niti jedan ne nedostaje
2. Rednih brojeva isplatnica tekue blagajne

a) Prema datumima
Za tekuu blagajnu program e sve isplatnice sortirati prema datumima, obrisati sve redne brojeve isplatnica za tekuu blagajnu i ponovo ih
upisati od 1 na dalje.
Program e za tekuu blagajnu sve isplatnice sortirati prema rednim brojevima i ponovo upisati sve redne brojeve od 1 na dalje, ali u nizu tako da
niti jedan ne nedostaje
3. Rednih brojeva uplatnica tekue blagajne

a) Prema datumima
Za tekuu blagajnu program e sve uplatnice sortirati prema datumima, obrisati sve redne brojeve uplatnica za tekuu blagajnu i ponovo ih
upisati od 1 na dalje.
Program e za tekuu blagajnu sve uplatnice sortirati prema rednim brojevima i ponovo upisati sve redne brojeve od 1 na dalje, ali u nizu tako da
niti jedan ne nedostaje
Dodatne informacije
Poetna stanja
Prozor popisa izvjetaja blagajne i putnih naloga

Svaka blagajna je predstavljena sa jednim tipom dokumenta u glavnoj knjizi, koliko ima razliitih blagajni toliko ima i dokumenata u glavnoj
knjizi.
Redni broj blagajnikog dnevnika je ujedno i redni broj dokumenta (blagajne) u glavnoj knjizi.
U prozoru za prijenos e biti prikazani samo oni dnevnici koji su imali knjienja, a da istovremeno nisu u glavnoj knjizi. Ako bismo u glavnoj knjizi
obrisali dokument tada bi se on opet mogao prenijeti iz blagajne u glavnu knjigu.
Dakle ako smo neto naknadno promijenili u dnevniku koji je ve prenesen u glavnu knjigu tada imamo dvije mogunosti.
u glavnoj knjizi runo aurirati izmjenu
obrisati u glavnoj knjizi dokument i ponovo ga prenijeti iz blagajne
Putni nalozi
Putni nalog i putni obraun
Openito
Zaposlenik upuen na slubeno putovanje ostvaruje pravo na naknadu trokova koji mu tijekom tog putovanja nastaju.
Prije poetka slubenog putovanja poslodavac zaposleniku izdaje putni nalog u kojemu navodi podatke o odobrenom trajanju putovanja te
trokovima koji se nadoknauju.
Putni nalog sadrava podatke o:
osobi koja se upuuje na putovanje
datumu putovanja
mjestu putovanja
zadatak puta
trajanje putovanja u danima
odobreno prijevozno sredstvo
iznos predujma
i ostale podatke koje korisnik moe proizvoljno unijeti u slobodan tekst iza naloga.
Izdaci za smjetaj
Poslodavac zaposleniku moe neoporezivo nadoknaditi trokove noenja na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka na temelju
vjerodostojnog dokumenta.
Dnevnice
Dnevnice za slubena putovanja u zemlji isplauju se zaposlenicima koje poslodavac upuuje iz mjesta njihovog rada u neko drugo mjesto (osim
u mjesto njihovog prebivalita), udaljenosti najmanje 30 kilometara od mjesta rada zbog obavljanja poslova koji su vezani uz njihovo radno
mjesto, tj. u vezi djelatnosti poslodavca.
Za isplatu neoporezive dnevnice potrebno je ispuniti uvjet vremenskog trajanja putovanja.
Pravo na neoporezivu isplatu dnevnice (trenutno 170,00 kn, 8/2003) moe se ostvariti ako slubeno putovanje traje preko 12 sati dnevno.
Za putovanja koja traju vie od 8, a manje od 12 sati, zaposlenik ostvaruje pravo na polovicu propisanog neoporezivog iznosa dnevnice tj. 85,00
kn. Ako putovanje traje vie dana, pravo na neoporezivu dnevnicu ostvaruje se za svakih 24 sata, kao i ostatak vremena dui od 12 sati tj. pola
dnevnice 8 do 12 sati.
Dnevnica slui za pokrie trokova prehrane, pia i prijevoza u mjestu u koje je zaposlenik upuen na slubeno putovanje. Uobiajeno je da je u
cijenu noenja ukljuen i doruak pa se dnevnicom pokrivaju trokovi ostalih obroka (ruak, veera ...).
Trokovi prijevoza koji zaposleniku nastaju do mjesta u koje je upuen na slubeno putovanje, nadoknauju se na temelju vjerodostojne
dokumentacije (rauna tj. karte).
Dnevnice za druge drave u koje se slubeno putuje obraunava se od sata prelaska granice Hrvatske.
Izdaci za prijevoz
Ako se na slubenom putovanju posebno plaa rezervacija mjesta, taksa zranoj luci i sl. uz obraun se prilau i rauni o plaanju tih trokova.
U sluaju putovanja slubenih osobnim vozilom poslodavac snosi sve trokove vozila (gorivo, rauni za cestarinu ...).
Zaposleniku koji koristi privatni automobil u slubene svrhe, poslodavac moe neoporezivo nadoknaditi troak prijevoza utvren mnoenjem
30% cijene litre benzina (euro super 95 - bezolovni) s brojem prijeenih kilometara. Izdatke za cestarine i sl. poslodavac posebno nadoknauje
zaposleniku.
Ostali izdaci npr.: koritenje telefona, iznajmljivanje prostorija za sastanke, pribavljanje putnikih isprava, cijepljenje, lijeniki pregledi koji se
trae i sl. Za slubeni put u inozemstvo obraun putnih trokova i pisani izvjetaj zaposlenik podnosi u roku od sedam dana od dana kada je
slubeno putovanje zavreno. Uz obraun se prilae: nalog za slubeno putovanje, hotelski raun za pravdanje izdataka za smjetaj, rauni za
prijevoz i dr.
Nain rada u programu

U prozoru putnih naloga imamo standardne tipke za: unos, izmjenu, brisanje, izvjetaje. Postoje tri tab kartice (podprozori), Tabelarni prikaz,
Pojedinani prikaz naloga, Pojedinani prikaz obrauna.
U tabelarnom prikazu vidimo svaki nalog-obraun u jednom redu. Bitno je naglasiti da se ne unosi posebno nalog, pritiskom na tipku Unos kreira
se i nalog i obraun.
Putni nalog se mijenja u kartici Pojedinani prikaz naloga, a putni obraun u Pojedinani prikaz obrauna. Naravno priliom izrade naloga jo ne
moemo ispuniti putni obraun, nakon to kreiramo putni nalog i ispiemo ga, sam putni obraun jo uvijek nema datum i podatke, pritiskom na
tipku Izvjetaji automatski e nam se nuditi ispis putnog naloga.
Kada elim napraviti putni obraun tada emo u tabelarnom prikazu pronai putni nalog, pritisnuti tipku Izmjena i program e nas prebaciti u
karticu Prikaz pojedinanog obrauna. U tom prikazu emo unijeti podatke za obraun, dok god nema datuma obrauna smatra se da obraun
nije kreiran.
Svi tekstualni ifrarnici kao to su: zadatak puta, prijevozno sredstvo, relacije, opisi trokova, tekstovi na kraju naloga, se mogu prenijeti iz
ifrarnika i onda dodatno proizvoljno mijenjati, a mogu se unijeti i kao slobodan tekst bez koritenja ifrarnika.
Ovdje se nee posebno navoditi znaenje pojedinih polja jer su ona dio znanja knjigovodstvene problematike.
Loko vonja
Obraun loko vonje
Openito
Poduzetnicima se priznaje naknada za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe do visine 30% cijene litre benzina po prijeenom
kilometru.
U trokove loko vonje se mogu pribrojiti samo izravni trokovi koji su nastali u svezi s uporabom privatnog osobnog automobila u poslovne slubene svrhe (npr. trokovi parkiranja, autoputa, trajekta, mostarina, tunela i sl.) i to na osnovi originalnih rauna. Ova naknada iskljuuje sve
druge trokove koji bi se mogli pojaviti s tim automobilom (premije osiguranja, bonovi za gorivo na teret tvrtke, servisiranje i sl.) jer su to trokovi
vlasnika osobnog automobila i sadrani su u cijeni naknade.
Vjerodostojnost za ove trokove treba biti u realnim poslovnim aktivnostima koje se mogu u sluaju poreznog nadzora i dokazati,
Nain rada
Prozor loko vonje je tzv. dvostruki unos tj. posebno su podaci o glavi dokumenta, a posebno stavke za taj dokument. Preko tipke Unos
prebacujemo se u Pojedinani prikaz (za razliku od tabelarnog gdje vidimo vie obrauna) jednog obrauna, program automatski dodjeljuje prvi
sljedei vei broj obrauna i dananji datum tj. datum zadnjeg obrauna.
Mjesec obrauna dodjeljuje kao to je na zadnjem obraunu jer podrazumijeva da za jedan mjesec radimo obraun za vie zaposlenika, ako elimo
moemo klikom mia na rijei Mjesec obrauna prebaciti broj na sljedei mjesec.
Upisujemo osobu (ifrarnik suradnika), u suradnicima postoji polje za upis registracije automobila koje e se onda automatski upisati u obraun
za tog djelatnika. Cijena po kilometru e se prepisati sa zadnjeg obrauna.
Ostale izravne trokove trajekta, parkiranja i sl. upisujemo ako postoje. Tekst iza stavaka nije obavezan i proizvoljan je.
Spremanjem glave prelazimo na stavke, upisom svake stavke program e nam ponuditi datum prvog dana u tom mjesecu i tako kod svake stavke
sljedei datum (nedjelje se preskau), ako elimo promjeniti datum moemo koristiti tipke sa strelicama naprijed i nazad.
Relaciju moemo pozvati iz ifrarnika i onda je promjeniti ili je moemo unijeti ispoetka, ako prenosimo naziv relacije iz ifrarnika moe se
automatski upisati i numerirana udaljenost u kilometrima.
Opis posla nije obavezan unos.
Izvjetaji
Blagajniki dnevnik
Ispis svih dokumenata po rednim brojevima za odabranu blagajnu i blagajniki dnevnik.
Uplatnice i isplatnice
Ispis svih ili samo odreenih uplatnica i isplatnica odabrane blagajne i blagajnikog dnevnika. Dokumenti se ispisuju na A4 formatu po 3 na
strani.
Temeljnice za glavnu knjigu

Ispis temeljnice u obliku u kakvom se ona knjii u glavnu knjigu, slui kao podloga za knjienje.
Specifikacija temeljnica
Ako elimo vidjeti detaljno od kojih se dokumenata sastoje iznosi konta na temeljnici.

Ako elimo vidjeti od kojih se dokumenata i kada su nastali sastoje pojedini trokovi u blagajnikom poslovanju.
Putni nalozi-obrauni
Ispis dokumenta putni nalog. Kriteriji jedan ili vie naloga od do broja ili datuma. Izvjetaj se moe ograniiti i na odreenu osobu.
Obraun loko vonje


Program pretrauje obraune putnih naloga i prema kriterijima ih ukljuuje u izvjetaj.
Porezne evidencije (UR-e, IR-e, PDV obrazac)

Porezne evidencije - uvod
Radi odgovarajueg jednoobraznog praenja nastanka obveze plaanja PDV-a, kao i osloboenja od plaanja predvienih Zakonom, radi
osiguranja kontrole iskazivanja obveze i plaanja PDV-a, Pravilnikom o PDV-u je propisana obveza voenja posebnih evidencija.
Porezni obveznik se koristi odgovarajuim knjigovodstvenim ispravama, kao to su obrauni, primljeni i izdani rauni, isprave o uvozu, izvozu,
carinske deklaracije, isprave o plaanju i dr. evidencije radi lakeg praenja tijekova dogaaja.
Osim obveza izdavanja rauna i njegova obveznog sadraja Pravilnikom su propisane ove evidencije i obrasci:
Knjiga izdanih (izlaznih) rauna - obrazac I-RA,
Knjiga primljenih (ulaznih) rauna - obrazac U-Ra,
Prijava poreza na dodanu vrijednost (u toku godine) obrazac PDV,
Prijava poreza na dodanu vrijednost (na kraju godine) obrazac PDV-K,
Evidencija rauna o prodanim dobrima radi povrata PDV-a, obrazac PDV-F,
Zahtjev za povrat PDV-a obrazac PDV-P.
Knjiga IRA i URA vode se u kontinuitetu za svaku godinu i zakljuuju krajem kalendarske godine ili u sluaju prestanka poslovanja, odnosno
prestanka statusa poreznog obveznika.
U tijeku godine za svako obraunsko razdoblje svote upisane u knjigu se zbrajaju i koriste za popunjavanje prijave. Takoer se upisuju i
kumulativne svote poreza za obraunsko razdoblje.
Obraunska razdoblja u tijeku godine su od 1. do kraja mjeseca, to ini 12 obraunska razdoblja u tijeku godine (osim poduzetnika iz l. 82., st.
3 Pravilnika).
Program razlikuje obrtnika R-2 od firme R-1 po oznaci u ifrarniku partnera R-1, R-2.
U programu je implementirano nekoliko PDV obrazaca:

1. PDV obrazac u poslovnim godinama do zakljuno 2005., automatski se pojavljuje kad ste u tim godinama.
2. PDV obrazac u poslovnim godinama od 2006. na dalje, automatski se pojavljuje kad ste u tim godinama.
3. PDV obrazac za BiH, potrebno je namjestiti postavku.
Dodatne informacije
Obrazac PDV

Unose se svi ulazni rauni ukljuujui i gotovinske raune za nabavljena dobra u maloprodaji. U pogledu toga preporuujemo da postupite kao i
kod knjige I-RA tj. da podatak unesete u zbrojnom iznosu za odreeno razdoblje.
Knjiga ulaznih rauna vodi se ovisno o vrsti transakcije promete i to za:
primljena dobra i usluge,
za dane predujmove,
za vlastitu potronju,
za uvezena dobra.
za neplaene raune od obrtnika (koristi se kao pomona knjiga)
Iznos rauna s porezom
Ukupan iznos rauna s porezom
Iznos bez poreza

Ukupan iznos rauna bez pretporeza
Pretporez ukupno
Ukupan iznos pretporeza
Pretporez - moe se odbiti

Pretporez koji se moe odbiti
Pretporez - ne moe se odbiti

Pretporez koji se ne moe odbiti
Upozorenje: ulazni rauni koji su izdani od strane obrtnika (fizike osobe), koji ne obraunavaju porez iz
dobitka, se ne mogu koristiti za odbitak pretporeza u odreenom razdoblju ako nisu i plaeni.
Firme koje prime ulazni R-2 raun, a koji nije plaen mogu koristiti dodatnu knjigu za neplaene R-2 raune
u koju upisuju te raune dok ne budu plaeni.
Onog trenutka kada je raun plaen prebacit ete raun u regularnu knjigu s datumom (datum u poreznim
knjigama je porezni datum za razliku od datuma rauna, a koji ne moraju biti isti) preko kojeg e raun ui u
odreeno porezno razdoblje.
Tipka Plaen-prijenos
Preko ove tipke moemo automatski prebacivati raune iz pomone knjige neplaenih R-2 rauna u regularne knjige. Dovoljno je pozicionirati se
na raunu kojeg elimo prebaciti, upisati datum koji e taj raun imati u novoj knjizi i nakon pitanja odabrati u koju knjigu vrimo prijenos.
Program e obrisati raun iz tekue knjige i upisati ga u novu odabranu knjigu pod novim datumom.
Tipka "22% u 23%"

Ova tipka je pomono sredstvo za prebacivanje podataka koji su bili upisani u polja sa 22% pdv-a nakon 31.7.2009. kada je uvedena stopa
23%, a do trenutka kada jo nije izdan Pravilnik o obrascima knjiga IR-a, UR-a i PDV. Preko ove tipke moemo raune koji su dakle sa 23% bili
upisivani u polja sa 22% prebaciti automatikom u polje 23%. Program e odabirom tipke izvriti prijepis iznosa i prebaciti se na sljedei redraun te tako moemo jednostavno promjeniti vie eljenih rauna.
Dodatne informacije

U knjigu izlaznih rauna unose se svi izdani rauni bez iznimke. Knjige izlaznih rauna porezni obveznici moraju voditi odvojeno po vrstama
prometa, pa tako imamo knjige izlaznih rauna za:
isporuane dobra i usluge
primljene predujmove
za vlastitu potronju
Sve tri knjige su istovjetne po sadraju. Polja se popunjavaju prema opisu.
Porezni broj
primatelja se ne popunjava ako je rije o maloprodaji za krajnju potronju, ili za inozemnog primatelja dobra.
Iznos rauna s porezom

Iznosi svih rauna koji su izdani, za maloprodajne raune se unose zbrojne svote. U ovo polje se unose i svote rauna koje su samo u dijelu
oporezive a u dijelu su osloboene plaanja PDV-a.
Ne podlijee oporezivanju i dr. prema pravilniku PDV-a.
Tipka "22% u 23%"

Ova tipka je pomono sredstvo za prebacivanje podataka koji su bili upisani u polja sa 22% pdv-a nakon 31.7.2009. kada je uvedena stopa
23%, a do trenutka kada jo nije izdan Pravilnik o obrascima knjiga IR-a, UR-a i PDV. Preko ove tipke moemo raune koji su dakle sa 23% bili
upisivani u polja sa 22% prebaciti automatikom u polje 23%. Program e odabirom tipke izvriti prijepis iznosa i prebaciti se na sljedei redraun te tako moemo jednostavno promjeniti vie eljenih rauna.
Dodatne informacije
Obrazac PDV
Kod pdv obrasca od 1.7.2013. za EU postoji postavka u grupi Porezne evidencije kojom dok smo u 2013. godini odreujemo da li se prikazuje
stari obrazac do 30.6.2013. ili novi obrazac od 1.7.2013.
podaci 1.7. - 31.12.2013.
Pratite tekue aktualnosti na temu novi PDVEUobrazac od 1.7.2013. na webu na linku Aktualnosti PDV EU
Kod otvaranja nove poslovne godine prazni PDV obrasci jo ne postoje, tada imamo mogunosti da:
automatski otvorimo sve potrebne PDV obrasce (mjesene ili tromjesene)
otvaramo svaku poreznu prijavu onda kada nam zatreba
otvorimo runo sve obrasce koje elimo
Svaki pdv obrazac se moe i runo aurirati, no kod automatskog punjenja pojedine knjige podaci koji su trenutno upisani bit e obrisani.
Automatski unos PDV obrasca

Prilikom pokretanja automatskog unosa program e prema datumima poetka i kraja razdoblja pretraiti sve knjige UR-a i IR-a i prema definiciji
veza izmeu kolona knjiga UR-a i IR-a i polja PDV obrasca popuniti polja u PDV obrascu.
Moemo zatraiti automatski unos u pdv obrazac pa ga runo doraditi. Prilikom runog unosa unose se samo podaci u direktna polja, a sve sume
se automatski auriraju nakon izlaska iz pojedinog polja.
U PDVobrascu >=2015. se pod VIII. Ostali podaci nalaze podaci koje nije mogue jednoznano definirati u knjigama UR-a i IR-a pa se ti podaci
pune automatikom preko posebnih oznaka.
Uknjigama UR-a i IR-a je potrebno u polje Napomena upisati odreenu ifru polja sa PDV obrasca dijela VIII. Ostali podaci kako bi program kod
automatskog punjenja PDV obrasca mogao znati koji redovi IR-a i UR-a sudjeluju u punjenju pojedinih polja PDV obrasca dijela VIII. ifre su
odreene prema brojanim oznakama polja, a koje se podudaraju i sa iframa iz XMLsheme PDV obrasca:#PDV811# nabava nekretnina,
#PDV812# nabava osobnih vozila, #PDV813# prodaja osobnih vozila, #PDV814# nabava ostale dugotrajne imovine, #PDV815# prodaja
ostale dugotrajne imovine, #PDV820# otuenje/stjecanje gospopdarske cjeline, #PDV831# isporuka nekretnina 1, #PDV832# isporuka
nekretnina 2, #PDV833# isporuka nekretnina 3, #PDV840# primljene usluge, #PDV850# obavljene usluge,#PDV860# primljena dobra
trostrani posao.
Primjer polja Napomena:#PDV840# usluga za prijevoz iz Amerike
U programu je implementirano nekoliko PDV obrazaca:
1. PDV obrazac u poslovnim godinama do zakljuno 2005., automatski se pojavljuje kad ste u tim godinama.
2. PDV obrazac u poslovnim godinama od 2006. na dalje, automatski se pojavljuje kad ste u tim godinama.
3. PDVobrazac za godinu 2009., automatski se pojavljuje
6. PDVobrazac za godinu 2013. i ukljuena postavka za stari obrazac
7. PDVobrazac za godinu 2013. na dalje i ukljuena postavka za novi PDV EUobrazac
A. PDV obrazac za BiH, potrebno je namjestiti postavku.
PDV-K
Na kraju godine se osim standardnih (mjesenih) pdv obrazaca predaje i konani PDV-K obrazac. U njemu su sadrani eventualni ispravci iz
tekue godine ili promjene koje nismo stigli evidentirati u PDV obrascu za 12. mjesec.
PDV-K obrazac se ispisuje kao zbir svih pdv obrazaca tekue godine.
Da ne biste radili promjene na npr. pdv obrascu za 12. mjesec (1.12. - 31.12) unesite novi trinaesti obrazac za razdoblje 31.12. - 31.12. i u
njemu evidentirajte razlike koje elite, kod ispisa odredite razdoblje 1.1. - 31.12. (kriterij za ispis su datumi poetka obrazaca).
Od 1.1.2015. vie ne postoji PDV-K obrazac, ali je u programu ostavljena mogunost ispisa PDV-K kumulativnog ispisa jer je to neki puta
koristan izvjetaj.
Obrtnici
za obrtnike automatski unos radi na principu da se kod automatskog unosa upisuju samo rauni koji imaju datum plaanja iz tekueg raspona
datuma pdv obrasca.
Dodatne informacije
Porezni propisi u vezi PDV evidencija

Dodatne informacije
http://propisi.porezna-uprava.hr

Trenutno postoje 3 knjige IR-a i 4 knjige UR-a svaka od tih sedam knjiga sadri odreene kolone s iznosima.
Radi mogunosti automatskog kreiranja PDV obrasca iz tih knjiga u programu postoji mogunost da korisnik sam definira za svaku kolonu u koje
polje obrasca PDV e se puniti podaci.
Ako za neke kolone knjiga UR-a i IR-a ne elite automatsko punjenje podataka u PDV obrazac tada ifru polja PDV obrasca ostavite praznu.
ifra polja u knjigama ira i ura se sastoji od 4 znamenke, nain ifriranja polja je sljedei ABCC.
A: oznaava da li je knjiga ira ili ura i to 1 i 2 za hrvatsku do 31.12.2005., 3 i 4 za BiH, 5 i 6 za Hrvatsku od 1.1.2006.
tj. 1-ira hrv, 2-ura hrv, 3-ira bih, 4-ura bih, 5-ira hrv, 6-ura hrv
B: oznaava tip knjige ira ili ura
CC: redni broj kolone (polja) u pojedinoj knjizi ira-ura
Promjenu pdv obrasca za drugu dravu vrite preko postavki poreznih evidencija, samim tim se mijenja i ifrarnik polja pdv obrasca u datoteci
veza.
Renumeracija I-RA
Renumeracija prema datumima e sve redove knjige sortirati prema datumima, obrisati postojee redne brojeve i dodijeliti nove redne brojeve.
Nakon premjetaja odreenih redova promjenom datuma ovom akcijom moemo ponovo dobiti slijed rednim brojeva.
Renumeracija prema rednim brojevima e posloiti redove knjige prema rednim brojevima, a zatim obrisati sve redne brojeve i ponovo ih dodijeliti
od 1 na dalje. Dakle ako smo obrisali neke redne brojeve ili neke duplicirali zato da bismo red premjestili na neko drugo mjesto ponovnim
dodjeljivanjem rednih brojeva moemo taj redoslijed zadrati sa slijednim rednim brojevima.
Renumeracija U-RA
od 1 na dalje. Dakle ako smo obrisali neke redne brojeve ili neke duplicirali zato da bismo red premjestili na neko drugo mjesto ponovnim
dodjeljivanjem rednih brojeva moemo taj redoslijed zadrati sa slijednim rednim brojevima.

U sluaju ulaznih rauna kod kojih se dio pdv-a priznaje u pretporez, a dio ne postupa se na sljedei nain. Npr. u sluaju rauna za osobni
automobil u vlasnitvu tvrtke
Ulazni raun za gorivo

iznos bez pdv-a
pdv
ukupno
100,00
22,00
122,00
70% pdv-a tog rauna se priznaje u pretporez dakle u knjigu ulaznih rauna za primljena dobra i usluge emo upisati kao
osnovica za
oporezivanje
70,00
pdv kao pretporez
15,40
ukupno
85,40
30% tog rauna se upisuje u knjigu ulaznih rauna za vlastitu potronju tj.
osnovica
pdv koji se ne moe
odbiti
ukupno
30,00
6,60
36,60
sveukupno raun
70%
85,40
30%
36,60
100%
122,00
Ako gore navedeni raun unosite kroz saldakonti dobavljaa tada ete vidjeti da desno od polja osnovica za porez postoji tipka 'UR', pritiskom na
tu tipku e se upisati jedan red u knjigu ur-a, na taj nain moete upisati i vie redova u knjigu ur-a za jedan raun.
Dakle upisat ete podatke za raun sa punim iznosima, ali ete desno od tipke UR upisati 70%, odabrati knjigu za primljena dobra i usluge i
kliknuti na tipku 'UR' da se to upie u knjigu ur-a. Nakon toga ete upisati 30% i odabrati knjigu za osobnu potronju porez se ne moe odbiti.
Nakon toga spremate glavu rauna i prelazite na knjienje protustavaka za glavnu knjigu.
Neki knjigovoe su miljenja da bi trebalo u knjigu ulaznih rauna za primljena dobra i usluge upisati cjelokupan raun, a
onda u knjizi IR-a za osobnu potronju upisati 30% iznos kao neka vrsta storna tih 30% poreza. Moete to i tako napraviti.
Kad se radi o npr. izuzimanju stvari iz poduzea za osobne potrebe tada ete koristiti knjigu IR-a za osobnu potronju i obraunati porez koji se
plaa.
Isto tako kada npr. obraunavate mjeseno 22% pdv-a na 30% mjesene amortizacije osobnih automobila u vlasnitvu tvrtke tada ete to unijeti
u knjigu ir-a za osobnu potronju direktno.
Kontiranje toga je proizvoljno, npr. konto 4676/24033 tj. obveza poreza za osobnu potronju i konto troka poreza koji se ne moe odbiti, to
moete napraviti direktno u glavnoj knjizi ili ako elite u saldakonti kupaca kao interni raun.

Obrtnici 1 u knjigama ira i ura (poreznih evidencija) imaju dodatno polje Datum plaanja.
Rauni koji nemaju upisani datum plaanja se tretiraju kao neplaeni i kao takvi se ne upisuju kod automatskog generiranja pdv obrasca, im neki
raun dobije datum plaanja automatski e ui u pdv obrazac.
Na taj nain e se situacija kada dobijemo raun u 6. mjesecu, a koji je plaen u 7. mjesecu jednostavno rijeiti na nain da u pdv za 6. mjesec taj
raun nee ui iako ima datum iz tog mjeseca, jer nema datum plaanja tj. nije plaen, a kada mu se upie datum plaanja npr. 15.7. taj e raun
dakle ui u pdv za 7. mjesec prema datumu plaanja.
Na taj nain bez obzira na datume plaanja, u knjige ira i ura slijedom unosimo sve raune kronoloki. S obzirom na to u tabelarnom prikazu ira i
ura je dodana kolona datum plaanja, rauni koji nemaju upisan datum plaanja su automatski oznaeni crvenom bojom da budu uoljiviji. Isto
tako je u ispisu knjiga ira i ura dodana opcija ispisa prema datumu plaanja s mogunou ispisa svih rauna, samo plaenih ili samo neplaenih.
1(matina firma koja u ifrarniku partnera ima oznaku R-2)
U knjige IRA, URA I KPI je uvedeno polje "veza kpi-pdv" da bi se povezale porezne knjige rauna s knjigom KPI. Kod svakog novog unosa u KPI e
se automatski puniti i polje vezapdvkpi podatkom iz rednog broja kpi, sam redni broj nije mogao biti iskoriten za tu svrhu zbog mogueg
kasnijeg renumeriranja knjige tj. promjene rednih brojeva.
U knjigama IRa i URa je napravljena automatska rutina kojom se na tipku moe iz pojedinog reda generirati novi red u knjizi KPI (primitaka i
izdataka), istovremeno e se u tu knjigu automatski upisati podatak vezapdvkpi, te e se u tabelarnom prikazu moi vidjeti s kojim rednim brojem
knjige KPI je povezan koji red knjiga IRa i URa.
Kod generiranja novog reda u KPI datum plaanja e se upotrijebiti ili datum plaanja koji je upisan u iru tj. uru ili ako taj datum jo nije upisan
tada e se upotrijebiti tekui datum koji je mogue promjeniti pokraj tipke za generiranje KPI.
Navedene veze i automatski unosi vrijede za raune plaene u jednom iznosu. U sluaju da je jedan raun plae u 3 rate u tri razliita mjeseca,
morat emo raun u pdv knjigama razdvojiti u 3 reda sa svojim pojedinanim iznosima da bismo za svaki red mogli odrediti poseban datum
plaanja, tj. generirati posebne redove knjige kpi. Naravno mogli bismo evidentirati samo jedan raun u pdv knjigama, a svaku ratu posebno u
kpi, no to je dalje stvar procjene knjigovoe.
Automatska podjela rauna na plaeni i neplaeni dio
U svrhu automatizacije dodana je tipka "Podijeli" i dva polja, prvo za unos ukupnog iznosa uplate, a drugo za unos iznosa pdv-a u uplati.
Samim upisom iznosa uplate program e automatski izraunavati iznos uraunatog pdv-a. Pritiskom na tipku podijeli program e napraviti dva
rauna od kojih je dakle prvi plaen, a drugi neplaen.
Kako to izgleda u praksi kod izlaznih rauna ...
Tokom mjeseca izdajemo izlazne raune npr. u fakturiranju, na kraju svakog dana automatski prenesemo kreirane izlazne raune u saldakonti
kupaca, a istodobno i u knjige IR-a u pdv modulu.
Ti rauni su inicijalno neplaeni. Kada dobijemo izvod s njega emo upisati uplate u saldakonti kupaca (moemo i kroz glavnu knjigu),
automatskim postupcima emo izvriti zatvaranja rauna s uplatama.
Bilo na osnovu izvjetaja kartice zatvaranja ili samog izvoda emo u poreznim knjigama IR-a pronai raune koji su plaeni.
a) Ako je raun plaen u potpunosti upisat emo datum uplate (ponuen je dananji) i pritiskom na tipku KPI emo taj raun oznaiti da je
plaen i prenijeti ga u knjigu KPI.
Oznakom datuma plaanja taj raun e se automatski upisivati u PDV obrazac razdoblja iz datuma uplate.
b) Ako je raun plaen djelomino tada emo prvo za taj raun upisati iznos uplate, program automatski rauna udio 22% pdv-a u uplati,
iznos pdv-a se moe mijenjati.
Nakon toga pritisnemo tipku "Podijeli" nakon koje e program od tekueg rauna napraviti dva reda, u prvom redu e biti iznos rauna koji je
jednak iznosu uplate uz proporcionalne ostale iznose.
U drugom redu e biti preostali iznos rauna kada se oduzme originalni iznos minus iznos uplate. Nakon toga za plaen dio rauna slijedimo
postupak pod a).
Na taj nain moemo raun, koji je plaen u desetak rata, jednostavno ukljuivati u pdv obrazac i knjigu kpi.
U vezi voenja knjige Evidencija o trabinama i obvezama

Citat RRIF 12/2001 str. 105.
"Obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a, umjesto Knjiga U-RA i I-RA, obvezni su sukladno l. 19., st. 2. Zakona o porezu na dohodak voditi Evidencije
o trabinama i obvezama odnosno o svim ispostavljenim i primljenim negotovinskim raunima.
Isto tako su i obrtnici - obveznici PDV-a koji u Knjige U-RA i IRA unose iskljuivo plaene odnosno naplaene raune obvezni voditi ovu
evidenciju. U tom sluaju oni e prvo svaki negotovinski raun u trenutku primitka zabiljeiti u Evidenciji o obvezama, a zatim kada taj raun
bude plaen unijet e ga u Knjigu URA kako bi priznali pretporez. Isto e uiniti s izlaznim raunima koji nose oznaku R-2.
No, prema l. 38., st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak, obrtnik moe odmah sve negotovinske raune kronolokim redom unositi u Knjige URA i I-RA i na kraju obraunskog razdoblja osigurati podatke koji su od ovih rauna plaeni odnosno naplaeni. U tom sluaju ne postoji obveza
voenja dodatne Evidencije o trabinama i obvezama."

Automatski upis ulaznih rauna iz saldakonti dobavljaa u knjige U-RA
ukljuen,
iskljuen
Ako je postavka ukljuena, a to e se vidjeti po tome da li se kod unosa rauna prikazuju tip U-RA i tip unosa, tada e se prilikom spremanja tog
rauna automatski aurirati knjiga U-RA. Samo prilikom unosa, ne i prilikom izmjena rauna.
Automatski upis izlaznih rauna iz saldakonti kupaca u knjige I-RA

ukljuen
iskljuen
Automatski prijenos rauna u saldakonti kupaca je takoer unos kod kojeg e se aurirati knjige I-RA.
NAPOMENA: kod istovremeno ukljuene opcije za knjige I-RA u fakturiranju kod automatskog prijenosa u
kupce se nee aurirati knjige I-RA.
Automatski upis izlaznih rauna iz fakturiranja u knjige I-RA
ukljuen
iskljuen
Isto e biti prilikom automatskog prijenosa predrauna u raun.
Inicijalna postavka kontrole iznosa rauna i poreza u runom unosa I-RA i U-RA
ukljuen
iskljuen
Ako je postavka ukljuena, inicijalno e biti ukljuena opcija za kontrolu iznosa rauna sa porezom, iznosa bez poreza i poreza.
Nain automatskog unosa u saldakonti dobavljaa u ulaznom raunu pri podjeli pretporeza automatskim tipkama 30/70
auti i 70/30 reprezentacija. (nivo programa)
1. UR-a za vlastitu potronju + UR-a za primljena dobra
2. Samo UR-a za primljena dobra i usluge
Pod 1, koristit e se knjiga ur-a za vlastitu potronju za iznose 30% koritenja osobnih automobila i 70% za reprezentaciju, u protivnom u
regularnoj knjizi primitaka e se upisivati iznos koji se moe i ne moe odbiti sa osnovicom za koje se moe odbiti).
Postavka naina rada u 2013. u HR preko koje se moete prebacivati iz novog u stari PDVobrazac (nivo programa)
1. Novi PDVobrazac EU od 1.7.2013.
2. Stari PDVobrazac do 30.6.2013.
Napomena u vezi starih obrazaca
Nadogradnjom programa se nee mijenjati podaci u knjigama IR-a i UR-a.

U prozoru postavki grupa Porezne evidencije preko posebne postavke se moete odrediti u kojem obrascu elite raditi "Postavka naina rada u
2013. u HR preko koje se moete prebacivati iz novog u stari obrazac".
podaci 1.7. - 31.12.2013.

ifrarnik se koristi kod saldakonti kupaca i fakturiranja u veleprodaji gdje se prilikom unosa dokumenata rauna treba na neki nain rei
programu na koji nain da popuni kolone knjige I-RA.
1. Oporezivo 22%
2. Oporezivo 10%
3. Ne podlijee oporezivanju
4. Osloboeno poreza izvoz

5. Osloboeno poreza tuzemstvo

6. Osloboeno poreza ostalo


ifrarnik se koristi kod saldakonti dobavljaa gdje se prilikom unosa dokumenata rauna treba na neki nain rei programu na koji nain da
popuni kolone knjige U-RA.

Unosi se osnovica u polje osnovica 22%, iznos s porezom je ukupni iznos rauna, ukupni pretporez u istoimeno polje i ukupni pretporez u moe
se odbiti 22%

Isto kao i jedan osim to se porez upisuje u polje ne moe se odbiti

Isto kao jedan, ali se odnosi na polja osnovice i poreza sa 10%
Isto kao i dva, samo u poljima sa 10%
5. Stopa poreza 0%
Cjelokupni iznos se upisuje u osnovicu 0%
Automatski prijenos neplaenih R-2 rauna

U modulu poreznih evidencija postoji potreba za prijenosom R-2 rauna koji su neplaeni iz prole u tekuu poslovnu godinu.
Radi se o raunima za koje se nije mogao odbiti pretporez i to od R-2 obveznika, a za raune koji nisu plaeni ili nisu djelomino plaeni.
Kod pokretanja automatskog prijenosa trebamo biti u tekuoj godini i odabrati poslovnu godinu iz koje radimo prijenos, ako u tekuoj godini ve
imamo upisane neke raune neemo moi napraviti automatski prijenos.
Izvjetaji
Ispis knjige I-RA
odabrati tip knjige IRA
redoslijed ispisa po rednom broju ili datumu dokumenta,
zavisno od odabranog redoslijed moemo zadati kriterije od do rednog broja ili datuma
ili ispis svih stavaka po traenom redoslijedu
opcije:
da li da se ukljui kumulativ od poetka knjige do kraja traenog kriterija
da li da se u ispis ukljue sve knjige zajedno
da li da se u izvjetaj ukljui samo partner sa zadanom ifrom
ukljuivanje ispisa datuma i vremena ispisa
Sve opcije se mogu kombinirati.

Obrtnici imaju dodatnu oznaku: da li da se ukljue samo neplaeni rauni u izvjetaj. A uvijek e se ispisivati kumulativ
izvjetaja ukupno i posebno za neplaene raune.
Ispis knjige U-RA

odabrati tip knjige URA
redoslijed ispisa po rednom broju ili datumu dokumenta,
zavisno od odabranog redoslijed moemo zadati kriterije od do rednog broja ili datuma
ili ispis svih stavaka po traenom redoslijedu
opcije:
da li da se ukljui kumulativ od poetka knjige do kraja traenog kriterija
da li da se u ispis ukljue sve knjige zajedno
da li da se u izvjetaj ukljui samo partner sa zadanom ifrom
ukljuivanje ispisa datuma i vremena ispisa
Sve opcije se mogu kombinirati.
Obrtnici imaju dodatnu oznaku: da li da se ukljue samo neplaeni rauni u izvjetaj. A uvijek e se ispisivati kumulativ
izvjetaja ukupno i posebno za neplaene raune.
Ispis PDV (PDV-K) obrasca

Moemo odabrati:
ispis jedne porezne prijave i specificirati datum poetka razdoblja
vie poreznih prijava odjednom i specificirati razdoblje od do datuma u koje ulaze datumi poetka poreznih prijava
ispisati sve porezne prijave koje su evidentirane
Ukljuivanjem opcije za kumulativ sve porezne prijave koje bi se inae ispisivale pojedinano ispisuju se kao kumulativ na jednoj prijavi, dodaje se
oznaka PDV-K.
Ispis definicije veza UR-a IR-a i PDV obrasca

Ispisuje se popis svih kolona tri knjige IR-a i etiri knjige UR-a s oznakom u koje polje PDV obrasca e se puniti podaci iz tih kolona.
Ispis obrasca ZP
Za automatsko popunjavanje polja 12 isporuke u postupcima 42 i 63 potrebno je u polju Napomena knjige IR-a upisati tekst #ZP12#.
Za automatsko popunjavanje polja 13 isporuke u okviru trostranog posla potrebno je u polju Napomena knjige IR-a upisati tekst #ZP13#.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
POREZNA UPRAVA SREDINJI URED
KLASA: 410-19/13-01/208
URBROJ: 513-07-21-01/13-4
Zagreb, 17. lipnja 2013.
POREZNA UPRAVA
PODRUNI URED
-svimaPredmet: Uputa za popunjavanje Zbirne prijave za isporuku dobara i usluga u druge
drave lanice Europske unije (Obrazac ZP)
1. Obveza popunjavanja i podnoenja Zbirne prijave
Pravna ili fizika osoba koja je upisana u sustav poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) odnosno koja je registrirana za potrebe
PDV-a u Republici Hrvatskoj popunjava i podnosi Zbirnu prijavu za isporuke dobara i obavljene usluge u druge drave lanice Europske unije
pravnim i fizikim osobama registriranima za potrebe PDV-a u drugim dravama lanicama Europske unije. Obraunsko razdoblje za podnoenje
Zbirne prijave je mjesec, a Zbirna prijava podnosi se u elektronikom obliku najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po zavretku
obraunskog razdoblja.
Zbirna prijava ne podnosi se u sluaju da pravna ili fizika osoba registrirana za potrebe PDV-a u obraunskom razdoblju nije isporuivala dobara
ili usluge u druge drave lanice Europske unije.
2. Isporuke dobara i usluga u druge drave lanice Europske unije koje se upisuju u Zbirnu prijavu
2.1. Isporuke dobara

Isporukom dobara u druge drave lanice Europske unije smatra se isporuka koju isporuitelj odnosno pravna ili fizika osoba registrirana za
potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj obavi primatelju odnosno pravnoj ili fizikoj osobi registriranoj za potrebe PDV-a u drugoj dravi lanici
Europske unije. Takva isporuka ne podlijee oporezivanju PDV-om u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da isporuitelj ili primatelj odnosno
stjecatelj dobara ili neka druga osoba za raun jedne od tih osoba preveze ili otpremi dobra iz Republike Hrvatske u drugu dravu lanicu
Europske unije. Isporuitelj mora dokazati da su dobra prevezena iz Republike Hrvatske u drugu dravu lanicu Europske unije odnosno da su
ispunjeni uvjeti temeljem kojih obavljena isporuka stjecatelju u drugoj dravi lanici Europske unije ne podlijee oporezivanju PDV-om u
Republici Hrvatskoj.
2.2. Isporuke dobara u okviru trostranog posla
www.porezna-uprava.hr
Isporukom dobara u okviru trostranog posla smatra se transakcija koju tri porezna obveznika iz tri razliite drave lanice Europske unije zakljue
za ista dobra. Isporuitelj dobara registriran za potrebe PDV-a u dravi lanici A izdaje raun za isporuku dobara u drugu dravu lanicu Europske
unije stjecatelju dobara registriranom za potrebe PDV-a u dravi lanici B za dobra koja se dalje prevoze ili otpremaju primatelju dobara
registriranom za potrebe PDV-a u dravi lanici C. Isporukom dobara u okviru trostranog posla smatra se samo ona isporuka koju obavi drugi
porezni obveznik u okviru trostranog posla - stjecatelj registriran u dravi lanici B treem poreznom obvezniku registriranom u dravi lanici C.
Stoga ako je drugi porezni obveznik u trostranom poslu registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj tada on isporuku obavljenu u okviru
trostranog posla upisuje u polje (13) Zbirne prijave.
2.3. Obavljanje usluga
Obavljenim uslugama u druge drave lanice Europske unije smatraju se usluge koje pravna ili fizika osoba registrirana za potrebe PDV-a u
Republici Hrvatskoj obavlja primatelju usluge odnosno pravnoj ili fizikoj osobi registriranoj za potrebe PDV-a u drugoj dravi lanici Europske
unije, a za koje je primatelj obvezan platiti PDV u dravi lanici sjedita prema lanku 196. Direktive Vijea 2006/112/EZ.
lankom 88. stavkom 1. tokom c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se u Zbirnu prijavu ne upisuju usluge koje su
osloboene od PDV-a u dravi lanici gdje je transakcija oporeziva.
2.4. Popunjavanje Zbirne prijave (Obrasca ZP) i usporedba podataka
U polja Zbirne prijave upisuje se:
(1) naziv nadlenog podrunog ureda Porezne uprave
(2) naziv nadlene ispostave Porezne uprave
(3) PDV identifikacijski broj pravne ili fizike osobe registrirane za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj (PDV identifikacijski broj sastoji se od
kda HR plus 11 znamenaka - OIB)
(4) naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika (naziv, odnosno ime i prezime moraju biti ispravno napisani, kao i oblik pravne osobe)
(5) adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj)
(6) PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika
(7) mjesec i godina za koje se podnosi Zbirna prijava
(8) redni broj isporuke
(9) kd drave lanice Europske unije u kojoj je primatelj dobara i usluga pravna ili fizika osoba registrirana za potrebe PDV-a, odnosno u okviru
carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla kd drave lanice Europske unije u kojoj je primatelj ili stjecatelj dobara registriran za potrebe
PDV-a
(10) PDV identifikacijski broj primatelja dobara i usluga, pravne ili fizike osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez kda drave lanice, odnosno
u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla PDV identifikacijski broj primatelja/stjecatelja dobara pravne ili fizike osobe registrirane
za potrebe PDV-a, bez kda drave lanice
(11) vrijednost isporuke dobara u druge drave lanice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara. Ovdje se
upisuje i vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u druge drave lanice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom
primatelju/stjecatelju dobara (popunjava prvi porezni obveznik u okviru trostranog posla). Ovdje se upisuje vrijednost isporuke dobara u druge
drave lanice koje ne podlijee oporezivanju PDV-om u Republici Hrvatskoj ako je obavljena primatelju/stjecatelju dobara registriranom za
potrebe PDV-a u drugoj dravi lanici kao i vrijednost osloboene isporuke u okviru trostranog posla temeljem isprave koju isporuitelj dobara
prvi porezni obveznik u trostranom poslu izdaje poreznom obvezniku stjecatelju dobara u okviru trostranog posla
(12) vrijednost isporuke dobara u druge drave lanice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru
carinskih postupaka 42 i 63. Tu se upisuje
2
vrijednost osloboene isporuke dobara u druge drave lanice, koja su iz treeg podruja ili tree zemlje uvezena u Republiku Hrvatsku uz
primjenu osloboenja od plaanja PDV-a
(13) vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru trostranog
posla (popunjava drugi porezni obveznik u okviru trostranog posla) za obraunsko razdoblje, odnosno tu se upisuje vrijednost osloboene
isporuke u okviru trostranog posla koju je stjecatelj (drugi porezni obveznik u trostranom poslu) koji je registriran za potrebe PDV-a u Republici
Hrvatskoj isporuio primatelju dobara u okviru trostranog posla
(14) vrijednost usluga obavljenih u druge drave lanice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju usluga
(15) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara iskazanih u polju (11)
(16) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara u okviru carinskih postupaka 42 i 63 iskazanih u polju (12)
(17) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka u okviru trostranog posla iskazanih u polju (13)
(18) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih obavljenih usluga iskazanih u polju (14)
(19) ime i prezime osobe koja je sastavila obraun i jami za istinitost prijavljenih podataka
(20) potpis
(21) broj telefona, telefaxa i e-mail putem kojeg se moe kontaktirati sa (ili u vezi s) poreznim obveznikom.
Podaci iskazani u Zbirnoj prijavi usporeuju se sa podacima iskazanima u prijavi PDV-a (Obrascu PDV).
Stoga vrijednost isporuka iskazanih u rednom broju I.3. Obrasca PDV ne moe biti manja od zbroja vrijednosti isporuka iskazanih u Zbirnoj prijavi
u polju (15), (16) i (17), a zbroj vrijednosti obavljenih usluga iz rednog broja (18) mora biti jednak vrijednosti obavljenih usluga iskazanih u
rednom broju I.4 Obrasca PDV.
3. Ispravci podataka za protekla razdoblja
U sluaju ispravka podataka iz ve podnijetih Zbirnih prijava, podnosi se nova Zbirna prijava.
4. Prekrajne odredbe
Ako Zbirnu prijavu ne podnese ili ju ne podnese u propisanom roku ili ne iskae sve propisane podatke porezni obveznik biti e kanjen
novanom kaznom za prekraj u iznosu od 2.000,00 do 500.000,00 kuna.
POMONICA MINISTRA
RAVNATELJICA
Nada avlovi Smiljanec
3
Ispis obrasca PDV-S

REPUBLIKA HRVATSKA
POREZNA UPRAVA SREDINJI URED
KLASA: 410-19/13-01/208
URBROJ: 513-07-21-01/13-5
POREZNA UPRAVA
PODRUNI URED
-svimaPredmet: Uputa za popunjavanje Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih
drava lanica Europske unije (Obrazac PDV-S)
1. Obveza popunjavanja i podnoenja Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge
Pravna ili fizika osoba koja je upisana u sustav poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) odnosno koja je registrirana za potrebe
PDV-a u Republici Hrvatskoj popunjava i podnosi Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge koje su joj obavile pravne i fizike osobe
registrirane za potrebe PDV-a u drugim dravama lanicama Europske unije. Obraunsko razdoblje za podnoenje Prijave je mjesec, a Prijava se
podnosi u elektronikom obliku najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po zavretku obraunskog razdoblja.
Prijava se ne podnosi u sluaju da pravna ili fizika osoba registrirana za PDV u obraunskom razdoblju nije stekla dobra ili primila usluge iz
drugih drava lanica Europske unije.
2. Steena dobra i primljene usluge iz drugih drave lanice Europske unije koje se upisuju u Prijavu
2.1. Steena dobra
Stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu je stjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, koju
prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba u njihovo ime otpremi ili preveze stjecatelju u tuzemstvo iz druge drave lanice Europske unije.
Takvo stjecanje dobara podlijee oporezivanju PDV-om pod uvjetom da su dobra iz druge drave lanice isporuena stjecatelju registriranom za
potrebe PDV-a koji dobra stjee za svoju gospodarsku djelatnost ili pravna osoba koja nije porezni obveznik i prela je prag stjecanja u iznosu od
77.000,00 kuna ili je od njega odustala te da je isporuku stjecatelju uz naknadu u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavio porezni obveznik
registriran za potrebe PDV-a u drugoj dravi lanici.
2.2. Primljene usluge
Primljenim uslugama iz druge drave lanice Europske unije smatraju se usluge koje primatelju pravnoj ili fizikoj osoba registriranoj za potrebe
PDV-a u Republici Hrvatskoj obave pravne ili fizike osobe registrirane za potrebe PDV-a u drugim dravama lanicama Europske unije, a za koje
je primatelj obvezan platiti PDV u Republici Hrvatskoj u skladu s lankom 75. stavkom 1. tokom 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
2
U Prijavu se ne upisuju usluge koje su osloboene PDV-a u tuzemstvu.
2.3. Popunjavanje Prijave (Obrasca PDV-S)
U polja Prijave upisuje se:
(1) naziv nadlenog podrunog ureda Porezne uprave
(2) naziv nadlene ispostave Porezne uprave
(3) PDV identifikacijski broj pravne ili fizike osobe registrirane za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj (PDV identifikacijski broj sastoji se od
kda HR plus 11 znamenaka - OIB)
(4) naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika (naziv, odnosno ime i prezime moraju biti ispravno napisani, kao i oblik pravne osobe)
(5) adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj)
(6) PDV identifikacijski broj pravne poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika
(7) mjesec i godina za koje se podnosi Prijava
(8) redni broj isporuke
(9) kd drave lanice Europske unije u kojoj je isporuitelj dobara i usluga pravna ili fizika osoba registrirana za potrebe PDV-a
(10) PDV identifikacijski broj isporuitelja, pravne ili fizike osobe registrirane za potrebe PDV-a u dravi lanici sjedita, bez kda drave lanice
(11) vrijednost steenih dobara iz druge drave lanice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom isporuitelju dobara. Tu se upisuje
vrijednost steenih dobara iz druge drave lanice koje podlijeu oporezivanju PDV-om u Republici Hrvatskoj.
(12) vrijednost primljenih usluga iz druge drave lanice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom isporuitelju, a za koje je primatelj
obvezan platiti PDV u Republici Hrvatskoj u skladu s lankom 75. stavkom 1. tokom 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
(13) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih steenih dobara iskazanih u polju (11)
(14) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih primljenih usluga iskazanih u polju (12)
(15) ime i prezime osobe koja je sastavila obraun i jami za istinitost prijavljenih podataka
(16) potpis
(17) broj telefona, telefaxa i e-mail putem kojeg se moe kontaktirati sa (ili u vezi s) poreznim obveznikom.
3. Ispravci podataka za protekla razdoblja
U sluaju ispravka podataka iz ve podnijetih Prijava, podnosi se nova Prijava.
4. Prekrajne odredbe
Ako Prijavu ne podnese ili ju ne podnese u propisanom roku ili ne iskae sve propisane podatke porezni obveznik biti e kanjen novanom
kaznom za prekraj u iznosu od 2.000,00 do 500.000,00 kuna.
POMONICA MINISTRA
RAVNATELJICA
Nada avlovi Smiljanec
Grafikoni
Grafikon poreznih obveza
Moemo dobiti prikaz odnosa samo poreza (pretporeza, obvezei) za odreenu vremensku jedinicu (15 dana, mjesec, tromjeseje) u razdoblju
godine dana. Stupci mogu biti prikazani kao usporedni jedan pored drugog, jedan na drugom i jedan na drugom u ukupnoj visini 100%.
Osim stupaca moemo dobiti i linijske grafikone koji pokazuju trend kretanja. Isto tako moemo prikazati i postotak udjela svake vremenske
toke.
Moemo ukljuiti i animaciju (tri brzine animacije).
Grafikon prikazuje kretanja i odnosa poreza i pretporeza po mjesecima tj. prema podacima iz obrazaca PDV. Moete ukljuiti i iskljuiti bilo koji
podatak. Pomicanje grafikona lijevo ili desno moete ostvariti tako da s pritisnutom desnom tipkom mia primite graf i pomaknete ga lijevo ili
desno.

Fakturiranje u veleprodaji je zaseban modul koji ne mora imati nikakve veze sa ostalim knjigovodstvenim modulima, ali je uobiajeno povezan sa
robnim knjigovodstvom.
Obuhvaa izradu narudbi, cjenika, ulaznih kalkulacija, rauna, predrauna i dr.
Fakturiranje tj. izradu izlaznog rauna moemo shvatiti kao pametnu pisau mainu kod koje je sve automatizirano, od upisa naziva artikala,
cijena, adresa, zaglavlja rauna i dr. Raun kreiran u modulu fakturiranje tek dok ga zaprimimo u saldakonti na kartice kupaca postaje punovaan
u knjigovodstvu, a do tada ga moemo proizvoljno promijeniti.
Naravno to zavisi od organizacije rada pojedinog korisnika. Kriteriji izmjene rauna i veze sa robnim knijgovodstvom mogu biti i stroiji npr. raun
se ne moe kreirati ako na zalihi nema tih artikala i sl.
Uobiajeni postupak:
unijeti u popis artikala i usluga vei broj stavaka
formirati cjenik(e) za te artikle
Preporuka je da idete na prodajnu cijenu, a ne stopu mare

ako vodite skladite zaprimiti robu na skladite poetnom inventurom
za nabavku nove robe moete se posluiti izradom narudbi tako da izaberete iz popisa artikala one koje elite da budu na narudbi
kod pristigle robe, zaprimate robu preko skladine primke u odreeno skladite,
paralelno s primkom radite ulaznu kalkulaciju na kojoj formirate nabavne i prodajne cijene, istovremeno sa izradom ulazne kalkulacije
program vam nudi prodajne cijene iz cjenika (koje su ve prije formirane), ako na samoj kalkulaciji promijenite cijenu ona e se
automatski mijenjati i u cjeniku
zavretkom ulazne kalkulacije i prijenosom stavaka iz nje u primku roba je zaprimljena na skladite
prije izdavanja rauna moete izdati predraun koji je gotovo istovjetan kao i raun, ako se predraun kompletno realizira moete ga
automatski prenijeti u raun
evidencija plaanja rauna i dr. se vodi u saldakontiju gdje se svaki partner (kupac, dobavlja ili oboje) vodi na posebnoj kartici

Fakturiranje u veleprodaji je zaseban modul koji ne mora imati nikakve veze sa ostalim knjigovodstvenim modulima, ali je uobiajeno povezan sa
robnim knjigovodstvom.
Obuhvaa izradu narudbi, cjenika, ulaznih kalkulacija, rauna, predrauna i dr.
Fakturiranje tj. izradu izlaznog rauna moemo shvatiti kao pametnu pisau mainu kod koje je sve automatizirano, od upisa naziva artikala,
cijena, adresa, zaglavlja rauna i dr. Raun kreiran u modulu fakturiranje tek dok ga zaprimimo u saldakonti na kartice kupaca postaje punovaan
u knjigovodstvu, a do tada ga moemo proizvoljno promijeniti.
Naravno to zavisi od organizacije rada pojedinog korisnika. Kriteriji izmjene rauna i veze sa robnim knijgovodstvom mogu biti i stroiji npr. raun
se ne moe kreirati ako na zalihi nema tih artikala i sl.
Uobiajeni postupak:
unijeti u popis artikala i usluga vei broj stavaka
formirati cjenik(e) za te artikle
Preporuka je da idete na prodajnu cijenu, a ne stopu mare

ako vodite skladite zaprimiti robu na skladite poetnom inventurom
za nabavku nove robe moete se posluiti izradom narudbi tako da izaberete iz popisa artikala one koje elite da budu na narudbi
kod pristigle robe, zaprimate robu preko skladine primke u odreeno skladite,
paralelno s primkom radite ulaznu kalkulaciju na kojoj formirate nabavne i prodajne cijene, istovremeno sa izradom ulazne kalkulacije
program vam nudi prodajne cijene iz cjenika (koje su ve prije formirane), ako na samoj kalkulaciji promijenite cijenu ona e se
automatski mijenjati i u cjeniku
zavretkom ulazne kalkulacije i prijenosom stavaka iz nje u primku roba je zaprimljena na skladite
prije izdavanja rauna moete izdati predraun koji je gotovo istovjetan kao i raun, ako se predraun kompletno realizira moete ga
automatski prenijeti u raun
evidencija plaanja rauna i dr. se vodi u saldakontiju gdje se svaki partner (kupac, dobavlja ili oboje) vodi na posebnoj kartici
Prijenosi rauna u IR-a, saldakonti kupcaca

Zavisno od postavki mogue su razne kombinacije prenoenja. Postavke koje se podeavaju kod veza fakturiranja s drugim modulima:
Grupa: Postavke za temeljnice za tekueg partnera

Rad s temeljnicama u saldakonti kupaca (nivo partnera)
(ako je ova postavka ukljuena tada e se prilikom prijenosa rauna iz fakturiranja evidentirati i konta protustavki za glavnu knjigu, u ifrarnicima
se nalaze predefinirana konta)
Grupa: Postavke fakturiranja u veleprodaji za tekueg partnera

U fakturiranju automatska izrada otpremnice iz rauna s kontrolom zaliha (nivo partnera)
(ako je ova postavka ukljuena tada e se prilikom izrade rauna kontrolirati zalihe u robnom knjigovodstvu, a prilikom zavretka-upisa rauna
automatski e se kreirati otpremnica u robnom tj. razduiti skladite)
Kod prijenosa rauna u kupce prenose se i rauni za predujam (nivo programa)
(ako koristimo raune za predujam u fakturiranju ova postavka regulira da li e se kod prijenosa u saldakonti kupaca prenositi i rauni koji su
oznaeni kao rauni za predujam ili samo obini rauni)
Grupa: Postavke poreznih evidencija

Automatski upis izlaznih rauna iz fakturiranja u knjige IR-a (nivo partnera)
(ako je ova postavka ukljuena tada e se knjige IR-a aurirati prilikom upisa rauna u fakturiranju, ne i prilikom prijenosa rauna u saldakonti)
Automatski upis izlaznih rauna iz saldakonti kupaca u knjige IR-a (nivo partnera)
(ako je ova postavka ukljuena tada e se aurirati knjige IR-a prilikom runog upisa rauna u saldakonti kupaca.
Prilikom automatskog upisa-prijenosa iz fakturiranja aurirat e se takoer knjige IR-a ako je ova postavka ukljuena i ako je postavka za prijenos
iz fakturiranja u IR-a iskljuena)
Preporuka:
ako posjedujete module saldakonti kupaca i fakturiranje i elite prenositi raune iz fakturiranja u kupce automatski, iskljuite auriranje knjige
IR-a iz fakturiranja
ako radite s raunima za predujam ne prenosite ih u saldakonti oni slue za poreznu evidenciju i ne bi trebali biti osnov za priznanje prihoda
izbjegavajte raune za predujam kada god moete (to nije uvijek sluaj), umjesto da izdate:
predraun
raun za predujam
neki i storno rauna za predujam
raun
otpremnicu
tj. 5 dokumenata za jedan poslovni dogaaj, puta broj takvih poslovnih dogaaja ... izdajte:
ponudu (predraun)
kad vam plate izdajte kompletan raun s porezom
Prenosimo vam miljenje RRIF-ovih strunjaka Dr.sci. Vinko Belak, mr.sci. Vlado Brkani iz knjige Porez na dodanu
vrijednost - primjena u praksi III izdanje str. 134:
"Moe se pojaviti dvojba u sluaju kad po ispostavljenom raunu primatelj rauna obavi uplatu, a isporuke ili usluge jo
uvijek nisu obavljene.
Postavlja se pitanje ima li u tom sluaju primatelj rauna pravo na koritenje pretporeza, bez obzira na to to isporuke ili
usluge jo nisu obavljene.
Ako se ta situacija izjednai sa situacijom kad je dan predujam i primljen raun za predujam, proizlazi da primatelj rauna
koji je taj raun podmirio ima pravo na koritenje pretporeza bez obzira na to to isporuke ili usluge jo nisu obavljene jer
ovaj raun poprima znaenje rauna za predujam"
Dodatne informacije
Rauni za predujam
Cjenici
Cjenici artikala i usluga
Cjenik je evidencija u kojoj evidentiramo cijene pojedinih artikala i usluga. Broj cjenika nije ogranien, ali se zbog jednostavnijeg rada ne
preporuuje preveliki broj cjenika. Npr. bilo bi pogreno imati za svakog kupca po jedan cjenik ako imamo npr. vie stotina kupaca.
Logino je npr. imati nekoliko cjenika tj. nivoa cijena sa razlikama 2%, 5%, 10% i sl. ili cjenik za jako dobre kupce, standardne kupce i nove
kupce. Najjednostavnije je imati samo jedan cjenik, a preko popusta (rabata) regulirati cijene zavisno od kupca i sl.
Cjenik sa ifrom nula se smatra osnovnim cjenikom i ne moe se obrisati.
Cjenici podatke o artiklima i uslugama (dalje samo artikli) uzimaju iz jedinstvenog ifrarnika artikala tj. da bi nekom artiklu upisali cijenu u cjenik
on mora postojati u ifrarniku artikala.
Prozor cjenika omoguava prikaz fotografije artikala. Fotografije za svaki artikl moete jednostavno kreirati
skeniranjem ili jednostavnije digitalnim foto aparatom. Detaljno vidi Kako prikazati fotografije u programu .
Svi podaci o artiklima se isto tako mogu exportirati u format koji je pogodan za importiranje u vanjske programe Word, Excel i sl. Detaljnije vidi u
Ispis cjenika.
Objanjenje filtera, vidi Filtriranje podataka.
Kod pregleda cjenika program inicijalno postavlja prvi cjenik (nulti) i skladite iz popisa cjenika i skladita.
Inicijalno se za odreeni cjenik prikazuju svi artikli iz ifrarnika usluga, ali se moe ukljuiti opcija da se filtriraju samo oni artikli koji imaju zadanu
cijenu ili stopu mare.
Podaci u pregledu cjenika:
ifra i naziv artikla
stanje na tekuem skladitu (preko automatske evidencije zaliha)
priprema, koliine na primkama u pripremi (ulazna kalkulacija) - koliine na otpremnicama u pripremi (izlazni raun)
tekua nabavna cijena na skladitu (preko automatske evidencije zaliha), ako nema zalihe tada su polja stanje i nabavna cijena prazni
rezervacija artikala vidi Rezervacije artikala
stopa mare, izraunava maru jedino ako je poznata nabavna cijena
cijena bez poreza
porez
cijena s porezom
Korisnik moe unijeti/izmjeniti podatke o stopi mare ili o prodajnoj cijeni bez poreza. Analogno tome je u
tabelarnom prikazu podatak koji je zadan oznaen zvjezdicom. Preporuka je da se zada prodajna cijena jer e
na taj nain cjenik biti u funkciji bez obzira na stanje zalihe i nabavnu cijenu.
Kod kopiranja cjenika i poveanja/smanjenja cijena u cjeniku promjene se provode na trenutno prikazanim artiklima tj. moete preko filtera
ograniiti promjene samo na odreene grupe artikala i sl.
Kada se nalazimo u polju za unos teksta za pretraivanje ako je oznaka za pretraivanje postavljena na naziv, kataloki broj ili EAN automatski e se
sa desne strane pojaviti tipka "Trai". Bez obzira koja od oznaka je aktivna odabir Tai e pretraiti sve zapise po nazivu, katalokom broju i EAN i
prikazati u novom prozoru sve zapise gdje se pojavljuje takav tekst.
Tipku Trai moemo aktivirati i bez direktnog klika na nju, dovoljno je sa kursorskom strlicom doi desno od zadnjeg upisanog znaka.
Nakon to se pojavi popis pronaenih zapisa koji zadovoljavaju kriterij moemo strelicama gore, dolje pronai zapis koji elimo i tipkom Enter
odabrati zapis na koji emo se pozicionirati u glavnom tabelarnom prikazu, ili moemo samo napraviti dvostruki klik miem na zapis.
Ispis cjenika
Odaberete ifru cjenika za ispis.
Tip cjenika
interni, automatski e se ukljuiti/iskljuiti odreena polja u opijama tj. u izvjetaju, interni cjenik nije predvien za van, na internom
cjeniku e se pojedine kolone zbrajati za razliku od eksternog
eksterni, automatski e se ukljuiti/iskljuiti odreena polja u opijama tj. u izvjetaju, eksterni cjenik je predvien za van i izgleda kao
dopis ponuda, na njemu se ispisuje zaglavlje sa naim podacima i adresa kupca ako smo ukljuili tu opciju i odabrali kupca
Opcije koje moemo ukljuiti:

adresa kupca
dugi opis artikla-usluge, prikazuje dugi opis artikla (moe biti i vei od strane)
tekst prije stavaka, specifian tekst proizvoljnog sadraja koji moemo ukljuiti na cjenik, inicijalno se poziva iz ifrarnika tekstova koji
moemo promijeniti ili u ifrarniku za sve naredne cjenike ili na samom cjeniku tako da je ta promjena evidentirana samo za ispis tog
cjenika. Npr. pozovemo se na upit kupca.
tekst iza stavaka slino kao i tekst prije stavaka npr. uvjeti poslovanja i sl.
stanje zaliha
nabavna cijena, samo za internu upotrebu
mara, samo za internu upotrebu
prodajna cijena
da li elimo kod prikaza stanja zaliha i nabavnih cijena s odreenog ili zbrojeno sa svih skladita
datum na cjeniku.
mogue je ispisati devizni cjenik po nekoj teajnoj listi i valuti prema zadanom datumu teaja
Kriteriji za ispis artikala:

redoslijed po ifri, nazivu, klasifikaciji
od do ifre, naziva, klasifikacije
Filter
Ako je ukljuena opcija za filter tada moemo napisati niz rijei pojedinano ili zajedno odvojenih toka zarezom ";"
npr. "meblo" ukljuuje samo artikle kod kojih u polju Filter (popis artikala) postoji rije meblo
npr. "meblo; kupaonski" samo kupaonski artikli od mebla i sl.
Kako e filter filtrirati podatke zavisi i od opcije nain upotrebe filtera.

Broj elemenata u jednom filteru je ogranien samo na ukupnu duinu filtera od 60 znakova.
Naslov izvjetaja daje program, a korisnik ga moe promijeniti.

Promjene standardnih tekstova.
Cjenik artikala ima pripremljenu automatsku rutinu za ispis etiketa artikala
Export podataka
Export podataka moe biti u CSV i XML formatu.
Ako je ukljuena opcija za export podataka u tekstualnu datoteku tada e se istovremeno s ispisom izvjetaja generirati u direktoriju "c:\Program
files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvueni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportCjeniciVPxxxxxx.csv.
Datoteke ExportCjeniciVPxxxxx.csv prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
Ovu datoteku nakon toga moete importirati u excel, word i dr. U wordu moete kreirati nove cjenike s izgledom kojeg moete samostalno
kreirati, naljepnice za artikle i sl.
Primjer XMLexportirane datoteke:

<?xml version="1.0"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://www.ipos.hr/Download/VpCjenik.xsl"?>
<IposDokument>
<Naziv_dokumenta>Cjenik god. 2012</Naziv_dokumenta>
<Datum_kreiranja_datoteke>15.10.2012</Datum_kreiranja_datoteke>
<Datum_izmjene_datoteke/>
<Glava>
<Datum>15.10.2012</Datum>
<Cjenik>Cjenik: 0 Osnovni cjenik</Cjenik>
<Skladiste>Skladite: sva skladita</Skladiste>
<Kriterij_ispisa>Kriterij ispisa po nazivu: svi artikli i usluge</Kriterij_ispisa>
<Filter/>
<Valuta/>
</Glava>
<Zaglavlje>
<Sifra_artikla>ifra</Sifra_artikla>
<Naziv_artikla>Naziv artikla</Naziv_artikla>
<Kataloski_broj>Kataloki broj</Kataloski_broj>
<Filter>Filter</Filter>
<Klasifikacija>Klasifikacija</Klasifikacija>
<Opis_artikla>Opis artikla</Opis_artikla>
<Min_zalihe>Min zalihe</Min_zalihe>
<Max_zalihe>Max zalihe</Max_zalihe>
<Jedmj>J.mj.</Jedmj>
<Zaliha>Zaliha</Zaliha>
<Rezervacija>Rezervacija</Rezervacija>
<EAN13>EAN kod</EAN13>
<Porez_stopa>Stopa poreza</Porez_stopa>
<Nc>Nabavna cijena</Nc>
<Marza_stopa>Stopa mare</Marza_stopa>
<Marza_iznos>Iznos mare</Marza_iznos>
<Cijena_bez_poreza>Cijena bez poreza</Cijena_bez_poreza>
<Cijena_sa_porezom>Cijena sa porezom</Cijena_sa_porezom>
<Proizvodjac_naziv>Proizvoa naziv</Proizvodjac_naziv>
<Proizvodjac_mjesto>Proizvoa mjesto</Proizvodjac_mjesto>
<Proizvodjac_ulica>Proizvoa ulica</Proizvodjac_ulica>
<Proizvodjac_drzava>Proizvoa drava</Proizvodjac_drzava>
<Proizvodjac_email>Proizvoa email</Proizvodjac_email>
<Uvoznik_naziv>Uvoznik naziv</Uvoznik_naziv>
<Uvoznik_mjesto>Uvoznik mjesto</Uvoznik_mjesto>
<Uvoznik_ulica>Uvoznik ulica</Uvoznik_ulica>
<Uvoznik_drzava>Uvoznik drava</Uvoznik_drzava>
<Uvoznik_email>Uvoznik email</Uvoznik_email>
<Uvoznik_telefon>Uvoznik telefon</Uvoznik_telefon>
<Zemlja_porijekla>Zemlja porijekla</Zemlja_porijekla>
<Godina_proizvodnje>Godina proizvodnje</Godina_proizvodnje>
</Zaglavlje>
<Stavke>
<Stavka>
<Sifra_artikla>92</Sifra_artikla>
<Naziv_artikla>Andol C</Naziv_artikla>
<Kataloski_broj>011/CLS200 S20</Kataloski_broj>
<Filter>vatrotehna</Filter>
<Klasifikacija/>
<Opis_artikla>Rok trajanja 15.01.2008.,
skladitenja sobna temperatura.</Opis_artikla>
<Min_zalihe>0</Min_zalihe>
<Max_zalihe>0</Max_zalihe>
<Jedmj>KUT</Jedmj>
<Zaliha>0</Zaliha>
<Rezervacija>0</Rezervacija>
<EAN13>1234567890124</EAN13>
<Porez_stopa>25%</Porez_stopa>
<Nc>0,00</Nc>
<Marza_stopa>0,00%</Marza_stopa>
<Marza_iznos>0,00</Marza_iznos>
<Cijena_bez_poreza>30,00</Cijena_bez_poreza>
<Cijena_sa_porezom>37,50</Cijena_sa_porezom>
<Proizvodjac_naziv/>
<Proizvodjac_mjesto/>
<Proizvodjac_ulica/>
<Proizvodjac_drzava/>
<Proizvodjac_email/>
<Uvoznik_naziv/>
<Uvoznik_mjesto/>
<Uvoznik_ulica/>
<Uvoznik_drzava/>
<Uvoznik_email/>
<Uvoznik_telefon/>
<Zemlja_porijekla/>
<Godina_proizvodnje>2012</Godina_proizvodnje>
</Stavka>
</Stavke>
</IposDokument>
Podaci koji se exportiraju:

ifra
naziv artikla
kataloki broj
filter
klasifikacija
opis artikla
minimalne zalihe
maksimalne zalihe
jedinica mjere
zaliha
rezervacija
ean kod
stopa poreza
nabavna cijena
stopa mare
jedinina mara
cijena bez poreza
cijena s porezom
proizvoa naziv
mjesto
ulica
drava
email
uvoznik naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dananji datum
zemlja porijekla
godina proizvodnje/uvoza
Na CD-u u direktoriju "Primjer naljepnica za artikle" moete nai ve pripremljenu ablonu za ispis naljepnica formata 70x37mm iz MS Worda,
dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" i pokrenuti opciju "Merge data with document"
Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
- otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive)
- napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika
- preimenujte datoteku ExportCjeniciVPxxxxx.doc u ExportCjeniciVP.csv, prebacite je u prije otvoreni direktorij
- otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve
- naravno moete promjeniti veliine naljepnica, podatke na njima, moete ukljuiti bar kod i sl.
Na CD-u u direktoriju "Primjer kataloga za artikle" moete nai ve pripremljenu ablonu za kreiranje kataloga artikala iz MS Worda, dovoljno je
samo u wordu otvoriti dokument "Katalog za artikle.doc"
- preimenujte datoteku ExportCjenicixxxxx.doc u ExportCjenici.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
- otvorite datoteku "Katalog artikala.doc" u Wordu i pokrenite opciju "Merge data with document"
- tako dobiveni katalog dalje mijenjate prema svojim potrebama, moete generiranu tabelu ubaciti u neki svoj ve pripremljeni ablon za
kataloge ili cjenike.
Popis cjenika
Popis cjenika predstavlja popis (ifrarnik) cjenika za koje elimo evidentirati cijene. Obino je svaki cjenik kreiran za neku svrhu.
Broj cjenika nije ogranien, ali se zbog jednostavnijeg rada ne preporuuje preveliki broj cjenika. Npr. bilo bi pogreno imati za svakog kupca po
jedan cjenik.
Logino je npr. imati nekoliko cjenika tj. nivoa cijena sa razlikama 2%, 5%, 10% i sl. ili cjenik za jako dobre kupce, standardne kupce i nove
kupce. Najjednostavnije je imati samo jedan cjenik, a preko popusta (rabata) regulirati cijene zavisno od kupca i sl. Cjenik sa ifrom nula se
smatra osnovnim cjenikom i ne moe se obrisati.
Kopiranje cjenika
Kopiranje cijena izmeu dva cjenika.
Ako postoje cijene u ciljnom cjeniku, bti e biti izbrisane i upisat e se cijene iz ishodinog cjenika.
Operacija kopiranja cjenika je pogodna kada iz postojeeg cjenika elimo napraviti novi cjenik, ali sa neto drukijim cijenama. Tada jednostavno
eljeni cjenik iskopiramo u novi te ga poveanjem i smanjenjem cijena promijenimo.
Kod kopiranja cjenika i poveanja/smanjenja cijena u cjeniku promjene se provode na trenutno prikazanim
artiklima tj. moete preko filtera ograniiti promjene samo na odreene grupe artikala i sl.
Poveanje i smanjenje cijena u cjeniku

Promjena svih cijena u odreenom cjeniku. Poveanje/smanjenje se provodi mnoenjem svih cijena sa eljenim koeficijentom.
Ako je zadana prodajna cijena tada se ona jednostavno mnoi koeficijentom.
Ako je zadana stopa mare tada se nova stopa mare dobiva po algoritmu
NovaMara= koeficijent * (100 + StaraMara) - 100.
Poveanje cijena je sa koeficiijentom veim od jedan.
Smanjenje cijena je sa koeficijentom veim od nula, ali manjim od jedan, NE SA NEGATIVNIM BROJEM.
npr.
Broj 1 je poveanje za nula posto.
Broj 2 je poveanje za 100%
Broj 10 je poveanje za 900%
Broj 0,30 je smanjenje za 70%
Broj 0,98 je smanjenje za 2%
Kod kopiranja cjenika i poveanja/smanjenja cijena u cjeniku promjene se provode na trenutno prikazanim artiklima tj.
moete preko filtera ograniiti promjene samo na odreene grupe artikala i sl.
Narudbe
Ekran za izradu narudbi nam omoguava da jednostavno izradimo narudbu kao gotov dopis s naom i adresom dobavljaa, svim generalijama i
stavkama.
Stavke se jednostavno biraju iz popisa artikala.
Osnovni podaci godina, broj, datum, veza, dobavlja su u posebnim poljima, a svi ostali podaci su proizvoljni za svakog korisnika i narudbu
posebno.
Svaka narudba ima tekst prije i poslije stavaka koji se nalaze u ifrarniku tekstova ve predefinirani. Korisnik moe promijeniti te tekstove prema
svojim potrebama i dodavati nove, dva osnovna teksta su oni koji e se inicijalno pojavljivati kod izrade nove narudbe.
Oduzmi skladinu zalihu

Narudba omoguava kao i skladini izlazni dokumenti da se upie sloeni artikl, a da se preko normativa upiu svi elementi tog sloenog artikla.
Nakon to na takav nain kreiramo narudbu moemo preko tipke "Oduzmi skladinu zalihu" smanjiti narudbu za koliine koje postoje na
skladitu, tako da nam na narudbi ostane samo nedostajua koliina za proizvodnju.
Automatska narudba
Osim runog sistema moemo koristiti i automatsko punjenje artikala u narudbu na osnovi podataka izvjetaja minimalnih zaliha.
U modulu Robno-materijalno tj. modulu Maloprodaja postoji izvjetaj Minimalne i maksimalne zalihe. Izvjetaj se kreira na osnovu podataka iz
ifrarnika artikala, gdje upisujemo eljenu minimalnu i maksimalnu zalihu za svaki artikl, i na osnovu tekueg stanja artikala na skladitu, na
odreeni dan.
Kada za izvjetaj minimalne i maksimalne zalihe definiramo eljene parametre, koje skladite, koji artikli, koliko ispod minimuma, dobavlja i
slino i kada na ekranu provjerimo da je probni prikaz artikala koji su prekoraili minimalne zalihe odgovarajui, moemo ponovo zatraiti isti
izvjetaj samo ovog puta odrediti broj narudbe u koju e se koliine tih artikala upisati.
Prije toga narudba mora postojati, moe biti bez upisanih stavaka ili sa ve upisanim stavkama ako elimo
iz nekoliko izvjetaja kreirati jednu narudbu.
Pretvornik jedinice mjere: dvostruki klik na polje u kojem je upisana koliina artikla e tu koliinu podijeliti sa koliinom podjedinice mjere iz
ifrarnika artikala.
Primjer 1. Ako Ploice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (ifrarnik artikala) upiete m2 i koliinu 0,060. U polje za upis koliine
potrebno je upisati broj komada ploica (jer cijenu i koliinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata ploica npr. 30m2, jednostavno
upiete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik miem i program e tih 30 kvadrata pretvoriti u 500 kom ploica tako to e 30 / 0,
060.
Primjer 2. Ploice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom ploica dvostrukim klikom
program e tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako to e 100 / 16,666666.
Izlazni rauni
Dodatne informacije
Rauni za predujam
Fiskalizacija u BiH
Pretraivanje
Prozor izlaznih rauna pri vrhu ima traga rauna prema broju i datumu rauna, trenutno kako upisujemo podatke tako e se vriti pretraivanje.
Opcije pretraivanja prvog sljedeeg i prvog prethodnog rauna za kupca koristimo tako da upiemo prvih par slova naziva kupca i pokrenemo
tipku Trai. Npr. ako elimo pronai zadnji raun nekog kupca doemo na kraj tabele i traimo prvi prethodni raun za kupca.
Dio sa tipkama za odreene akcije: unos, izmjena, brisanje ... vidi standardni prozor dvostrukog unosa.
Prikaz nabavne cijene

Opcija za ukljuivanje i iskljuivanje prikaza nabavne cijene prilikom samog kalkuliranja izrade rauna, opcija je inicijalno iskljuena tako da
eventualno prisutan kupac ne moe na ekranu vidjeti te podatke.
U prozoru "Sistem > Nadzornik > Ovlatenja za rad s programom" korisnici koji imaju ukljuenu zabranu "Robno-materijalno knjigovodstvo promjena stanja zaliha zatienih skladita" nee moi mijenjati zalihe zatienih skladita.
PDF rutine
Tipka "Potpii PDF"
Odabirom ove tipke prvo e se interno ispisati raun i exportirati u PDFformat, zatim e se pozvati rutina za digitalno potpisivanje dokumenata
(modul Kriptografija) koja e digitalno potpisati dokument (preko unaprijed postavljenih parametara u Postavke kriptografije), dokument e biti
spremljen kao Eksterna dokumentacija to se moe vizualno vidjeti u koloni "Knjienje".
Ako istodobno drite i tipku CTRLna tastaturi dokument e istovremeno biti spremljen i u Clbipboard.
Tipka "PDFExport"
Tekui raun e se interno ispisati i exportirati u PDF formatu u datoteku koja e se spremiti u vidu tvz. Eksterne dokumentacije kao raun,
potvrdu o tome ete vidjeti u koloni "Knjienje". Ako istodobno drite i tipku CTRLna tastaturi dokument e se spremiti i u Clipboard.
Tipka Poalji e-Mail

Ako postoji pridruena Eksterna dokumentacija za taj raun (uobiajeno PDF ispis rauna) odabirom ove tipke pozvat e se program za slanje
mailova u kojem e biti upisana mail adresa partnera i pridrueni kao dodaci svi dokumenti toga rauna. vidi Postavke mail programa
Tipovi prikaza podataka

Prozor ima Tabelarni i Pojedinani prikaz koji su u meusobnoj vezi dok smo u statusu pregleda rauna, tj. kretanjem po tabelarnom prikazu
istovremeno se u ekranskom prikazu mijenjaju podaci i obratno. Kada prijeemo u stanje unosa ili izmjene tada je tabelarni prikaz samostalan tj.
dok mijenjamo jedan raun u ekranskom prikazu moemo pregledavati ostale raune u tabelarnom prikazu.
Otpremnica u pripremi
esto se dogodi da odreenu robu otpremimo kupcu, damo mu dokument Raun-otpremnica ili runu otpremnicu. Tj. knjigovodstvena
otpremnica nije provedena na skladitu iz razloga to moda jo nismo stigli napraviti knjigovodstveni ulaz za te artikle.
Da bi komercijala, skladite i dr. mogli za koliine tih artikala imati potpunu evidenciju u raunalu koje odgovara stvarnom stanju u skladitu
moemo taj raun oznaiti kao otpremnicu u pripremi.
Na svim mjestim gdje se inae pojavljuju podaci o koliinama robe na zalihi e se pojavljivati i podaci o robi u pripremi tj. robi koja je stvarno
raspoloiva na zalihi, ali jo nije provedena kroz skladine dokumente. U cjenicima e to npr. biti:
50 zaliha po primkama i otpremnicama
20 zaliha u pripremi
40 rezervacija
Stvarno fiziko stanje na zalihi je zapravo 70 (50+20).
Nabavne cijene iz robnog

Ako u trenutku izrade rauna/predrauna nije bilo podataka o nabavnim cijenama, ako kasnije proemo kroz takve raune izmjenom, program e
automatski provjeriti da li sada postoje nabavne cijene u robnom skladitu i dodat e ih na raunu ako je nabavna cijena bila nula, a za isti iznos
e smanjiti maru
Automatski dio
Zavisno od naina rada koji ste odabrali, a koji je vezan uz redoslijed dokumenata kao to su ponuda, otpremnica, raun i dr. moete koristiti
odreene automatizacije.
Ako elite automatski s izradom rauna napraviti i otpremnicu u robnom zajedno s knjienjem na karticama, dnevniku, temeljnicama i dr., tada je
potrebno ukljuiti postavku (Postavke fakturiranja u veleprodaji - za tekueg partnera) za tu opciju
Ako prije radite otpremnicu pa raun tada moete u glavi rauna specificirati koja je to otpremnica i preko tipke Auto upis u stavkama rauna
automatski upisati stavke s te otpremnice na tekui raun
Za import stavaka iz vanjske datoteke (handheld i sl.) vidi Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke
Negativne koliine
Omoguena je izrada faktura s negativnim koliinama tj. moe se napraviti raun s negativnim iznosima, u kombinaciji s promjenom naziva
rauna kod ispisa u Knjina obavijest mogu se u fakturiranju raditi knjine obavijesti. Tako kreirani rauni e i dalje u saldakonti kupaca dolaziti
kao rauni, ali e zbog negativnih iznosa moi izvriti istu funkciju kao i klasini OK u saldakontiju, prednost mu je to se ne mora vezati uz neki
postojei raun. Kod automatskog prijenosa takvog rauna u otpremnicu stavke koje imaju negativnu koliinu e i na otpremnici imati negativnu
koliinu tj. bit e kao storno izlaza tj. imat e istu funkciju kao i povratnica kupca.
Knjino odobrenje (obavijest o knjienju)

U popisu rauna u istom nizu brojeva upisujemo obine raune, raune za predujam i knjina odobrenja iz razloga to su to sve komercijalni
dokumenti koje aljemo kupcima, a koje moemo tretirati kao raune.
Odreeni dokument (raun) oznaavamo kao knjino odobrenje onda kada je dolo do poslovne promjene, a koja se odnosi na tono odreeni
raun. Razlozi za to mogu biti npr. povrat neke robe, dostava dodatne robe, zamjena robe, promjena financijske vrijednosti rauna (npr. cassasconto) i sl.
U samom knjinom odobrenju se pozivamo na godinu i broj rauna na kojeg se odobrenje vee. Kod ispisa takvog dokumenta u naslovu e pisati
"Knjino odobrenje", a ispod naslova broj rauna na koji se odobrenje odnosi.
Kod automatskog prijenosa odobrenja u saldakonti kupaca odobrenje e biti upisano kao odobrenje, ali ako ne postoji raun
na koji se odobrenje odnosi odobrenje e biti upisano kao klasian raun, a u opisu knjienja e pisati da je to knjino
odobrenje vezano na rauna X.
Tabelarni prikaz
U prvom od tri dijela prikazuje tabelarni popis vie rauna sa osnovnim podacima. Ispod tog prikaza je ukupni iznos rauna, te pregled svih
stavaka tog rauna. U donjem dijelu tabelarnog prikaza nalaze se tekstovi prije i iza stavaka selektiranog rauna.
Pojedinani prikaz
Prikazuje podatke samo jednog rauna, sastoji se iz tri dijela.
Prvi dio s podacima glave rauna koji se nalazi u posebnom pominom polju.
godina i broj,
datum rauna
raun za predujam da, ne: detaljnije ... 1
knjino odobrenje (obavijest o knjienju), kod ovog tipa rauna je potrebno upisati podatke o godini i broju rauna na koji se odnosi
odobrenje
oznaka tipa prihoda (rauna) prema kojoj se dodjeljuje konto za prihod prilikom prijenosa rauna u saldakonti kupaca ako je ukljuen rad
sa temeljnicama
kupac, iz popisa poslovnih partnera
u pripremi, ako po tom raunu nije kreirana otpremnica, a roba je otpremljena oznaimo taj raun da bi se aurirala zaliha te robe
rabat, automatski nam je ponuen rabat koji je upisan za tog partnera u popisu poslovnih partnera
skladite iz robnog knjigovodstva
cjenik, ifra cjenika iz kojeg e se povlaiti cijene
predraun, broj, datum, iznos, dovoljno je upisati bilo koji podatak, a program e to prikazati na raunu i dovesti u vezu sa iznosom na
raunu
postojea otpremnica, automatski se prikazuje u tom polju ako postoji otpremnica za taj raun
Broj otpremnice za automatski upis stavaka, ako u ovom polju upiemo broj neke postojee otpremnice za navedeno skladite tada e
nam se kod upisa stavaka otvoriti i tipka Auto upis stavaka kojom moemo automatski upissati stavke s otpremnice
model plaanja, npr. 01 15-27-199725, 01 oznaka osnovnog modela, 15 ifra kupca, 27 broj rauna, 19972 godina i 2 kao oznaka da se
radi o raunu (kod predrauna je oznaka 1), 5 je kontrolni broj, detaljnije ...
Svojim kupcima izdajemo raune i predraune prema kojima nam oni plaaju, na izvodu vidimo uplate kupaca meutim ve kod malo
1ako e raun biti za predujam tada e se prilikom ispisa rauna ispisivati Raun za predujam, otvorite u ifrarniku artikala uslugu "Predujam
za robu" ili slino, analogno moete otvoriti uslugu "Storno predujma za robu", pazite uslugu ne artikl. Iznos te usluge je iznos predujma. U
oznakama za knjige IR-a postavite knjiga za primljene predujmove.
sloenijih situacija je teko sa sigurnou spojiti dokument i uplatu, zbog toga na dokumentu dajemo nalog kupcu da se prilikom plaanja
vrimanom pozove na odreeni broj. Taj broj je nekakva kombinacija podataka koji su nama potrebni za detekciju (npr. ifra kupca, broj
dokumenta, godina dokumenta i sl.). Problem je u tome to kod tih brojeva moe doi do greke koju je teko uoiti jer niti kupac niti
operater u banci nezna to znae ti brojevi pa krivi unos proe bez upozorenja.Tome se moe doskoiti na nain da se zajedno s pozivom
na broj upie i nakakav broj-klju koji je generiran na osnovu sadraja poziva na broj, kod samog unosa u sistem Fine ili banke njihovo
raunalo e ponovo na osnovu sadraja poziva na broj generirati taj broj-klju i on mora odgovarati naem broju, ako to nije sluaj tada
neki od brojeva u poziva na broj nije u redu i virman se vraa kupcu na ispravak. Poziv na broj moe imati jedan, dva, tri ili etiri podatka
odvojenih crticama. Postoje razne kombinacije koji od tih brojeva e biti pod kontrolom kontrolnog broja, a to se regulira predbrojem tj.
brojem modela poziva na broj. Ako je predbroj prazan tada sadraj poziva na broj nije pod kontrolom, ako je broj modela 01 tada su svi
podaci pod kontrolom jednog kontrolnog broja koji se upisuje na kraj polja uz zadnji broj (prvi,drugi ili trei), za broj modela 02 drugi i
trei podatak su svaki pojedinano pod kontrolnim brojem itd. za brojeve modela 03, 04, ..., 66, 83, 84, 99. Model 99 upotrebljava se
kada je sadraj poziva na broj prazan.
nain plaanja, izabiremo iz ifrarnika
datum dospijea
cassa-sconto, vidi Unos kod partnera
godina i broj radnog naloga, za automatsko povlaenje stavaka sa radnog naloga
tekst prije stavaka, proizvoljan tekst koji je ifrarnicima tekstova unaprijed pripremljen, moete ga prilagoditi svojim potrebama tako da vas
kod svakog novog rauna taj tekst eka, taj osnovni tekst isto tako moete proizvoljno mijenjati na svakom pojedinom raunu i uiniti
raun specifinim. Uobiajeno se na tekstu prije stavaka pozvati na dokuemnt na osnovu kojeg je raun izdan ili telefonski razgovor i sl.
tekst iza stavaka, ima iste mogunosti kao i tekst prije stavaka, u njega moemo ubaciti sva ona polja koja su nam interesantna za nae
specifino poslovnje npr. nain otpreme, franco, rok isporuke i dr. generalije
devizni raun, ako elimo ispisati dokument za inozemstvo u nekoj drugoj valuti potrebno je oznaiti da se radi o deviznom raunu,
odrediti teajnu listu, valute i datum teaja. Iznosi se i dalje unose u domaoj valuti, a samo se prilikom ispisa dokument preraunava u
deviznu valutu, prilikom ispisa moemo odrediti da se i devizni raunu ispisuju u domaoj valuti
poslovna jedinica, ako je postavka u glavnoj knjizi ukljuena da se za svaki prihod i troak evidentira i poslovna jedinica tada e se ti
podaci za unos vidjeti na raunu i predraunu, inae ne
fakturirao, automatski se postavlja ime korisnika koji je uao u program ili korisnika koji je u poslovnim partnerima upisan kao
komercijalista za tog partnera
odobrio, automatski se postavlja ime korisnika sa zadnjeg rauna
Kod upisanog podatka o broju radnog naloga tipa Servisni radni nalog, na ispisu rauna e se prikazati osnovni podaci o radnom nalogu (broj
naloga, predmet, datum otvaranja i isporuke) i o predmetu servisa (naziv ureaja, s/n, imei tj. naziv vozila, broj asije, registarska oznaka).
Dodatne informacije
l
Za rabat i broj dana odgode plaanja vidi Poslovni partneri - firme

Radni nalozi
Drugi dio je dio sa stavkama u kojem je prikazana samo jedna stavka sa podacima
naslov grupe stavaka je tekst pomou kojega moete oznaiti (razdvojiti) grupe stavaka na dokumentu, npr. uz prvu stavku napiete "Ovo
su zaostale stavke iz narudbe br. 56", a uz petu stavku "Stavke s tekue narudbe"
redni broj
artikl
Ako je artikl sloeni artikl sa strane e se pojaviti crvena oznaka SL koja to oznaava, dvostrukim klikom na tu oznaku
program e tekui artikl zamijeniti sa prvim elementom sloenog artikla i pomnoiti koliinu artikla sa koliinom elementa.
Gdje se to moe primjeniti?
Npr. Ako boce nekog pia imate pakirane pojedinano i u pakiranjima od 12 boca. U ifrarniku artikala ete upisati artikl Pivo
0,5l jed. mj. kom i Sanduk pive 12/1 jed.mj. sanduk. U normativu ete Sanduk pive oznaiti kao sloeni artikl od elementa
Pivo 0,5l i koliinom 12.

Kada se odskenira artikl Sanduk pive i upie koliina 3, dvostrukim klikom na oznaku SL program e umjesto artikla Sanduk
pive upisati Pivo 0,5l i upisati koliinu 12x3 tj. 36 boca.
Ovo moete primjeniti i u raznim drugim situacijama, npr. ako imate artikle koji su raznih boja i imaju razliite bar kodove
na ambalai, svaki takav artikl moete oznaiti kao sloeni, a pod element upisati glavni artikl koji je univerzalan i koliinu 1,
dvostruki klik na SLe jednostavno zamijeniti skenirani artikl za glavni artikl sa istom koliinom.
opis usluge, mogunost da se kod usluga dodatno promjeni tekst usluge koji e se kao takav promijeniti samo na ispisu rauna, a u
ifrarniku ostaje nepromijenjen teks, dvostruki klik na ovo polje e kopirati originalni tekst iz ifrarnika
koliina
Pretvornik jedinice mjere: dvostruki klik na polje u kojem je upisana koliina artikla e tu koliinu podijeliti sa koliinom
podjedinice mjere iz ifrarnika artikala.
Primjer 1. Ako Ploice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (ifrarnik artikala) upiete m2 i koliinu 0,060. U polje
za upis koliine potrebno je upisati broj komada ploica (jer cijenu i koliinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata
ploica npr. 30m2, jednostavno upiete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik miem i program e tih 30
kvadrata pretvoriti u 500 kom ploica tako to e 30 / 0,060.
Primjer 2. Ploice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom ploica
dvostrukim klikom program e tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako to e 100 / 16,666666.
nabavna cijena, !!! samo ako je ukljuena u prikaz
mara, !!! samo ako je ukljuena u prikaz
prodajna cijena, program je automatski nudi iz specificiranog cjenika
rabat, nudi za tekueg partnera ako smo ga predefinirali
porez, nudi ga iz ifrarnika artikala
prodajna cijena s porezom, zbroj prethodnih elemenata zidanje, moete i direktno upisati cijenu u ovo polje
Prikaz (trenutnog) ukupnog iznosa rauna.
Trei dio prikazuje tabelarno sve stavke koje su trenutno upisane za taj raun.
Mogue je odrediti rabat za svaku stavku pojedinano ili sveukupno za itav raun.
Promjena redoslijeda stavaka: pozicionirajte se u pregledu stavka na stavku koju mijenjate, kliknite na izmjenu, u redni broj upiite redni broj
na koji premjetate stavku, ako elite da bude ispred prve upiite 0 ili -1, spremite izmjenu i pritisnite tipku "Renumeracija stavaka", gotovo.
Prikaz slike prozora izlaznog rauna, tabelarni prikaz ...
Prikaz slike prozora izlaznog rauna, pojedinani prikaz, glava rauna ...
Prikaz slike prozora izlaznog rauna, pojedinani prikaz, stavke rauna ...
Tipke zaglavlje
Unos
Prelazak u Pojedinani prikaz i unos podataka o glavi novog rauna
Izmjena
Prijenos u Pojedinani prikaz i izmjena glave rauna koji je trenutno pozicioniran u tabelarnom prikazu
Izlaz
Tipka izlaz e biti raspoloiva jedino ako smo u modu pregleda tj. ne u unosu ili izmjeni, zatvaranje prozora
Brisanje
Brisanje rauna koji je trenutno pozicioniran u tabelarnom prikazu
Izvjetaji
Poziv ispisa rauna.
U veleprodaji postoji tipka Kopiraj sa kojom moemo napraviti kopiju rauna na kojem smo pozicionirani. Odabirom te tipke dobivamo poruku u
kojoj moemo odabrati opcije Storno ili Kopiranje. Storno e kopirati sve stavke unovi raun sa obrnutim predznakom koliina, a Kopiranje e
napraviti idetninu kopiju svih stavaka. Ovu opciju moemo koristiti npr. u situaciji kada elimo stornirati neki raun kompletno, zatim ponovo
napraviti isti raun i onda u njemu samo izmijeniti neke stavke.
Vidi
Tipke glava
Odustani
Odustanak od uinjenih izmjena. Ako smo u unosu tada raun nee biti kreiran, ako smo bili u izmjeni tada e se ponititi uinjene izmjene.
Spremi
Spremi uinjene izmjene u glavi rauna i prijei na unos/izmjenu stavaka rauna.
Tipke stavke
Unos
Unos nove stavke
Izmjena
Izmjena stavke koja je pozicionirana u tabelarnom prikazu uneenih stavaka za raun
Brisanje
Brisanje stavke koja je pozicionirana u tabelarnom prikazu uneenih stavaka za raun
Sljedei
Ako smo u unosu ili izmjeni ovom tipkom emo automatski spremiti tekuu stavku i prijei na sljedei unos ili izmjenu
Spremi
Spremi tekuu stavku koja se unosi ili mijenja
Odustani
Odustani od unosa/izmjene tekue stavke
Izlaz
Izlaz iz stavaka rauna tj. kraj rauna
Renumeriraj
Renumeriraj sve stavke rauna tako da su svi redni brojevi po redu u nizu
Rabat
Poziv prozora za unos ukupnog rabata za raun
Izlazni rauni
Dodatne informacije
Rauni za predujam
Fiskalizacija u BiH
Pretraivanje
Prozor izlaznih rauna pri vrhu ima traga rauna prema broju i datumu rauna, trenutno kako upisujemo podatke tako e se vriti pretraivanje.
Opcije pretraivanja prvog sljedeeg i prvog prethodnog rauna za kupca koristimo tako da upiemo prvih par slova naziva kupca i pokrenemo
tipku Trai. Npr. ako elimo pronai zadnji raun nekog kupca doemo na kraj tabele i traimo prvi prethodni raun za kupca.
Dio sa tipkama za odreene akcije: unos, izmjena, brisanje ... vidi standardni prozor dvostrukog unosa.
Prikaz nabavne cijene

Opcija za ukljuivanje i iskljuivanje prikaza nabavne cijene prilikom samog kalkuliranja izrade rauna, opcija je inicijalno iskljuena tako da
eventualno prisutan kupac ne moe na ekranu vidjeti te podatke.
PDF rutine
Tipka "Potpii PDF"
Odabirom ove tipke prvo e se interno ispisati raun i exportirati u PDFformat, zatim e se pozvati rutina za digitalno potpisivanje dokumenata
(modul Kriptografija) koja e digitalno potpisati dokument (preko unaprijed postavljenih parametara u Postavke kriptografije), dokument e biti
spremljen kao Eksterna dokumentacija to se moe vizualno vidjeti u koloni "Knjienje".
Ako istodobno drite i tipku CTRLna tastaturi dokument e istovremeno biti spremljen i u Clbipboard.
Tipka "PDFExport"
Tekui raun e se interno ispisati i exportirati u PDF formatu u datoteku koja e se spremiti u vidu tvz. Eksterne dokumentacije kao raun,
potvrdu o tome ete vidjeti u koloni "Knjienje". Ako istodobno drite i tipku CTRLna tastaturi dokument e se spremiti i u Clipboard.
Tipka Poalji e-Mail

Ako postoji pridruena Eksterna dokumentacija za taj raun (uobiajeno PDF ispis rauna) odabirom ove tipke pozvat e se program za slanje
mailova u kojem e biti upisana mail adresa partnera i pridrueni kao dodaci svi dokumenti toga rauna. vidi Postavke mail programa
Tipovi prikaza podataka

Prozor ima Tabelarni i Pojedinani prikaz koji su u meusobnoj vezi dok smo u statusu pregleda rauna, tj. kretanjem po tabelarnom prikazu
istovremeno se u ekranskom prikazu mijenjaju podaci i obratno. Kada prijeemo u stanje unosa ili izmjene tada je tabelarni prikaz samostalan tj.
dok mijenjamo jedan raun u ekranskom prikazu moemo pregledavati ostale raune u tabelarnom prikazu.
Otpremnica u pripremi
esto se dogodi da odreenu robu otpremimo kupcu, damo mu dokument Raun-otpremnica ili runu otpremnicu. Tj. knjigovodstvena
otpremnica nije provedena na skladitu iz razloga to moda jo nismo stigli napraviti knjigovodstveni ulaz za te artikle.
Da bi komercijala, skladite i dr. mogli za koliine tih artikala imati potpunu evidenciju u raunalu koje odgovara stvarnom stanju u skladitu
moemo taj raun oznaiti kao otpremnicu u pripremi.
50 zaliha po primkama i otpremnicama
20 zaliha u pripremi
40 rezervacija
Nabavne cijene iz robnog

Ako u trenutku izrade rauna/predrauna nije bilo podataka o nabavnim cijenama, ako kasnije proemo kroz takve raune izmjenom, program e
automatski provjeriti da li sada postoje nabavne cijene u robnom skladitu i dodat e ih na raunu ako je nabavna cijena bila nula, a za isti iznos
e smanjiti maru
Automatski dio
Zavisno od naina rada koji ste odabrali, a koji je vezan uz redoslijed dokumenata kao to su ponuda, otpremnica, raun i dr. moete koristiti
odreene automatizacije.
Ako elite automatski s izradom rauna napraviti i otpremnicu u robnom zajedno s knjienjem na karticama, dnevniku, temeljnicama i dr., tada je
potrebno ukljuiti postavku (Postavke fakturiranja u veleprodaji - za tekueg partnera) za tu opciju
Ako prije radite otpremnicu pa raun tada moete u glavi rauna specificirati koja je to otpremnica i preko tipke Auto upis u stavkama rauna
automatski upisati stavke s te otpremnice na tekui raun
Negativne koliine
Omoguena je izrada faktura s negativnim koliinama tj. moe se napraviti raun s negativnim iznosima, u kombinaciji s promjenom naziva
rauna kod ispisa u Knjina obavijest mogu se u fakturiranju raditi knjine obavijesti. Tako kreirani rauni e i dalje u saldakonti kupaca dolaziti
kao rauni, ali e zbog negativnih iznosa moi izvriti istu funkciju kao i klasini OK u saldakontiju, prednost mu je to se ne mora vezati uz neki
postojei raun. Kod automatskog prijenosa takvog rauna u otpremnicu stavke koje imaju negativnu koliinu e i na otpremnici imati negativnu
koliinu tj. bit e kao storno izlaza tj. imat e istu funkciju kao i povratnica kupca.
Knjino odobrenje (obavijest o knjienju)

U popisu rauna u istom nizu brojeva upisujemo obine raune, raune za predujam i knjina odobrenja iz razloga to su to sve komercijalni
dokumenti koje aljemo kupcima, a koje moemo tretirati kao raune.
Odreeni dokument (raun) oznaavamo kao knjino odobrenje onda kada je dolo do poslovne promjene, a koja se odnosi na tono odreeni
raun. Razlozi za to mogu biti npr. povrat neke robe, dostava dodatne robe, zamjena robe, promjena financijske vrijednosti rauna (npr. cassasconto) i sl.
U samom knjinom odobrenju se pozivamo na godinu i broj rauna na kojeg se odobrenje vee. Kod ispisa takvog dokumenta u naslovu e pisati
"Knjino odobrenje", a ispod naslova broj rauna na koji se odobrenje odnosi.
Kod automatskog prijenosa odobrenja u saldakonti kupaca odobrenje e biti upisano kao odobrenje, ali ako ne postoji raun
na koji se odobrenje odnosi odobrenje e biti upisano kao klasian raun, a u opisu knjienja e pisati da je to knjino
odobrenje vezano na rauna X.
Tabelarni prikaz
U prvom od tri dijela prikazuje tabelarni popis vie rauna sa osnovnim podacima. Ispod tog prikaza je ukupni iznos rauna, te pregled svih
stavaka tog rauna. U donjem dijelu tabelarnog prikaza nalaze se tekstovi prije i iza stavaka selektiranog rauna.
Pojedinani prikaz
Prikazuje podatke samo jednog rauna, sastoji se iz tri dijela.
Prvi dio s podacima glave rauna koji se nalazi u posebnom pominom polju.
godina i broj,
datum rauna
raun za predujam da, ne: detaljnije ... 1

knjino odobrenje (obavijest o knjienju), kod ovog tipa rauna je potrebno upisati podatke o godini i broju rauna na koji se odnosi
odobrenje
oznaka tipa prihoda (rauna) prema kojoj se dodjeljuje konto za prihod prilikom prijenosa rauna u saldakonti kupaca ako je ukljuen rad
sa temeljnicama
kupac, iz popisa poslovnih partnera
u pripremi, ako po tom raunu nije kreirana otpremnica, a roba je otpremljena oznaimo taj raun da bi se aurirala zaliha te robe
rabat, automatski nam je ponuen rabat koji je upisan za tog partnera u popisu poslovnih partnera
skladite iz robnog knjigovodstva
cjenik, ifra cjenika iz kojeg e se povlaiti cijene
predraun, broj, datum, iznos, dovoljno je upisati bilo koji podatak, a program e to prikazati na raunu i dovesti u vezu sa iznosom na
raunu
postojea otpremnica, automatski se prikazuje u tom polju ako postoji otpremnica za taj raun
Broj otpremnice za automatski upis stavaka, ako u ovom polju upiemo broj neke postojee otpremnice za navedeno skladite tada e
nam se kod upisa stavaka otvoriti i tipka Auto upis stavaka kojom moemo automatski upissati stavke s otpremnice
model plaanja, npr. 01 15-27-199725, 01 oznaka osnovnog modela, 15 ifra kupca, 27 broj rauna, 19972 godina i 2 kao oznaka da se
radi o raunu (kod predrauna je oznaka 1), 5 je kontrolni broj, detaljnije ...
Svojim kupcima izdajemo raune i predraune prema kojima nam oni plaaju, na izvodu vidimo uplate kupaca meutim ve kod malo
sloenijih situacija je teko sa sigurnou spojiti dokument i uplatu, zbog toga na dokumentu dajemo nalog kupcu da se prilikom plaanja
vrimanom pozove na odreeni broj. Taj broj je nekakva kombinacija podataka koji su nama potrebni za detekciju (npr. ifra kupca, broj
dokumenta, godina dokumenta i sl.). Problem je u tome to kod tih brojeva moe doi do greke koju je teko uoiti jer niti kupac niti
operater u banci nezna to znae ti brojevi pa krivi unos proe bez upozorenja.Tome se moe doskoiti na nain da se zajedno s pozivom
na broj upie i nakakav broj-klju koji je generiran na osnovu sadraja poziva na broj, kod samog unosa u sistem Fine ili banke njihovo
raunalo e ponovo na osnovu sadraja poziva na broj generirati taj broj-klju i on mora odgovarati naem broju, ako to nije sluaj tada
neki od brojeva u poziva na broj nije u redu i virman se vraa kupcu na ispravak. Poziv na broj moe imati jedan, dva, tri ili etiri podatka
odvojenih crticama. Postoje razne kombinacije koji od tih brojeva e biti pod kontrolom kontrolnog broja, a to se regulira predbrojem tj.
brojem modela poziva na broj. Ako je predbroj prazan tada sadraj poziva na broj nije pod kontrolom, ako je broj modela 01 tada su svi
podaci pod kontrolom jednog kontrolnog broja koji se upisuje na kraj polja uz zadnji broj (prvi,drugi ili trei), za broj modela 02 drugi i
trei podatak su svaki pojedinano pod kontrolnim brojem itd. za brojeve modela 03, 04, ..., 66, 83, 84, 99. Model 99 upotrebljava se
kada je sadraj poziva na broj prazan.
nain plaanja, izabiremo iz ifrarnika
datum dospijea
cassa-sconto, vidi Unos kod partnera
godina i broj radnog naloga, za automatsko povlaenje stavaka sa radnog naloga
tekst prije stavaka, proizvoljan tekst koji je ifrarnicima tekstova unaprijed pripremljen, moete ga prilagoditi svojim potrebama tako da vas
kod svakog novog rauna taj tekst eka, taj osnovni tekst isto tako moete proizvoljno mijenjati na svakom pojedinom raunu i uiniti
raun specifinim. Uobiajeno se na tekstu prije stavaka pozvati na dokuemnt na osnovu kojeg je raun izdan ili telefonski razgovor i sl.
tekst iza stavaka, ima iste mogunosti kao i tekst prije stavaka, u njega moemo ubaciti sva ona polja koja su nam interesantna za nae
specifino poslovnje npr. nain otpreme, franco, rok isporuke i dr. generalije
devizni raun, ako elimo ispisati dokument za inozemstvo u nekoj drugoj valuti potrebno je oznaiti da se radi o deviznom raunu,
odrediti teajnu listu, valute i datum teaja. Iznosi se i dalje unose u domaoj valuti, a samo se prilikom ispisa dokument preraunava u
deviznu valutu, prilikom ispisa moemo odrediti da se i devizni raunu ispisuju u domaoj valuti
poslovna jedinica, ako je postavka u glavnoj knjizi ukljuena da se za svaki prihod i troak evidentira i poslovna jedinica tada e se ti
podaci za unos vidjeti na raunu i predraunu, inae ne
fakturirao, automatski se postavlja ime korisnika koji je uao u program ili korisnika koji je u poslovnim partnerima upisan kao
komercijalista za tog partnera
1ako e raun biti za predujam tada e se prilikom ispisa rauna ispisivati Raun za predujam, otvorite u ifrarniku artikala uslugu "Predujam
za robu" ili slino, analogno moete otvoriti uslugu "Storno predujma za robu", pazite uslugu ne artikl. Iznos te usluge je iznos predujma. U
oznakama za knjige IR-a postavite knjiga za primljene predujmove.
odobrio, automatski se postavlja ime korisnika sa zadnjeg rauna
Kod upisanog podatka o broju radnog naloga tipa Servisni radni nalog, na ispisu rauna e se prikazati osnovni podaci o radnom nalogu (broj
naloga, predmet, datum otvaranja i isporuke) i o predmetu servisa (naziv ureaja, s/n, imei tj. naziv vozila, broj asije, registarska oznaka).
Dodatne informacije
l
Za rabat i broj dana odgode plaanja vidi Poslovni partneri - firme

Radni nalozi
Drugi dio je dio sa stavkama u kojem je prikazana samo jedna stavka sa podacima
naslov grupe stavaka je tekst pomou kojega moete oznaiti (razdvojiti) grupe stavaka na dokumentu, npr. uz prvu stavku napiete "Ovo
su zaostale stavke iz narudbe br. 56", a uz petu stavku "Stavke s tekue narudbe"
redni broj
artikl
Ako je artikl sloeni artikl sa strane e se pojaviti crvena oznaka SL koja to oznaava, dvostrukim klikom na tu oznaku
program e tekui artikl zamijeniti sa prvim elementom sloenog artikla i pomnoiti koliinu artikla sa koliinom elementa.
Npr. Ako boce nekog pia imate pakirane pojedinano i u pakiranjima od 12 boca. U ifrarniku artikala ete upisati artikl Pivo
0,5l jed. mj. kom i Sanduk pive 12/1 jed.mj. sanduk. U normativu ete Sanduk pive oznaiti kao sloeni artikl od elementa
Pivo 0,5l i koliinom 12.
Kada se odskenira artikl Sanduk pive i upie koliina 3, dvostrukim klikom na oznaku SL program e umjesto artikla Sanduk
pive upisati Pivo 0,5l i upisati koliinu 12x3 tj. 36 boca.
Ovo moete primjeniti i u raznim drugim situacijama, npr. ako imate artikle koji su raznih boja i imaju razliite bar kodove
na ambalai, svaki takav artikl moete oznaiti kao sloeni, a pod element upisati glavni artikl koji je univerzalan i koliinu 1,
dvostruki klik na SLe jednostavno zamijeniti skenirani artikl za glavni artikl sa istom koliinom.
opis usluge, mogunost da se kod usluga dodatno promjeni tekst usluge koji e se kao takav promijeniti samo na ispisu rauna, a u
ifrarniku ostaje nepromijenjen teks, dvostruki klik na ovo polje e kopirati originalni tekst iz ifrarnika
koliina
Pretvornik jedinice mjere: dvostruki klik na polje u kojem je upisana koliina artikla e tu koliinu podijeliti sa koliinom
podjedinice mjere iz ifrarnika artikala.
Primjer 1. Ako Ploice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (ifrarnik artikala) upiete m2 i koliinu 0,060. U polje
za upis koliine potrebno je upisati broj komada ploica (jer cijenu i koliinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata
ploica npr. 30m2, jednostavno upiete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik miem i program e tih 30
kvadrata pretvoriti u 500 kom ploica tako to e 30 / 0,060.
Primjer 2. Ploice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom ploica
dvostrukim klikom program e tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako to e 100 / 16,666666.
nabavna cijena, !!! samo ako je ukljuena u prikaz
mara, !!! samo ako je ukljuena u prikaz
prodajna cijena, program je automatski nudi iz specificiranog cjenika
rabat, nudi za tekueg partnera ako smo ga predefinirali
porez, nudi ga iz ifrarnika artikala
prodajna cijena s porezom, zbroj prethodnih elemenata zidanje, moete i direktno upisati cijenu u ovo polje
Prikaz (trenutnog) ukupnog iznosa rauna.
Trei dio prikazuje tabelarno sve stavke koje su trenutno upisane za taj raun.
Mogue je odrediti rabat za svaku stavku pojedinano ili sveukupno za itav raun.
Promjena redoslijeda stavaka: pozicionirajte se u pregledu stavka na stavku koju mijenjate, kliknite na izmjenu, u redni broj upiite redni broj
na koji premjetate stavku, ako elite da bude ispred prve upiite 0 ili -1, spremite izmjenu i pritisnite tipku "Renumeracija stavaka", gotovo.
Prikaz slike prozora izlaznog rauna, tabelarni prikaz ...
Prikaz slike prozora izlaznog rauna, pojedinani prikaz, glava rauna ...
Prikaz slike prozora izlaznog rauna, pojedinani prikaz, stavke rauna ...
Tipke zaglavlje
Unos
Prelazak u Pojedinani prikaz i unos podataka o glavi novog rauna
Izmjena
Prijenos u Pojedinani prikaz i izmjena glave rauna koji je trenutno pozicioniran u tabelarnom prikazu
Izlaz
Tipka izlaz e biti raspoloiva jedino ako smo u modu pregleda tj. ne u unosu ili izmjeni, zatvaranje prozora
Brisanje
Brisanje rauna koji je trenutno pozicioniran u tabelarnom prikazu
Izvjetaji
Poziv ispisa rauna.
U veleprodaji postoji tipka Kopiraj sa kojom moemo napraviti kopiju rauna na kojem smo pozicionirani. Odabirom te tipke dobivamo poruku u
kojoj moemo odabrati opcije Storno ili Kopiranje. Storno e kopirati sve stavke unovi raun sa obrnutim predznakom koliina, a Kopiranje e
Vidi
Tipke glava
Odustani
Odustanak od uinjenih izmjena. Ako smo u unosu tada raun nee biti kreiran, ako smo bili u izmjeni tada e se ponititi uinjene izmjene.
Spremi
Spremi uinjene izmjene u glavi rauna i prijei na unos/izmjenu stavaka rauna.
Tipke stavke
Unos
Unos nove stavke
Izmjena
Izmjena stavke koja je pozicionirana u tabelarnom prikazu uneenih stavaka za raun
Brisanje
Brisanje stavke koja je pozicionirana u tabelarnom prikazu uneenih stavaka za raun
Sljedei
Ako smo u unosu ili izmjeni ovom tipkom emo automatski spremiti tekuu stavku i prijei na sljedei unos ili izmjenu
Spremi
Spremi tekuu stavku koja se unosi ili mijenja
Odustani
Odustani od unosa/izmjene tekue stavke
Izlaz
Izlaz iz stavaka rauna tj. kraj rauna
Renumeriraj
Renumeriraj sve stavke rauna tako da su svi redni brojevi po redu u nizu
Rabat
Poziv prozora za unos ukupnog rabata za raun
Knjina odobrenja (obavijesti o knjienju)

Knjina odobrenja koristimo korekcija prethodnih dokumenata (rauna), npr. ako je kupac po raunu 23/2007 vratio neku robu zbog greke, ne
moemo mijenjati raun po kojem su ve nastale neke knjigovodstvene promjene nego ispostavljamo novi dokument koji nazivamo Knjino
odobrenje ili Knjina obavijest, skraeno OK.
U knjinom odobrenju se pozivamo na dokument kojeg korigiramo.
Knjino odobrenje moemo napraviti u modulu Fakturiranje kao i svaki drugi raun.
Ako na odobrenju vraamo kupcu robu tada emo upisivati stavke artikala sa negativnom koliinom, ako kupcu npr. odobravamo neki naknadni
popust (npr. cassa-sconto) tada upisujemo stavku uslugu i u tekstu stavke opisujemo uslugu, koliina je -1 (jedinica mjere proizvoljna), a cijena
tj. iznos je iznos popusta.
Brojevi dokumenata u pregledu fakturiranja idu od 1 do N bez obzira da li se radi o obinom raunu, raunu za predujam ili knjinom odobrenju,
u pravilu sve su to isti komercijalni dokumenti.
Da li je neki dokument knjino odobrenje odreujemo u polju "tip rauna", dalje je potrebno upisati godinu i broj rauna na kojeg se odnosi
odobrenje. Poeljno je da raun postoji u saldakonti kupaca jer e se tada knjino odobrenje kod automatskog prijenosa u saldakonti kupaca
prenijeti kao knjino odobrenje. Ako takav raun ne postoji u saldakonti kupaca tada e se knjino odobrenje upisati kao raun na karticu kupca,
a u opisu knjienja e biti navedeno da se radi o knjinom odobrenje i raun na kojeg se odnosi.
Rabat na raunima
Mogue je odrediti rabat za svaku stavku pojedinano ili sveukupno za itav raun. Ovaj postupak koristimo npr. kada dajemo rabat na veliki
iznos rauna.
U sluaju da iznos rabata pojedine stavke bude takav da je prodajna cijena s rabatom manja od nule tada e se rabat smanjiti na iznos prodajne
cijene.
Ovako dodani rabat se zbraja na ve utvreni rabat po stavkama.
Kod brisanja rabata, rabat svih stavaka e biti postavljen na 0%.
U sluaju kada elimo rabat iskazati kao posebnu stavku na raunu tada neemo ii standardnim postupkom davanja popusta po stavkama nego
emo formirati novu uslugu u ifrarniku artikala i nazvati je npr. Distributerski rabat, koliina na toj stavci e biti negativna.
Na taj nain moemo za odreeno vremensko razdoblje vidjeti koliki je bio iznos danih rabata.
Automatizirani postupak izrade rabata u stavkama rauna

Ako elimo proizvoljan nain izrade rabata na raunima tako da imamo neogranieni broj razliitih stopa i vrsta rabata to moemo napraviti na
nain da te rabate iskazujemo u dijelu sa stavkama rauna.
Potrebno je prvo u ifrarniku artikala-usluga unijeti sve rabate koje elimo koristiti, dodatni rabata se mogu naknadno dodati.
Naziv rabata je proizvoljan, ali je bitno da u nazivu rabata odredimo stopu kako bi tu stopu program automatski koristio kod obrauna rabata
npr.:
- Osnovni rabat 10%
- Rabata akcijski 5%
- Rabat koliinski 3%
- Rabat povlateni 7,5%

- Rabat za prijevvremenu uplatu 10%
Vano je takav rabat oznaiti kao uslugu tj. da nije artikl i da je stopa rabata upisana na kraju naziva od kojeg je odvojena barem jednim praznim
znakom, uz stopu slobodno moete dodati znak %.
Kao jedinicu mjere moete staviti RAB tj. rabat.
Nakon to ste ovako pripremili popis rabata koje ete koristiti moete krenuti u izradu ponuda/rauna.
- unesete glavu rauna
- unesete potrebne stavke rauna
- pozovete prvi rabat kao i svaku drugu stavku na raunu, u nazivu e se vidjeti npr. Osnovni rabat 10%, dok ste jo u unosu stavke odaberite
tipku Rabat i program e ukupan iznos rauna pomnoiti sa 10%, stavit e koliinu -1 jer rabat umanjuje iznos rauna, stavka e biti spremljena.
Ako niste u unosu stavke nego u Pregledu stavaka tipka Rabat e pozvati prozor za unos rabata po pojedinim stavkama kao ukupna stopa ili
ukupan iznos, dakle ne po sistemu gdje se rabat unosi kroz stavke. Jedino kad ste u unosu nove stavke tipka Rabat e raunati rabat prema toj
stavci tj. stopi u njenom nazivu.
- za unos sljedeeg rabata pozivamo npr. artikl-uslugu Rabat povlateni 7,5% i dok smo jo u unosu stavke odabiremo tipku Rabat, program e
opet obraunati rabat od 7,5% na dosadanji ukupan iznos rauna.
Obratite panju da se ovaj drugi rabat obraunava na iznos koji je umanjen za prethodni rabat tzv. kaskadni rabat.
Vidi Rabati u veleprodaji


Automatski prijenos izlaznih veleprodajnih rauna iz fakturiranja u saldakonti kupaca.
U sluaju da saldakonti kupaca knjiite sa ukljuenim temeljnicama za glavnu knjigu tada e se iz fakturiranja rauni u kupce knjiiti sa svim
kontima. Naravno za takvo to je potrebno prije podesiti sva automatska konta koja e program trebati prilikom takvog prijenosa.
konto kupaca, vidi Popis konta za automatsko kontiranje
konto prihoda, vidi Tip izlaznog rauna za kontiranje prihoda
konto poreza, vidi Tarifne skupine poreza na promet
Prijenos moete ostvariti od do broja rauna, od do datuma ili svi rauni u popisu. Slobodno moete zatraiti i sve raune jer e program
kontrolirati da li taj raun ve postoji u saldakonti kupaca (i da li je moda storniran, ako je, tada se moe prenijeti).
Vremenski interval prijenosa u saldakonti kupaca moete odrediti prema svojim potrebama, ali openito ne bi trebao biti krai od jednog dana tj.
svi rauni koji su napravljeni toga dana bi trebali biti preneseni u saldakonti kupaca.
Iz fakturiranja e se u kupce prenositi dokumenti tipa Raun, Raun za predujam, Raun-odobrenje. U sluaaju da u
saldakonti kupaca ne postoji raun na koji se knjino odobrenje odnosi, odobrenje e biti upisano kao raun, samo e u opisu
knjienja pisati da se radi o odobrenju koje se odnosi na odreeni raun.
Obratite panju na sljedeu situaciju, u fakturiranju postoji raun-odobrenje broj 24/2007, a koji se odnosi
na raun 3/2006, taj raun ne postoji u saldakontiju i kod prijenosa u kupce taj raun-ok e biti prenesen kao
raun.
Nakon toga u fakturiranju e raun 24 biti oznaen kao prenesen i ako ga pokuamo ponovo prenijeti neemo
uspjeti.
Meutim ako uemo u izmjenu rauna-ok i broj rauna na koji se odnosi promjenimo iz 3/2006 u 3/2007 tj. u
raun koji postoji u kupcima, kod sljedeeg prijenosa raun e se prenijeti kao OK u knjine obavijesti, prvi
puta to nije napravljeno jer nije bilo rauna za ok.
Rauni za predujam
Primjer rada s primljenim predujmovima kupaca
1. Dana 20.02.2005. na transakcijski raun smo od kupca Maslaak doo primili uplatu od 1220,00 kn za robu.
2. U istom mjesecu smo izdali raun za predujam u istom iznosu.
3. Na kraju mjeseca smo platili pdv.
4. Dana 15.03.2005. izvrili smo isporuku robe i kupcu izdali raun R-1 za robu.
5. Izdali smo kupcu storno rauna za predujam
1. Korak
Knjiimo izvod i uplatu kupca, modul glavna knjiga, dokument Izvod. Automatskim prijenosom u kupce na kartici kupca se evidentira uplata.
Uplatu kupca knjiimo na redovan konto jer u tom trenutku i ne znamo da li se radi o uplati za predujam ili ne.
Opis
Konto
(1) Knjienje uplate kupca
1000
Duguje
Potrauje
1.220,00
1200
1.220,00
2. Korak
U trenutku kada smo uvidom u karticu kupca ustanovili da se radi o predujmu moemo izdati raun za predujam ili moemo ekati kraj mjeseca
da to napravimo.
U modulu Fakturiranje izdajemo raun za predujam na ukupno uplaeni iznos, u glavi rauna odreujemo tip rauna Predujam i upisujemo ifru
Knjige izlaznih rauna za primljene predujmove.
Raun iz modula fakturiranje prebacujemo automatski u modul Saldakonti kupaca i modul PDV.
(Napomena: da bi se raun za predujam prenio u kupce potrebno je u Postavkama fakturiranja u veleprodaji provjeriti da li je ukljuena postavka
za to)
Raun je u saldakonti kupaca automatski kontiran na nain da smo stornirali iznos predujma sa konta kupaca u brutto iznosu, prenijeli netto
iznos predujma na konto predujma i iznos poreza na konto poreza.
Opis
Konto
(2) Kontiranje rauna za

predujam
1200
- 1.220,00
225
1.000,00
2400
Duguje
Potrauje
220,00
Kod automatskog prijenosa rauna za predujma, i storna rauna, u saldakonti kupaca e u opis knjienja biti upisan tekst <RN ZA PREDUJAM>
Nakon prijenosa u PDV modul (automatski kod prijenosa rauna u kupce) u Knjizi za primljene predujmove imamo knjienu obvezu uplate 220,
00 kn pdva za 2. mjesec.
U saldakonti kupaca moemo zatvoriti uplatu predujma i raun za predujam.

Do kraja mjeseca nije bilo nikakvih promjena i temeljnicom 2 za veljau prenosimo knjienja u glavnu knjigu, a na pdv obrascu imamo obvezu
220,00 kn za taj mjesec.
3. Korak
Na kraju drugom mjeseca plaamo pdv po raunu za predujam
Opis
Konto
(3) Plaamo pdv po rn za

predujam
1000
Duguje
Potrauje
220,00
2400
220,00
1.000,00
4. Korak
Dana 15.3.2005. vrimo isporuku robe kupcu i istovremeno mu izdajemo klasian raun u modulu Fakturiranje, istovremeno moemo napraviti
storno rauna za predujam na nain kao to smo kreirali raun za predujam samo s negativnom koliinom tako da ukupni iznos bude negativan.
Automatskim prijenosom u saldakonti kupaca prenijet e se oba rauna, i automatski e se upisati u knjige IR-a. (za isporuena dobra i za
primljeni predujam u negativnom iznosu)
Raun za robu bit e kontiran npr. na sljedei nain:
Opis
Konto
(4) Automatsko kontiranje rauna za

robu
1200
Duguje
Potrauje
1.220,00
7600
1.000,00
2400
220,00
5. Korak
Storno rauna za predujam e automatski biti knjien slino kao i raun za predujam samo sa negativnim iznosima tj. storniramo netto iznos
rauna sa konta predujma, storniramo iznos poreza sa konta poreza i brutto iznos rauna s porezom tj. ukupan iznos uplate prebacujemo na
potranu stranu kupaca.
Opis
Konto
Duguje
Potrauje
(5) Kontiranje storno rauna za

predujam
1200
1.220,00
225
- 1.000,00
2400
- 220,00
U Knjizi ira za isporuena dobra za 3. mjesec imat emo obvezu 220,00 kn, ali emo istovremeno imati storno -220,00 u Knjizi za primljene
predujmove te e nam obveza pdv-a za 3. mjesec biti nula.
Storno rauna za predujam emo zatvoriti s uplatom predujma (drugi puta, zatvaranje s negativnim raunom poveava iznos zatvaranja uplate
koji je trenutno nula jer je potroen na raun za predujam) tako da stvarni raun moemo zatvoriti s uplatom predujma.
Nakon tih zatvaranja kartica zatvaranja kupca nee imati otvorenih stavaka.
Nakon prijenosa temeljnice 3 za oujak u glavnoj knjizi imamo sljedee stanje:
Opis
Transakcijski raun
Konto
Promjena
Duguje
(1)
1.220,
00
1000
Primljena uplata kupca
Plaanje poreza po rn za predujam
(3)
Saldo
Primljeni predujmovi
220,00
1.000,00
225
Donos uplate kupca bez poreza na predujam
(2)
Storniranje rauna za predujam
1.000,00
(5)
Saldo
Potraivanja od kupaca
Potrauje
- 1.000,00
-
1200
Primljena uplata kupca
(1)
1.220,00
Prijenos uplate kupca na predujam
(2)
- 1.220,00
Knjienje klasinog rauna za robu
(4)
Storniranje rauna za predujam
(5)
Saldo
Obveze za pdv po izlaznim rn
1.220,
00
1.220,00
1.220,00
1.220,00
2400
Raun za predujam obveza za porez
(2)
Plaanje poreza
(3)
220,00
220,00
Obveza poreza po klasinom raunu
(4)
220,00
Storno rn za predujam, storno obveze poreza
(5)
-220,00
Saldo
Prihod od prodaje dobara

Kontiranje rauna za robu
7600
(4)
Saldo
1.000,00
1.000,00
Prikazani nain rada s predujmovima svaki korisnik moe prilagoditi svojem sistemu.
Npr. moemo ne raditi storno rauna za predujam u fakturiranju i prenositi ga u kupce nego moemo kreirati obavijest o knjienju vezano na
raun za predujam koji se isto tako automatski prebacuje u Knjigu ira za primljene predujmove i sl. varijante.
Poetno stanje nerealiziranih predujmova iz prole godine se upisuje kao i sva ostala knjienja u saldakonti kupca i glavnoj knjizi.
Predujmovi po novim propisima

U propisima od 1.7.2013. vie ne postoji obveza ispostavljanja posebnog dokumenta Storno rauna za predujam nego je mogue na konanom
raunu kroz posebnu stavku stornirati iznos sa Rauna za predujam.
To moete jednostavno napraviti tako da u ifrarniku Artikala-usluga otvorite novu uslugu naziva npr. Storno rauna za predujam, bitno je da kao
Tip oznaite usluga, a ne artikl, jedinica mjere npr. PRED, tarifnu skupinu stavite 25%.
Da bi program tu stavku prepoznao kao storno rauna za predujam potrebno je u polje kataloki broj dodati tekst #storpred#. Program e kod
prisustva te stavke na raunu napraviti posebnu rekapitulaciju konanog rauna, storna i razlike.Na konanom raunu nakon to navedete sve
stavke regularnog rauna pozovete kao zadnju stavku novootvorenu uslugu Storno rauna za predujam, upiete iznos predujma koji stornirate,
automatski e se upisati porez, a moete upisati i iznos sa porezom pa e program izraunati neto iznos.
U polje iznad naziva usluge moete upisati promjenjeni tekst tako to ete dodati i broj storna rauna za predujam kojeg stornirate.
(Dvostruki klik mia na to prazno polje e upisati originalni naziv usluge kojeg onda moete mijenjati)
Dodatne informacije
Prijenosi rauna u IR-a, kupce
Predrauni
Predraun je dokument koji nema nikakve knjigovodstvene vanosti, obino je na predraunu rok vaenja predrauna tj. uvjeti koji su navedeni
na predraunu vrijede samo do tog roka. Zbog toga ga i koristimo prije izdavanja rauna u sluaju kada je plaanje neizvjesno.
Tip predrauna je polje koje nam moe posluiti u razne svrhe npr.
Ako neki puta izdajemo neformalne ponude za koje se nezna da li e se realizirati tada im moemo staviti tip Ponuda, ali ako je dio posla ve
izvren tj. ponuda se mora realizirati (a jo ne elimo izdati raun) tada moemo dati tip Nalog za uplatu (na taj nain taj predraun ima dodatnu
teinu).
Tip predrauna je zapravo i ifrarnik naziva predrauna kod ispisa.
Kopiranje predrauna
Odabirom tipke "Kopiraj" moemo tekue pozicionirani predraun kopirati u novi predraun tj. napraviti njegov duplikat.
To je od koristi onima koji esto imaju ponude slinog sadraja, a s npr. puno stavaka.
Da se na takvim ponudama ne moraju svaki puta ponovo unositi artikli moemo kreirati nekakve "template" ponude s karakteristinim setom
stavaka koje emo kasnije samo kopirati.
Najbolje je u partnerima otvoriti firme s nazivima Template predraun 1, Template predraun 2 i sl. i kreirati
predraune za te partnere tako da znamo da to nisu pravi predrauni, brojeve tih predrauna upiite kao -1,
-2, -3 itd.
Po svom obliku predraun je gotovo identian izlaznom raunu pa detalje vezane uz njega moete pogledati u Izlaznim raunima.
Predloci za unos novog predrauna
Svaki predraun (ponudu) koji napravimo u programu moemo oznaiti kao predloak. Predloak je primjer predrauna koji moemo unaprijed
pripremiti kao podlogu za unos novog predrauna, u njega unesemo sve podatke glave dokumenta koji e se kao takvi kopirati kod unosa novog
predrauna.
Kao partnera-kupca za svaki predloak otvorimo novog fiktivnog partnera u bazi poslovnih partnera i nazovemo ga opisnim imenom predloka
npr. Predloak: ponuda izvoz, Predloak:ponuda tuzemstvo i sl.
Prvi predloak e uvijek biti Standardni unos bez predloka.
Podaci kao to su godina i broj, ifra komercijaliste, datum dokumenta i sl. se nee kopirati nego e se generiati novi podaci.
Nakon to smo odreene predraune oznaili kao predloak u tabelarnom prikazu e se pojavljivati u plavoj boji, ostali dokumenti su zeleni ili
crveni. Kod pozivanja prozora predrauna predloci e biti nabrojani u posebnom polju ispod tipke unos i moemo odabrati predloak za unos.
U postavkama fakturiranja moemo odabrati inicijalni predloak koji e biti postavljen kod svakog pozivanja prozora predrauna.
Najbolje za za predloke koristiti neku stariju godinu kako se ne bi mijeali sa tekui dokumentima npr. 2000 i redni broj predloka npr.:2000-1,
2000-2, 2000-3 i sl.
Predloci trebaju biti aktivni kako bi se kod prijenosa u novu godinu i oni prenijeli sa poetnim stanjem.
Kod prijenosa aktivnog predrauna-ponude u raun mogue su sljedee opcije:

a) Moete ostaviti puni iznos predrauna koji je program inicijalno ponudio
b) Moete upisati djelomini iznos uplate
c) Moete upisati iznos uplate nula, ako nita nije plaeno uz pozivanje na predraun u ispisu rauna
d) Moete obrisati sve podatke ako nita nije plaeno i ne elite pozivanje na predraun u ispisu rauna
Dodatne informacije
Izlazni rauni
Rezervacije artikala koristimo u fakturiranju i robnom knjigovodstvu.
Program vodi automatsko stanje rezervacija preko ponuda (predrauna) tj. koliinu jednog artikla imamo na rezervaciji onoliko koliko tog artikla
imamo na predraunima koji su oznaeni kao AKTIVNI.
To je jedna posebna datoteka (rezervacije.db) u kojoj program vodi tu automatsku evidenciju. Svaki puta kada napravimo novi predraun za
odreene artikle ti se artikli u toj koliini upisuju u rezervaciju. Ako taj predraun oznaimo runo kao neaktivan ti se artikli briu iz rezervacije.
Isto e se dogoditi ako taj predraun obriemo.
Izmjenom pojedinih stavaka predrauna takoer mijenjamo stanje rezervacije bilo da dodajemo nove artikle u predraun, mijenjamo vrste ili
koliine postojeih artikala i sl. Isto tako e se artikli brisati iz automatske evidencije rezervacija ako predraun automatski prebacimo u raun jer
se tada predraun oznaava kao neaktivan.
Ako pak neaktivan predraun oznaimo kao aktivan ti e se artikli dodati u rezervaciju.
Rezervacije se vode za pojedini artikl na pojedinom skladitu tj. prvi artikl moe imati rezervaciju na 5 komada u prvom skladitu i 7 komada na
drugom skladitu.
Ako posumnjamo da nam automatsko stanje evidencije rezervacija ne odgovara stvarnom stanju po predraunima tada
moemo zatraiti Usklaivanja stanja rezervacija s predraunima, program e obrisati automatsku evidenciju i ponovo prema
aktivnim predraunima upostaviti novu evidenciju.
Izvjetaj "Rekapitulacija ponuda po aktivnim predraunima" e nam dati uvijek ispravno stanje rezervacija, izvjetaj npr. "Cjenici artikala" i sl.
povlae podatke o rezervacijama iz automatske evidencije rezervacija (rezervacije.db) koja se aurira kod svake izmjene predrauna.
Podatke o rezerviranim artiklima moemo uvijek vidjeti npr. na "Robnim karticama artikala" u robnom knjigovodstvu, prilikom unosa novih
stavaka kod rauna i predrauna gdje emo usporedno vidjeti podatke o stanju zalihe i o stanju rezervacije. Zatim u pregledu cjenika, ispisu
cjenika, u samom pregledu datoteke automatske rezervacije.
Pregled automatske evidencije rezervacija nam prikazuje sve artikla iz ifrarnika artikala ili samo one koji imaju rezervaciju ako smo ukljuili filter
za to.
Pogodniji pregled je bez filtera jer na jednostavan nain moemo npr. za jedan artikl pregledati rezervacije na svim skladitima tako da se u tabeli
pozicioniramo na eljeni artikl, zatim na polje za promjenu skladita i sa strelicama mijenjamo skladita i pratimo stanje rezervacija za taj artikl.
Dodatne informacije

Na prijelazu iz stare u novu godinu ete vjerovatno imati predrauna/ponuda koji su napravljeni prethodne godine, ali im je datum dospjea tj.
vaenja u sljedeoj godini.
Da se ne bi iz tekue godine prelazilo u prethodnu logino je da se ti predrauni upiu u tekuu godinu ali sa svojom originalnom godinom i
brojem.
Istovremeno s prijenosom aktivnih predrauna aurirati e se i stanje rezervacija za te artikle jer su ti predrauni i dalje vaei.
Kod tog automatskog prijenosa program e kontrolirati da li je netko moda runo unio neke predraune ili ste moda ve izvrili automatski
prijenos, u svakom sluaju predrauni se nee duplirati.

Prilikom izrade rauna (ponude) nije neophodno da stavke rauna imaju skladinu zalihu, dovoljno je da je artikl upisan u ifrarnik artikala i da
eventualno ima upisanu prodajnu cijenu u cjeniku.
U sluaju fakturiranja takvih artikala na raunu se nee upisati nabavna cijena sa skladita tj. nee se moi odrediti trenutna razlika prodajne i
nabavne cijene tj. mara. To u trenutku izrade i ispisa rauna i nije toliko bitno, ali kada kasnije elimo na izvjetaju dobiti podatke o mari to nee
biti mogue.
Za tu svrhu dodana je rutina kojom e program proi kroz sve stavke pojedinog rauna i kod onih stavaka kod kojih nae da je nabavna cijena
jednaka nuli pokuat e upisati tekuu nabavnu cijenu sa skladita, za isti iznos e umanjiti do tada upisanu maru tako da prodajna cijena ostane
ista.
Ako program ne nae tekuu nabavnu cijenu u automatskoj evidenciji zaliha, pokuat e pronai nabavnu cijenu u nekom povijesnom
dokumentu na tom skladitu za odreeni artikl.
Opcije kod pokretanja rutine su rauni od do datuma ili svi postojei rauni.

Ulazna kalkulacija - primka
Jedino skladini dokumenti kao npr. primka, otpremnica, izdatnica i dr. mijenaju stanje robe na skladitu.
Ulazna kalkulacija nije skladini dokument pa prema tome njenom izradom ne zaprimamo robu na skladite, ona prvenstveno slui tome da nam
olaka izraun nabavne cijene kod kompliciranijih nabavki.
Kompliciranija nabavka je npr. kada imamo devizni ulazni raun sa 200-tinjak stavaka, nekoliko vrsta zavisnih trokova kao prijevoz, carina,
pedicija i dr. koje treba rasporediti po svim stavkama, ali za jedininu koliinu u financijskom omjeru.
Takav jedan posao runo moe trajati satima jer treba prvo sve cijene preraunati u kune, zatim izraunati za jedan komad svake stavke postotak
udjela u itavom rauna da bi se prema toj stopi mogao odrediti jedinini iznos svakog pojedinog zavisnog troka.
Ulazne kalkulacije moemo izraditi i neovisno od toga da li emo prema njoj poslije raditi primku, moemo napraviti koliko elimo kalkulacija, a
moemo ih i mijenjati i brisati. Shvatimo ulaznu kalkulaciju kao jedan pomoni kalkulator za izraun nabavnih cijena.
Primka je skladini dokument. Samom njenom izradom smo zaprimili robu na skladite/zalihu. Primki moe, ali i ne mora prethoditi ulazna
kalkulacija.
Ako je svrha ulazne kalkulacije pojednostavnjenje prorauna nabavnih cijena tada se sam po sebi namee zakljuak da emo je koristiti onda kada
je kalkulacija nabavne cijene komplicirana, a onda kada ve na ulaznom dokumentu (raun dobavljaa) imamo izraunate jedinine nabavne
cijene i nema dodatnih rauna za trokove prijevoza i sl. tada moemo sve podatke direktno unijeti u skladinu primku tj. artikl, koliinu i
nabavnu cijenu.
Kalkulacija cijene iza nabavne (mara, prodajna cijena i dr.) nema utjecaja na skladinu primku jer se veleprodajno skladite vodi po nabavnim
cijenama, dakle taj dio kod ulazne kalkulacije moemo i preskoiti.
Ako moramo napraviti ulaznu kalkulaciju kojim redoslijedom ii?
1) Moemo prvo ui u unos nove primke u meniu Robno-mat>Skladini dokumenti>Skladine primke i odabrati tipku Unos. U samoj glavi
primke se nalazi tipka kojom moemo pozvati prozor sa Ulaznim kalkulacijama, program e nas automatski prebaciti u unos nove kalkulacije.
Nakon to zavrimo kalkulaciju, tipkom Prijenos (na ulaznim kalkulacijama) prenosimo broj kalkulacije u glavu primke.
Spremamo glavu primke i dolazimo do unosa stavaka primke, odabiremo tipku Auto unos s kojom emo automatski povui sve stavke sa
navedene ulazne kalkulacije: artikl, koliinu i nabavnu cijenu.
2) Moemo prvo napraviti jednu ili vie ulaznih kalkulacija u meniu Robno-mat>Robno knjigovodstvoi>Ulazne kalkulacije, kasnije kod izrade
primke moemo se pozvati na broj bilo koje kalkulacije.
Raun - otpremnica
Raun je prije svega komercijalni dokument za razliku od otpremnice koja je skladini dokument. Raun ne skida robu sa zalihe, robu sa zalihe
moe skinuti jedino otpremnica kao skladini dokument.
Raun je iri pojam od otpremnice tj. on sadri sve one elemente koje sadri i otpremnica: podatke o kupcu, dobavljau, vrsti i koliini robe, ali i
sve ostale komercijalne uvjete: popuste, poreze uvjete plaanja i dr. koje otpremnica ne sadri. Kada bi i otpremnica sadravala sve te elemente
onda vie ne bismo imali raun i otpremnicu nego dva rauna, samo bi se drugaije zvali.
Na otpremnici nije obavezno iskazivanje cijena. Ona prevenstveno slui kao popratni dokument kod transporta robe ili kod otpreme-zaprimanja.
Ako dakle raun sadri sve podatke s otpremnice plus jo svoje dodatne komercijalne podatke moemo pojednostavniti administraciju i raun
ispisati s naslovom Raun-otpremnica.
Na taj nain ne moramo raditi dva dokumenta, ne moramo slati dva pisma, a nai kupci e s robom dobiti i raun tj. imat e sve potrebne
elemente za izradu ulazne kalkulacije.
Naravno ova tehnika ne moe proi u onim firmama koje iz nekih razloga ne mogu ispostaviti odmah raun nego prvo otpremnicu, a kasnije
raun.
Vremenski tjesnac ne moe tome biti razlog jer kad se rauni rade na raunalu i imate sve pripremljeno: popis artikala, cijene, uvjete plaanja,
ifrarnik partnera i dr. za izradu rauna s deset stavaka je potrebno oko jedne do dvije minute.
Svrha filtera je da se upisivanjem odreenih kraih kljunih rijei mogu entiteti svrstati u odreene grupe. Entiteti su npr. ifrarnici partnera,
artikala i dr. Kasnije kod ispisa izvjetaja moemo zatraiti da se u izvjetaj ukljue samo oni entiteti koji sadre ili koji ne sadre odreene kljune
rijei.
Kljune rijei su sastavljene od niza slova ili brojeva maksimalne duine 60 znakova. Kljune rijei se meusobno odvajaju toka zarezom ";". Broj
kljunih rijei nije ogranien, ogranien je ukupan broj znakova u polju (60).
Tipovi filtriranja:
ukljui entitet ako je zadovljen bilo koji uvjet

Entitet e biti ukljuen ako se barem jedan od navedenih uvjeta, kljunih rijei, poklapa s kljunom rijei upisanom za taj entitet, bez
obzira to se ostale kljune rijei ne poklapaju
ukljui entitet samo ako su zadovoljeni svi uvjeti iz filtera
Entitet e biti ukljuen samo ako se svi uvjeti poklapaju s kljunim rijeima npr. uvjet "kupac; -kupac" nee dati niti jednog partnera jer se
uvjeti meusobno iskljuuju

U polje filter kod onih partnera koji su nam kupci upisujemo npr. kljunu rije "kupac", kod dobrih kupaca upisujemo dodatnu kljunu rije
"dobar" ili "super", kod loih "lo" i sl.
Kasnije kod ispisa moemo zatraiti da se ispiu npr.:
svi kupci tako da upiemo kljunu rije "kupac" u polje uvjet filtera
samo dobri kupci tako da upiemo kljune rijei "kupac; dobar"
svi kupci osim loih kupaca tako da upiemo "kupac; -lo", upisom kljune rijei s predznakom minus traimo da se pojavljuju partneri koji
ne sadre tu kljunu rije

Dodatno uz ve postojee kljune rijei moemo dodati svakom partneru (u polje filter) i kljunu rije "boi" ako mu elimo za novogodinje
praznike poslati estitku dakle
u ispisu izvjetaja u polje filter upisujemo "boi"
istovremeno moemo ukljuiti opciju exporta podataka u tekstualnu datoteku spremnu za unos u Word
3. Primjerkod artikala
Prodajemo namjetaj, u popisu artikala imamo kljune rijei: sobni, kupaonski, spavai, radni, domai, talijanski, njemaki, francuski. Upisujemo
npr:
kupaonski (dobit emo sav kupaonski namjetaj)
kupaonski; talijanski (dobit emo samo talijanski kuponski namjetaj)
kupaonski; -njemaki (dobit emo sav kupaonski namjetaj, ali koji nije njemaki)
-radni (dobit emo sav namjetaj osim radnog)
Dodatne informacije
Popis filtera

Pojam normativa koristimo kod sloenih artikala i usluga. Sam pojam normativa se obino vee za proizvodnju odreenih proizvoda gdje
normativ predstavlja koliine manjih elemenata koje sainjavaju proizvod tj. neki vei element.
U programu IPOS knjigovodstvo normativi se mogu koristiti u razne svrhe zato je primjerenije koristiti pojam sloenih i jednostavnih artikala i
usluga.
Sloeni artikl/usluga - onaj artikl/usluga koji se sastoji od vie drugih artikala i/ili usluga
Jednostavni artikl/usluga - onaj artikl/usluga koji se ne sastoji od manjih dijelova, ali moe i ne mora sainjavati neke sloene artikle.
Mogunosti upotrebe sloenih artikala i usluga

Svi oni koji ne ele koristiti normative ne moraju tj. neka ne upisuju elemente u prozoru normativa.
Pozivanjem sloenih artiklala i usluga na raunima i predraunima moemo npr. ispisati te dokumente tako da im se ispod regularnih stavaka
(sloenih artikala i usluga) prikau i elementi od kojih su sastavljeni (ifra, naziv, jed. mjere i koliina bez cijena). To je mogue mijenjati za ispis
svakog pojedinog rauna.
Rauni i otpremnice
Ako je ukljuena opcija da se iz rauna automatski generira otpremnica tada e se automatski razduiti elementi sloenih artikala i usluga, a ne
sloeni artikli. Tu radnju je mogue regulirati preko posebne postavke u fakturiranju.
Narudbe
Ako elimo napisati narudbu za vei broj artikala u proizvodnji tj. materijala moemo na narudbi pozivati samo sloene artikle, a program e u
narudbu puniti materijale za izradu tih proizvoda
Otpremnice i izdatnice
Prilikom upisa stavaka za razduenje skladita ako program detektira da se radi o sloenom artiklu ili usluzi ponudit e nam razduenje skladite za
elemente tog artikla/usluge.
PC blagajna
Ako na maloprodajnom raunu fakturiramo sloene artikle tada je mogue skladite za promet odreenog razdoblja razduiti za elemente artikala i
usluga. Moe se regulirati posebnom postavkom.
Proizvodnja
Ovdje se normativi koriste u punom smislu rijei, ali ne samo kao normativ materijala ve i kao normativ resursa (ljudi i strojeva) te opih trokova
konverzije koji svi zajedno ine proizvodnu cijenu proizvoda.
Vidi Pregled normativa u proizvodnji
U daljnjem tekstu artikl znai artikl ili usluga.

U prozoru "Normativi artikala i usluga" e se automatski pojaviti svi artikli koji postoje u ifrarniku artikala tj. popis artikala i usluga je onaj isti kao
i u prozoru normativa.
Svaki artikl i usluga mogu dodavanjem elemenata postati sloeni artikl/usluga tj. nije potrebno ukljuivati nikakva posebna polja da bi se od
obinog artikla napravio sloeni artikl.
Pregled normativa se sastoji iz dva tabelarna pregleda: gornji prikazuje popis svih artikala, a donji popis elemenata za selektirani artikl iz gornje
tabele. Crvena oznaka SL oznaava da se radi o sloenom artiklu. Posebnim filterom se moe iz prikaza iskljuiti sve artikle koji nisu sloeni.
Pravila kod odreivanja elemenata sloenog artikla

Elementi se odreuju samo u prvom nivou npr.
artikl A sastoji od artikala B i C
artikl B se istovremeno sastoji od artikala D, E i F
Pozivanjem artikla A tj. razduivanjem prema njegovim elementima npr. u robnom razduit e se samo artikli B i C, a ne i D, E i F. To nam
omoguava to da se artikl B moe sastojati i od artikala A, E i F jer se nee dogoditi rekurzija da artikl A poziva artikl B, a ovaj opet A itd.
Mogue su varijante s uslugama npr. usluga A se sastoji od artikala B, C i usluge D ili artikl A se sastoji samo od usluga B, C i D.
Mogue su ak i sljedee kombinacije
artikl A se sastoji od elementa A
artikl A se sastoji od elementa B
artikl A se sastoji od elemenata A, B i C

Ne moete samo upisati sljedee npr. artikl A se satoji od elemenata A i A tj. jedan element se moe pojaviti samo jednom kod istog sloenog
artikla.
Koliine elemenata za sloeni artikl se odreuju za jedininu vrijednost sloenog artikla.
Broj elemenata za sloeni artikl nije ogranien.
Kako prepoznati sloeni artikl/uslugu u drugim prozorima

U pregledu rauna i predrauna, narudbama, otpremnicama, izdatnicama, maloprodajnim raunima, ifrarniku artikala sloeni artikl uslugu
emo prepoznati tako to e ispred naziva artikla u tabelarnom prikazu biti crvena ili crna oznaka SL to predstavlja skraenicu sloeni artikl.
U nekim dijelovima kao npr. ifrarnik artikala, cjenici i sl. mogue je i otvoriti poseban tabelarni prikaz s elementima za oznaeni sloeni artikl.
U pojedinanom prikazu e se moda pored naziva artikla isto pojaviti SL za sloeni artikl.

npr. 5 komada.

Pojedinani unos
reda3.
broja.
Automatski unos
Npr.
GN3-345A-5%F-34
Fiksni dio:
GN3-345A-5 F-34
Promjenjivi dio:
%

sl.
Prvi broj: 800
Zadnji broj: 805
GN3-345A-500800F-34
GN3-345A-500801F-34
GN3-345A-500802F-34
GN3-345A-500803F-34
GN3-345A-500804F-34
GN3-345A-500805F-34

serijskog broja
tipke Brisanje.
oznaeni artikl.

brojeva.
razdueni).

Osim evidencije serijskih brojeva gdje vodimo evidenciju o svakom pojedinom komadu nekog artikla (npr. mobitel, builica) u nekim
djelatnostima postoji potreba i za voenjem evidencije o serijama.
Neki to zovu serija, neki LOT number, neki ara.
Smisao svega je da se odreena koliina nekog artikla, serija, mora moi evidentirati kod ulaza na skladite i pratiti kod izlaza iz skladita. Dakle
od koga smo i kada kupili odreenu koliinu, seriju, tog artikla i kada smo i kome sve prodali artikle iz te serije, tzv. SLJEDIVOST.
Objasnit emo na primjeru lijekova, recimo da imamo artikl Andol C, kupili smo 3 komada, ali svaki je od druge serije
ifra
Naziv
Kataloki broj
Andol C
AC S10
Andol C
AC S20
Andol C
AC S30
Poanta je da svaku novu seriju jednog te istog artikla upisujemo pod novom ifrom, naziv artikla ostaje isti1, u polje kataloki broj upisujemo
kataloki broj artikla AC i dodajemo jo i ifru serije S10, S20, S30.
Broj moguih evidentiranih artikala u programu je preko milijardu.
U postavkama fakturiranja je potrebno postavku kojom se kontrolira unos vie istih naziva artikala tj. potrebno je omoguiti unos vie istih naziva
artikala, istovremeno je potrebno u postavkama odrediti da se ne mogu upisati dva ista kataloka broja.
Poanta je u tome da sada jedan Artikl-Serija predstavlja zapravo jedan artikl, svaki takav Artikl-serija inicijalno ima razliitu kompjutersku ifru, ali
ima i razliit kataloki broj jer je on sastavljen od katalokog broja i broja serije te je kao takav jedinstven kao druga ifra. Na ovaj nain smo dobili
sistem u kojem imamo sve evidencije u programu na nivou Artikl-serije, a ne samo na nivou artikla (kod artikala koji nemaju serije).
Sljedivost: ovime je dakle zadovoljena sljedivost jer se lako pronalazi kada je koja artikl-serija ula, po kojem dokumentu, od kojeg dobavljaa i u
kojoj koliini. Isto tako je omogueno da se za svaki artikl-seriju vidi u kojoj koliini je prodana, kada i kome. Ovo je omogueno dodatnim
izvjetajem Fakturiranje>Izvjetaji>Rekapitulacija prodaje artikla po kupcima. Nakon to se detektira kome je sve prodan odreeni artikl-serija
potrebno je runo pregledati pojedinog kupca ako se eli vidjeti po kojim je tono raunima otila ta artikl-serija.
Viestruko razduivanje je automatski rijeeno s tim to se u ifrarniku artikala, a samim tim i u svim evidencijama umjesto artikla vodi artikl-serija.
1za to je potrebno ukljuiti postavku da se mogu upisivati artikli istog naziva
Iskazivanje oznake serija na ispisu rauna, samim tim to se oznaka serije nalazi unutar katalokog broja za nju vrijedi sve to i za kataloki broj u
postavkama se moe odrediti da li da se kataloki broj prikazuje u pregledima na ekranu (prozorima), da li da se ispisuje na izvjetajima i dr.
Lako se dobije koji su sve artikli prodani od odreenog dobavljaa jer u ifrarniku artikala postoji polje dobavlja.
Koji artikli su prodani po nekom drugom kritreriju, u ifrarniku artikala se upiu u filter artikala eljeni kriteriji i pridrue svakom pojedinom artiklu,
na taj nain se npr. u izvjetaju Fakturiranje>Izvjetaji>Rekapitulacija prodaje po artiklima moe ukljuiti filter koji e na izvjetaju prikazati samo
artikle koji imaju jedan ili vie eljenih kriterija, zavisno koje filtere smo ubacili za prikaz izvjetaja. Preko ove opcije filtera se na taj nain mogu i
razni drugi izvjetaji tj. svi gdje god postoji opcija filtera po artiklima.
Ako se na raunu eli dobiti i dodatne podatke o roku trajanja, nainu skladitenja i dr. potrebno je rok trajanja upisati kod evidencije artikla, kod
samog ispisa rauna potrebno je ukljuiti opciju "Dodatni podaci o seriji, roku trajanja/garanciji, skladitenju".
Ako se eli dobiti izvjetaj Fakturiranje>Izvjetaji>Rekapitulacija prodaje po artiklima na nain da se eli rekapitulacija artikla Andol C za sve serije
tada se to moe napraviti na nain da se kreira klasifikacija naziva Andol C i pridrui svim artiklima serijama (ifre 1, 2 i 3). Tada se u izvjetaju
zatrai sortiranje po klasifikaciji, a program e zbrojiti svaku klasifikaciju posebno.
Tovarni list
Tovarni list je nekakav nalog za utovar tj. popis artikala koje je potrebno utovariti u prijevozno sredstvo, obino su to artikli sa vie otpremnica (ili
rauna-otpremnica). U sluaju kada imamo npr. 10 otpremnica lake je kreirati tovarni list i prema tom popisu odabrati artikle za utovar nego za
svaku otpremnicu posebno.
Dokument tovarni list se sastoji iz glave dokumenta i stavaka.
Glava dokumenta
Dokument ima godinu i broj te datum, opis u kojem se sa jednom reenicom dodatno opisuje svrha tovarnog lista.
Polje 'Tip popisa' odreuje da li emo tovarni list formirati iz popisa rauna-otpremnica ili iz popisa otpremnica sa nekog skladita. Dakle jedan
tovarni list moe sadravati ili raune ili otpremnice sa odreenog skladita.
U varijanti kada je tip popisa Popis otpremnica polje za upis skladita je obavezno unijeti, unosi se skladite veleprodaje.
Kada je tip popisa Popis rauna tada je skladite samo informativan podatak i nije obavezan unos.
Polje 'Zakljuen tovarni list' se ukljuuje kada je tovarni list zakljuen za daljnje izmjene.
Tekst prije i iza stavaka se automatski puni iz ifrarnika tekstova tovarnog lista.
Stavke dokumenta
Stavke sadre samo popis rauna (ili otpremnica) u zavisnosti koji je tip odabran.
Program nee dozvoliti unos dva ista rauna ili dvije iste otpremnice u popisu tovarnih listova npr. ako je raun br. 2345 pridruen na tovarnom
listu 134, vie ga ne moemo pridruiti na tovarnom listu 150.
U tabelarnom prikazu e se osim broja dokumenta prikazati i naziv partnera i mjesto sa tog dokumenta (rauna ili otpremnice).
Ako dokumente nismo pridruivali po redu tipkom 'Presloi' moemo stavke posloiti prema brojevima dokumenata.
Vidi

U odreenim prozorima u programu je mogue prikazati fotografije.
Konkretno to moemo u kadrovskoj evidenciji tj. prikazati fotografije djelatnika (prozor Popisa djelatnika).
Moemo isto tako prikazati fotografije artikala u prozorima: cjenik artikala i ifrarnik artikala.
Nain kreiranja slika
Slike (fotografije) je najjednostavnije kreirati digitalnim fotoaparatom koji se danas ve moe kupiti za cijenu ispod 1000,00 kn (cca 250 dem).
Dakle, fotoaparatom snimimo sve predmete koje elimo ubaciti u program i onda ih (preko kabla) prebacimo u raunalo.
Druga opcija je da postojee slike na papiru skeniramo tj. ubacimo u raunalo.
Trea opcija je da iskoristimo ve neke postojee slike u nekom grafikom formatu pa ih prebacimo u jpeg i dodatno obradimo.
Slike moraju biti u JPEG formatu (danas najpopularniji format). Fotografije koje se koriste za prikaz na internetu su upravo tih veliina, rezolucija i
dr. kakve su pogodne za prikaz u programu.
Sami moete odrediti koja e biti veliina slike, rezolucija i broj boja, ali emo dati smjernice koje su se pokazale kao najoptimalnije. Ako slike
napravite u previsokoj rezoluciji (1024*768) dobit ete naravno savrene slike koje e i na ekranu izgledati kao na papiru, ali takve slike
zauzimaju i dosta prostora na disku.
Rezolucija slike
Za prikaz na zaslonu monitora je dovoljna rezolucija od 72 tpi (toaka po inu).
Veliina slike
Nema potrebe za slikama veim od 150-200 piksela (irine i duine).
Broj boja
Moe i 16 miliona.
Tip slike
JPEG
Slika koja zadovoljava ove kriterije je velika od 4 do 10 kb, a to je sasvim prihvatljivo i za prikaz tisua slika artikala.
Kako ubaciti kreirane slike-datoteke u program ?

Kada smo formirali eljene datoteke s jpg nastavkom potrebno je na disku, u direktoriju gdje se nalaze podaci za matinu firmu u programu,
kreirati direktorij "Slike", a unutar njega poddirektorije "Artikli" i "Djelatnici". Artilkli su za trgovaki dio programa, a djelatnici za kadrovsku
evidenciju.
Direktorij "Slike" se odnosi na odreenu matinu firmu (za koje vodimo poslovne knjige) tj. ako je matina firma partner sa ifrom 2 tada emo
direktorij slike smjestiti na disku u "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2", ako s programom vodimo knjige za jo jednog
partnera npr. sa ifrom 3 tada emo kreirati direktorij "Slike" (i poddirektorije Artikli i Djelatnici) u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos
knjigovodstvo\data\partner3".
Ve pogaate da e se sve slike artikala za firmu 2 nalaziti u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2\Slike\Artikli", a
slike djelatnika u "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2\Slike\Djelatnici".
Prilikom samog kreiranja slika vjerovatno ste im dali smislene nazive tako da znate to/koga koja slika predstavlja npr.
o marko.jpg
o marija.jpg
o ivan.jpg.
Da bi program jednoznano znao pod kojom slikom se nalazi ivan slike emo preimenovati na sljedei nain
o djel1_marko.jpg
o djel2_marija.jpg
o djel3_ivan.jpg
ili
o markoDjel1_.jpg
o marijaDjel2_.jpg
o ivanDjel3_.jpg
Broj iza rijei djel je ifra djelatnika u programu, iza broja obavezno dolazi crtica za podvlaenje koja znai zavretak broja. Generalno pravilo, da
bi program pronaao odreenu sliku potrebno je da u njenom nazivu pronae tekst djelx_ (gdje je x ifra). Taj tekst se moe nalaziti bilo gdje, na
poetku, u sredini ili na kraju ukupnog naziva datoteke.
Isto vrijedi i za artikle s tom razlikom to je kljuna rije artx_ tj. negdje u nazivu datoteke upiemo rije "art" iza nje ifru artikla i kraj ifre
oznaimo s "_". Npr. art456_raunalo pentium.jpg.
Samim otvaranjem praznih knjiga za novog poslovnog partnera se nee kreirati direktoriji slike, artikli i djelatnici, potrebno
ih je runo kreirati. Naravno direktorije i slike koje jednom kreiramo ostaju za sve poslovne godine tog partnera.
Kako odrediti poloaj slika ?

Slike e se inicijalno prikazati na desnoj strani prozora tj. pored tabelarnog prikaza koji ih opisuje. U programskim postavkama moete poloaj
slike prebaciti desno, dole, gore i lijevo.
Moemo isto tako odrediti da li da se slika automatski prikazuje i kadrovskoj evidenciji preko Postavki kadrovske evidencije i u cjenicima i
ifrarnicima artikala preko Postavki fakturiranja u veleprodaji - nivo programa.
Na originalnom CD-u u direktoriju "Primjeri slika" imate primjere slika-fotografija koje moete ubaciti i
isprobati kako izgledaju.

Uvod
U 2006. godini je poela primjena Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu (Nar. nov. 97/05 i 115/05), Zakon o otpadu (Nar. nov. 178/04 i
153/05).
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost www.fzoeu.hr.
Navedenim pravilnikom je propisano nekoliko oblika raznih naknada koje trebaju plaati proizvoai i uvoznici. Definirane su etiri vrste
naknada:
1. Naknada za zbrinjavanje prema materijalu

Naknada koja se plaa prema vrsti materijala ambalae i to prema koliinama stavljenim na trite npr.
PET 410,00 kn/t
Al limenke 410,00 kn/t
Fe limenke 225,00 kn/t
Papir, karton 375 kn/t
Vieslojna ambalaa s preteitim papirom 410,00 kn/t za pia i 750,00 kn/t za ostale namjene
Drvo 150,00 kn/t
Tekstil 150,00 kn/t
Ostali polimerni materijali 750,00 kn/t
Staklo 150,00 kn/t
Ova naknada se plaa prema raunima Fonda za zatitu okolia tj. prema izvjetajima o stavljenoj ambalai na trite.
2. Naknada za zbrinjavanje po jedinici za pia i napitke

Plaa se u svoti od 0,10 kn po jedinici prodajne ambalae za sva pia i mlijene napitke. Ova naknada se ne plaa za povratnu ambalau ija se
viekratna upotreba osigurava sustavom pologa (kaucije).
3. Povratna naknada za pia i napitke
Ovo je naknada za ambalau za pia i napitke s jednokratnom uporabom u svrhu poticanja povrata iskoritene ambalae. Plaa se po jedinici
proizvoda prodajne ambalae koja se stavlja na trite za sve vrste napitaka i pia, iznosi 0,50 kn po jedinici prodajne ambalae vee od 0,2L.
4. Poticajna naknada za pia i napitke

to je naknada za ambala za pia i napitke u svrhu poticanja uporabe viestruko primjenjive odnosno povratne ambalae. Poticajnu naknadu
plaaju samo oni proizvoai (i uvoznici) koji u svojem proizvodnom programu nemaju viestruko iskoristivu povratnu ambalau. Naknada se
plaa prema jedinici prodajne ambalae stavljene na trite te prema vrsti i veliini ambalae za sve vrste pia.
Staklo i PET
do 0,25l 0,30
0,25-0,5l 0,50
0,5-1,5l 0,70
vie od 1,5l 1,00
Al-Fe lim. 1,00
Odnosi uvoznika, veleprodajnog trgovca, maloprodajnog trgovca

U poslovnim odnosima moemo razlikovati nekoliko statusa
uvoznik ili proizvoa
trgovac na veliko (prodaje drugim pravnim osobama)
trgovaca na malo (prodaje krajnjim potroaima)
krajnji kupac (potroa)
Uvoznik (proizvoa)
Uvoznik (proizvoa) je dakle obveznik plaanja sve etiri vrste davanja (Fondu za zatitu okolia), on je prvi u lancu koji stavlja ambalau na
trite Hrvatske.
Uvozniku e sve 4 naknade biti troak koji on moe uraunati u cijenu tj. naplatiti od sljedeeg kupca.
Kod (3) Povratne naknade za pia i napitke je razlika u tome da je ona prema posebnom propisu neoporeziva pdv-om.
Dakle kad uvoznik (proizvoa) prodaje proizvode drugoj pravnoj osobi on "Povratnu naknadu za pia i napitke" iskazuje kao posebnu stavku i
na nju ne obraunava porez.
Trgovac na veliko
Ako je sljedei kupac u lancu takoer pravna osoba on po osnovi te kupovine ne plaa fondu navedene etiri naknade, ali je kod daljnje prodaje
sljedeoj pravnoj osobi (trgovcu) obavezan zaraunati "Povratnu naknadu za pia i napitke" isto kao to je to njemu zaraunao njegov dobavlja,
dakle kao posebnu stavku na koju nije obraunat pdv.
Trgovac na malo
Trgovac koji proizvode prodaje krajnjim potroaima takoer ne plaa navedene etiri naknade fondu, ali e od svojih kupaca (krajnjih
potroaa) naplatiti "Povratnu naknadu za pia i napitke" koju je njemu zaraunao njegov dobavlja (uvoznik).
Trgovci iji je prodajni prostor vei od 200m2 duni su prihvaati nepovratnu prodajnu ambalau za pia i napitke od krajnjih potroaa i isplatiti
im 0,50 kn za svaku bocu. Ovu naknadu e trgovcima na malo vratiti Fond za zatitu okolia prema mjesenim izvjetajima.
Dakle trgovac na malo treba na raunima krajnjim potroaima iskazati "Povratnu naknadu za pia i napitke".
Krajnji potroa
Na taj nain je ova naknada ("Povratnu naknadu za pia i napitke") napravila cijeli krug, uvoznik ju je uzeo od veletrgovca i platio fondu,
veletrgovac ju je vratio od trgovca na malo, trgovac na malo ju je naplatio od kranjeg potroaa, krajnji potroa, nakon to je iskoristio proizvod
je vratio jednokratnu ambalau trgovcu na malo i vratio natrag iznos od 0,50 kn po boci, a trgovac na malo je taj iznos vratio od Fonda koji je taj
iznos naplatio od uvoznika.
Svrha svega toga je bila da se jednokratna, nepovratna, ambalaa uredno razvrstava i deponira odvojeno od ostalog otpada.

U ifrarniku artikala kod svakog artikla postoji polje za upis broja komada nepovratne jednokratne prodajne ambalae.
Nije uvijek sluaj da artikl ima samo jednu bocu jer se neki artikli prodaju kao pakovanje od npr. 12 boca.
Artiklima kod kojih se ne naplauje ova naknada ne upisujemo nita ili nula.
U ifrarniku artikala je potrebno je otvoriti poseban artikl "Povratna naknada za pia i napitke", u cjeniku staviti cijenu 0,50 kn, jedinica mjere
komad. Potrebno je otvoriti novu tarifnu skupinu sa stopom poreza 0% i naznakom da se radi o prolaznoj stavci i pridruiti je tom artiklu.
Uvoznici i proizvoai u svojstvu uvoznika tj. proizvoaa

U ulaznoj kalkulaciji za pia i napitke kao posebnu stavku upisati broj boca za povratnu naknadu po nabavnoj i prodajnoj cijeni od 0,5 kn.
Drugim rijeima boce Povratne naknade se vode na zalihi kao poseban artikl, na skladitu se boce zaduuju i razduuju.
Uvoznici i veletrgovci u svojstvu prodavaa drugim trgovcima

Kod izrade veleprodajnog rauna dodavanjem stavaka na raunu program e zbrajati koliine boca nepovratne ambalae, podatak o tome
program dobiva kao umnoak koliine stavke i broja boca u ifrarniku artikala (kod artikala gdje smo odredili tu naknadu). Taj podatak e biti
prikazan kao jedan broj u samom ekranu za unos.
Kao zadnju stavku unosimo artikl koji smo otvorili u ifrarniku artikala i kao koliinu dodajemo broj boca koje je program izraunao.
Na taj nain emo na veleprodajnom raunu zaraunati "Povratnu naknadu za pia i napitke" sljedeem veletrgovcu i na tu naknadu nee biti
obraunat pdv.
Veleprodajni trgovac u svojstvu kupca

Kupac veletrgovac koji dobije takav raun e u svoju ulaznu kalkulaciju unijeti sve stavke sa artiklima, Povratnu naknadu e kao i uvoznik upisati
u kalkulaciju kao posebnu stavku i zaprimiti je na skladite.
Trgovci na malo u svojstvu kupca

Za razliku od veletrgovaca (modul Robno-materijalno i Fakturiranje) trgovci na malo (modul Maloprodajne zalihe i PC kasa) zalihe zaprimaju na
skladite-prodavaonicu po krajnjim potroakim cijenama (nabavna cijena + mara + pdv).
U ovom sluaju naknadu od 0,50 kn u ulaznoj kalkulaciji (primci) uraunavamo u cijenu svakog posebnog artikla, na to nas obavezuje zakon o
potroaima. U skladinim dokumentima vodi se kategorija nabavne cijene i mare (oporezivi elementi) i posebno kategorija povratne naknade
(kao neoporezivi element). Dakle za razliku od veleprodajnih skladita u maloprodajnim skladitima (primkama) postoji posebno polje za upis
iznosa povratne naknade koja je 0,50 kn za jednu bocu ili viekratnik toga ako artikl sadri vie boca. Na osnovu tog podatka e program kod
ispisa maloprodajnih rauna iskazati iznos uraunate povratne naknade.
Trgovci na malo u svojstvu prodavaa krajnjim potroaima

Na samom izlaznom raunu u pc kasi cijene artikala e dakle ve imati uraunatu povratnu naknadu, a na kraju rauna program e automatski
ispisati tekst "Povratna naknada je uraunata u cijene artikala i iznosi npr. 5 komada x 0,50 kn = 2,50 kn."
Ovo naravno samo u sluaju ako na raunu postoje artikli kod kojih smo upisali koliinu boca povratne naknade u ifrarniku artikala.
Na neki nain povratnu naknadu tretiramo kao neku vrstu kaucije kupcu, razlika od klasine kaucije je da kupac moe bocu vratiti (i dobiti
povratnu naknadu 0,5 kn za bocu) u bilo kojem duanu (veem od 200 m2).
Za vrijeme upisivanja stavaka rauna program e pored ukupnog iznosa rauna ispisivati i broj boca za Povratnu naknadu ambalae kao
informaciju.
Kod naina rada u Pc kasi tipa Maloprodaja iz veleprodaje podaci o cijenama se povlae iz veleprodajnih
cjenika, a podaci o povratnoj naknadi iz ifrarnika artikala. Cijene u veleprodajnim cjenicima nemaju
uraunatu povratnu naknadu, program na tu cijenu kod izrade rauna dodaje iznos povratne naknade prema
broju boca upisanim u ifrarniku artikala.
Popust se ne obraunava na povratnu naknadu!
Ugostitelji nemaju obvezu iskazivanja povratne naknade na maloprodajnom raunu.
Kratka uputa za izradu fakture u veleprodaji

l
l
l
l
u ifrarniku artikala upiite novi artikl i nazovite ga npr. Naknada za povrat ambalae za pie i napitke,
jedinica mjere komad,
otvorite novu tarifu poreza sa 0% s tekstom Neoporeziva naknada za povrat ambalae
u cjeniku stavite cijenu 0,5 kn
za svaki artikl koji ima povratnu ambalau u polje Broj boca povratne naknade .... upiite odgovarajuu
koliinu
kada radite raun na kojem se nalaze i artikli koji imaju povratnu ambalau program e vam u posebnom
dijelu u redu gdje pie Ukupan iznos rauna, a desno od cijene bez pdva i cijene sa pdvom ispisivati i broj
boca na cijelom raunu
na kraju rauna je samo potrebno pozvati otvoreni artikl Naknada za povrat ambalae ... i upisati taj broj
boca kojeg elimo zaraunati.

U odreenim dokumentima postoji mogunost importiranja tj. automatskog upisa stavaka iz vanjske datoteke, to su sljedei dokumenti:
Fakturiranje
l
predrauni veleprodaji
rauni u veleprodaji
Robno-materijalno
l
pripremne inventure u veleprodaji
prijenosnica u robnom
izdatnica u robnom
otpremnica u robnom
Maloprodaja
l
pripremne inventure u maloprodaji
PC kasa
l
rauni u maloprodaji
U tim dokumentima kod rada sa stavkama postoji tipka Auto upis kojom pozivamo prozor za odabir vanjske datoteke sa stavkama. Vanjska
datoteka moe biti kreirana na bilo koji nain: runo u nekom editoru ili najpraktinije preko runog HandHeld ureaja za oitavanje artikala.
Datoteka moe biti XML strukturirana datoteka ili tekstualna CSV (coma delimited).

Radi se o tekstualnoj datoteci sa specifino definiranim nainom zapisa podataka. Ova vrsta datoteka je danas vrlo rairena i postoji puno
programa koji mogu itati takve datoteke.
Da bi program uitao stavke dokumenata zapisane u ovom formatu potrebno je da u datoteci postoje sljedea polja, primjer sa 2 stavke:
l
IposDokument
l Stavke
l Stavka
l Sifra_artikla
l EAN13
l Kolicina
l Stavka
l Sifra_artikla
l EAN13
l Kolicina
Izgled dokumenta u obinom tekst editoru:

<IposDokument>
<Stavke>
<Stavka>
<Redbr>1</Redbr>
<EAN13/>
<Kolicina>100000,000</Kolicina>
<Stavka>
<EAN13/>
Za svaku stavku trebaju biti upisana dva podatka: Sifra_artikla ILI EAN13 kod, i Kolicina.
Postoji besplatan preglednik/editor XML datoteka koji se zove "XML Notepad 2007" i moe se skinuti sa Microsoftovih stranica na linku
http://www.microsoft.com/en-us/download/details.aspx?id=7973
Vidi XML export robnih dokumenata

Datoteka je obina tekstualna datoteka sa extenzijom CSV (coma delimited) gdje su pojedini artikli u redovima, a unutar reda odvojeni sa toka
zarez znakom, naziv datoteke je proizvoljan.
CSV format datoteka je mogue otvoriti i editirati u programu MS Excel.
Program e inicijalno traiti datoteku u:
disk:\IposPrijenos\Stavke dokumenata
Format datoteke je sljedei:
ifra; koliina
ifra; koliina
...
npr.
34; 45
23; 500,345
4675345875432; 123,46
456; 0
...
Dakle onoliko redova koliko artikala, u svakom redu su dva podatka.
Prvi je ifra artikla koji moe biti upisan kao ifra artikla iz ifrarnika artikala ili kao EAN kod, program e sam prepoznati da li je za neki artikl
upisan ean kod ili ifra.
Drugi podatak je koliina artikla, upisuje se kao cijeli broj ili sa decimalnim zarezom. Podaci meusobno moraju biti odvojeni znakom toka zarez
(;).
U jednu pripremnu inventuru se moe importirati vie razliitih datoteka.
Prije samog upisa program e provjeriti da li su zapisi ispravni tj. da li su tehniki ispravno upisani i da li postoje artikli koji su u njoj navedeni, ako
postoje neki neispravni zapisi program e u poruci javiti koji su to zapisi i nee provesti upis stavaka u dokument.
Ako su svi zapisi ispravni program e upisati zapise i javiti koliko je bilo upisano zapisa.
Nakon ispravno provedenog upisa program e ponuditi brisanje vanjske datoteke.
Rabate u veleprodaji koristimo kod komercijalnih dokumenata ponude/predrauni i rauni. U nastavku emo koristiti samo termin raun.
Vidi Rabat na raunima i kaskadni rabat
Postoje vie naina automatskog unosa rabata:
1) Unaprijed predefinirana stopa rabata za pojedinog kupca za sve artikle/usluge

Ulaskom u glavu rauna moemo u polje "rabat" upisati eljeni rabat za taj raun tj. kupca. Ako smo u poslovnim partnerima unaprijed za tog
kupca definirali stopu rabata tada e se u to polje automatski upisati stopa koju smo odredili za tog kupca.
Kod upisa stavaka, u drugom dijelu rauna, program e automatski kod unosa svake nove stavke inicijalno postaviti rabat te stavke na vrijednost
koju smo odredili u glavi rauna, naravno s mogunou promjene.
Dakle bez obzira da li u ifrarniku poslovnih partnera postoji ili ne predefinirana stopa rabata uvijek moemo tu stopu predefinirati u samoj glavi
rauna, ali isto tako i izbrisati je.
2) Definiranje rabatnih grupa za artikle/usluge i odreivanje stopa za svaku pojedinu rabatnu grupu za sve
kupce zajedno
Potrebno je u ifrarniku rabatnih grupa otvoriti eljeni broj rabatnih grupa npr. Prva.., druga..., trea... itd.
Na tom mjestu se jo ne odreuju stope. U ifrarniku artikala je potrebno za svaki artikl odrediti u koju rabatnu grupu ulazi, tako da u polje
"rabatna grupa" upiemo ifru rabatne grupe.
Na taj nain smo svakoj rabatnoj grupi pridruili odreene artikle. Jedan artikl moe biti pridruen samo jednoj rabatnoj grupi. Bilo kada se artikl
moe prebaciti i u drugu rabatnu grupu. Mogue je da odreeni artikli nisu pridrueni niti jednoj rabatnoj grupi.
Nakon toga, u prozoru "Rabati artikala i usluga" gdje se u gornjem prozoru pojavljuju partneri, a u donjem rabatne grupe pridruene tom
partneru, pronaemo svoju tj. matinu firmu za koju se vode knjige i za tu firmu napravimo unos svih rabatnih grupa s odreenim stopama.
Program prati logiku da kod unosa stavaka u raunu ako ne nae stopu rabata za odreenog kupca gleda u rabatne skupine matine firme u
kojoj su definirane stope za sve ostale kupce.
Kod prvog unosa tj. kada za partnera nije definirana niti jedna rabatna grupa program e automatski izvriti unos svih rabatnih grupa koje postoje
u ifrarniku rabatnih grupa, prijei u mod za izmjene i postaviti se na prvu rabatnu grupu tako da je dovoljno samo upisivati stope rabatnih grupa
i potvrivati s tipkom Enter.
3) Definiranje rabatnih grupa za artikle/usluge i odreivanje stopa za svaku pojedinu rabatnu grupu, ali za
svakog kupca pojedinano
Izvrimo dio predradnji iz toke 2)
Nakon toga prozoru "Rabati artikala i usluga" za svakog kupca za kojeg elimo posebno definirati stope rabatnih grupa unesemo rabatne grupe i
stope kao u toci 2)
Na taj nain moemo za svakog kupca imati potpuno razliite uvjete rabata.
4) Kombinacija naina 2 i 3 gdje za neke kupce definiramo stope za odreene rabatne grupe, a za sve ostale
kupce odredimo stope rabatnih grupa zajedno
Kombinacijom 2) i 3) toke moemo za odreeni broj kupaca kod kojih je to bitno odrediti posebne specifine uvjete rabata, a za sve ostale
kupce primjenjujemo stope rabata zajednike tj. one koje su definirane pod matinom firmom.
NAPOMENA: ako u glavi rauna u polju "rabat" postoji stopa rabata program nee uzimati podatke o
rabatnim skupinama kupaca nego e koristiti jedinstvenu stopu rabata za sve artikle koji se pojavljuju na
tom raunu. Da bi se koristile metode pod 2) 3) i 4) potrebno je u polje "rabat" upisati nula ili ostaviti prazno.
Tj. metoda 1) ima prioritet.
Posebna kategorija su tzv. naknadni popusti kao to su bonifikacije, cassa-sconta i dr.
Cassa-sconto
U pravilu se uvjeti cassa-sconto odobravaju na raunu na nain da se uz redovan rok dospjea plaanja npr. 30 dana kupca stimulira da iznos
rauna plati i ranije. Npr. odobravamo mu dodatnih 10% ako plati raun u roku 5 dana, 4% ako plati raun u roku 10 dana i sl.
Ako kupac ispuni neki od uvjeta prijevremenog plaanja tada mu ispostavljamo knjino odobrenje kojim mu odobravamo dodatni popust. S tim
dokumentom kupac korigira ranije primljeni raun za navedeni iznos.
Bitno je od kupca dobiti pisanu izjavu (praktino ju je napisati na samom odobrenju) da je kod sebe ispravio iznos pretporeza po primljenom
odobrenju, tek tada moemo u svojim knjigama provesti odobrenje.
Ako je cassa-sconto odobren na predraunu (neuobiajeno) tada na raunu ne iskazujemo posebno te uvjete nego kod izdavanja rauna odmah
taj dodatni popust uraunavamo na stavkama.
Korisniki izvjetaji u fakturiranju

Svaki izvjetaj koji se pojavljuje u popisu moe biti jedan od tri tipa:
Predloak
Izvjetaj
Korisnik
Programski izvjetaji-predloci
ifre od 1 do 1000 su rezervirane za programske predloke izvjetaja, to su tipovi koji se mijenjaju automatski kod svake nadogradnje. ifre
predloaka u programu su trenutno odreene za sljedee izvjetaje:
11 U pripremi ...
Programske izvjetaje-predloke ne moete mijenjati, umjesto toga kopirajte odreeni predloak u novi izvjetaj i onda njega mijenjajte jer e
program za Nadogradnju (Upgrade) mijenjati programske predloke, a ifre od 1001 na dalje nee mijenjati.
Predefinirani izvjetaji
U samom meniu e biti predefinirani nazivi (ifre) nekih karakteristinih izvjetaja, a za koje veinom postoje predloci kao to su gore navedeni.
ifre predefiniranih izvjetaja u meniu e biti ifre predloaka uveani za 1000 tj. od 1001 do 2000, npr. 11 + 1000 = 1011
Predefinirani izvjetaji bi bili:
1011 Upripremi ...
Dakle za izmjenu predefiniranih izvjetaja koristite ove ifre jer se predloci ne mogu mijenjati. ifre predefiniranih izvjetaja ne moete brisati,
moete im samo mijenjati nazive.
Korisniki izvjetaji
To su izvjetaji koje korisnik samostalno kreira za sve ostale potrebe u poslovanju. Korisnik moe koristiti ifre izvjetaja od 2001 do 32000 za
kreiranje vlastitih izvjetaja.
Postupak:
1. u ifrarniku izvjetaja obrazaca otvoriti novu ifru (npr. 2001 na dalje) i naziv izvjetaja
2. u prozoru za kreiranje redova izvjetaja kreirati redove za novokreiranu ifru
3. u izvjetajima ispisati izvjetaj (naravno ako ima podataka u glavnoj knjizi)
Kreiranje redova izvjetaja:
redni broj
Redni broj kako e se red pozicija ispisati na izvjetaju. Ako elimo promijeniti poloaj nekog reda na izvjetaju promijenimo mu broj u
neki drugi te nakon toga izvimo renumeraciju brojeva da budu po redu.
pozicija
Ima funkciju u samom programu da ifrira red, preko pozicije se moemo pozvati na taj red dok smo u nekom drugom redu
tip pozicije-reda
1 naslov - program ovdje nita ne izraunava, na izvjetaju se samo ispisuje tekst opisa pozicije
2 suma pozicija - program e kod ovih redova zbrajati pozicije koje su nabrojane
Kombiniranje zbrajanja i oduzimanja moete ostvariti na nain da odreenu poziciju upiete s predznakom minus.
3 suma artikala - u redu koji ima ovaj tip program e u stavkama rauna pretraivati iznose artikala koji su nabrojani u popisu
4 iznos - ovdje moete upisati konaan iznos za taj red, program nita ne rauna
5 umnoak pozicija - program e pomnoiti pozicije koje su nabrojane u popisu pozicija
redoslijed izrauna (nivo pozicije)
Nivo pozicije moe biti 0, 1, 2, 3, 4 i 5. Koristi se se kod tipa pozicije 2 (suma pozicija) i 5 (umnoak pozicija) da bi se odredilo koje
pozicije e se izraunati prije, a koje poslije.
Primjer:
Red.br.
Nivo pozicije
Pozicija
Opis
Popis artikala-pozicija
UKU
Ukupna prodaja
suma pozicija A, B ...
A.
Prodaja usluga
suma pozicija A.I., A.II.,

...
B.
Prodaja robe
suma pozicija B.I., B.II.,

...
B.I.
Prodaja prehrambenih artikala
suma pozicija B.I.1.,

B.I.2, ....
B.I.1.
Mlijeni proizvodi
suma artikala mlijeni
B.I.2.
Kruh i itarice
suma artikalal itarice
B.I.3.
Voe i povre
suma artikala voe
U ovom primjeru program e najprije izraunati redove koji su tip suma konta (B.I.1., B.I.2., B.I.3), zatim e prijei na tip redova suma
pozicija (AKT, A., B., B.I.).
Meutim ako pozicije krene izraunavati redom kako se ispisuju (po rednim brojevima) onda e za UKU zbrojiti pozicije A. i B. koje jo nisu
izraunate, zatim e za poziciju B. pokuati zbrojiti B.I., B.II., B.III. itd. koje isto tako nisu izraunate.
Zato e program prvo izraunavati pozicije sa nivoom 0, a to je B.I. u kojoj e zbrojiti pozicije koje su bile suma konta, zatim e krenuti na
nivo 1, a to je B. u kojoj e zbrojiti B.I. , B.II. itd. koje su izraunate u nivou 0. I tek na kraju e izraunavati nivo 2, a to je UKU gdje e
zbrojiti izraunate pozicije iz nivoa 1, a to su A., B. itd.
tip algoritma za izraun
Koristi se kod tipa pozicije 2 - suma artikala, odreuje na koji nain se se obraivati artikli navedeni u popisu.
nabava - program e, za sve artikle koji zadovoljavaju uvjet filtera, zbrajati iznose nabavnih vrijednosti stavaka rauna
mara - program e, za sve artikle koji zadovoljavaju uvjet filtera, zbrajati iznose mari stavaka rauna (iznosi su umanjihi za
popust)
prodaja - program e, za sve artikle koji zadovoljavaju uvjet filtera, zbrajati iznose prodajnih vrijednosti stavaka rauna (iznosi su
umanjeni za popust)
popust - program e, za sve artikle koji zadovoljavaju uvjet filtera, zbrajati iznose popusta stavaka rauna
koliina - program e, za sve artikle koji zadovoljavaju uvjet filtera, zbrajati koliine iz stavaka rauna
popis artikala pozicija
Kod upisa artikala upisujemo filtere artikala iz ifrarnika filtera jer samih artikala moe biti na stotine tisua. Filter se moe sastojati iz jedne
ili vie kljunih rijei, ako ispred kljune rijei stavimo minus to znai da je uvjet da se prikau artikli koji ne sadre tu rije u filteru
ifrarnika artikala.
Svrha filtera je da se upisivanjem odreenih kraih kljunih rijei mogu entiteti svrstati u odreene grupe. Entiteti su npr. ifrarnici
partnera, artikala i dr. Kasnije kod ispisa izvjetaja moemo zatraiti da se u izvjetaj ukljue samo oni entiteti koji sadre ili koji ne sadre
odreene kljune rijei. Za detaljnije vidi Filtriranje podataka
Uniformno u cijelom programu kljune rijei u polju za unos filtera se odvajaju znakom ; (tokazarez), za razliku od popisa pozicija koje se
odvajaju zarezom.
Kod upisa pozicija odvajamo ih zarezom, razmak nije bitan, ako ispred pozicije stavimo minus znai da e se ta pozicija oduzimati a ne
zbrajati
U jednom redu moemo upisati ili samo pozicije ili samo artikle (filter) ili iznos, u zavisnosti koji je tip
pozicije odreen.
opis pozicije reda
Tekst opisa koji e se ispisati na izvjetaju za taj red
aktivan
Red koji nije oznaen kao aktivan nee sudjelovati u izraunu izvjetaja i nee se ispisivati
nivo ispisa
U svakom redu moemo upisati jedan broj od 0 do 9, npr.
(4) UKU Ukupna prodaja
(3) A. Prodaja usluga
(3) B. Prodaja robe
(2) B.I. Prodaja prehrambenih artikala
(1) B.I.1. Mlijeni proizvodi
(1) B.I.2. Kruh i itarice
(1) B.I.3. Voe i povre
Ako dakle kod ispisa odredimo nivo ispisa 2 ispisat e se redovi koji imaju nivo ispisa 2, 3 i 4 (do 9).
Na taj nain moemo kod ispisa promjenom jednog broja ispisati izvjetaj u irem ili uem obliku.
Redovi koji nisu obuhvaeni za ispis sudjeluju u izraunu, jedino se ne pojavljuju na ispisu.
Redovi sa nivoom ispisa 0 se nikad ne ispisuju, a sudjeluju u izraunu npr. u takav red moemo upisati neki
koeficijent s kojim emo mnoiti neku drugu poziciju.
negativan broj = nula
Rezultat izrauna nekog reda moe biti nula, pozitivan i negativan broj, moemo za odreene redove specificirati da ne ispisuju negativne
iznose nego nule
iznos = nula, ne ispisuj poziciju na izvjetaju
Ako je rezultat izrauna nekog reda jednak nuli tada preko ove opcije moemo odrediti da se ta pozicija ne ispisuje na izvjetaju
iznos < nule, ne ispisuj poziciju na izvjetaju
Ako je rezultat izrauna nekog reda negativan tada preko ove opcije moemo odrediti da se ta pozicija ne ispisuje na izvjetaju
Npr. ako u nekom obrascu pie da je red rezultat izrauna pozicija (2.1 - 2.4) ili (2.4 - 2.1) oito je da e jedan od tih izrauna biti
pozitivan, a drugi negativan. U tom sluaju emo upisati oba reda u izvjetaj sa istim opisom i razliitim izraunima, ali emo im oznaiti
opciju da se ne ispisuju ako im je iznos negativan, rezultat je da e se ispisati samo red koji ima pozitivan iznos.
nivo teksta (naglaenost)
Svaki red u izvjetaju moemo naglasiti u 4 nivoa,
0: 8 pointa, normalan tekst
1: 8 pointa, bold
2: 8 pointa, bold, sjenano
3: 10 pointa, bold
4: 12 pointa, bold
Uz ove nivoe naglaenosti dodatno moete kombinirati i ostale naine formatiranja kao to su
r a z m a k n u t i t e k s t,
VELIKA SLOVA,
Uvueni tekst
--- dodatni znakovi --pozicija na koju se vee ova pozicija (dodatna kolona iznosa)
U svakom redu-poziciji moemo u ovo polje upisati ifru pozicije kojoj elimo definirati dodatnu kolonu na prikazu izvjetaja.
Npr. ako imamo pozicije A, B, C, C.I, C.II, C.III, D. Pozicijama C.I, C.II, C.III moemo oznaiti Nivo ispisa 0 (to znai da se nee ispisivati
na izvjetaju, ali e sudjelovati u izraunu) i istodobno u ovo polje za svaku poziciju-red (C.I, C.II i C.III) upisati poziciju C. Rezultat kod
ispisa e biti da e se ispisati pozicije A, B, C, D, nee se ispisati pozicije C.I, C.II i C.III, ali e se uz poziciju C u dodatnoj koloni ipisati
zbroj pozicija C.I, C.II i C.III.
ispii red na novoj stranici
Ovom opcijom moete zadati da se odreeni redovi ispisuju na novoj stranici i tako dodatno pojaati preglednost izvjetaja
Kopiranje izvjetaja
Pozivom panela za kopiranje izvjetaja program e automatski za izvjetaj koji se kopira postaviti izvjetaj na kojem smo bili pozicionirani, korisnik
treba upisati ifru novog izvjetaja i njegov naslov.
Nakon odabira tipke Kopiraj progam e kreirati novu ifru u ifraniku popisa izvjetaja i kopirati sve redove tekueg izvjetaja u novi izvjetaj.
n
n
n
n
Primjena u programu
NAPOMENA
fiskalizacije.
l
l

l
l


1. numeriki dio
Poreznoj upravi.
l


1.
2.
3.
4.
5.

raunalo.
knjigovodstvo.
tekstu.

podataka.
l
l
l


l
l
l

Primjena u programu
dobiven JIR.
poruka bez greaka.

l
l
l
l

l
l
l
l
l
G gotovina (1-10)
K kartice (31-40)
C ek (21-30)
O ostalo

njihovim uputama.
matinih firmi.
raunalima.
raunala.

l
l
l
l

ureaja).
Maloprodaja
Veleprodaja

l
l
l

Podatak
Opis podatka
partnera
Adresa
Radno vrijeme
Specifina namjena

rauna.
l
fiskalizirati.
Pc kasa.
Opcija FIS
Rezultat
UKLJUENA
iskljuena
iskljuena
iskljuena
raun e se ispisati
UKLJUENA
UKLJUENA
iskljuena
UKLJUENA
l
l
l
l
svoj JIR.
broj kase.
Podatak
Opis podatka
Zaglavlje:
Podaci o raunu:
partnera
U sustavu PDV-a
Datum i vrijeme
Oznaka slijednosti

Maloprodaja
Oznaka rauna
Broj rauna
PJX.
PDV
Porez na potronju
Ostali porezi
Ako je oznaka PP...
nisu PDV i PNP.
Iznos osloboenja

mare.
"marzacl22".

Naknade
Ukupan iznos rauna
Iznos rauna
l
l
l
l
Nain plaanja
G gotovina (1-10)
K kartice (31-40)
C ek (21-30)
O ostalo
ostalo.
OIBoperatera

tog podatka.
Specifina namjena
Za buduu upotrebu

l
l
l


l

Ako je oznaka PP...
3. Ostali porezi
JIR.
l

secure channel



l
l
l
l
l
l
ok
l
l
l
l
Next

Openite postavke
Kontrola artikala i usluga: zabrana unosa dva ista kataloka broja

ukljuen
iskljuen
Kontrola artikala i usluga: obavezan unos katalokog broja

ukljuen
iskljuen
Prikaz katalokog broja uz naziv artikla u pregledima fakturiranja i robnog

iskljueno
UKLJUENO
Da li da kod pregleda dokumenata na ekranu uz naziv artikla ispisuje i kataloki broj.
Kontrola artikala i usluga: zabrana unosa dva ista naziva

ukljuen
iskljuen
Firme koje rada s katalokim brojevima esto ele unijeti artikle s istim nazivom.
Inicijalno redoslijed artikala u tabelarnom prikazu (artikli, cijenici ...)
po ifri
po nazivu
po klasifikaciji, nazivu
po katalokom broju
Po emu je inicijalno pretraivanje kod datoteke aritkala i usluga

po nazivu
po katalokom broju
Odaberite to je praktinije u vaem poslovanju
Da li da se inicijalno prikazuje slika artikla u cjenicima, ifrarniku artikala ...

iskljueno
UKLJUENO
Postavka regulira da li da ve samim ulaskom u prozor cjenika i ifrarnika artikala imamo prikazivanje slika ili ne.
Na to se odnose datumi u serijskim brojevima

datum garancije
datum upotrebe
Poduzetnici koji u svojoj evidenciji imaju tehnike ureaja e ove datume koristiti za poetak i kraj garancije, a oni koji imaju npr. prehrambene
proizvode, lijekove i sl. ove datume e koristiti za datum proizvodnje i datum upotrebe (rok trajanja).
Da li da se u cjenicima veleprodaje prikazuje podatak o zadnjoj nabavnoj cijeni

iskljueno
UKLJUENO
Postavka regulira da li u nekim situacijama ne elimo da se vidi nabavna cijena kao to je sluaj kada kupac stoji pored nas dok mu radimo
ponudu.
Postavke kod unosa rauna i predrauna
Kod unosa novog rauna da se podaci povlae s tekueg, a ne najzadnjeg

iskljueno
UKLJUENO
Postavka kojom se regulira da li da se kod unosa novog rauna podaci o sljedeem veem broju, skladitu i dr. unose sa zadnje uneenog rauna
ili sa tekueg rauna iz tabelarnog prikaza. Svrha toga je da ako smo iz nekog razloga upisali jedan veliki broj rauna npr. 100.000, a ostali rauni
su nam doli do broja 3150, pozicioniramo se na broj 3150 kliknemo na unos inicijalno e se upisati broj 3151, nakon spremanja tog rauna
ponovnim klikom na unos e nam se ponuditi 3152 itd.
Da li da program upozori da broj rauna ve postoji i trai potvrdu novog broja

iskljueno
UKLJUENO
Kod iskljuene postavke program e detektirati da broj rauna koji ste upisali ve postoji, stavit e sljedei najvei broj i spremiti glavu rauna s
tim novim brojem te vas prebaciti u dio sa stavkama.
Ako je postavka ukljuena tada e vas program upozoriti da broj rauna koji ste upisali ve postoji, pozicionirat e vas na polje za upis broja i
omoguiti da promjenite broj u neki drugi.
Inicijalni tip prihoda-kontiranja kod unosa nove ponude tj. rauna

proizvodi
trgovaka roba
proizvodi izvoz
roba izvoz
Opcija odreuje to e se inicijalno upisati kod unosa novih ponuda ili rauna. Ako je kod predrauna koriten predloak tada priroritem ima ono
to pie u predloku.
Broj modela u predbroju poziva na broj za izraun kontrolnog broja

bez kontrolnog broja
model 01
Svojim kupcima izdajemo raune i predraune prema kojima nam oni plaaju, na izvodu vidimo uplate kupaca meutim ve kod malo sloenijih
situacija je teko sa sigurnou spojiti dokument i uplatu, zbog toga na dokumentu dajemo nalog kupcu da se prilikom plaanja vrimanom
pozove na odreeni broj.
Taj broj je nekakva kombinacija podataka koji su nama potrebni za detekciju (npr. ifra kupca, broj dokumenta, godina dokumenta i sl.).
Problem je u tome to kod tih brojeva moe doi do greke koju je teko uoiti jer niti kupac niti operater u banci nezna to znae ti brojevi pa
krivi unos proe bez upozorenja.
Tome se moe doskoiti na nain da se zajedno s pozivom na broj upie i nakakav broj-klju koji je generiran na osnovu sadraja poziva na broj,
kod samog unosa u sistem Fine ili banke njihovo raunalo e ponovo na osnovu sadraja poziva na broj generirati taj broj-klju i on mora
odgovarati naem broju, ako to nije sluaj tada neki od brojeva u poziva na broj nije u redu i virman se vraa kupcu na ispravak.
Poziv na broj moe imati jedan, dva, tri ili etiri podatka odvojenih crticama. Postoje razne kombinacije koji od tih brojeva e biti pod kontrolom
kontrolnog broja, a to se regulira predbrojem tj. brojem modela poziva na broj.
Ako je predbroj prazan tada sadraj poziva na broj nije pod kontrolom, ako je broj modela 01 tada su svi podaci pod kontrolom jednog
kontrolnog broja koji se upisuje na kraj polja uz zadnji broj (prvi,drugi ili trei), za broj modela 02 drugi i trei podatak su svaki pojedinano pod
kontrolnim brojem itd. za brojeve modela 03, 04, ..., 66, 83, 84, 99. Model 99 upotrebljava se kada je sadraj poziva na broj prazan.
Podaci koji se automatski upisuju u Model plaanja kao nalog kupcu za upis na virmanu
prazno
ifra kupca-broj dokumenta-godina
kupac-dokument
dokument, dokument-godina
Kod unos predrauna/rauna program moe sam upisati podatke u polje za model plaanja. Oznaka modela je 00, a podaci koji e se upisati
mogu biti sastavljeni od ifre kupca iz adresara partnera, broj predrauna/rauna, godina dokumenta. Uz godinu se upisuje i dodatna oznaka 1 za
predraun i 2 za raun.
U raunima i predraunima omoguen unos vie istih artikala

zabranjeno
DOZVOLJENO
Kod upisivanja stavaka u predraunima i raunima da li je omogueno ponavljanje istih artikala za jedan raun.
Uobiajeno je da se artikli ne ponavljaju i da program kontrolira da li je taj artikl ve naveden na raunu, ali nekim korisnicima je moda pogodna
opcija da se isti artikli ponavljaju jer npr. moda imaju drugaiju cijenu u zavisnosti od koliine.
Omoguen unos stavaka na raunu i predraunu s cijenom manjiom ili jednakom nula
iskljueno
UKLJUENO
Inicijalno svaka stavka mora imat cijenu veu od nula, ali ako postoji potreba da se naka stavka upie sa cijenom nula to moete regulirati preko
ove postavke, oprezno kod prebacivanja rauna u saldakonti i knjigu ira koji imaju ukupan iznos nula.
Brisanje duplikata artikala u raunima i predraunima kod izlaza iz unosa stavaka

iskljueno
UKLJUENO
Ako smo tijekom unosa neke artikle unijeli vie puta, a s potpuno istim elementima cijena (cijena, rabat, porez i sl.) tada e program kod
ukljuene ove postavke automatski sve iste artikle svesti pod jednu stavku sa zbrojenim koliinama, i naravno automatski izvriti renumeraciju
stavaka.
Bez obzira na ovu postavku brisanje duplih stavaka moemo ostvariti i dvostrukim klikom mia na rijei Ukupan iznos rauna tj. predrauna.
Kod prijenosa rauna u kupce prenose se i rauni za predujam

prenose se
ne prenose se
Da li prijenos iz fakturiranja i onih rauna koji su oznaeni kao rauni za predujam.
Ako je u kupcima raun 'X' storniran kod auto prijenosa se moe ponovo prenijeti
iskljueno
UKLJUENO
Mogunost ili zabrana da se ponovo automatskom metodom prenese broj rauna iz fakturiranja koji ve postoji u saldakonti kupaca, ali je
storniran.
U saldakontima kupaca je inae mogue upisati npr. raun broj 10, stornirati ga, a zatim pod tim brojem upisati novi raun.
Inicijalni tip predrauna kod unosa

Kod standardnog unosa inicijalni tip predrauna (Ponuda, Predraun, Nalog za uplatu ...) Kad se radi unos preko predloka, predloak ima
prednost.
Inicijalni predloak kod unosa novog predrauna

Potrebno je upisati godinu-broj predrauna koji e biti postavljen kao inicijalni predloak kod otvaranja prozora predrauna. Prije toga je potreno
u predraunima oznaiti koi predrauni su preloci za unos.
Koristite notaciju godina-broj, npr. 2000-10.
Inicijalna tarifa poreza kod unosa deviznih predrauna

Kad radimo devizne predraune tj. izvozne, uobiajeno je da je porez nula. Inicijalno se tarifa poreza povlai iz ifrarnika artikala, u ovom sluaju
moemo unaprijed za sve artikle predefinirati tarifu poreza sa 0% za svaki devizni predraun.
Automatske otpremnice
Automatska izrada otpremnice iz rauna s kontrolom zaliha

iskljueno
UKLJUENO
Postavka koja omoguava da se u ekranu za izradu rauna izradi automatska otpremnica. Kod ukljuene postavke program e istovremeno
kontrolirati stanje zalihe svakog artikla.
Kod automatske otpremnice iz rauna uzmi u obzir sloene-artikle usluge

iskljueno
UKLJUENO
Postavka kojom reguliramo da li da se kod rauna uzimaju u obzir sloeni-artikli usluge prilikom razduivanja skladita tj. izrade otpremnice.
Kod automatske otpremnice iz rauna, kontrola zaliha na nivou stavke

iskljueno
UKLJUENO
Ako je ukljuena postavka za automatsku izradu otpremnice tada s ovom postavkom reguliramo da li da se kontrola zaliha vri na nivou stavke i
na kraju rauna ili samo na kraju rauna. Praktinija je varijanta na kraju rauna jer tada moemo odluiti da li emo napraviti raun i bez
otpremnice, a na nivou stavke ne moemo dalje ako te robe nema na zalihi.
Ukljuivanje i odreivanje naziva kolona u ispisu rauna i predrauna
Dodatne opcije - nazivi kolona kod ispisa rauna-predrauna

Svih 14 kolona koje su navedene kod ukljuivanja/iskljuivanja kolona imaju mogunost izmjene naziva zaglavlja.
Dakle dovoljno je u svakoj pojedinoj kuici zamijeniti ponueni standardni tekst, samim izlaskom iz kuice za unos podatak je spremljen.
Ako ste kod unosa neto pogrijeili i ne znate to je prije bilo upisano moete koristiti tipku "Resetiraj podatke" kojom ete
vrijednost vratiti na osnnovne postavke.
Sve irine kolona su fiksne, osim naziva artikla, zato ne upisujte predugake nazive jer se nee vidjeti cijeli
naziv kolone.
Na ispisu rauna prikaz kolone ...
iskljueno
UKLJUENO
Regulira da li da se kolona ...prikazuju na ispisu rauna, rauni koji imaju popust na barem jednoj stavci automatski dobivaju kolonu Popust %, a
mogue je dakle prikazati i cijenu sa umanjenim popustom.
Popis kolona koje se mogu ukljuiti/iskljuiti
1. Redni broj
Kolona koja je inicijalno ukljuena
2. ifra
Kolona koja prikazuje kompjutersku ifru, ako ne koristite tu ifru za komunikaciju s klijentima moete tu kolonu iskljuiti
3. Kataloki broj
Dodatna ifra u koju mogu biti upisani slova i brojevi (alphanumerici), po potrebi moe biti ukljuena
4. Naziv artikla-usluge
Obavezna kolona, bez nje nema smisla sam dokument. irina ove kolone je promjenjiva i ovisi koje smo sve ostale kolone ukljuili. Ako je
ukljueno puno drugih kolona onda e irina ove kolone biti manja i obratno.
5. Jedinica mjere
Neke firme nemaju potrebe za ovom kolonom.
6. Koliina
Firme koje imaju sve koliine jedan mogu ovu kolonu iskljuiti.
7. Cijena
Osnovna cijena
8. Popust stopa
Ako je ova kolona ukljuena, a niti jedna stavka na raunu nema popust ova kolona se nee prikazivati.
9. Cijena s popustom
Vrijedi isto kao i za kolonu popust stopa, inae prikazuje cijenu umanjenu za popust
10. Iznos bez poreza

Ova kolona je obavezna u poreznom sustavu BiH
11. Porez stopa

12. Porez jedinini
Kolona prikazuje iznos poreza za jedininu koliinu
13. Porez iznos

Prikazuje ukupan iznos poreza za stavku
14. Iznos stavke

Ukupan iznos stavke, da li je sa porezom i popustom regulirano je drugim postavkama
Postavke ispisa rauna/predrauna
Kod ispisa predrauna prikaz elemenata poreza

ne vide se
vide se
Postavka koja regulira da li e na predraunu biti vidljivi elementi poreza pojedinano to bi tom dokumentu davalo vie elemenata rauna, ovom
postavkom broj elemenata rauna smanjujemo da se ne dovodimo u poziciju da po tom dokumentu moramo uplatiti porez.
Da li da se uz naziv artikla kod ispisa predrauna/rauna prikae i EAN kod

iskljueno
UKLJUENO
Mogunost da se na raunima, predraunima, narudbama prikazuje uz naziv artikla i ifra ean koda
Prikaz osobe koja je izradila ponudu/raun prilikom ispisa

iskljueno
UKLJUENO
Postavka regulira da li da kod ispisa rauna/predrauna bude prikazano ime osobe koja je izradila dokument bez obzira da li je ime kod same
izrade upisano ili ne
Prikaz skladita prilikom ispisa rauna i predrauna

iskljueno
UKLJUENO
Prikaz ili ne skladita kod ispisa navedenih dokumenata. Opciju je mogue promjeniti i prije samog ispisa.
Ponavljanje zaglavlja na 2, 3 ... stranici kodi ispisa rauna i predrauna

iskljueno
UKLJUENO
Uobiajeno je da se zaglavlje s opim podacima pojavljuje samo na prvoj stranici, meutim ako elimo da sve stranice (1, 2, 3, itd. ako raun ima
vie strana) imaju kompletno zaglavlje tada to moemo postii s ovom postavkom.
Prikaz skenirane slike potpisa na raunima i predraunima

iskljueno
UKLJUENO
vidi Slika potpisa i/ili peata na raunima, predraunima, narudbama
Na ispisu rauna u iznos stavke je ukljuen popust

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iznos stavke na raunima prikazuje s ukljuenim popustom ili ne.
Na ispisu rauna u iznos stavke je ukljuen porez

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iznos stavke na raunima prikazuje s ukljuenim porezom ili ne.
Na ispisu predrauna u iznos stavke je ukljuen popust

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iznos stavke na predraunima (ponudama) prikazuje s ukljuenim popustom ili ne.
Na ispisu predrauna u iznos stavke je ukljuen porez

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iznos stavke na predraunima (ponudama) prikazuje s ukljuenim porezom ili ne.
Na ispisu predrauna iza stavaka prikaz reda Ukupno bez popusta

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iza stavaka prikazuje red Ukupno bez popusta.
Na ispisu predrauna iza stavaka prikaz reda Ukupno popust

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iza stavaka prikazuje red Ukupno popust.
Na ispisu predrauna iza stavaka prikaz reda Ukupno dokument

nije ukljuen
UKLJUEN
Regulira da li da se iza stavaka prikae red "Ukupno dokument" (koji je bez poreza) prije reda Sveukupno dokument (koji je sa porezom).
Kod ispisa izlaznih rauna naslov Raun-otpremnica
Raun
Raun-otpremnica
Ako elimo kod ispisa izlaznih rauna da taj raun predstavlja i otpremnicu moemo preko ove postavke dodati tekst -otpremnica i naravno na
kraju rauna dodatne potpise izdao, primio i sl.
Napomena: ispis takvog rauna ne predpostavlja da je istovremeno kreirana i otpremnica, nju je potrebno
generirati u robnom knjigovodstvu (runo ili automatski kod izlaza iz stavaka rauna).
Kod ispisa rauna i predrauna prikaz elemenata sloenog artikla
iskljueno
UKLJUENO
Reguliramo da li da se na ispisu rauna i predrauna prikazuju elementi od kojih su sastavljeni sloeni artikli.
Prikaz katal. broja uz naziv artikla u ispisima fakturiranja i robnog

iskljueno
UKLJUENO
Da li da kod ispisa dokumenata na pisau uz naziv artikla ispisuje i kataloki broj.
iskljueno
UKLJUENO
Tekst dospjea kod ispisa predrauna

dospjea.
Tekst dospjean kod ispisa rauna

dospjea.
Tekst Izradio kod ispisa rauna i predrauna

Korisniku je omogueno da promjeni inicijalni tekst Izradio kod ispisa rauna i predrauna u npr. Fakturirao i sl.
Tekst odgovorna osoba kod ispisa rauna i predrauna

Korisniku je omogueno da promjeni inicijalni tekst Odgovorna osoba u nrp. Direktor, Odobrio i sl.
Tekst Mjesto i datum izdavanja rauna

Korisniku je omogueno da promjeni tekst koji se ispisuje ispred naziva mjesta i datuma izdavanja rauna, inicijalno je taj tekst prazan.
Tekst Datum isporuke/usluge

Korisniku je omogueno da promjeni tekst koji se ispisuje ispred datuma isporuke ili obavljene usluge na raunu i predraunu
Izvjetaji
Ispis izlaznih rauna
Inicijalno nam program nudi zadnji kreirani raun po broju. U polju kriterij za ispis je selektirano jedan raun sa brojem tako da je ulaskom u ekran
dovoljno pritisnuti samo tipku Enter. Odabirom rauni od do broj ili od do datuma moemo ispisati i vei broj rauna ili sve raune.
Opcija ispisa dugog opisa artikla regulira da li da se ispod stavke artikla ispie i dugi opis (koji moe biti i vei od jedne stranice).
Opcija raun-otpremnica regulira da li e se na tekui raun koji ispisujemo dodati i rije Otpremnica, to ne znai da se ta otpremnica mora
stvarno i kreirati.
Opcija da li da se devizni rauni ispisuju u domaoj valuti, ako elimo imati i devizni i domai raun.
Postoji opcija prikaza domae valute kada se ispisuje domai raun, u tom sluaju e se ispisivati 3. opcija domae valute tj. meunarodna
oznaka valute po ISOstandardu (HRK).
U postavkama je mogue regulirati da li da se prikazuju kolone: Cijena s popustom, Iznos bez poreza, Jedinini porez, Iznos poreza. Isto tako da
li e u Iznosu stavke biti ukljuen iznos popusta i/ili Iznos poreza.
Vidi
Postavke fakturiranja u veleprodaji - nivo programa
Ispis predrauna
Inicijalno nam program nudi zadnji kreirani predraun po broju. U polju kriterij za ispis je selektirano jedan predraun sa brojem tako da je
ulaskom u ekran dovoljno pritisnuti samo tipku Enter. Odabirom predrauni od do broj ili od do datuma moemo ispisati i vei broj predrauna ili
sve predraune.
Opcija da li da se devizni rauni ispisuju u domaoj valuti, ako elimo imati i devizni i domai raun.
Postoji opcija prikaza domae valute kada se ispisuje domai raun, u tom sluaju e se ispisivati 3. opcija domae valute tj. meunarodna
oznaka valute po ISOstandardu (HRK).
Ispis narudbi
Inicijalno nam program nudi zadnju kreiranu narudbu po broju. U polju kriterij za ispis je selektirano jedna narudba sa brojem tako da je
ulaskom u ekran dovoljno pritisnuti samo tipku Enter. Odabirom narudbe od do broj ili od do datuma moemo ispisati i vei broj narudbi ili sve
narudbe.
Ispis popisa narudbi

Popis svih keriranih narudbi.
Ispis rauna-kalkulacija
Na klasinom ispisu rauna se vide samo eksterni podaci koje kupac smije vidjeti. Kako je raun zapravo kompletna izlazna kalkulacija ispisom
rauna-kalkulacije moemo ispisati i te podatke.
Isto tako ovaj izvjetaj moemo urediti kao rekapitulaciju rauna tj. prodaje jer moemo ukljuiti i iskljuiti glave i stavke rauna, ako iskljuimo
stavke tada je to isti popis rauna sa sumarnim podacima.
Opcijom za odreeno skladite, za odreenog kupca, za odreenog komerijalistu, jedinicu prihoda i kombinacijom svih tih opcija moemo sami
kreirati vei broj izvjetaja za razliite namjene.
Ispis predrauna-kalkulacija
Na klasinom ispisu predrauna se vide samo eksterni podaci koje kupac smije vidjeti. Kako je predraun zapravo kompletna izlazna kalkulacija
ispisom predrauna-kalkulacije moemo ispisati i te podatke.
Isto tako ovaj izvjetaj moemo urediti kao rekapitulaciju predrauna jer moemo ukljuiti i iskljuiti glave i stavke predrauna, ako iskljuimo
stavke tada je to isti popis predrauna sa sumarnim podacima.
Ispis rekapitulacije prodaje po artiklima

Rekapitulacia prodaje po artiklima je skup izvjetaja baziran na pojedinom artiklu za razliku od popisa rauna-kalkulacija. Kombinacijom razliitih
opcija moemo dobiti vei broj potpuno razliitih izvjetaja.
Kriteriji:
dokumenti od do datuma
ispis artikala po nazivu, ifri, klasifikaciji
od do naziva, ifra, klasifikacije ili svi artikli
ukljui samo skladite, samo kupca, samo komercijalistu, samo jedinicu prihoda

Izvjetaj moe posluiti za upite tipa "Tko je sve kupio taj artikl?"
Ispis popisa cjenika

Popis svih cjenika evidentiranih u programu.
Ispis cjenika
Tip cjenika
eksterni, automatski e se ukljuiti/iskljuiti odreena polja u opijama tj. u izvjetaju, eksterni cjenik je predvien za van i izgleda kao
dopis ponuda, na njemu se ispisuje zaglavlje sa naim podacima i adresa kupca ako smo ukljuili tu opciju i odabrali kupca

adresa kupca
stanje zaliha
nabavna cijena, samo za internu upotrebu
prodajna cijena
da li elimo kod prikaza stanja zaliha i nabavnih cijena s odreenog ili zbrojeno sa svih skladita
datum na cjeniku.
mogue je ispisati devizni cjenik po nekoj teajnoj listi i valuti prema zadanom datumu teaja

Filter

Cjenik artikala ima pripremljenu automatsku rutinu za ispis etiketa artikala
Export podataka
Export podataka moe biti u CSV i XML formatu.
files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvueni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportCjeniciVPxxxxxx.csv.
Datoteke ExportCjeniciVPxxxxx.csv prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
Primjer XMLexportirane datoteke:

<?xml version="1.0"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://www.ipos.hr/Download/VpCjenik.xsl"?>
<IposDokument>
<Naziv_dokumenta>Cjenik god. 2012</Naziv_dokumenta>
<Datum_kreiranja_datoteke>15.10.2012</Datum_kreiranja_datoteke>
<Datum_izmjene_datoteke/>
<Glava>
<Datum>15.10.2012</Datum>
<Cjenik>Cjenik: 0 Osnovni cjenik</Cjenik>
<Skladiste>Skladite: sva skladita</Skladiste>

<Kriterij_ispisa>Kriterij ispisa po nazivu: svi artikli i usluge</Kriterij_ispisa>
<Filter/>
<Valuta/>
</Glava>
<Zaglavlje>
<Sifra_artikla>ifra</Sifra_artikla>
<Naziv_artikla>Naziv artikla</Naziv_artikla>
<Kataloski_broj>Kataloki broj</Kataloski_broj>
<Filter>Filter</Filter>
<Klasifikacija>Klasifikacija</Klasifikacija>
<Opis_artikla>Opis artikla</Opis_artikla>
<Min_zalihe>Min zalihe</Min_zalihe>
<Max_zalihe>Max zalihe</Max_zalihe>
<Jedmj>J.mj.</Jedmj>
<Zaliha>Zaliha</Zaliha>
<Rezervacija>Rezervacija</Rezervacija>
<EAN13>EAN kod</EAN13>
<Porez_stopa>Stopa poreza</Porez_stopa>
<Nc>Nabavna cijena</Nc>
<Marza_stopa>Stopa mare</Marza_stopa>
<Marza_iznos>Iznos mare</Marza_iznos>
<Cijena_bez_poreza>Cijena bez poreza</Cijena_bez_poreza>
<Cijena_sa_porezom>Cijena sa porezom</Cijena_sa_porezom>
<Proizvodjac_naziv>Proizvoa naziv</Proizvodjac_naziv>
<Proizvodjac_mjesto>Proizvoa mjesto</Proizvodjac_mjesto>
<Proizvodjac_ulica>Proizvoa ulica</Proizvodjac_ulica>
<Proizvodjac_drzava>Proizvoa drava</Proizvodjac_drzava>
<Proizvodjac_email>Proizvoa email</Proizvodjac_email>
<Uvoznik_naziv>Uvoznik naziv</Uvoznik_naziv>
<Uvoznik_mjesto>Uvoznik mjesto</Uvoznik_mjesto>
<Uvoznik_ulica>Uvoznik ulica</Uvoznik_ulica>
<Uvoznik_drzava>Uvoznik drava</Uvoznik_drzava>
<Uvoznik_email>Uvoznik email</Uvoznik_email>
<Uvoznik_telefon>Uvoznik telefon</Uvoznik_telefon>
<Zemlja_porijekla>Zemlja porijekla</Zemlja_porijekla>
<Godina_proizvodnje>Godina proizvodnje</Godina_proizvodnje>
</Zaglavlje>
<Stavke>
<Stavka>
<Naziv_artikla>Andol C</Naziv_artikla>
<Kataloski_broj>011/CLS200 S20</Kataloski_broj>
<Filter>vatrotehna</Filter>
<Klasifikacija/>
<Opis_artikla>Rok trajanja 15.01.2008.,
skladitenja sobna temperatura.</Opis_artikla>
<Min_zalihe>0</Min_zalihe>
<Max_zalihe>0</Max_zalihe>
<Jedmj>KUT</Jedmj>
<Zaliha>0</Zaliha>
<Rezervacija>0</Rezervacija>
<EAN13>1234567890124</EAN13>
<Porez_stopa>25%</Porez_stopa>
<Nc>0,00</Nc>
<Marza_stopa>0,00%</Marza_stopa>
<Marza_iznos>0,00</Marza_iznos>
<Cijena_bez_poreza>30,00</Cijena_bez_poreza>
<Cijena_sa_porezom>37,50</Cijena_sa_porezom>
<Proizvodjac_naziv/>
<Proizvodjac_mjesto/>
<Proizvodjac_ulica/>
<Proizvodjac_drzava/>
<Proizvodjac_email/>
<Uvoznik_naziv/>
<Uvoznik_mjesto/>
<Uvoznik_ulica/>
<Uvoznik_drzava/>
<Uvoznik_email/>
<Uvoznik_telefon/>
<Zemlja_porijekla/>
<Godina_proizvodnje>2012</Godina_proizvodnje>
</Stavka>
</Stavke>
</IposDokument>
Podaci koji se exportiraju:

ifra
naziv artikla
kataloki broj
filter
klasifikacija
opis artikla
minimalne zalihe
maksimalne zalihe
jedinica mjere
zaliha
rezervacija
ean kod
stopa poreza
nabavna cijena
stopa mare
jedinina mara
cijena bez poreza
cijena s porezom
proizvoa naziv
mjesto
ulica
drava
email
uvoznik naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dananji datum
zemlja porijekla
- preimenujte datoteku ExportCjeniciVPxxxxx.doc u ExportCjeniciVP.csv, prebacite je u prije otvoreni direktorij
- otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve
- naravno moete promjeniti veliine naljepnica, podatke na njima, moete ukljuiti bar kod i sl.
- preimenujte datoteku ExportCjenicixxxxx.doc u ExportCjenici.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
- otvorite datoteku "Katalog artikala.doc" u Wordu i pokrenite opciju "Merge data with document"
- tako dobiveni katalog dalje mijenjate prema svojim potrebama, moete generiranu tabelu ubaciti u neki svoj ve pripremljeni ablon za
Ispis rekapitulacije ponuda po artiklima

Rekapitulacia ponuda po artiklima je skup izvjetaja baziran na pojedinom artiklu za razliku od popisa predrauna-kalkulacija. Kombinacijom
razliitih opcija moemo dobiti vei broj potpuno razliitih izvjetaja.
Kriteriji:
dokumenti od do datuma
ispis artikala po nazivu, ifri, klasifikaciji
od do naziva, ifra, klasifikacije ili svi artikli
ukljui samo skladite, samo kupca, samo komercijalistu, samo jedinicu prihoda
kriterij aktivnih i neaktivnih ponuda nam moe dati izvjetaj rezerviranih artikala i usluga
Top lista prodaje artikala

Izvjetaj koji nam omoguava da, za odreeno vremensko razdoblje od do datuma, dobijemo top listu N broja artikala po kriterijima vrijednosti
nabave, mare, prodaje ili koliine.
Niz moe biti rastui ili padajui, tj. moemo vidjeti npr. najboljih tj. najloijih 100 artikala.
Npr. moemo vidjeti u kojem postotnom udjelu prometa sudjeluje najjaih 30 artikala i sl.
Dodatni kriteriji su filtriranje artikala i partnera, pojedino skladite, kupac, komercijalist, jedinica.
Pregled otpremnica po raunima u veleprodaji

U situacijama mnogobrojnih rauna i otpremnica, u varijanti jedan raun jedna otpremnica, zatim jedan raun vie otpremnica teko je
kontrolirati da li koliine na otpremnicama odgovaraju koliinama na raunima.
U tu svrhu dodan je izvjetaj kojim se mogu izlistati svi rauni sa pripadajuim otpremnicama po kriteriju od do broja ili od do datuma, ili svi
rauni. Za sve ili odreenog kupca.
Izvjetaj se zatim moe filtrirati na nain da se na ispisu prikau samo oni rauni kod kojih postoji razlika koliina prema vezanoj otpremnici-ma.
Istovremeno e program pored svakog rauna specificirati koje su njegove otpremnice, a ispod svakog rauna e se ispisati lista svih artikala na
kojima postoji razlika koliina tj. ispisat e se koliina na raunu i koliina na otpremnici.
Dodatna opcija je i mogunost da se prikazuju ili ne rauni koji uope nemaju otpremnice jer su na njima svi artikli sa razlikom koliina prema
otpremnici.

Tovarni list je popis artikala za utovar tj. nalog za utovar.
Moemo ispisati pojedinani tovarni list ili vie tovarnih listova od do broja ili datuma.
Kod kreiranja tovarnog lista pridruujemo mu brojeve rauna ili otpremnica, a ne artikle. Kod ispisivanja tovarnog lista program e pronai sve
dokumente (raune ili otpremnice) koji su pridrueni tovarnom listu i sa njih skupiti sve artikle, zbrojiti sve artikle iste ifre, te ispisati ukupnu
koliinu za svaki artikl i izraunati koliinu podjedinicu mjere.
Isto tako e se prilikom ispisa izraunati i 3 tovarne jedinice mjere. Inicijalno su to u programu Volumen m3, Masa kg i Broj paleta.
Vidi

Izvjetaj moe posluiti za upite tipa "Tko je sve kupio taj artikl?"
Ispis etiketa artikala

Ispis etiketa artikala moemo pozvati iz vie razliitih prozora, o tome ovisi i koji podaci e se na tim etiketama prikazivati, poziv ispisa moe biti iz:
l
l
l
cjenika artikala
ulaznih kalkulacija
skladinih primki
Ispis etiketa ima sline parametere kao i svaki drugi izvjetaj, meutim bitno je da se ve u prozoru odakle pozivamo ispis oznae
artikli/dokumenti za koje elimo napraviti ispis etiketa.
Oznaavanje artikala/dokumenata radimo na nain da u tabelarnom prikazu drei tipku Ctrl na tastaturi kliknemo miem na eljeni red tj.
artikl/dokument i na taj nain oznaimo taj red, zatim traimo sljedei artikl/dokument ili preko Scrollbara (klizaa) sa desne strane ili preko
tragaa pri vrhu ekrana.
Usporedno sa oznaavanjem pored tipke za ispis etiketa se ispisuje broj oznaenih redova, nakon to smo oznaili sve eljene artikle/dokumente
pozivamo ispis etiketa preko tipke za ispis etiketa.
Ako oznaite vie redova i pritisnete tipku sa strelicom gore ili dole izgubit e se oznake za oznaavanje, kretanje po tabeli vrite iskljuivo preko
klizaa i mia za vrijeme oznaavanja.
Ako elite oznaiti vei broj artikala jedan od naina je i da filtrirate artikle u prikazu, pritisnete tipku za ispis etiketa dok istovremeno drite tipku
Ctrl na tastaturi. Na taj nain ete pozvati ispis etiketa za sve artikle koji su se nalazili u tabelarnom prikazu. Vrijedi samo za cjenike !
Nakon to odaberete ifru teksta i ifru dimenzije etikete, moete eventualno odrediti od koje kolone i reda e poeti ispis.
Kljune rijei za cijene se mogu koristiti sa * na kraju npr. kljuna rije #cijena_pc2# e prikazati samo prodajnu cijenu, ako tu kljunu rije
napiemo kao #cijena_pc2*# tada e se prodajna cijena kod ispisa mnoiti sa faktorom kojeg odaberemo kod ispisa.
Primjena je npr. ako elimo ispisati regularne cijene, ali uz njih i neke akcijske cijene gdje emo regularne cijene mnoiti sa npr. 0,80 da bismo
dobili akcijske koje su 20% nie.
Za testni prikaz linija etiketa moete ukljuiti prikaz linija za provjeru pozicija.
Vidi
Ispis korisnikih izvjestaja fakturiranja

Za izvjetaje koji se ispisuju se prije svega mora definirati struktura sadraja to radi sam korisnik tj. on odreuje kako e pojedini izvjetaj
izgledati.
Svaki izvjetaj koji je korisnik kao takav pripremi se prikazuje u tabeli u kojoj je potrebno prije ispisa odabrati koji e se izvjetaj ispisati, prije
samog ispisa je mogue definirati dodatne parametre kojima emo utjecati na izvjetaj.
Da li e se ukljuiti tekst prije i iza izvjetaja kojeg definiramo u ifrarniku samih izvjetaja.
Ako je ukljuena provjera da li postoje upisane pozicije tada e program na kraju ispisa izvjetaja ispisati popis pozicija koje nisu pronaene
prilikom generiranja izvjetaja.
Prikaz podataka po mjesecima, mjesenog i godinjeg prosjeka e ispod svake pozcije otvoriti dodatni prostor u kojem e se iznos za zadano
razdoblje prikazati po mjesecima, a ispod ukupnog iznosa e se prikazati mjeseni i godinji prosjek koji se izrauna na osnovu iznosa iz traenog
razdoblja i odnosa razdoblja prema ukupnoj godini.
Prikaz postotaka udjela e za svaku poziciju koja sudjeluje u zbroju neke druge pozicije izraunati postotak udjela, to funkcionira za sve nivoe
prikaza npr.
I 90%
---A 70%
------a.1 30%
------a.2 50%
------a.3 20%
---B 20%
---C 10%
II 7%
III 3%
Preko nivoa ispisa moemo odrediti dubinu tj. detaljnost izvjetaja, nivo 1 daje sve pozicije, svaki sljedei vii broj prikazuje samo vie stavke.
Razdoblje od do datuma.
Naslov izvjetaja e se automatski prikazati iz izvjetaja kojeg smo odabrali, ali ga i nakon toga moemo promjeniti.
Opcije sva ili samo odreeno skladite.
Opcije svi ili samo odreeni kupac.
Opcije samo partneri koji zadovoljavaju odreeni filter.
Npr. moete u ifrarnik filtera partnera upisati sve regije u Hrvatskoj i susjednim dravama: up10-Zagreb, up21-Split, up-bosna idt. pa onda
moete zatraiti izvjetaj o prodaji samo za kupce iz odreene regije.
Opcije svi ili samo odreeni dobavlja (definiran u ifrarnika artikala).
Opcije svi ili samo odreeni komercijalist.
Opcije sve ili samo odreena poslovna jedinica.
Rad sa poslovnim jedinicama je potrebno posebno ukljuiti u postavkama programa da bi se polje za unos iste prikazalo u izlaznim raunima
veleprodaje.
vidi Korisniki izvjetaji u fakturiranju
Grafikoni
Grafikon ostvarenog koliinskog prometa
Prikaz ostvarenog koliinskog prometa po danima, tjednima ili mjesecima.
Izbor grafa je stupasti i/ili linijski s postocima.
Mogu je prikaz za jednog ili sve kupce, za jedan ili sve artikle, i kombinacija istih.
Grafikon ostvarenog prometa tokom godine

Grafikon pokazuje pojedinani ili zajedniki prikaz ostvarenog prometa nabavne vrijednosti, mare i prodajen vrijednosti bez poreza. Podatke
moemo vidjeti za sve kupce ili za jednog, za sve artikle ili za jedan artikl, ili kombinaciju.
Mogu je odabir vremenske toke dan, tjedan, mjesec.
Prikaz est razliiti grafikona:
stupasti grafikon: nabava, mara, prodaj
linijski grafikon: nabava, mara, prodaja
Svaki se pojedinano moe ukljuiti ili iskljuiti.
Opcije trodimenzionalni prikaz, podloga, animacija kod veeg broja toaka u tri brzine.
Prikaz svako stupca na toki posebno, stupci jedan na drugom ili stupci jedan na drugom u skali do 100%.
Grafikon ostvarenog prometa - pita grafikon

Grafikon pokazuje pojedinani prikaz ostvarenog prometa nabavne vrijednosti, mare i prodajen vrijednosti bez poreza. Podatke moemo vidjeti
za sve kupce ili za jednog, za sve artikle ili za jedan artikl, ili kombinaciju.
Vremenska toka je mjesec.
Prikaz tri razliita grafikona: nabava, mara, prodaja
Opcije trodimenzionalni prikaz, podloga, animacija u tri brzine.
Tip oznake polja: samo oznaka mjeseca, mjesec i stopa, mjesec i vrijednost, mjesec i stopa od ukupno.
Grafikon N najprodavanijih artikala - pita graf

Prikaz N najprodavanijih artikala prema podacima (nabava, mara, prodaja, koliina).
Nakon to generiramo podatke preko tipke "Izraun" moemo bez ponovnog generiranja prikazati graf s podacima o nabavi, mari, prodaji ili
koliini. Mogue je ukljuiti animaciju tako da se pita graf okree ako se neki dijelovi grafa ne vide dobro.
artikala u prikazu je od 1 do 1000 najveih, raspon je potrebno odrediti prije samog generiranja podataka tipkom "Izraun".
Zbog prirode graf pita-graf program e podatke koji su manji od 3% svrstati pod ostalo jer je pita graf nepraktian da se na njemu prikae npr.
1000 dijelova. Tip oznake polja tj. podaci koji se mogu ispisati uz svaki stupac (partnera) su:
naziv
naziv i stopa
naziv i vrijednost
Tip oznake se moe mijenjati bez ponovnog generiranja grafa s podacima.
Mogue je odrediti duinu naziva artikla, za promjenu ovih podataka je potrebno ponovo generirati graf.
Mogue je generirati graf samo za odreenog kupca.
Grafikon N najprodavanijih artikala - stupac graf

Prikaz N najprodavanijih artikala prema podacima (nabava, mara, prodaja, koliina).
koliini. Ako je broj stupaca (tj. artikala) vei i ne stanu svi u horizontalni prikaz mogue je:
artikala u prikazu je od 1 do 1000 najveih, raspon je potrebno odrediti prije samog generiranja podataka tipkom "Izraun".
Tip oznake polja tj. podaci koji se mogu ispisati uz svaki stupac (artikl):
naziv
naziv i stopa
naziv i vrijednost
Mogue je odrediti duinu naziva artikla i max broj stupaca u prikazu prema potrebi, za promjenu ovih podataka je potrebno ponovo generirati
graf.
Mogue je generirati graf samo za odreenog kupca.
Grafikon N najveih kupaca - pita graf

Prikaz N najveih kupaca prema podacima (nabava, mara, prodaja, koliina).
koliini. Mogue je ukljuiti animaciju tako da se pita graf okree ako se neki dijelovi grafa ne vide dobro.
Zbog prirode graf pita-graf program e podatke koji su manji od 3% svrstati pod ostalo jer je pita graf nepraktian da se na njemu prikae npr.
1000 dijelova. Tip oznake polja tj. podaci koji se mogu ispisati uz svaki stupac (partnera) su:
naziv
naziv i stopa
naziv i vrijednost
Mogue je odrediti duinu naziva kupca, za promjenu ovih podataka je potrebno ponovo generirati graf.
Mogue je generirati graf samo za odreeni artikl.
Grafikon N najveih kupaca - stupac graf

Prikaz N najveih kupaca prema podacima (nabava, mara, prodaja, koliina).
koliini. Ako je broj stupaca (tj. kupaca i dobavljaa) vei i ne stanu svi u horizontalni prikaz mogue je:
Tip oznake polja tj. podaci koji se mogu ispisati uz svaki stupac (partnera) su:
naziv
naziv i stopa
naziv i vrijednost
Mogue je odrediti duinu naziva kupca i max broj stupaca u prikazu prema potrebi, za promjenu ovih podataka je potrebno ponovo generirati
graf.
Mogue je generirati graf samo za odreeni artikl.
Veleprodaja voenje zaliha - robno knjigovodstvo

Robno-materijalno knjigovodstvo - uvod
Robno-materijalno knjigovodstvo je knjigovodstveni modul u kojem se vodi skladite artikala. U programu IPOS knjigovodstvo:
skladite se vodi po nabavnim cijenama
broj skladita je neogranien
materijali za proizvodnju i artikli za prodaju su u istom popisu-ifrarniku
zalihe se vode po metodi prosjenih cijena
Kod izrade odreenog skladinog dokumenta program automatski aurira kartice artikala, dnevnik, automatsku evidenciju zaliha i temeljnice za
glavnu knjigu (kod ukljuene postavke).

Ulazna kalkulacija - primka
Jedino skladini dokumenti kao npr. primka, otpremnica, izdatnica i dr. mijenaju stanje robe na skladitu.
Ulazna kalkulacija nije skladini dokument pa prema tome njenom izradom ne zaprimamo robu na skladite, ona prvenstveno slui tome da nam
olaka izraun nabavne cijene kod kompliciranijih nabavki.
Kompliciranija nabavka je npr. kada imamo devizni ulazni raun sa 200-tinjak stavaka, nekoliko vrsta zavisnih trokova kao prijevoz, carina,
pedicija i dr. koje treba rasporediti po svim stavkama, ali za jedininu koliinu u financijskom omjeru.
Takav jedan posao runo moe trajati satima jer treba prvo sve cijene preraunati u kune, zatim izraunati za jedan komad svake stavke postotak
udjela u itavom rauna da bi se prema toj stopi mogao odrediti jedinini iznos svakog pojedinog zavisnog troka.
Ulazne kalkulacije moemo izraditi i neovisno od toga da li emo prema njoj poslije raditi primku, moemo napraviti koliko elimo kalkulacija, a
moemo ih i mijenjati i brisati. Shvatimo ulaznu kalkulaciju kao jedan pomoni kalkulator za izraun nabavnih cijena.
Primka je skladini dokument. Samom njenom izradom smo zaprimili robu na skladite/zalihu. Primki moe, ali i ne mora prethoditi ulazna
kalkulacija.
Ako je svrha ulazne kalkulacije pojednostavnjenje prorauna nabavnih cijena tada se sam po sebi namee zakljuak da emo je koristiti onda kada
je kalkulacija nabavne cijene komplicirana, a onda kada ve na ulaznom dokumentu (raun dobavljaa) imamo izraunate jedinine nabavne
cijene i nema dodatnih rauna za trokove prijevoza i sl. tada moemo sve podatke direktno unijeti u skladinu primku tj. artikl, koliinu i
nabavnu cijenu.
Kalkulacija cijene iza nabavne (mara, prodajna cijena i dr.) nema utjecaja na skladinu primku jer se veleprodajno skladite vodi po nabavnim
cijenama, dakle taj dio kod ulazne kalkulacije moemo i preskoiti.
Ako moramo napraviti ulaznu kalkulaciju kojim redoslijedom ii?
1) Moemo prvo ui u unos nove primke u meniu Robno-mat>Skladini dokumenti>Skladine primke i odabrati tipku Unos. U samoj glavi
primke se nalazi tipka kojom moemo pozvati prozor sa Ulaznim kalkulacijama, program e nas automatski prebaciti u unos nove kalkulacije.
Nakon to zavrimo kalkulaciju, tipkom Prijenos (na ulaznim kalkulacijama) prenosimo broj kalkulacije u glavu primke.
Spremamo glavu primke i dolazimo do unosa stavaka primke, odabiremo tipku Auto unos s kojom emo automatski povui sve stavke sa
navedene ulazne kalkulacije: artikl, koliinu i nabavnu cijenu.
2) Moemo prvo napraviti jednu ili vie ulaznih kalkulacija u meniu Robno-mat>Robno knjigovodstvoi>Ulazne kalkulacije, kasnije kod izrade
primke moemo se pozvati na broj bilo koje kalkulacije.
Raun - otpremnica
Raun je prije svega komercijalni dokument za razliku od otpremnice koja je skladini dokument. Raun ne skida robu sa zalihe, robu sa zalihe
moe skinuti jedino otpremnica kao skladini dokument.
Raun je iri pojam od otpremnice tj. on sadri sve one elemente koje sadri i otpremnica: podatke o kupcu, dobavljau, vrsti i koliini robe, ali i
sve ostale komercijalne uvjete: popuste, poreze uvjete plaanja i dr. koje otpremnica ne sadri. Kada bi i otpremnica sadravala sve te elemente
onda vie ne bismo imali raun i otpremnicu nego dva rauna, samo bi se drugaije zvali.
Na otpremnici nije obavezno iskazivanje cijena. Ona prevenstveno slui kao popratni dokument kod transporta robe ili kod otpreme-zaprimanja.
Ako dakle raun sadri sve podatke s otpremnice plus jo svoje dodatne komercijalne podatke moemo pojednostavniti administraciju i raun
ispisati s naslovom Raun-otpremnica.
Na taj nain ne moramo raditi dva dokumenta, ne moramo slati dva pisma, a nai kupci e s robom dobiti i raun tj. imat e sve potrebne
elemente za izradu ulazne kalkulacije.
Naravno ova tehnika ne moe proi u onim firmama koje iz nekih razloga ne mogu ispostaviti odmah raun nego prvo otpremnicu, a kasnije
raun.
Vremenski tjesnac ne moe tome biti razlog jer kad se rauni rade na raunalu i imate sve pripremljeno: popis artikala, cijene, uvjete plaanja,
ifrarnik partnera i dr. za izradu rauna s deset stavaka je potrebno oko jedne do dvije minute.
Temeljnice robnog knjigovodstva

Prijenos temeljnica se ne mora obavezno napraviti automatski, korisnici koji to ele mogu i runo upisati temeljnicu u glavnu knjigu.
Nema nikakve razlike u konanici izmeu automatskog i runog prijenosa temeljnica.
55 _Robno automatska temeljnica ulaza
56 _Robno automatska temeljnica izlaza
Prilikom rada u robnom knjgovodstvu (ako je ukljuen rad sa temeljnicama) program e provjeravati da li gore navedeni dokumenti imaju
knjienja i koji su im redni brojevi. npr. ako u glavnoj knjizi postoji dokument _robno automatska temeljnica ulaza sa brojevima 1 i 2 (dakle dvije
temeljnice), prilikom knjienja u robnom tekua temeljnica e dobiti redni broj 3. Ako runo upiemo temeljnicu sa brojem 5 u glavnu knjigu
tekue knjienje u robnom knjigovodstvu e dobiti redni broj temeljnice broj 6 i sl.
Ako radite s protustavkama u dokumentima robnog knjigovodstva, u dijelu s unosom protustavaka moete
miem napraviti dvostruki klik u poljima duguje i potrauje i automatski e se upisati ukupni iznos stavaka.
Dnevnik robnog knjigovodstva

Redoslijed knjienja moete dobiti po knjienju ili po datumu knjienja (dokumenta).
Promet ukupnog dnevnika moete dobiti na tipku "Promet dnevnika".
Dnevnik se prikazuje za tekue skladite, promjenu skladita vrite iz izbora skladita.
Tabelarni prikaz u gornjem dijelu prikazuje knjienja, a u donjem dijelu stavke.
Robno-materijalne kartice
Prozor pregleda kartica sadri sljedee dijelove:
Traga
biranjem kriterija za pretraivanje i upisivanjem podataka se automatski pretrauju podaci
Prikaz samo kartica koje imaju promet

Inicijalno se u prikazu pojavljuju svi artikli iz popisa, ukljuivanjem ove opcije filtrirat e se samo artikli koji za aktivno skladite imaju bilo kakav
promet.
Automatski izraun prometa kartice
Biranjem artikala automatski se izraunava koliinski i financijski promet kartice. U sluaju da vam kartice imaju jako veliki broj stavaka i kretanje
po artiklima je znaajno usporeno moete iskljuiti ovu opciju, a za odreenu karticu moet izraun prometa dobiti na tipku "Promet kartice".
Automatska evidencija zaliha se uvijek prikazuje jer se njeni podaci dobivaju trenutno.
Redoslijed artikala i stavaka

Artikle (kartice) moete postaviti u redoslijed po ifri ili po nazivu, a stavke kartice po rednom broju knjienja ili po datumu dokumenta.
Skladite
Ako kliknete na popis skladita dobit ete popis svih otvorenih skladita, odabirom jednog mijenja se i popis artikala tj. stavaka kartica.
Dodatne informacije
Ako imate vei ekran moete otvoriti dva prozora za pregled i usporeivati razliite kartice ili razliita skladita.
Slika prozora za pregled kartica ...
Ulazne kalkulacije
Ulaznim kalkulacijama kalkuliramo nabavnu i prodajnu cijenu. Uobiajeno je da se ulazna kalkulacija poziva kroz skladinu primku kao njen
sastavni dio.
Ako je faktura devizna upisujemo teaj i valutu za preraunavanje deviza u domau valutu.
Fakturna cijena - cijena od dobavljaa na fakturi, kod zaliha PDV je neutralan i ne uraunava se
Rabat - odobren rabat na fakturi
Troak 1,2,3,4 - razne vrste trokova koji uveavaju nabavnu cijenu (carina, pedicija, transport i sl.), nazivi trokova su dani openitio 1,2,3,4,
a svaki korisnik odreuje za to e ih koristiti
Nabavna cijena - cijena koja je potrebna da bi se roba dovela na skladite (zbroj svih prethodnih redova)
Mara - razlika u cijeni, razlika izmeu nabavne i prodajne cijene bez poreza
Cijena bez poreza - nabavna cijena + mara
Porez - stopa poreza, osnovica cijena bez poreza
Prodajna cijena s porezom - konana prodajna cijena za kupca
Upisivanjem stavaka moe se automatski aurirati specificirani cjenik. Dodatna opcije odreuju da li da se u cjeniku aurira stopa mare ili
prodajna cijena.
Kalkulacije se mogu raditi nezavisno za razliite potrebe no najee u svrhu zaprimanja robe na skladite (nabavna cijena), a istovremeno
kalkuliranje prodajne cijene.
Elementi sa kalkulacije se u veleprodaji zaprimaju na sljedea mjesta:
nabavna cijena: na skladitu
mara, prodajna cijena: u cjeniku
tarifa poreza: u samom ifrarniku artikala-usluga
Prilikom izrade veleprodajnog rauna nabavna cijena se povlai sa skladita, prodajna cijena iz cjenika, tarifa poreza iz ifrarnika artikala.
uta kalkulacija - primka u pripremi

esto se dogodi da dobijemo poiljku robe za koju jo nije stigla kompletna dokumentacija na osnovu koje bismo izraunali nabavnu cijenu. Za
takvu robu ne moemo napraviti skladinu primku tj. ne moemo je papirnato unijeti na robne kartice.
Da bi komercijala, skladite i dr. ipak mogli imati informaciju o koliinama te robe moemo napraviti Pripremnu kalkulaciju sa stvarnim koliinama
i planskim/povijesnim cijenama tj. oznaiti je kao primku u pripremi.
50 kom zaliha po primkama i otpremnicama
20 kom zaliha u pripremnoj kalkulaciji
40 kom rezervacija
Nakon to stignu svi papiri doradimo ulaznu kalkulaciju sa stvarnim cijenama i automatikom prenesemo njene koliine i cijene u primku tj.
auriramo robnu karticu.
ifrarnika artikala.
060.
Dodatne informacije

S obzirom na razliite vrste skladinih dokumenata koji se mogu pojavljivati u robno-materijalnom knjigovodstvu u glavi dokumenta se prikazuju
razliiti podaci
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
broj knjienja
tip dokumenta
godina i broj dokumenta i datum
opis dokumenta
korisnik koji je kreirao, odobrio dokument
dobavlja/kupac/jedinica
lokacija isporuke
broj primke, broj narudbe
godina i broj radnog naloga
godina i broj ulazne kalkulacije
prijenosnica
godina i broj izlaznog rauna
tekst prije i tekst iza stavaka
ifrarnika artikala.
060.

Kod unosa novog dokumenta npr. otpremnice kao kreator dokumenta automatski se postavlja korisnik koji je logiran u programu, a kao korisnik
koj je odobrio dokument kopira se podatak iz prolog dokumenta.
U meniu ifrarnici>Tekstovi>Tekstovi na kraju ispisa skladinih dokumenata se za svaki dokument moe upisati tekst koji e se ispisivati u dijelu
potpisa.
Moete upisati razliite potpise npr.
Izdao ...........Kontrolirao...................Primio....................Knjiio
#kreirao# .....#odobrio#
Unutar svakog teksta se mogu umetnuti dvije tekst varijable #kreirao# i #odobrio#, u trenutku ispisivanja teksta s potpisima program e te rijei
zamijeniti sa nazivima korisnika koji je kreirao i odobrio dokument.

S obzirom na razliite vrste skladinih dokumenata koji se mogu pojavljivati u robno-materijalnom knjigovodstvu u glavi dokumenta se prikazuju
razliiti podaci
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
broj knjienja
tip dokumenta
godina i broj dokumenta i datum
opis dokumenta
korisnik koji je kreirao, odobrio dokument
dobavlja/kupac/jedinica
lokacija isporuke
broj primke, broj narudbe
godina i broj radnog naloga
godina i broj ulazne kalkulacije
prijenosnica
godina i broj izlaznog rauna
tekst prije i tekst iza stavaka
ifrarnika artikala.
060.

Kod unosa novog dokumenta npr. otpremnice kao kreator dokumenta automatski se postavlja korisnik koji je logiran u programu, a kao korisnik
koj je odobrio dokument kopira se podatak iz prolog dokumenta.
U meniu ifrarnici>Tekstovi>Tekstovi na kraju ispisa skladinih dokumenata se za svaki dokument moe upisati tekst koji e se ispisivati u dijelu
potpisa.
Moete upisati razliite potpise npr.
Izdao ...........Kontrolirao...................Primio....................Knjiio
#kreirao# .....#odobrio#
Unutar svakog teksta se mogu umetnuti dvije tekst varijable #kreirao# i #odobrio#, u trenutku ispisivanja teksta s potpisima program e te rijei
zamijeniti sa nazivima korisnika koji je kreirao i odobrio dokument.
Poetna inventura
Dokument koji koristimo kod otvaranja poetnog stanja pojedinog skladita.
Poetno stanje moemo otvarati na poetku ili unutar poslovne godine (kod poetka rada).
Obino roba u skladite ulazi nabavom od dobavljaa, ali ovo je sluaj kada zaliha ve postoji i da je ne unosimo primkom koristimo poetnu
inventuru.
Potrebno je znati koliinu i nabavnu (prosjenu) cijenu artikla.
Ako imamo knjienu prolu poslovnu godinu u programu tada moemo koristiti automatsko poetno stanje. Program e
vriti sve provjere neophodne za uspjean automatski prijenos. U sluaju da nam podaci koji su preneseni u novu godinu ne
odgovaraju jednostavno kroz izmjenu uskladimo podatke prema elji.
Dodatne informacije
Pripremne inventure
Skladina primka
Primka je dokument preko kojega robu kupljenu od dobavljaa zaprimamo na skladite.
Uobiajeno prije ili kroz primku radimo ulaznu kalkulaciju, pa onda stavke primke povlaimo automatski iz ulazne kalkulacije.
Stavke se u primku mogu upisivati direktno no kalkulacija ima tu prednost da e se kroz kalkulaciju automatski aurirati i cijene artikala u cjeniku.
Ako smo u glavi primke definirali broj ulazne kalkulacije tada emo kod ulaska u stavke dobiti u ponudi tipku "Auto upis" preko koje e se
automatski povui stavke artikala.
Radni nalog
U dokumentu Radni nalog postoji tipka Primka, kada je pozovemo otvorit e se prozor Primke iz Robno-materijalnog sa ve postavljenim svim
podacima u glavi ukljuujui i skladite proizvoda te broj radnog naloga.
Kada prijeemo u dio sa stavkama odabirom tipke Auto upis emo moi upisati proizvode sa radnog naloga sa cijenama proizvodnje. Program
podrazumijeva da je kompletna proizvodnja gotova i upisuje ukupan broj proizvoda sa radnog naloga.
Napomena: kod izmjene dokumenata, a kod ukljuenog rada sa temeljnicama izmjena moe biti zabranjena
ako je to zakljuano u postavkama.
Dodatne informacije
Koristimo je kod povrata robe dobavljau iz razliitih razloga.
Koliina se unosi sa negativnim predznakom jer je to zapravo ulaz sa negativnim predznakom tj. storniramo ulaz robe da se ne pravi na skladitu
promet kojeg zapravo nema.
Inventurni viak
Inventurni vikovi su zapravo razlike izmeu stvarnog fizikog stanja u skladitu i papirnatog stanja.
Priroda tih razlika bitna je (kod manjka) samo radi toga tko e se teretiti za razliku.
Kod unosa je potrebno znati koliinu i prosjenu nabavnu cijenu artikla.
Dodatne informacije
Pripremne inventure
Meuskladinica
Slui za interno prebacivanje robe izmeu skladita. Npr. skladite veleprodaje u skladite materijala i obratno, skladite veleprodaje u skladite
maloprodaje i sl.
Dokument se radi za skladite koje daje artikle, a program automatski kreira i meuskladinicu u skladitu koje prima artikle.
Revalorizacija nabavnih cijena

Revalorizaciju koristimo kod promejne nabavnih cijena tj. za poveanje ili smanjenje.
Program provjerava da li postoji zaliha za odreeni artikl i prikazuje zalihu i tekuu prosjenu nabavnu cijenu, korisnik upisuje novu nabavnu
cijenu viu ili niu od tekue. Promjena nabavne cijene moe npr. uslijediti kada na skladitu imamo robu koju ne moemo prodati niti po
nabavnoj cijeni tj. prodajna cijena e nam biti nia od nabavne.
U poreznom sustavu PDV-a je sasvim nebitno po kojoj cijeni prodajemo jer se porez plaa na ukupnu cijenu prodaje, a razlika izmeu nabavne i
prodajen cijene vie za porez nije bitna.
Prijenosnica
Prijenosnica je zamjenski dokument za meuskladinicu u sluaju kada se skladite na koje prenosimo robu vodi na nekom drugom raunalu koje
se nalazi na fiziki dislociranoj lokaciji. U tom sluaju napravimo dokument prijenosnica robe, exportiramo njegove stavke na vanjski medij i
importiramo u primku na udaljenoj lokaciji.
U glavi prijenosnice je mogue specificirati broj primke (s istog skladita) s koje elimo povui stavke. Npr. neki puta je sluaj da elimo sve artikle
neke poiljke koju smo zaprimili odmah izdati na neko drugo externo skladite, na taj nain ne moramo ponovo kucati te stavke.
Prijenosnica moe posluiti i kao dokument za prijenos izmeu skladita maloprodaje i veleprodaje jer meuskladinica to ne radi.
Dodatne informacije
Otpremnica kupcu
Otpremnica kupcu je dokument kojim se roba razduuje (skida) sa skladita.Roba se ne moe razduiti sa skladita raunom kao komercijalnim
dokumentom nego samo otpremnicom kao skladinim dokumentom.
Otpremnica se moe kreirati runo u robnom knjigovodstvu ili automatski prilikom izrade veleprodajnog rauna u fakturiranju u veleprodaji. Kod
automatske izrade je potrebno ukljuiti postavku za automatsku izradu otpremnice, kod automatske otpremnice program nee dozvoliti unos i
zavretak stavaka koje nemaju zalihu na skladitu tj. raun i automatska otpremnica moraju imati istovjetne stavke.
Ako pak elite fakturirati neto ega nema na skladitu tada to morate naknadno razduiti sa skladita.
U polje izlaznog rauna upisujete broj rauna uz kojeg se vee ta otpremnica. Na jedan raun moe biti vezano vie otpremnica. Prilikom pregleda
rauna program e automatski prikazati otpremnicu-e koja ima pridruen taj broj rauna.
Na otpremnici moete prije i poslije stavaka dodati proizvoljan tekst (koristi se isti ifrarnik tekstova za otpremnicu, raun, predraun).
Mogue je zalihe razduivati i preko normativa.
Dodatne informacije
Interna izdatnica
Internom izdatnicom razduujemo artikle sa skladita, ali za razliku od otpremnice ovdje artikli ne mijenjaju vlasnika tj. ostaju u firmi. Klasian
primjer za to je izdatnica iz skladita u proizvodnju. Potrebno je odrediti u koju poslovnu jedinicu artikli izlaze.
Mogue je zalihe razduivati i preko normativa.
U glavi izdatnice je mogue specificirati broj primke (s istog skladita) s koje elimo povui stavke.
Npr. neki puta je sluaj da elimo sve artikle neke poiljke koju smo zaprimili odmah izdati u proizvodnju, na taj nain ne moramo ponovo kucati
te stavke.
Radni nalog
U dokumentu Radni nalog postoji tipka Izdatnica, kada je pozovemo otvorit e se prozor Izdatnice iz Robno-materijalnog sa ve postavljenim
svim podacima u glavi ukljuujui i skladite materijala te broj radnog naloga.
Kada prijeemo u dio sa stavkama odabirom tipke Auto upis emo moi izabrati da li e se stavke upisivati kao Jednostavan artikl ili kao Sloeni
artikl. Ako odaberemo sloeni artikl upisat e se dijelovi proizvoda prema normativima to upotrebljavamo kod Proizvodnih radnih naloga, a
jednostavne kod servisnih radnih naloga.
Dodatne informacije
Povratnica kupca
Povratnicom od kupca storniramo izlaz tj. upisujemo izlaz sa negativnom koliinom.
Interna povratnica
Interna povratnica stornira izdatnicu, tj. izlaz robe iz skladita u neku poslovnu jedinicu unutar firme. Upisujemo izlaz artikala sa negativnim
predznakom.
Inventurni manjak
Inventurni manjkovi su zapravo razlike izmeu stvarnog fizikog stanja u skladitu i papirnatog stanja.
Kod unosa je potrebno znati samo koliinu. Da biste knjiili manjak morate imati zalihu.
Dodatne informacije
Pripremne inventure

Storna skladinih dokumenata radimo u sluajevima kada nam ne odgovara izmjena ili brisanje skladinih dokumenata. Npr. ako je bitno da se
vidi povijesni originalni dokument, original emo stornirati i unijeti novi promijenjeni dokument. To je klasian sluaj ako radimo sa automatskim
temeljnicama, a dokument o kojem se radi je ve davno prenesen temeljnicom u glavnu knjigu. Izmjena/brisanje takvog dokumenta bi dovela u
nesklad analitiku i sintetiku evidenciju. Naravno ako to ipak uradimo (nakon to iskljuimo postavku koja onemoguava izmejnu/brisanje
takvih dokumenata) tada moramo sami uskladiti podatke u glavnoj knjizi.
Automatska evidencija stanja zaliha robe

Slikovito gledano radi se zapravo o jednoj evidenciji (biljenici) koju program vodi. Program za svaki artikl na svakom pojedinom skladitu zapie
promjenu koja se dogodila npr. prilikom nabave artikla Ormar na skladitu 1, program evidentira na skladitu 1 novu koliinu tog artikla, ako
postoji neka zaliha program na osnovu stare zalihe i nove nabave mnoi sve cijene sa koliinama i dolazi do nove prosjene nabavne cijene i tako
kod svake promjene.
Na taj nain ak i kad neki artikl ima tisue promjena na kartici program nam u trenutku daje njegovo koliinsko stanje, prosjenu nabavnu cijenu
i financijsko zaduenje.
Trenutno postoje dvije metode evidencije stanja zaliha:
runa metoda, kod ove metode program nita ne radi sve je preputeno korisniku
metoda prosjenih cijena (gore opisana)
Metoda se moe promijeniti u postavkama, ali se preporuuje ostaviti metodu prosjenih cijena.
U sluaju neregularnog rada npr. brisanja stavaka od kojih zavise druge stavke i sl. moemo se dovesti u nesklad ovu automatsku evidenciju. U
tom sluaju moemo dati nalog programu preko Usklaivanja stanja da obrie ovu evidenciju i napravi novu.
Dakle ova evidencija bi trebala biti konstantno aurirana rekapitulacija kartica artikala. Prilikom usklaivanja mogu biti ukljuene opcije:
Automatski upis nedostajuih cijena na nekim dokumentima
Ako npr. na nekim dokumentima nedostaje cijena (iz bilo kojeg razloga) program e pokuati prilikom usklaivanja dodati tu cijenu automatski
kao to je bila cijena na prethodnom dokumentu
Automatski upis dokumenta revalorizacije nabavnih cijena
Ako je sluaj da je za odreeni artikl koliinsko stanje 0, a da je financijski saldo razliit od nule program e za takav artikl formirati dokument
Revalorizaciju nabavnih cijena na kojem e dodati financijski iznos nakon kojeg financijsko stanje kartice treba biti nula.
Ako gore navedene radnje elite unijeti sami runo tada pronaite problematine artikle i sami unesite eljene promjene.
Poravnanje financijskog stanja se runo moe najjednostavnije napraviti i tako da za dotini artikl prvo unesete inventurni viak 1 kom i cijenu 1
kn, a nakon toga za isti artikl napravite inventurni manjak.
Naravno ako imate vie takvih artikala za sve njih napravite samo jedan dokument inventurni viak i jedan inventurni manjak.

Mogue je na tekuem ili na bilo kojem udaljenom raunalu exportirati dokument prijenosnicu tj. njene stavke u vanjsku datoteku.
Kod exporta kao cilj biramo disk s podacima ili disketu A. Na ciljnom disku e se kreirati (ako ve ne postoji) direktoriji:
Struktura direktorija i datoteka
x:\IposPrijenos
DokumRob Par1 God2001
Prij00000008 Skl00005.db
Kalk00000008 Skl00005.db
Ipos prijenos je generalni direktorij za sve exporte iz IPOS knjigovodstvenog programa.
Direktorij DokumRob Par1 God2001 specificira da se radi o robnim dokumentima, matinoj firmi sa ifrom 1 i tekuoj poslovnoj godini 2001.
Prij 00000008 Skl000005.db je dokument u kojem se u ovom sluaju nalaze stavke prijenosnice broj 8 sa skladita 5.
Kalk..... je dokument sa stavkama kalkulacije 8 na maloprodajnom skladitu 5. Ako je skladite 0 to znai da je kalkulacija iz modula robnomaterijalno.
Ako smo u glavi primke definirali naziv vanjske datoteke tada emo kod ulaska u stavke dobiti u ponudi tipku "Auto upis" preko koje e se
automatski povui stavke artikala. Vanjska datoteka sadri podatke o stavkama prijenosnice koje su exportirane bilo na tekuem ili nekom
drugom raunalu.
Smisao ovog prijenosa stavaka je da ako npr. netko na skladitu u Rijeci napravi prijenosnicu za robu koja e se prebaciti u skladite u Zagrebu
tada sa papirnatom prijenosnicom moe poslati i disketu s datotekom (ili datoteku moe poslati mailom), preko te datoteke osoblje u Zagrebu e
moi automatski povui sve stavke sa prijenosnice u primku.
Export-import stavaka iz prijenosnice u primku se moe kombinirati izmeu svih skladita pa i izmeu skladita veleprodaje i maloprodaje. Kako se
zalihe veleprodaje vode po nabavnim cijenama, a maloprodaje po prodajnim s porezom, export prijenosnice iz veleprodaje e automatski
pokuati na veleprodajnom cjeniku 0 podatke o prodajnim cijenama koje nedostaju tako da ako se ta prijenosnica sluajno bude importirala u
primku u maloprodaji da ima podatke o cijenama.
Kada radimo export kod kalkulacija (veleprodaja i maloprodaja) to radimo npr. u svrhu ako osoblje u centru eli napraviti kalkulaciju za osoblje u
skladitu na izdvojenoj lokaciji tada e se u centru napraviti kalkulacija, exportirati u datoteku i npr. mailom poslati u skladite gdje e osoblje
napraviti glavu kalkulacije, a iz datoteke povui sve stavke s koliinama i cijenama.
XML export robnih dokumenata

U Robno-materijalnim dokumentima u zaglavlju postoji tipka Exp XML ijim odabirom pokreeme export tekue pozicioniranog robnoskladinog dokumenta u XML datoteku.
Datoteke se spremaju u direktorij Disk:\IposPrijenos\DokumRob ParX GodGGGG gdje je X ifra partnera matine firme, a GGGG tekua poslovna
godina. Ovakva hijerarhija je bitna u sluajevima gdje se u programu vodi vie matinih firmi i to je normalno kroz vie poslovnih godina.
Naziv datoteke je npr. Otpr00000009_Skl00001.XML, gdje je Otpr ifra dokumenta, 00000009 broj dokumenta, 00001 ifra skladita.
Exportiraju se podaci o glavi i podaci o stavkama, struktura podataka je sljedea.
Naziv elementa
IposDokument
Opis
Osnovni root element
Naziv_dokumenta
Korisniki naziv dokumenta npr. "Robno

knjigovodstvo - otpremnice kupcima"
Sifra_vrste_dokumenta
Programerska ifra dokumenta i naziv npr. 11

Otpr
Datum_kreiranja_
dokumenta
Datum kreiranja XML datoteke
Datum_izmjene_
dokumenta
Datum izmjene XML datoteke
Glava
Element naslov za podatke o glavi dokumenta
Maticna_firma
Element naslov sa podacima o matinoj firmi
Sifra
ifra partnera iz baze partnera
Naziv
Naziv partnera
Ulica
Ulica
Mjesto
Mjesto
OIB
OIB
Telefon
Telefoni
Knjizenje
Broj knjienja u dnevniku robnogknjigovodstva
Godina_dokumenta
Godina dokumenta
Broj_dokumenta
Broj dokumenta
Datum
Datum skladinog dokumenta
Skladiste
ifra i naziv skladita
Jedinica
Drugo skladite kod meuskladinice, ifra i

naziv proizvodnog pogona kod izdatnice itd.
Sifra
ifra
Naziv
Naziv
Ulica
Ulica
Mjesto
Mjesto
Element naslov sa podacima o poslovnom
partneru, kupac ili dobavlja
Partner
Sifra
ifra
Naziv
Naziv
Ulica
Ulica
Mjesto
Mjesto
OIB
OIB
Ako npr. u sluaju otpremnice adresa kupca
nije i adresa dostave tada se ovdje definira
dodatna adresa
Partner_isporuka
Zaglavlje
Naziv
Naziv
Ulica
Ulica
Mjesto
Mjesto
Opis_knjizenja
Tekst opisa dokumenta
Knjstornirano
Ako se radi o dokumentu storno tada je to broj

knjienja koje se stornira
Tekst_prije
Tekst proizvoljne duine prije stavaka na

dokumetu
Tekst_iza
Tekst proizvoljne duine iza stavaka na

dokumentu
Kreirao
Osoba koja je kreirala dokument
Odobrio
Osoba koja je odobrila dokument
Prikazuju se opisna polja za toku stavke
koja se koriste kod HTMLispisa

Naslov elementa ispod kojeg se nalazi jedan ili
vie elemenata Stavka sa podacima o artiklu
Stavke
Stavka
Naslov element sa podacima o jednom artiklu

Redbr
Redni broj stavku u dokumentu
Sifra_artikla
ifra artikla iz baze artikala
Kataloski_broj
Kataloki broj, druga ifra
EAN13
EAN13 kod
Naziv_artikla
Naziv artikla
Opis_artikla
Dugi opis artikla proizvoljne duine
Kolicina
Koliina, uvijek pozitivan broj
Jedmj
Jedinica mjere
Min_zalihe
Koliina minimalnih zaliha na skladitu
Max_zalihe
Koliina maksimalnih zaliha na skladitu
Skladistenje
Mjesto skladitenja
Nabavna cijena
Nc
Podaci o cijenama se prikazuju samo ako je

opcija ukljuena u postavkama
Iznos mare
Marza_iznos
Kod robnih dokumenata podaci o mari se

povlae iz tekueg cjenika
Porez_iznos
Iznos poreza
Porez_tarifa
Tarifa porezne skupine
Porez_stopa
Stopa porezne skupine

Fakturiranje
l
rauni u veleprodaji
Robno-materijalno
l
izdatnica u robnom
otpremnica u robnom
Maloprodaja
l
PC kasa
l
rauni u maloprodaji

l
IposDokument
l Stavke
l Stavka
l Sifra_artikla
l EAN13
l Kolicina
l Stavka
l Sifra_artikla
l EAN13
l Kolicina

<IposDokument>
<Stavke>
<Stavka>
<Redbr>1</Redbr>
<EAN13/>
<Stavka>
<EAN13/>

ifra; koliina
ifra; koliina
...
npr.
34; 45
23; 500,345
4675345875432; 123,46
456; 0
...
(;).
Radni nalozi
Radne naloge vodimo na nivou poslovne godine, ako proces proizvodnje po odreenom radnom nalogu prelazi u sljedeu poslovnu godinu
radni nalog e se preko automatske rutine poetnih stanja prebaciti u novu poslovnu godinu s upisanim poetnim stanjem u dnevniku obrauna
(pod mjesec 0).
Obzirom da se i proizvodni i servisni radni nalozi evidentiraju na istom mjestu objasnit emo neke specifine razlike meu njima.
vidi Opis radnji u proizvodnji u programu Ipos knjigovodstvo

Kad otvaramo proizvodni radni nalog evidentiramo osnovne podatke u glavi naloga, u predmetu i opisu moe dodatno opisati nalog za
proizvodnju i dr., a u popis stavaka upisujemo (najee jednu) vrstu proizvoda koja e se proizvesti. Dakle u stavkama radnog naloga neem
vidjeti strukturu trokova radnog naloga nego nazive konanih proizvoda koji e se proizvesti u procesu proizvodnje.
Struktura trenutnih stvarnih trokova proizvodnog radnog naloga se vidi u tabeli Obraun proizvodnje, a u tabeli Planski normativ vidimo
planirane trokove proizvodnje. Stvarni trokovi proizvodnje u tabeli obrauna se povlae iz Dnevnika obrauna radnih naloga, a koji se opet
puni izravnim trokovima iz analitika materijalnog knjigovodstva, obrauna plaa, saldakonti dobavljaa, putnih naloga te opim trokovima
dobivenim iz financijskog knjigovodstva rasporeenim po radnim nalozima.
Proizvedeni proizvodi se zaprimaju primkom na skladite gotovih proizvoda po proizvoakoj cijeni koja se vidi u obraunu radnog naloga.
Kod ispisa proizvodnog radnog naloga ispisuju se podaci o radnom nalogu, popis proizvoda, obrauna radnog naloga i planski normativ.
Odabirom tipke Izvjetaji automatski e se postaviti opcije za ispis radnog naloga na kojem smo
pozicionirani u tabelarnom prikazu tj. tekui radni nalog.

Kad otvaramo servisni radni nalog u popisu stavaka radnog naloga upisujemo specifikaciju utroenog materijala, rada ljudi i strojeva, putne
trokove i sve ostale trokove u vezi servisa. Ovakav servisni radni nalog se po zavrenom obraunu prebacuje u raun (tipka Raun) gdje se
upisuju osnovni podaci sa radnog naloga i njegov broj, a u stavkama rauna se tipkom Auto unos povlae podaci sa radnog naloga. Kod ispisa
rauna koji je dakle povezan sa odreenim radnim nalogom e se ispisati sve stavke sa radnog naloga, a u tekstu prije stavaka e se ispisati
osnovni podaci o radnom nalogu: godina i broj, datum, ureaj, serijski broj, datum preuzimanja i isporuke.
Nakon zavretka izrade rauna moemo pokrenuti automatsku izradu otpremnice za utroeni materijal.
Cijene koje se povlae na radnom nalogu su trenutne prodajne cijene iz specificiranog cjenika, prilikom
automatskog povlaenja stavaka iz radnog naloga u raun cijene e biti drugaije, ako su u meuvremenu
promjenjene cijene u cjeniku. Cijen na radnom nalogu slue samo kao informacija serviseru o cijeni servisa
i kod ispisa radnog naloga za kupca te se cijene ne vide.
Kod ispisa servisnog naloga ispisuju se samo osnovni podaci o radnom nalogu i popis utroenih materijala i usluga, bez cijena. Dakle nema
podataka o obraunu proizvodnje i planskom normativu jer to nije u vezi sa servisom.
Ako se servis po ovom radnom nalogu ne naplauje (npr. ureaj je pod garancijom) tada moemo tipkom Izdatnica razduiti
utroen materijal sa skladita materijala.
U protivnom odabiremo tipku Raun, a materijal razduujemo automatskom otpremnicom iz rauna.
Korisnik moe i kod rauna odabrati varijantu da koristi izdatnicu iz radnog naloga, a ne otpremnicu iz rauna.
Automatske metode
Tipka Kopiraj
Ako esto imamo ponavljanje nekih proizvodnih radnih naloga moemo kopirati postojee ili moemo ak otvoriti radni nalog koji e nam sluiti
kao podloak za kopiranje-kreiranje novi radnih naloga.
Tipka Izdatnica
U dokumentu Radni nalog postoji tipka Izdatnica, kada je pozovemo otvorit e se prozor Izdatnice iz Robno-materijalnog knjigovodstva sa ve
postavljenim svim podacima u glavi ukljuujui i skladite materijala te broj radnog naloga.
Tipka Primka
Kada odaberemo tipku Primka pri vrhu prozora Radnih naloga program e otvoriti prozor Primki iz Robno-materijalnog, automatski postaviti
skladite za primku ono koje je navedeno kao skladite proizvoda u radnom nalogu te upisati broj radnog naloga.
Prelaskom u stavke i odabirom tipke Auto upis program e upisati sve proizvode sa radnog naloga sa pretpostavkom da su zavrene sve koliine,
a cijene e upisati kao proizvodne tj. ukupan troak proizvodnje tog radnog naloga e rasporediti po proizvodima, raspored se vri prema kljuu
koeficijenta ili udjela prodajnih cijena.

Prikaz u vidu tabele prikazuje svaki radni nalog u jednom redu. Status pojedinog naloga se moe razlikovati i bojom
u pripremi, plavi
otvoren, zeleni
zatvoren, crveni
U donjem dijelu se za odreeni nalog vide njegove stavke.
Ako elite da tip radnog naloga i inicijalni tekstovi budu za proizvodni tj. servisni radni nalog odaberite tipku
Unos dok ste u tabelarnom prikazu na tom tipu naloga.

Obraun proizvodnje moe se prikazati u 3 nivoa dubine (ukupni trokovi, osnovne grupe i nazivi trokova). Ako je ukljuena opcija za
Automatski izraun obrauna tada e obraun biti automatski promjenjen kod unosa bilo kojeg podatka u dnevniku obrauna radnih naloga.
Podaci u obraunu proizvodnje se prikazuju iskljuivo radnog naloga i dnevnika obrauna radnih naloga tog naloga. Dakle unos nove izdatnice
materijala vezane uz radni nalog 5/2006 nee automatski promjeniti obraun radnog naloga, nego tek kada se taj podatak upie u dnevnik
obrauna (runo ili automatski).
Podaci se mogu filtrirati kao kumulativ od poetka godine do specificiranog mjeseca ili se mogu dobiti samo za odreeni mjesec.
Nulti mjesec oznaava poetno stanje to znai da je radni nalog otvoren u nekoj prethodnoj poslovnoj godini.
Kolone prikazuju
naziv troka tj. naziv elementa kalkulacije
iznose kalkulacije za broj proizvedenih jedinica
iznose kalkulacije za jednu jedinicu
Stopa prodajnih trokova 16% se moe promjeniti u meniu ifrarnici>Koeficijent prodajnih trokova.
Izravni rad strojeva se ne uraunava u trokove proizvodnje nego slui eventualno kao klju za raspored
opih trokova.

Obraun planskog normativa prikazuje iste elemente kalkulacije kao i stvarni obraun zato da bi se mogla vriti usporedba stvarnih i planiranih
veliina ve u toku procesa proizvodnje.
Planski normativ prikazuje iznose za normativnu koliinu (koliina koja je odreena u firarniku tog artikla-proizvoda) i za jedinicu proizvoda.
Podaci o materijalima, trokovima rada ljudi i strojeva, izravnim uslugama, opim promjenjivim i fiksnim trokovima proizvodnje program povlai
iz unaprijed definiranog normativa.
Odabirom tipke Materijal, Rad ili Konverzija program e otvoriti popis normativa upravo za taj artikl.
Vidi
Pregled normativa

U tekuoj poslovnoj godini brojevi radnih naloga se otvaraju slijedom.
Tip naloga
Radni nalog moe biti proizvodni i servisni.
Proizvodni radni nalog se otvara za potrebe proizvodnje odreenih proizvoda koji mogu biti za odreenog kupca ili za vlastito skladite tj. za
prodaju nepoznatim kupcima.
Servisni radni nalog je nalog za servis, popravak odreenog proizvoda ili za uslugu interno u poduzeu ili za kupca.
Status naloga
u pripremi, slui kao priprema nekog budueg radnog naloga, ili kao osnova za kopiranje u nove radne naloge
otvoren, radni nalog po kojem traje proizvodnja, ili servis, koja jo nije obraunata
zatvoren, dovren radni nalog
Datum
Kod proizvodnog naloga to je datum otvaranja, kod servisnog datum otvaranja i datum preuzimanja ureaja.
Datum poetka
Poetak proizvodnje tj. servisa.
Datum kraja
Zavretak proizvodnje, servisa.
Datum isporuke
Datum isporuke proizvoda ili ureaja.
Partner
U sluaju proizvodnje za vlastito skladite upisuje se ifra vlastite firme, inae ifra kupca iz poslovnih partnera.
Veza
Veza na odreeni dokument npr. narudba kupca, ili interni dokument.
Predmet proizvodnje ili naziv ureaja kod servisnog naloga.
Serijski broj
Serijski broj ureaja kod servisnog naloga.
Garancija
Oznaka da li je ureaj pod garancijom kod servisnog naloga.
Opis
Opis radnog naloga ili opis popravka kod servisnog naloga.
Tekst iza
Tekst koji se ispisuje iza stavaka radnog naloga.
U ifrarniku tekstova radnih naloga postoje predefinirani tekstovi sa iframa 1, 2, 3 i 4. Tekstovi sa iframa 1 i 2 e se
automatski pridodjeliti novootvorenim proizvodnim radnim nalozima (tekst prije i iza stavaka), a tekstovi sa iframa 3 i 4 e
se automatski pridodjeliti novootvorenom servisnom radnom nalogu.
Skladite materijala
Skladite za razduenje materijala.
Radna jedinica
Radna jedinica proizvodnje.
Skladite proizvoda
Skladite za zaprimanje gotovih proizvoda.
Cjenik
Cjenik s kojeg e povlaiti cijene o stavkama radnog naloga. Prodajne cijene na radnom nalogu su informativne, konane cijene se iskazuju u
raunu.
Klju za raspored
Kod proizvodnog radnog naloga u sluaju da se na radnom nalogu evidentira vie od jednog proizvoda, preko kljua e program rasporediti
trokove na pojedine proizvode
koeficijent, proizvoljan koeficijent gdje se za svaki proizvod odredi udio u trokovima
cijena, ovdje je koeficijent zapravo cijena * koliina tj. udio vrijednosti odreuje odnos rasporeda trokova
Kreirao/preuzeo
Osoba koja je otvorila radni nalog, kod servisnog naloga to je ujedno osoba koja je preuzela ureaj.
Odobrio
Odgovorna osoba koja ovjerava radni nalog.
Osoba koja je radila na proizvodu tj. voditelj proizvodnog tima ili naziv servisera kod servisnog naloga.
U prozoru Poslovnih partnera postoji tipka "Nalog" preko koje moete automatski za tekueg partnera dobiti
ispis njegovih otvorenih radnih naloga
Direktni upis podataka bez kontrola izvan programa - robno mater.

UPOZORENJE
Ovu mogunost koristite samo u krajnjoj nudi jer se sve izmjene vre direktno u datotekama na disku i bez ikakvih kontrola. Ovakvim unosom se
mogu zaobii kontrole programa tj. upisati/izmjeniti neto to se inae kroz program ne moe. Razlozi za to mogu biti razni npr.:
podatak koji smo grekom upisali, a njegova regularna izmjena je komplicirana ili ak nemogua
uslijed raznoraznih razloga (greke drugih osoba koje rade na programu, greka u programu i sl.) je moglo doi do poremeaja u vrlo
sloenom sistemu skladinih evidencija
kao korisnik jednostavno elite imati mogunost napraviti bilo kakav zahvat bez ogranienja
Moete raditi izmjene na tri kljune datoteke kroz njihov tabelarni prikaz. Datoteke su prikazane upravo onako kako su zapisane na disku tj. nema
naziva artikala nego samo njihove ifre, nema naziva dokumenata nego samo njihove ifre i sl.
Zaglavlja robnih dokumenata

Datoteka dnerob.db prikazuje dnevnik, kartice i dokumente u robno-materijalnom knjigovodstvu. Ako elite pronai zaglavlje odreenog
dokumenta prvo regularno u programu pronaite njegov broj knjienja, a onda isti taj broj u koloni Knjienje.
Stavke robnih dokumenata

Datoteka stavrob.db prikazuje stavke tj. artikle za pojedini dokument iz dnerob.db. Pojedini dokument ete isto tako pronai preko kolone
Knjizenje. Pojedine stavke unutar dokumenta ete pronai preko kolone Sifra (ifra artikla).
Automatska evidencija zaliha

Datoteka zalrob.db prikazuje stanje automatske evidencije zaliha. Pokretanjem usklaivanja evidencije stanja sa stanjem na karticama se ta
datoteka uvijek obrie i ponovo kreira, meutim ako su podaci u dnerob.db i stavrob.db poremeeni npr.
sada je 10. mjesec, od poetka godine je bilo vie primki, otpremnica i dr. dokumenata, i sada ste jednostavno obrisali (ili promijenili) jednu
primku iz prvog mjeseca. Naravno da ste s tim poremetili sve dokumente iza nje.
Prilikom raznih unosa, izmjena i pregleda program gleda u ovu datoteku koja mu kazuje koliko je stanje pojedinog artikla i koja mu je tekua
prosjena nabavna cijena.
Automatska evidencija rezervacija

Datoteka rezervacije.db prikazuje automatsku evidenciju rezervacija artikala. Podaci za tu datoteku se pune iz ponuda/predrauna. Pokretanjem
usklaivanja evidencije stanja sa stanjem na karticama se ta datoteka uvijek obrie i ponovo kreira.
Pripremne inventure
Openito govorei inventure moemo podijeliti u dvije grupe:
poetna inventura koja se radi na poetku poslovne godine (ili na poetku poslovanja unutar godine)
periodine inventure unutar godine, kojima se povremeno usklauje fiziko i knjigovdstveno stanje
Poetna inventura je zapravo zaduenje skladita na poetku godine jer se kod otvaranja nove poslovne godine otvaraju prazne kartice artikala te
je potrebno na te kartice upisati poetno stanje zaliha.
U sluaju da smo ve u proloj godini vodili stanje zaliha tada moemo koristiti automatsku metodu za prijenos poetnih
zaliha.
Meutim to je samo tzv. tehnika inventura tj. prebacivanje brojeva iz jedne u drugu godinu to ne znai i da ti podaci odgovaraju stvarnom
stanju.
Dakle potrebno je prije automatske poetne inventure uskladiti fiziko i knjigovodstveno stanje svakog pojedinog artikla. Nije pogreno ako se
usklaivanje napravi i nakon automatske poetne inventure u novoj poslovnoj godini, bitno je da se prije knjienja skladinih dokumenata
uskladi stanje.
To usklaivanje fizikog (stvarnog) stanja i knjigovodstvenog (papirnatog) stanja vrimo dokumentima Inventurni viak ili Inventurni manjak.
Tehniki gledano to moemo napraviti na dva naina.
Prvi je da nakon to smo na "terenu" ustanovili stvarno stanje zaliha, kroz dokumente inventurni viak ili manjak dodamo ili oduzmemo
zalihe konkretnim artiklima i to direktnim upisom u skladine dokumente Viak tj. Manjak.
Drugi nain je da koristimo dokument Pripremna inventura, on nema knjigovodstvenu vanost jer sam po sebi ne mijenja stanje zaliha tj.
ne utjee na dnevnik skladita.
Za razliku od dokumenata Viak i Manjak u Pripremnu inventuru unosima upravo fiziko stanje artikala.
U prozoru Pripremne inventure imamo automatsku tipku "Knjienje" kojom moemo automatski kreirati dokumente Inventurni viak tj. manjak.
Dakle program e na osnovu podataka o fizikom stanju artikala (iz pripremne inventure) i knjigovodstvenom stanju (iz dnevnika skladita)
izraunati kojim artiklima treba upisati viak tj. manjak da bi se stanje na skladitu postavilo upravo onakvo kakvo je na pripremnoj inventuri.
Na primjer:
Artikl
Fiziko stanje
Knjigovodstveno
stanje
10
23
20
Program e nakon automatskog knjienja upisati:

Artikl
Manjak
Viak
C
D
Za artikle koji nemaju knjigovodstveno stanje, a imaju fiziko stanje, program e pokuati pronai zadnje podatke o cijenama i upisati te cijene,
ako tih podataka nema potrebno je ui u izmjenu dokumenta Inventurni viak i runo upisati cijene.
Broj pripremnih inventura u toku godine nije ogranien, zadnja pripremna inventura je zapravo konana inventura na kraju godine kojom se
usklauje konano stanje prije automatske poetne inventure za sljedeu godinu.
Za jednu pripremnu inventuru se moe odrediti samo jedno skladite, ali naravno moemo napraviti nekoliko pripremnih inventura za to isto
skladite.
Npr. prvi dan radimo pripramnu inventuru za prvu grupu artikala, drugi dan za drugu itd.
Svejedno je da li emo vie popisa zaliha upisati kroz jednu pripremnu inventuru ili emo napraviti vie pripremnih inventura, tehniki gledano
razlika je samo u broju dokumenata inventurni viak tj. manjak koji e se generirati.
ak ako i nekoliko ljudi radi popis istih artikala, ali na razliitim lokacijama u skladitu mogu se u jednu pripremnu inventuru upisati isti artikli
program e ih sam zbrojiti i upisati samo po jedan artikl sa skupnom zalihom.
Ako pak elimo artikle koje smo upisivali bez reda sortirati (ifra, naziv, kataloki broj) to moemo uiniti automatskom tipkom Presloi.
Nakon knjienja pripremne inventure (upisa u dnevnik skladita) ona e biti oznaena kao Proknjiena/zakljuana, to iz razloga da netko kasnije
ne bi sluajno ponovo zatraio knjienje za tu inventuru. Ako bi to napravio neposredno nakon knjienja ne bi se dogodilo nita jer ne bi bilo
razlika izmeu fizikog i knigovodstvenog stanja.
Automatski upis podataka pripremne inventure

Dodatna mogunost je da preko tipke "Auto upis", u dijelu za upis stavaka, moemo importirati podatke o inventuri iz neke vanjske datoteke.
Za detaljnije vidi Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke
Tipka Upii stanje nula
Rutina kojom se u tekue selektiranu pripremnu inventuru mogu automatski upisati svi artikli koji na tekuem skladitu, tj. karticama, imaju
zalihu, a ne nalaze se na popisu pripremne inventure. Takvi artikli e biti dodani u pripremnu inventuru sa koliinom nula

npr. 5 komada.

Pojedinani unos
reda3.

sl.
broja.
Automatski unos
Npr.
GN3-345A-5%F-34
Fiksni dio:
GN3-345A-5 F-34
Promjenjivi dio:
%
Prvi broj: 800
Zadnji broj: 805
GN3-345A-500800F-34
GN3-345A-500801F-34
GN3-345A-500802F-34
GN3-345A-500803F-34
GN3-345A-500804F-34
GN3-345A-500805F-34

serijskog broja

tipke Brisanje.
oznaeni artikl.

brojeva.
razdueni).

Osim evidencije serijskih brojeva gdje vodimo evidenciju o svakom pojedinom komadu nekog artikla (npr. mobitel, builica) u nekim
djelatnostima postoji potreba i za voenjem evidencije o serijama.
Neki to zovu serija, neki LOT number, neki ara.
Smisao svega je da se odreena koliina nekog artikla, serija, mora moi evidentirati kod ulaza na skladite i pratiti kod izlaza iz skladita. Dakle
od koga smo i kada kupili odreenu koliinu, seriju, tog artikla i kada smo i kome sve prodali artikle iz te serije, tzv. SLJEDIVOST.
Objasnit emo na primjeru lijekova, recimo da imamo artikl Andol C, kupili smo 3 komada, ali svaki je od druge serije
ifra
Naziv
Kataloki broj
Andol C
AC S10
Andol C
AC S20
Andol C
AC S30
Poanta je da svaku novu seriju jednog te istog artikla upisujemo pod novom ifrom, naziv artikla ostaje isti1, u polje kataloki broj upisujemo
kataloki broj artikla AC i dodajemo jo i ifru serije S10, S20, S30.
Broj moguih evidentiranih artikala u programu je preko milijardu.
U postavkama fakturiranja je potrebno postavku kojom se kontrolira unos vie istih naziva artikala tj. potrebno je omoguiti unos vie istih naziva
artikala, istovremeno je potrebno u postavkama odrediti da se ne mogu upisati dva ista kataloka broja.
Poanta je u tome da sada jedan Artikl-Serija predstavlja zapravo jedan artikl, svaki takav Artikl-serija inicijalno ima razliitu kompjutersku ifru, ali
ima i razliit kataloki broj jer je on sastavljen od katalokog broja i broja serije te je kao takav jedinstven kao druga ifra. Na ovaj nain smo dobili
sistem u kojem imamo sve evidencije u programu na nivou Artikl-serije, a ne samo na nivou artikla (kod artikala koji nemaju serije).
Sljedivost: ovime je dakle zadovoljena sljedivost jer se lako pronalazi kada je koja artikl-serija ula, po kojem dokumentu, od kojeg dobavljaa i u
kojoj koliini. Isto tako je omogueno da se za svaki artikl-seriju vidi u kojoj koliini je prodana, kada i kome. Ovo je omogueno dodatnim
izvjetajem Fakturiranje>Izvjetaji>Rekapitulacija prodaje artikla po kupcima. Nakon to se detektira kome je sve prodan odreeni artikl-serija
potrebno je runo pregledati pojedinog kupca ako se eli vidjeti po kojim je tono raunima otila ta artikl-serija.
Viestruko razduivanje je automatski rijeeno s tim to se u ifrarniku artikala, a samim tim i u svim evidencijama umjesto artikla vodi artikl-serija.
Iskazivanje oznake serija na ispisu rauna, samim tim to se oznaka serije nalazi unutar katalokog broja za nju vrijedi sve to i za kataloki broj u
postavkama se moe odrediti da li da se kataloki broj prikazuje u pregledima na ekranu (prozorima), da li da se ispisuje na izvjetajima i dr.
Lako se dobije koji su sve artikli prodani od odreenog dobavljaa jer u ifrarniku artikala postoji polje dobavlja.
Koji artikli su prodani po nekom drugom kritreriju, u ifrarniku artikala se upiu u filter artikala eljeni kriteriji i pridrue svakom pojedinom artiklu,
na taj nain se npr. u izvjetaju Fakturiranje>Izvjetaji>Rekapitulacija prodaje po artiklima moe ukljuiti filter koji e na izvjetaju prikazati samo
artikle koji imaju jedan ili vie eljenih kriterija, zavisno koje filtere smo ubacili za prikaz izvjetaja. Preko ove opcije filtera se na taj nain mogu i
razni drugi izvjetaji tj. svi gdje god postoji opcija filtera po artiklima.
Ako se na raunu eli dobiti i dodatne podatke o roku trajanja, nainu skladitenja i dr. potrebno je rok trajanja upisati kod evidencije artikla, kod
samog ispisa rauna potrebno je ukljuiti opciju "Dodatni podaci o seriji, roku trajanja/garanciji, skladitenju".
Ako se eli dobiti izvjetaj Fakturiranje>Izvjetaji>Rekapitulacija prodaje po artiklima na nain da se eli rekapitulacija artikla Andol C za sve serije
tada se to moe napraviti na nain da se kreira klasifikacija naziva Andol C i pridrui svim artiklima serijama (ifre 1, 2 i 3). Tada se u izvjetaju
zatrai sortiranje po klasifikaciji, a program e zbrojiti svaku klasifikaciju posebno.
Tovarni list
Tovarni list je nekakav nalog za utovar tj. popis artikala koje je potrebno utovariti u prijevozno sredstvo, obino su to artikli sa vie otpremnica (ili
rauna-otpremnica). U sluaju kada imamo npr. 10 otpremnica lake je kreirati tovarni list i prema tom popisu odabrati artikle za utovar nego za
svaku otpremnicu posebno.
Dokument tovarni list se sastoji iz glave dokumenta i stavaka.
Glava dokumenta
Dokument ima godinu i broj te datum, opis u kojem se sa jednom reenicom dodatno opisuje svrha tovarnog lista.
Polje 'Tip popisa' odreuje da li emo tovarni list formirati iz popisa rauna-otpremnica ili iz popisa otpremnica sa nekog skladita. Dakle jedan
tovarni list moe sadravati ili raune ili otpremnice sa odreenog skladita.
U varijanti kada je tip popisa Popis otpremnica polje za upis skladita je obavezno unijeti, unosi se skladite veleprodaje.
Kada je tip popisa Popis rauna tada je skladite samo informativan podatak i nije obavezan unos.
Polje 'Zakljuen tovarni list' se ukljuuje kada je tovarni list zakljuen za daljnje izmjene.
Tekst prije i iza stavaka se automatski puni iz ifrarnika tekstova tovarnog lista.
Stavke dokumenta
1za to je potrebno ukljuiti postavku da se mogu upisivati artikli istog naziva
Stavke sadre samo popis rauna (ili otpremnica) u zavisnosti koji je tip odabran.
Program nee dozvoliti unos dva ista rauna ili dvije iste otpremnice u popisu tovarnih listova npr. ako je raun br. 2345 pridruen na tovarnom
listu 134, vie ga ne moemo pridruiti na tovarnom listu 150.
U tabelarnom prikazu e se osim broja dokumenta prikazati i naziv partnera i mjesto sa tog dokumenta (rauna ili otpremnice).
Ako dokumente nismo pridruivali po redu tipkom 'Presloi' moemo stavke posloiti prema brojevima dokumenata.
Vidi

Uvod
153/05).
naknada:

PET 410,00 kn/t
Drvo 150,00 kn/t
Tekstil 150,00 kn/t
Staklo 150,00 kn/t



Staklo i PET
do 0,25l 0,30
0,25-0,5l 0,50
0,5-1,5l 0,70
vie od 1,5l 1,00
Al-Fe lim. 1,00

Uvoznik (proizvoa)
trite Hrvatske.
Trgovac na veliko
Trgovac na malo
Krajnji potroa



obraunat pdv.



informaciju.

l
l
l
l

koliinu
Komisijska prodaja
Openito u komisijskoj prodaji
U praksi, najee se radi o situaciji gdje dva porezna obveznika surauju bez prijenosa vlasnitva nad robom, a koristan je jer odgaa plaanje
PDV-a do finalne prodaje robe. Ovaj oblik prodaje robe najee se pojavljuje u trgovini na malo (iako se prakticira i u veleprodaji)
Sudionici komisijske prodaje

Komitent (prvi prodavatelj) i komisionar (finalni prodavatelj) sudionici su u komisijskoj prodaji. Naime, temelj ovog oblika prodaje je Ugovor o
komisiji koji je sklopljen izmeu ova dva sudionika, kojim se komisionar obvezuje da e obavljati posao u svoje ime i za raun komitenta.
Komisionar mora biti registriran kao trgovac, dok komitent moe biti graanin ili poduzetnik (proizvoa ili trgovac). Komitent povjerava
komisionaru stvari ili robu za koju je komisionar odgovoran u sluaju propasti ili tete (manjkova). Obveza komitenta je isplata provizije ili
odreene naknade komisionaru po ispunjenju posla, tj. po prodaji
Dokumenti koji prate komisiju i raunovodstveno iskazivanje obrauna komisije

Prilikom prodaje robe u komisiji potrebno je napraviti odjavu robe s komisije. To je dokument koji prati prodaju robe te se alje od strane
komisionara (finalni prodavatelj) komitentu (prvom prodavatelju) koji na temelju toga izdaje fakturu komisionaru.
Na temelju odjave komisijske prodaje robe nastaju dvije isporuke prva isporuka kod komitenta i druga isporuka kod komisionara.
Naime, kao to smo naveli ranije, sve do trenutka prodaje, roba u komisiji je u vlasnitvu komitenta iako se roba fiziki nalazi u skladitu ili
prodavaonici komisionara. Vrlo esto dolazi do nerazumijevanja posla komisije s poreznog aspekta s obzirom na to da dolazi do dvije isporuke, pa
samim time i dva obrauna PDV-a, i kod komitenta i kod komisionara. Svaka isporuka stvara obvezu za obraun PDV-a u obraunskom razdoblju
u kojem je nastala.
Do trenutka prodaje roba dana u komisiju se kod komitenta i dalje iskazuje u bilanci na kontu 662-Roba dana u komisijsku prodaju. Prilikom
prodaje, a temeljem odjave komisionara, komitent knjii prihod na konto 7605-Prihod od prodaje robe dane u komisiju i potraivanje od
komisionara (1207) te obvezu za PDV (konto 240). Takoer, konto 662 razduuje se na teret konta 710-Nabavna vrijednost prodane robe.
Kod komisionara sve do trenutka prodaje i obrauna prodaje, roba primljena u komisiju evidentira se izvanbilanno na kontima klase 99 jer je
rije o komitentovoj (tuoj) robi. Prilikom prodaje robe, roba se otpremnicom razduuje sa klase 6 kod komisionara, bez obzira da li je rije o robi
primljenoj na komisiju ili vlastitoj robi.
Dakle, kada komisionar proda robu u komisiji, koja je tada jo u vlasnitvu komitenta, dolazi do prijenosa vlasnitva s komitenta na komisionara,
te je potrebno razduiti klasu 9 i zaduiti klasu 6.
Prednosti i nedostatci komisionih poslova

Najvea prednost komisionog posla je odgoda plaanja PDV-a do trenutka prodaje finalnom kupcu.
Naime, zamislimo gore navedenu strukturu u redovnom postupku suradnje. Obveza za PDV komitentu bi nastala im bi isporuio robu
komisionaru, to bi moglo prouzroiti znaajne novane odljeve i probleme u novanom tijeku.
S druge strane, u komisiji, komisionar e platiti PDV tek kada komitent obavi prodaju finalnom kupcu, te napravi odjavu komisije komitentu.
Smatramo da bi ova prednost trebala biti kljuni razlog koritenja ove vrste posla.
Kao dodatnu prednost vidimo zakonske rokove plaanja, tj. zakonsko plaanje u roku od 30 / 60 dana. Naime, sukladno Zakonu o financijskom
poslovanju, sve obveze se moraju plaati u rokovima od 30 do 60 dana (iznimka je robni kredit).
U komisiji, obveza plaanja nastaje tek odjavom od strane komisionara komitentu, tj. tek nakon prodaje finalnom kupcu, to olakava potivanje
navedenog zakona i novani tijek poduzetnika.
Kao glavni nedostatak komisije napominjemo da se roba daje u tui prostor bez prijenosa vlasnitva.
Zakljuak
Komisijski posao je ugovorni odnos izmeu komitenta i komisionara. Temelj komisijskog posla je Ugovor o komisiji. Kod ovog oblika prodaje
robe komisionar obavlja posao u svoje ime i za tui raun.
Bitno je naglasiti da komisija ima kljune prednosti u vidu odgode PDV obveze, a kljune nedostatke u vidu isporuke robe bez prijenosa
vlasnitva.
Radi toga se ini razumnim paljivo birati poslovne partnere za komisiju, a kako bi koristili blagodati koje ovaj oblik poslovanja prua.
Postupak u progamu Ipos knjigovodstvo

Korisnik programa Ipos knjigovodstvo (komitent) za svakog kupca (komisionara) treba u programu otvoriti novo skladite veleprodaje.
Isporuka robe komitenta komisionaru se u programu evidentira Meuskladinicom i prebacuje se na njihovokomisijsko skladite kako bi se u
svakom trenutku znalo koja roba i u kojoj koliini je kod kojeg komisionara.
Komisionar robu komitenta fakturira krajnjim kupcima po raunima kao da je njegova.
Periodino komitent od komisionara dobiva izvjetaj o prodanoj robi koja se tada razduuje i fakturira komisionaru to se moe napraviti na dva
naina.
Prvi nain je da se na osnovu izvjetaja komisionara izradi raun sa svom robom koju je komisionar prodao i na kraju izrade rauna program e
nas pitati da li elimo napraviti automatsku otpremnicu koja e sa skladita komisionara praktino razduiti zalihu.
Drugi nain je da prvo napravimo Otpremnicu sa skladita komisionara i onda se u izradi rauna pozovemo na tu otpremnicu kako bi automatski
povukli stavke u raun.
to se tie prodajni cijena tj. mari moemo koristiti standardni cjenik kao i za ostale kupce, a moemo i fomirati poseban cjenik za komisionare ili
poseban cjenik za svakom komisionara.
Miljenje Porezne uprave

Broj klase:410-01/02-01/895
Urudbeni broj:513-07/02-2
Zagreb, 26.11.2002
Prodaja tue robe
Proslijedili ste nam podnesak pravne osobe A iz Poege u kojemu postavljate niz pitanja o uvjetima koje bi trebao ispuniti ugovor izmeu
najmoprimca poslovnog prostora i najmodavca, te koju evidenciju i podatke treba osigurati pri prodaji tue robe u istom prodajnom prostoru
(roba u mesnici bila bi tua roba) i naplati na istoj blagajni gdje se naplauje prodaja vlastite robe.
Ugovor sklapaju dvije i vie osoba koje ureuju meusobna prava i obveze, te Porezna uprava ne moe odreivati sadraj ugovora niti njegovu
provedbu, jer to nije u njenoj nadlenosti. Porezna uprava moe nadzirati primjenu poreznih propisa u dijelu ugovorenih i realiziranih poslova. Pri
tome skreemo pozornost da oblici i naini prodaje, koji su ureeni Zakonom o trgovini spadaju u nadlenost vaeg ministarstva.
U dijelu koji spada u nau nadlenost, a odnosi se na primjenu propisa o porezu na dobit i poreza na dodanu vrijednost, nastavno odgovaramo.
Prodaja tue robe, u pravilu se obavlja kao komisijska prodaja, u svoje ime za tui raun, ali u bitnom, provodi se kao i prodaja vlastite robe.
Ako poduzetnik, trgovako drutvo, prodaje robu drugog poduzetnika, mora o tome osigurati evidenciju u smislu odredbe lanka 24. Zakona o
porezu na dobit (Narodne novine br. 127/2000) u kojemu je propisano da su za utvrivanje porezne osnovice mjerodavne poslovne knjige
koje se vode u skladu s propisima o raunovodstvu te financijska izvjea koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, raun dobitka i
gubitka) ako porezni propisi ne odreuju drugaije, te da porezni obveznici utvruju i u raunovodstvu iskazuju stanja i promjene imovine,
obveza i kapitala te nastale iznose prihoda, rashoda i rezultat poslovanja uz primjenu raunovodstvenog naela nastanka dogaaja, to znai da
se poslovni dogaaji iskazuju u raunovodstvu kada su nastali i iskazuju u financijskim izvjeima razdoblja na koje se odnose.
Osim navedenog, treba uvaiti odredbe lanka 5. stavka 2. Zakona o porezu na dobit, u kojima je propisno da se u komisionom i zastupnikom
odnosu u prihode komisionara ili zastupnika ukljuuju samo svote provizije ili druge naknade. U skladu s navedenim treba osigurati evidencije o
vrijednosti ukupnog prometa tue robe i podatke o ostvarenoj komisionoj naknadi.
Osim propisa o oporezivanju dobit, primjenjuju se i odredbe lanka 23. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (((Narodne novine br. 47/95 do
73/2000), ako je obveznik poreza na dodanu vrijednost. U navedenim odredbama propisana je obveza poreznog obveznika da osigura podatke u
knjigama izlaznih i ulaznih rauna kao i sve potrebne podatke za utvrivanje i plaanje poreza na dodanu vrijednost.
Nadalje, porezni obveznik koji prodaje tuu robu u komisiji mora ispostaviti raun za ukupnu naknadu za robu, u smislu odredbe lanka 4.
Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (((Narodne novine br. 60/96 do 54/2001). U navedenoj odredbi propisano je da pri prodaji robe u
komisiji nastaju dvije isporuke: isporuka komisionara kupcu i isporuka komitenta (vlasnika robe) komisionaru. Prema tome, pri prodaji tue robe
ispostavlja se raun kao i pri prodaji vlastite robe, a s vlasnikom robe radi se obraun prodane robe, pri emu treba voditi rauna da nastaju dvije
isporuke istodobno, to znai da i porezna obveza nastaje u istom obraunskom razdoblju.
Kako e komisionar osigurati praenje prodaje tue robe na istoj blagajni na kojoj prodaje i svoju robu, ovisi o tehnikim mogunostima blagajne
i informatikoj podrci.
Ako porezni obveznik ugovori neki drugi nain prodaje, ovisno o realizaciji ugovorenoga, treba voditi rauna o primjeni poreznih propisa kojima
je temeljna svrha osigurati evidenciju o prodanoj robi i poreznim osnovicama i izdavanje rauna, koji su temeljne isprave o prodaji.

Inicijalna postavka kod izrade ulaznih kalkulacija da li da se automatski auira cjenik
ukljuen
iskljuen
Postavka koja regulira da li da opcija automatskog auiranja cjenika kod izrade ulaznih kalkulacija bude kod otvaranja prozora postavljena kao
ukljuena ili iskljuena, u toku same izrade kalkulacije tu postavku moemo mijenjati za svaku stavku (artikl) posebno.
Kod ulaznih kalkulacija, automatski upis podataka sa zadnje kalkulacije tog artikla
ukljuen
iskljuen
Postavka koja regulira da li da se kod ulaznih kalkulacija prilikom upisa artikla automatski pronau i upiu podaci sa zadnje kalkulacije tog artikla.
Metode izrauna cijena i zaliha artikala na skladitu kodu ulaza i izlaza

runa metoda
metoda prosjenih cijena
Preporuka je ostaviti tekuu metodu prosjenih cijena. Kod te metode program automatski vodi evidenciju o tekuoj prosjenoj cijeni i stanju
zalihe. Svaki puta kada artikl ue ili izae iz skladita program aurira tu evidenciju.
Npr. kod odreenih operacija je potrebno u trenutku dobiti stanje zalihe i nabavnu cijenu artikla na zalihi kao to je to kod otpremnice.
Program mora korisniku dati podataka o stanju zalihe odreenog artikla, a cijenu po kojoj se skida zaliha korisnik niti ne ukucava.
U sluaju kada je ukljuena runa metoda program ne kontrolira koliinu i cijenu, korisnik ima punu kontrolu i naravno mogunost greke.
Kod XML exporta robnih dokumenata u export su ukljuene i cijene (nc, mara ...)
ukljuen
iskljuen
Postavka koja regulira da li e se kod XML exporta robnih dokumenata (primke, otpremnice, izdatnice ...) u podatke ukljuivati i podaci o
cijenama (nabavna, mara, porez ...). Inicijalno je postavka iskljuena.
Etikete

Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa iz veleprodajnihkalkulacija
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa izdokumenata robnog knjigovodstva
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa iz veleprodajnihrauna
Izvjetaji
Ispis dnevnika skladita robnog knjigovodstva
Prikazuje knjienja svih dokumenata u skladitima kronoloki (broj knjienja) ili po datumu dokumenta.
Moemo traiti ispis samo za jedno ili za sva skladta.
Isto tako moemo u izvjetaj ukljuiti samo odreeni dokument.
Kriterij za ispis knjienja moe biti od do rednog broja knjienja ili od do datuma.
Naslov izvjetaja se moe mijenjati.

Ispis kartica za odreeno skladite ili za sva skladita zajedno.
Redoslied ispisa kartica po nazivu ili po ifri artikla.
Ispis kartica artikla, od do naziva ili sve kartice (koje imaju prometa).
Opcija da li da se kartice ispisuju u nizu jedna iza druge (tednja papira kod kartica koje ne popunjavaju stranu) ili svaka kartica na drugoj strani
(bolje kod ispisa na ekran).
Za brzi ispis odreene kartice moemo poeti pisati naziv artikla za ispis samo te kartice.
Redoslijed ispisa stavaka kartica po rednom broju knjienja ili po datumu dokumenta.
Ispis stavaka od do knjienja, od do datuma ili sva knjienja.
Izvjetaj se moe ograniiti da se ukljui samo odreeni dokument npr. samo otpremnice odreenog artikla, primke i sl.


Pregledni izvjetaj o prometu i stanju pojedine kartice, svaka kartica je u jednom redu.
Ispis za odreeno skladite ili za sva skladita zajedno.
Redoslied ispisa po nazivu ili po ifri artikla.
Ispis artikla, od do naziva ili svi (koji imaju prometa).
Za brzi ispis odreenog artikla moemo poeti pisati naziv artikla za ispis samo te kartice.
Ispis od do knjienja, od do datuma ili sva knjienja.

Program nam automatski nudi zadnju temeljnicu za ispis.
Odabiremo da li temeljnicu ulaza ili izlaza robe.
Temeljnica nam slui kao podloga za knjienje u glavnoj knjizi. Sadri samo rekapitulacije po kontima, eventualno po kontima i poslovnim
jedinicama ako je ta opcija ukljuena.
Naslov se moe mijenjati.

Specifikacija temeljnica nam slui kao za provjeru od kojih se knjienja sastoji pojedini konto na temeljnici.

Specifikacija dokumenata po kontima nam slui za pronalaenje svih dokumenata koji su knjieni na odreeni konto.
Opcije jedan ili sva konta.
Dokumenti od do datuma.
Ispis sa stavkama ili samo rekapitulacija za konto.
Ispis popisa artikala i usluga

Redoslijed po nazivu, ifri ili klasifikaciji pa po nazivu.
Ispis od do ifre, od do naziva, od do klasifikacije ili svi artikli.

Za odreeno skladite ili za sva skladita.

Odaberemo dokument za koji trebamo popis:
Skladina primka
Meuskladinica
Otpremnica
Interna izdatnica
Povratnica kupca
Interna povratnica
Sa kojeg skladita traimo popis.
Redoslijed po broju ili datumu.
Dokumenti do do broja, od do datuma ili svi.
Iznosi storniranih dokumenata prikazani na izvjetaju se ne zbrajaju u ukupni iznos.

Sa kojeg skladita.
Skladina primka
Meuskladinica
Otpremnica
Interna izdatnica
Povratnica kupca
Interna povratnica
Opcija da li da se vidi nabavna cijena.
Kriterij za filter:
jedan dokument sa brojem ...
dokumenti od do broja, ili svi po broju
dokumenti od do datuma ili svi po datumu
files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvueni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportPrimkeVPxxxxxx.doc.
Datoteke ExportPrimkeVPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
Podaci koji se exportiraju su:
ifra
naziv artikla
kataloki broj
filter
klasifikacija
minimalne zalihe
maksimalne zalihe
jedinica mjere
ean kod
stopa poreza
cijena bez poreza
cijena s porezom
proizvoa naziv
mjesto
ulica
drava
email
uvoznik naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dobavlja naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dananji datum
zemlja porijekla
broj i godina primke
datum primke
broj i godina kalkulacije
prodavaonica
koliina (primka, kalkulacija)
otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive)
napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika
preimenujte datoteku ExportPrimkeVPxxxxx.doc u ExportPrimkeVP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve
naravno moete promjeniti veliine naljepnica, podatke na njima, moete ukljuiti bar kod i sl.

Izvjetaj pomou kojega npr. graevinska firma moe pratiti utroak materjiala po gradilitima za odreeno razdoblje.
Izvjetaj moe biti detaljan tako da dobijemo za svako gradilite popis svih izdatnica i povratnica s popisom materijala po dokumentu.
Skraen tako da se ne ispisuje popis materijala ili da se ne ispisuje ni popis dokumenata nego samo ukupan iznos za radnu jedinicu.
U izvjetaju se mogu ukljuiti posebno izravni i/ili neizravni materijali prema kriteriju da li je u dokumentu upisan broj radnog
naloga.

Izvjetaj pomou kojega moemo dobiti podatke o nabavljenim artiklima koji su uli na skladite.
za sve ili jednog dobavljaa
sve primke (povratnice) za pojedinog dobavljaa
svi artikli za pojedini dokument
Moe se proizvoljno iskljuiti npr. popis artikala i popis dokumenata.
Ispis specifikacija temeljnica po knjienju

Specifikacija temeljnica po knjienju nam slui za provjeru konta pojedinih knjienja.

U ifrarniku artikala za svaki artikl moemo definirati miminalnu i maksimalnu zalihu. Ovim izvjetajem moemo za jedno ili sva skladita, jedan ili
vie artikala, dobiti podatke koji artikli su prekoraili minimalne ili maksimalne zalihe.
Korisno je upotrijebiti opciju stope maksimalnog i minimalnog prekoraenja npr.
Ako elimo ispis samo artikala kojima je zaliha pala ispod minimuma 30%
Stopu maksimuma postavimo na veliki broj npr. 100.000%, stopu minimuma na 30% na taj nain se nee prikazati artikli koji su iznad
maksimuma do 100.000% (teoretski nijedan) niti e se prikazati artikli koji su ispod minimuma 1 do 29,99%, dakle samo oni koji su manje od
30%
Ako elimo samo artikle kojih imamo previe na lageru npr. vie od 50% od maksimuma
Postavljamo miminum na 100.000% (da izbjegnemo sve koji su ispod minimuma do 1000.000%), a maksimum na 50%.
Sve ostale kombinacije isprobajte sami.
Automatski upis u narudbu
Mogue je odrediti da se artikli koji su kombinacijom kriterija dobiveni na ispisu, a koji su prekoraili minimalne zalihe, automatski upiu u
specificiranu narudbu. Pri tome moemo odrediti i kriterij ispisa artikala samo za odreenog dobavljaa, podatak o dobavljau se nalazi u
ifrarniku artikala.
Napomena
Korisnika moe zbuniti sljedei primjer:uzmemo jedan artikl, u ifrarniku je za njega odreena minimalna zaliha 5, maksimalna zaliha 10 komada.
Ispisom za skladite 1, artikl se pojavljuje na ispisu, ispisom za skladite 2 artikl se pojavljuje na ispisu, meutim kada zadamo opciju sva skladita
(1 i 2 zajedno) artikl se ne pojavljuje na ispisu.
esta je primjedba korisnika da se izvjetaji nelogino ponaaju. U emu je stvar?, na prvom skladitu stanje artikla je 3 komada, na drugom isto
3, u oba sluaju zadovoljen je kriterij prikaza jer artikl ima zalihu manju od minimuma, meutim kad se zbroji zaliha na oba skladita onda artikl
ima zalihu 6 to nije manje od minimuma i artikl se ne pojavljuje na skupnom izvjetaju.

Izvjetaj na osnovu kojega moemo za svaki artikl dobiti procjenjeni broj dana (mjeseci) trajanja zaliha.
Algoritam se slui podacima o stanju i povijesnom izlazu pojedinog artikla u odreenom razdoblju i na osnovu toga procjenjuje koliko bi mogla
trajati postojea zaliha, a to nam daje informaciju o tome koje artikle bismo trebali nabaviti.
Podatke moemo dobiti za jedno ili sva skladita, po abecedi ili ifri.
Za jedan ili vie artikala.
Korisno je upotrijebiti opciju ispisa samo onih artikala kojih dostaje na zalihi samo za npr. 30 dana, ili 10
dana, zavisno o kojoj vrsti artikala se radi.

Kriterij za filter: jedna kalkulacija sa broje, od do broja kalkulacije, od do datuma
Opcija ispis rekapitulacija kalkulacija, tj. ne ispisuju se stavke nego samo sumarni iznosi.
Ispis kalkulacija od do broja ili od do datuma, ili sve kalkulacije.
Ulazna kalkulalcija se trenutno ispisuje na A4 formatu HORIZONTALNO.
files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvueni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportKalkVPxxxxxx.doc.
Datoteke ExportKalkVPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
Podaci koji se exportiraju su:
ifra
naziv artikla
kataloki broj
filter
klasifikacija
minimalne zalihe
maksimalne zalihe
jedinica mjere
ean kod
stopa poreza
cijena bez poreza
cijena s porezom
proizvoa naziv
mjesto
ulica
drava
email
uvoznik naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dobavlja naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dananji datum
zemlja porijekla
datum primke
preimenujte datoteku ExportKalkVPxxxxx.doc u ExportKalkVP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
Lager lista artikala

Prodani artikli po kupcima

Ispis pripremne inventure

Ispis evidencije serijskih brojeva artikala. Osnova izvjetaja je ispis artikala po raznim kriterijima, raznim opcijama odreujemo da li e se uz artikle
ispisivati
serijski brojevi koji imaju datum izlaza
serijski brojevi koji nemaju datum izlaza
moemo ispisati serijske brojeve samo odreene serije artikala
moemo ispisati samo one serijske brojeve kojima garancija/rok trajanja istie na odreeni datum
Evidenciju serijskih brojeva radimo za artikle koje smo prodali kupcima, bilo da smo ih kupili od dobavljaa ili smo ih proizveli u vlastitoj
proizvodnji.

Izvjetaj prikuplja podatke u robno-materijalnom knjigovodstvu.
Pretrauje sve izdatnice i povratnice materijala prema kriteriju datuma i kriteriju radnih naloga i prikuplja podatke o materijalima.
Ispis materijala je mogue dobiti prema izdatnicama ili kumulativno za sve izdatnice ili samo ukupan iznos za radni nalog.

Program u robno-materijalnom knjigovodstvu pretrauje primke i ispisuje rekapitulaciju zaprimljenih proizvoda po radnim nalozima.
Ispis radnih naloga

Radna naloge je mogue ispisati po
od do broja naloga
od do datuma naloga
partnerima ili samo za odreenog partnera

radnoj jedinici ili samo za odreenu RJ
Nezavisno od kriterija ispisa radne naloge moemo dodatno filtrirati po statusu (priprema, otvoren, zatvoren) ili tipu (proizvodni, servisni).
Kod proizvodnih radnih naloga posebno moemo ukljuiti/iskljuiti ispis obrauna i planski normativ. Kod servisnih naloga se ne ispisuju.
Za ispis obrauna radnog naloga odreujemo razdoblje obrauna i nivo prikaza detalja.
Kada ispis radnih naloga pozivate iz prozora Radnih naloga, a ne iz menia Izvjetaji, tada e automatski biti
selektiran za ispis tekui radni nalog (iz prozora radnih naloga) i dovoljno je odabrati tipku Enter za ispis.
Grafikoni
Grafikon financijskog i koliinskog kretanja zaliha artikala
Grafikon koji pokazuje stanje na pojedinom skladitu ili svim skladitima zajedno, za jedan ili sve artikle zajedno.
Prikaz est razliitih grafikona:
stupasti grafikon: ulaz, izlaz i stanje zalihe
linijski grafikon: ulaz, izlaz i stanje zalihe
Proizvodnja - praenje trokova, servis

Proizvodnja - openito
Mjerenje tj. praenje trokova proizvodnje je temeljni preduvjet za pokretanje postupka smanjivanja trokova u procesu proizvodnje. To potvruje
injenica da od ukupnih trokova u proizvodnim poduzeima otprilike 80-90% trokova nastaje u proizvodnji, a preostali dio trokova nastaje
izvan proizvodnje.
Uobiajen nain kako se moe pratiti trokove proizvodnje je posredstvom radnih naloga. Radni nalog se uvodi zato da se jasno i konkretno
utvrde vrsta, opseg i rok izvrenja zadatka te da se utvrdi sve to za to treba, trokovi i rashodi te prodajna vrijednost i financijski rezultat koj e
time postii poduzee u kojem se radni nalog izvrava. Trokove je potrebno dakle utvrditi odvojeno za svakog nosioca troka (proizvod) tj. za
svaku narudbu ako se proizvodi na temelju pojedinih narudbi.
Dva su temeljna naina otvaranja radnih naloga
prema kupcu
prema proizvodu
Radne naloge za kupce otvaramo u sljedeim okolnostima
kad proizvodi imaju osobita svojstva te ih se ne moe prodavati ostalim kupcima
kad se upravljanje proizvodnim procesom temelji na proizvodnji bez zaliha pa proizvodni proces poinje zaprimanjem narudbenice
kupaca
kad je rije o uslunoj proizvodnji za kupca npr. oplemenjivanje ili dorada
Otvaranje radnih naloga prema proizvodu uobiajeno je u proizvodnji za skladite kada se proizvode prodaje razliitim kupcima na tritu.
Od ostalih naina otvaranja radnih naloga moem spomenuti radne naloge za popravke, reklamacije kupaca u jamstvenom roku i dr.
Poslovi knjigovodstva proizvodnje (pogonsko knjigovodstvo) su najee
prikupljanje podataka o ulaganjima u proizvodnju
razvrstavanje trokova na mjesta nastanka (pogoni) i njegove nositelje (proizvodi)
sastavljenje obrauna nastalih trokova za proizvodnju po mjestima i nosiocima trokova
unoenje stvarnih podataka o nastalim trokovima u radne naloge
analiza odstupanja od procjenjenih i stvarnih trokova cijene proizvodnje, iznalaenje podataka o snienju i prekoraenju trokova
proizvodnje, utvrivanje odgovornosti odreenog mjesta ili osobe
Skupina rauna 60 - Proizvodnja

Na raunima skupine 60 - Proizvodnja razrauje se evidentiranje proizvodnje i proizvodnih usluga, i to prema trokovima to ih se temeljem MRSa 2 moe uraunati u vrijednost zalih proizvodnje. Najprije zahvaamo ulaganja u proizvodnju, obraunavamo trokove proizvodnje i zatim
evidentiramo zavrenu proizvodnju, bilo da su to poluproizvodi, gotovi proizvodi ili zavrene usluge. Na kraju obraunskog razdoblja saldo na
ovim raunima ini nedovrenu proizvodnju. Dakle, na ovim raunima pratimo proizvodnju u tijeku s elementima trokova uloenih u
proizvodnju, zavrene proizvodnje i na kraju nedovrene proizvodnje.
Obiljeje raunovodstva pogona

Podatke o trokovima konverzije nalazimo u glavnoj knjizi (razred 4), a po potrebi u raunovodstvu pogona.
Raunovodstvo pogona (ili analitiko knjigovodstvo proizvodnje) svrstava se u interna raunovodstva drutva. Njegovo je ustrojstvo, kao u
veine analitikih evidencija, fakultativno. Informacije to ih daje iznimno su bitne za djelovanje menadmenta, poglavito kad je u pitanju
upravljanje trokovima.
Zadaa raunovodstva pogona je:

prikupljati podatke o vrstama nastalih trokova u svezi s ulaganjima u proizvodnju
razvstati podatke o trokovima n amjesta nastanka i nositelja tj. njihove uzronike
izraditi obaune trokova uloenih u proizvodnju, te obraune dovrene i nedovrene proizvodnje po pogonima i radnim nalozima
izraditi kalkulacije cijene proizvodnje prema elementima obrauna u MRS-u 2 te elementima druge metode obrauna, prema zahtjevima
menadmenta
unositi u radne naloge podatke o stvarnim trokovima te analizirati odstupanja od ciljnih trokova
Da bi raunovodstvo pogona prikupilo i dalo nune i namjenske informacije, ono mora utvrditi i ponuditi elemente za utvrivanje cijene
proizvoda i drugih uinaka, a zatim promatrati rezultate prema mjestima trokova. Informacije e biti kvalitetne i uporabljive ako se uspije
ustrojstveno povezati proraune trokova i prikupljene podatke o stvarnim trokovima. Iz toga proizlaze informacije o snienju i prekoraunju
cijene proizvodnje uinaka, snienju ili prekoraenju proraunanih trokova reijskih mjesta. Ako sintetiki gledamo na raunovodstvo pogona
koje je na taj nain ustrojeno, informacije upozoravaju na mjesta ili pojedince odgovorne za poslovni neuspjeh, odnosno na mjesta i pojedince
zaslune za uspjenost.
Uinkovitost ustrojstva raunovodstva pogona zahtijeva gleda prikupljanja podataka o trokovima usklaeno djelovanje s drugim analitikim
knjigovodstvima koja takoer obrauju podatke o trokovima. Ta povezanost najizrazitija je u odnosu s analitikim evidencijama materijala,
sitnog inventara, plaa dugotrajne imovine i dr.
Izvori podataka o nastalim trokovima proizvodnje

Podatak o svakom nastalom troku mora se dokazati knjigovodstvenom ispravom. Polazei od cjeline djelovanja raunovodstva, podaci o
trokovima obraivani su u glavnoj knjizi i u analitikim evidencijama.
Raunovodstvo pogona pri evidentiranju nastanka trokova po mjestima i nositeljima primjenjuje izravno knjigovodstvene isprave, izvedene
isprave iz obraunskih podataka u drugim analitikama i izvedenim podacima glavne knjige. No raunovodstvu pogona nuni su i podaci o ciljnim
trokovima, normativima utroaka, prevelikim utrocima, kartu proizvoda i slino to se preuzima iz isprava o pripremi proizvodnje, pogonu,
kontroli kvalitete i skladitu. Dio podataka dobiva se i iz slube prodaje, npr. o cijenama za utvrivanje neto vrijednosti proizvoda koji se moe
realizirati.
U raunovodstvu pogona najee se koristi raune s odvojenim sadrajima za
evidenciju trokova po mjestima (pogon, uprava i prodaja, radionica i dr)
evidenciju prema nositeljima (proizvodima tj. uincima)
rekapitulacija - kumulativni raun svih proizvoda jednog pogona
Primjer sadraja za evidenciju trokova po nositelju
I. Izravni trokovi
1. Izravni materijal
2. Izravni rad ljudi
3. Izravni rad strojeva (ne sudjeluje u zbroju)
4. Izravne vanjske usluge
5. Ostali izravni trokovi
II. Opi fiksni trokovi
1. Amortizacija
2. Odravanje pogona
3. Uprava pogona
4. Ostali fiksni trokovi
III. Opi promjenjivi trokovi
1. Neizravan materijal
2. Energija u pogonu
3. Neizravne plae u proizvodnji
4. Ostali opi promjenjivi trokovi
IV. Iskljuenje trokova po MRS-u 2
1. Prekomjerni materijal, rad i dr.
V. Dovrena proizvodnja
Raun trokova za nositelja (proizvod) otvara se za svaki radni nalog posebno. Na kraju godine raun ostaje otvoren ako nije dovrena sva
proizvodnja temeljem tog radnog naloga.
Na svretku meuobraunskog razdoblja i poslovne godine izrauje se rekapitulaciju rauna nositelja trokova za odreen pogon. Sadraj
rekapitulacije slian je kao za nositelja s tim da ini kumulativ svih proizvoda jednog pogona.
Raspored trokova ulaganja u proizvodnju

Raspored trokova ulaganja u proizvodnju izraujemo za odabrano razdoblje poslovanja, a obavezno za poslovnu godinu i to prije sastavljanja
temeljnih financijskih izvjea.
U toku godine odabrana razdoblja meuobrauna trokova ovise o internim aktima drutva, no potrebe menadmenta za informacijama o
trokovima u najveem broju drutava uvjetuju potrebu mjesenog obrauna trokova. U pravilu se obraune trkova u toku godine izrauje
kumulativno. Raspored trokova u prvom koraku ima za cilj raunovodstveno-obraunskim postupcima utvrditi i prikazati
trokove to ih se ukljuuje u cijenu proizvodnje (izravan materijal i trokove konverzije) razraena na
mjesta trokova
nositelje trokova
elemente kalkulacije
trokove koji izravno ulaze u rashode razdoblja
Zatim ovaj obraun trokova slui kao podloga za knjienje prijenosa trokova u prirodnim vrstama iz razreda 4 u skupinu 60 - Proizvodnja.
Osnovna je svrha radnog naloga u proizvodnom trgovakom drutvu utvrditi cijenu proizvodnje za svaki proizvod u odreenom razdoblju.
Evidencija trokova u pogonskom knjigovodstvu obavlja se kontinirano u itavom obraunskom razdoblju na temelju obraunanih materijalnih i
radnih isprava ispostavljenih u pogonu i skladitu. Ti trokovi (sirovina, materijala i trokovi plaa izravnih radnika) unose se u radne naloge na
koje se odnose. To je prva faza evidentiranja trokova proizvodnje koja traje sve do zavretka obraunskog razdoblja.
Druga faza je evidencija rasporeda opih trokova proizvodnje na radne naloge, pa se tako izraunava troak proizvodnje po sastavnicama
strukture cijene proizvodnje za svaki radni nalog u obraunskom razdoblju.
Radni nalozi se obino obraunavaju za razdoblje od mjesec dana. Uputno je svakog mjeseca obraunati sve radne naloge u proizvodnji bez
obzira je li po njima proizvodnja zavrena ili i dalje traje u sljedeem razdoblju. Zato govorimo o zavrenoj proizvodnji i konanom obraunu
radnih naloga i o privremenom obraunu tj. nedovrenoj proizvodnji.
Iskaz gotove proizvodnje po svim radnim nalozima po kojima je proizvodnja zavrena je isprava za knjienje u financijskom knjigovodstvu za
razduenje proizvodnje u tijeku i zaduenje skladita gotovih proizvoda.
Iskaz trokova po radnim nalozima za koje proizvodnja nije gotova je vrijednost nedovrene proizvodnje (kontrola salda konta 600 proizvodnja u
tijeku).
Izravni trokovi obuhvaaju sve trokove nastale u neposrednoj proizvodnji to ih se moe izravno povezati s odreenim proizvodom. Prikupljanje
izravnih trokova temeljem pojedinih radnih naloga nije problem. Podatke o utroenim materijalima (osnovni i pomoni) prikuplja se preko
skladinih dokumenata na koje obavezno treba upisivati brojeve radnih naloga.
Podatke o trokovima utroenih sati rada u izradi proizovda uzima se iz radnih lista u koje se upisuje broj radnog naloga i koliina utroenih sati.
Evidencija sati rada strojeva se moe voditi i samo radi postojanja elementa za klju rasporeivanja opih trokova npr. amortizacije.
Izravne vanjske usluge kooperanata se evidentiraju na ulaznim raunima za svaki radni nalog.
Ostali izravni trokovi mogu biti putni nalozi i dr.
Opi (neizravni, proizvodna reija) trokovi su oni to nastaju u neposrednoj proizvodnji, ali i izvan nje, a ne moe ih se izravno povezati s
odreenim proizvodom. S obzirom na to da se podatke o opim trokovima ne moe prikupljati na osnovi pojedinih radnih naloga kao izravne
trokove, njih se dodaje radnim nalozima prema odreenu kriteriju rasporeda tj. prema kljuevima za raspored neizravnih trokova.
Nakon to su trokovi rasporeeni po mjestima trokova, potrebno je proizvodne trokove rasporediti na nositelje trokova - proizvode.
Rasporedom trokova po proizvodima dolazimo do proizvoake cijene pojedinog proizvoda.
Ope trokove proizvodnje se s pogona na proizvode rasporeuje pomou odreenih kljueva. Odabir kljua je od iznimne vanosti jer o njemu
ovisi koliko e fiksni trokovi biti zastupljeni u proizvoakoj cijeni. Kao kljuevi se najee koriste pojedini izravni trokovi sadrani u proizvodu
ili ukupni izravni trokovi, zatim sati rada postrojenja, izravnog rada na proizvodu i sl.
Rasporeivanje se odvija u dva stupnja. U prvome se odabire klju za raspored opih trokoa kako bi se moglo izraunati koeficijent za raspored
opih trokova.
koeficijent = opi trokovi to ih se rasporeuje / klju za raspored tj. ukupna osnovica
Ovom formulom smo dobili koliko opih trokova otpada na jednu kunu kljunih trokova, npr. ako trebamo rasporediti amortizaciju jednog
pogona na sve radne naloge tog pogona, moramo imati podatak o ukupnoj amortizaciji (opi troak) tog pogona i ukupnom npr. izravnom
materijalu pogona da bismo izraunali koliko amortizacije otpada na jednu kunu materiijala.
U drugom stupnju mnoimo izravnim materijal svakog pojedinog radnog naloga sa dobivenim koeficijentom da bismo dobili iznos amortizacije za
svaki radni nalog pojedinano.
Obrauni ulaganja u proizvodnju i dovrene proizvodnje

Obraune ulaganja dovrene proizvodnje izrauje se su sljedeim koracima
1. utvrditi ukupno uloeno na raunima proizvodnje
2. iskljuiti iz zaliha proizvodnje trokove prema MRS-u 2 toka 14.
3. izraditi zbrojene obraune dovrene proizvodnje za svaki pogon
4. izraditi kalkulaciju cijene proizvodnje za svaki proizvod po elementima

5. usporediti utvrenu cijenu proizvodnje s neto - vrijednou koja se moe realizirati
Obrauni u svezi s dovrenom proizvodnjom ine i podlogu odgovarajuim knjienjima u glavnoj knjizi.
Odreenim trokovima prema MRS-u 2 t. 14 podrazumijevamo trokove nastale prekomjernim utrokom materijala, rada
ili drugih trokova. Ako je u pitanju neostvarivanje normalnog kapaciteta odgovarajui se dio opih fiksnih trokova
iskljuuje iz zaliha.
Obraun dovrene i nedovrene proizvodnje izrauje raunovodstvo pogona, tj. jedinica raunovodstva zaduena za obraune trokova
proizvodnje.
Obraun se temelji na radnim nalozima gdje je svaka zavrena proizvodna aktivnost po radnom nalogu znak za izradu obrauna njegove
dovrenosti. Radni nalozi po kojima na kraju obraunskog razdoblja nije dovrena proizvodnja sadre obraun dijela radnog naloga za dovrenu
proizvodnju i u dijelu nedovrene proizvodnje.
Proizvodnja - uvodni dio

Na dijagramu toka operacija je prikazan kompletan ciklus proizvodnog toka podataka radnog naloga, program proizvodnje Ipos knjigovodstva je
prvenstveno orijentiran na praenje trokova proizvodnje po radnim nalozima.
1. Radni nalog se izdaje na temelju upita, ugovora ili narudbi koje od kupaca prima prodajna sluba. U poduzeim sa vlastitim
skladitem stanje zaliha moe biti podloga za izradu radnog naloga.
2. Prodajna sluba primljene upite kupaca dostavlja pripremi proizvodnje koja oblikuje proizvode i izrauje
ponudbene kalkulacije cijene proizvodnje i na temelju toga utvruje prodajne cijene proizvoda
3. Priprema proizvodnje na temelju sklopljenih ugovora i primljenih narudbi izdaje radni nalog koji sadri
normativne cijene i koliine (materijal, rad, usluge ...)
4. Priprema proizvodnje obavijetava nabavnu slubu o potrebnom materijalu za izvrenje radnog naloga.
5. Priprema proizvodnje radni nalog dostavlja voditelju proizvodnje (pogona) koji izvrava radni nalog i
prikuplja dokumente o njegovom izvravanju (izdatnice, povratnice, fakture za vanjske usluge, radne
listove, primke za gotove proizvode).
6. Proizvodnja predaje dovrene koliine proizvoda radnog naloga skladitu gotovih proizvoda.
7. Proizvodnja predaje radni nalog i njegovu dokumentaciju na obraun u pripremu proizvodnje gdje
knjigovoe proizvodnje izrauju obraune radnih naloga koji se dostavlja raunovodstvu poduzea.
Obraune potpuno gotovih radnih naloga u toku mjeseca priprema rada dostavlja voditelju proizvodnje i
voditelju prodajen slube.
8. Raunovodstvo na temelju mjesenog iskaza stanja radnih naoga i drugih dokumenata sastavlja ukupni
mjeseni obraun poslovanja poduzea i dostavlja ga voditelju proizvodnje, voditelju prodajne slube i
glavnom direktoru poduzea.
9. Voditelj proizvodnje s drugim strunjacima iz pripreme rada i proizvodnje analizira obraune potpuno
dovrenih radnih naloga i mjeseni obraun rezultata poslovanja poduzea.
10. Voditelj prodajen slube poduzea sa strunjacima iz prodajne slube analizira obraune potpuno dovrenih
radnih naloga i mjeseni obraun rezultata poslovanja poduzea.
11. Glavni direktor poduzea s voditeljem proizvodnje, voditeljem prodajen slube, voditeljem raunovodstva i
drugim strunjacima analizira mjeseni obraun rezultata poslovanja poduzea i priprema odluke koje u vezi
s time treba donijeti uprava poduzea.
Servis uvodni dio

Rad u servisu je zamiljen na sljedei nain:
Opis radnji u proizvodnji u programu Ipos knjigovodstvo

Odakle poeti u modulu Proizvodnja u programu Ipos knjigovodstvo.
Proizvodni radni nalozi

Openiti dio
Otvaranje poslovnih jedinica
Naravno da prije svega kao podlogu moramo otvoriti barem jedno skladite u modulu Robno-materijalno koje e nam sluiti za skladitenje
artikala.
Moemo imati jedno skladite koje e nam istovremeno sluiti za materijal i proizvode, a moemo imati i odvojena skladita za materijal i posebno
za proizvode.
Dalje je potrebno otvoriti barem jednu poslovnu jedinicu tipa "radna" i nazvati je neto kao Radna jedinica (pogon, gradilite i sl.). Meni:
ifrarnici>Osnovni ifrarnici>Poslovne jedinice u firmi.
Otvaranje i formiranje cjenika
Dalje je potrebno imati barem jedan cjenik (sa prodajnim cijenama), inicijalno je otvoren 0 osnovni cjenik pa moemo njega koristiti, meni
Fakturiranje>Fakturiranje u veleprodaji>Cjenici artikala i usluga.
U cjeniku se automatski pojavljuju svi artikli koji su ili e biti upisani u ifrarnik artikala, meni:Fakturiranje>ifrarnici>Artikli i usluge. Uvijek je
korisno unaprijed upisati u ifrarnik veinu materijala i proizvoda koji e se pojavljivati, a onda vremenom dopunjavati artikle kako se pojavljuju.
Formiranje normativa
Kako se radi o proizvodima i materijalima potrebno je za proizvode formirati normative (Proizvodnja>Normativi>Normativ izravnog materijala /
Normativ izravnog rada / Normativ trokova konverzije).
Kod normativa materijala jednostavno za odreeni proizvod odreujemo od kojih materijala se sastoji i u kojoj koliini.
U normativu izravnog rada odreujemo broj sati rada radnika i strojeva i cijene tih sati.
U normativu trokova konverzije odreujemo koji trokovi konverzije sudjeluju u odreenom proizvodu i na koji nain (npr. neizravan materijal
preko koeficijenta izravnog materijala).
Postupak
1. Otvaranje radnog naloga
Sve poinje otvaranjem radnog naloga (Proizvodnja>Radni nalozi>Pregled radnihnaloga), u njemu odreujemo da se radi o proizvodnom
radnom nalogu, upisujemo Radnu jedinicu, skladite materijala i skladite proizvoda.
U dijelu sa stavkama upisujemo jednu ili vie stavaka proizvoda sa koliinama i cijenom.
Automatski emo u istom prozoru u tabu PLANSKI NORMATIV vidjeti kompletnu simulaciju obrauna proizvodnje prema unaprijed definiranim
normativima.
Tab OBRAUN PROIZVODNJE e biti bez podataka jer se ovdje povlae stvarni trokovi iz Dnevnika obrauna radnih naloga.
2. Prikupljanje podataka o trokovima
U toku proizvodnje se stvaraju razni trokovi, moemo ih podijeliti na izravne i ope. Izravni trokovi se evidentiraju upisom izdavanja materijala
tj. izdatnicama, plaom, raunima dobavljaa i sl. Opi trokovi se kreiraju po raznim kljuevima (amortizacija, odravanje, neizravan materijal i
sl.).
Dakle jedan primjer nastanka troka po nekom radnom nalogu je npr. izdatnica za materijal u Robno-materijalnom kod koje u glavi upisujemo
broj radnog naloga na koji se vee, a u stavkama upisujemo materijal koji je utroen. Slino je i sa plaama i dr. gdje se veemo na troak preko
broja radnog naloga.
Moemo se koristiti automatskim upisom podataka na izdatnicu preko istoimene tipke u radnom nalogu.
3. Obraun trokova radnog naloga
Samim evidentiranjem npr. izdatnice sa brojem radnog naloga se nee nita vidjeti na radnom nalogu u tabu OBRAUN PROIZVODNJE koji inae
detaljno prikazuje trenutno stanje svih trokova po radnom nalogu zato jer se podaci za taj prikaz povlae iz Proizvodnja>Radni nalozi>Dnevnik
obrauna radnih naloga.
U tabelarnom prikazu prozora Dnevnika obrauna radnih naloga se vide svi mjeseni obrauni radnih naloga s time da jedan radni nalog u
jednom mjesecu moe imati samo jedan obraun, ako je npr. ivotni vijek radnog naloga 5/2011 bio 3 mjeseca tada e postojati tri redaobrauna sa tim radnim nalogom, za svaki mjesec po jedan.
Podatke uobiajeno upisujemo automatski preko Proizvodnja>Radni nalozi>Automatski obraun izravnih trokova (ili tipka IZR) ili
Proizvodnja>Radni nalozi>Automatski obraun opih trokova (ili tipka OP). Na taj nain moemo automatski pokupiti sve trokove
proizvodnje (materijal, plae, vanjske usluge, amortizacije itd.) sa svih mjesta u programu Ipos knjigovodstvo gdje god smo se pozvali na neki
radni nalog.
Kada program na taj nain formira Dnevnike obrauna radnih naloga ti podaci se automatski prikazuju u tabu OBRAUN PROIZVODNJE u prozoru
Radnih naloga (i naravno na ispisu radnih naloga).
Korisnik moe kroz izmjenu promjeniti bilo koji podatak na nekom obraunu u Dnevniku obrauna radnih naloga.
Npr. moete istovremeno otvoriti prozore Dnevnik obrauna radnih naloga i Radni nalozi proizvodnje, u dnevniku obrauna se pozicionirajte na
jedan obraun za radni nalog X, a u prozoru radnih naloga otvorite tab Obraun proizvodnje za taj isti radni nalog. Promjenite neki podatak u
Dnevniku obrauna pa onda kliknite u prozor Radnih naloga i vidjet ete da se promjena odmah reflektira na Obraun proizvodnje.
4. Zatvaranje radnog naloga
Kada je proizvodnja po odreenom radnom nalogu zavrena u Robno-materijalnom upisujemo Primku tj. zaprimamo gotove proizvode na
skladite proizvoda.
U primku upisujemo dakle ifru proizvoda i proizvodnu cijenu sa radnog naloga (skladite se vodi po nabavnim/proizvodnim cijenama).
Kada nakon toga ponovo pokrenemo automatski obraun izravnih trokova program e imati i podatke o dovrenoj proizvodnji koje e pokupiti
sa primke, a u tabu OBRAUN PROIZVODNJE u radnom nalogu e postotak dovrenosti proizvodnje biti 100%.
Upis proizvoda na skladite proizvoda moemo napraviti i automatski preko tipke Primke u radnom nalogu, ali samo za sluajeve kada je cijela
proizvodnja gotova jer e program upisati sve proizvode tj. ne moe znati da li se radi o djelomino gotovoj proizvodnji.
Nakon toga moemo radni nalog u glavi oznaiti sa statusom "zatvoren" te e automatski promjeniti boju iz zelene u crvenu.
Zakljuak
Kao rezultat svega imamo toan podatak o cijeni kotanja proizvodnje za odreeni proizvod.
Korisnik sam odluuje koje e sve trokove ukljuiti u obraun proizvodnje, negdje e to biti samo trokovi izravnog materijala ako je postotak
tog troka iznimno visok uz zanemariv utjecaj ostalih trokova, a negdje e biti vrlo bitno ukjuiti i ostale trokove.
Radni nalozi
Radne naloge vodimo na nivou poslovne godine, ako proces proizvodnje po odreenom radnom nalogu prelazi u sljedeu poslovnu godinu
radni nalog e se preko automatske rutine poetnih stanja prebaciti u novu poslovnu godinu s upisanim poetnim stanjem u dnevniku obrauna
(pod mjesec 0).
Obzirom da se i proizvodni i servisni radni nalozi evidentiraju na istom mjestu objasnit emo neke specifine razlike meu njima.

Kad otvaramo proizvodni radni nalog evidentiramo osnovne podatke u glavi naloga, u predmetu i opisu moe dodatno opisati nalog za
proizvodnju i dr., a u popis stavaka upisujemo (najee jednu) vrstu proizvoda koja e se proizvesti. Dakle u stavkama radnog naloga neem
vidjeti strukturu trokova radnog naloga nego nazive konanih proizvoda koji e se proizvesti u procesu proizvodnje.
Struktura trenutnih stvarnih trokova proizvodnog radnog naloga se vidi u tabeli Obraun proizvodnje, a u tabeli Planski normativ vidimo
planirane trokove proizvodnje. Stvarni trokovi proizvodnje u tabeli obrauna se povlae iz Dnevnika obrauna radnih naloga, a koji se opet
puni izravnim trokovima iz analitika materijalnog knjigovodstva, obrauna plaa, saldakonti dobavljaa, putnih naloga te opim trokovima
dobivenim iz financijskog knjigovodstva rasporeenim po radnim nalozima.
Proizvedeni proizvodi se zaprimaju primkom na skladite gotovih proizvoda po proizvoakoj cijeni koja se vidi u obraunu radnog naloga.
Kod ispisa proizvodnog radnog naloga ispisuju se podaci o radnom nalogu, popis proizvoda, obrauna radnog naloga i planski normativ.
Odabirom tipke Izvjetaji automatski e se postaviti opcije za ispis radnog naloga na kojem smo
pozicionirani u tabelarnom prikazu tj. tekui radni nalog.

Kad otvaramo servisni radni nalog u popisu stavaka radnog naloga upisujemo specifikaciju utroenog materijala, rada ljudi i strojeva, putne
trokove i sve ostale trokove u vezi servisa. Ovakav servisni radni nalog se po zavrenom obraunu prebacuje u raun (tipka Raun) gdje se
upisuju osnovni podaci sa radnog naloga i njegov broj, a u stavkama rauna se tipkom Auto unos povlae podaci sa radnog naloga. Kod ispisa
rauna koji je dakle povezan sa odreenim radnim nalogom e se ispisati sve stavke sa radnog naloga, a u tekstu prije stavaka e se ispisati
osnovni podaci o radnom nalogu: godina i broj, datum, ureaj, serijski broj, datum preuzimanja i isporuke.
Nakon zavretka izrade rauna moemo pokrenuti automatsku izradu otpremnice za utroeni materijal.
Cijene koje se povlae na radnom nalogu su trenutne prodajne cijene iz specificiranog cjenika, prilikom
automatskog povlaenja stavaka iz radnog naloga u raun cijene e biti drugaije, ako su u meuvremenu
promjenjene cijene u cjeniku. Cijen na radnom nalogu slue samo kao informacija serviseru o cijeni servisa
i kod ispisa radnog naloga za kupca te se cijene ne vide.
Kod ispisa servisnog naloga ispisuju se samo osnovni podaci o radnom nalogu i popis utroenih materijala i usluga, bez cijena. Dakle nema
podataka o obraunu proizvodnje i planskom normativu jer to nije u vezi sa servisom.
Ako se servis po ovom radnom nalogu ne naplauje (npr. ureaj je pod garancijom) tada moemo tipkom Izdatnica razduiti
utroen materijal sa skladita materijala.
U protivnom odabiremo tipku Raun, a materijal razduujemo automatskom otpremnicom iz rauna.
Korisnik moe i kod rauna odabrati varijantu da koristi izdatnicu iz radnog naloga, a ne otpremnicu iz rauna.
Automatske metode
Tipka Kopiraj
Ako esto imamo ponavljanje nekih proizvodnih radnih naloga moemo kopirati postojee ili moemo ak otvoriti radni nalog koji e nam sluiti
kao podloak za kopiranje-kreiranje novi radnih naloga.
Tipka Izdatnica
U dokumentu Radni nalog postoji tipka Izdatnica, kada je pozovemo otvorit e se prozor Izdatnice iz Robno-materijalnog knjigovodstva sa ve
postavljenim svim podacima u glavi ukljuujui i skladite materijala te broj radnog naloga.
Tipka Primka
Kada odaberemo tipku Primka pri vrhu prozora Radnih naloga program e otvoriti prozor Primki iz Robno-materijalnog, automatski postaviti
skladite za primku ono koje je navedeno kao skladite proizvoda u radnom nalogu te upisati broj radnog naloga.
Prelaskom u stavke i odabirom tipke Auto upis program e upisati sve proizvode sa radnog naloga sa pretpostavkom da su zavrene sve koliine,
a cijene e upisati kao proizvodne tj. ukupan troak proizvodnje tog radnog naloga e rasporediti po proizvodima, raspored se vri prema kljuu
koeficijenta ili udjela prodajnih cijena.

Prikaz u vidu tabele prikazuje svaki radni nalog u jednom redu. Status pojedinog naloga se moe razlikovati i bojom
u pripremi, plavi
otvoren, zeleni
zatvoren, crveni
U donjem dijelu se za odreeni nalog vide njegove stavke.
Ako elite da tip radnog naloga i inicijalni tekstovi budu za proizvodni tj. servisni radni nalog odaberite tipku
Unos dok ste u tabelarnom prikazu na tom tipu naloga.

Obraun proizvodnje moe se prikazati u 3 nivoa dubine (ukupni trokovi, osnovne grupe i nazivi trokova). Ako je ukljuena opcija za
Automatski izraun obrauna tada e obraun biti automatski promjenjen kod unosa bilo kojeg podatka u dnevniku obrauna radnih naloga.
Podaci u obraunu proizvodnje se prikazuju iskljuivo radnog naloga i dnevnika obrauna radnih naloga tog naloga. Dakle unos nove izdatnice
materijala vezane uz radni nalog 5/2006 nee automatski promjeniti obraun radnog naloga, nego tek kada se taj podatak upie u dnevnik
obrauna (runo ili automatski).
Podaci se mogu filtrirati kao kumulativ od poetka godine do specificiranog mjeseca ili se mogu dobiti samo za odreeni mjesec.
Nulti mjesec oznaava poetno stanje to znai da je radni nalog otvoren u nekoj prethodnoj poslovnoj godini.
Kolone prikazuju
naziv troka tj. naziv elementa kalkulacije
iznose kalkulacije za broj proizvedenih jedinica
iznose kalkulacije za jednu jedinicu
Stopa prodajnih trokova 16% se moe promjeniti u meniu ifrarnici>Koeficijent prodajnih trokova.
Izravni rad strojeva se ne uraunava u trokove proizvodnje nego slui eventualno kao klju za raspored
opih trokova.

Obraun planskog normativa prikazuje iste elemente kalkulacije kao i stvarni obraun zato da bi se mogla vriti usporedba stvarnih i planiranih
veliina ve u toku procesa proizvodnje.
Planski normativ prikazuje iznose za normativnu koliinu (koliina koja je odreena u firarniku tog artikla-proizvoda) i za jedinicu proizvoda.
Podaci o materijalima, trokovima rada ljudi i strojeva, izravnim uslugama, opim promjenjivim i fiksnim trokovima proizvodnje program povlai
iz unaprijed definiranog normativa.
Odabirom tipke Materijal, Rad ili Konverzija program e otvoriti popis normativa upravo za taj artikl.
Vidi
Pregled normativa

U tekuoj poslovnoj godini brojevi radnih naloga se otvaraju slijedom.
Tip naloga
Radni nalog moe biti proizvodni i servisni.
Proizvodni radni nalog se otvara za potrebe proizvodnje odreenih proizvoda koji mogu biti za odreenog kupca ili za vlastito skladite tj. za
prodaju nepoznatim kupcima.
Servisni radni nalog je nalog za servis, popravak odreenog proizvoda ili za uslugu interno u poduzeu ili za kupca.
Status naloga
u pripremi, slui kao priprema nekog budueg radnog naloga, ili kao osnova za kopiranje u nove radne naloge
otvoren, radni nalog po kojem traje proizvodnja, ili servis, koja jo nije obraunata
zatvoren, dovren radni nalog
Datum
Kod proizvodnog naloga to je datum otvaranja, kod servisnog datum otvaranja i datum preuzimanja ureaja.
Datum poetka
Poetak proizvodnje tj. servisa.
Datum kraja
Zavretak proizvodnje, servisa.
Datum isporuke
Datum isporuke proizvoda ili ureaja.
Partner
U sluaju proizvodnje za vlastito skladite upisuje se ifra vlastite firme, inae ifra kupca iz poslovnih partnera.
Veza
Veza na odreeni dokument npr. narudba kupca, ili interni dokument.
Predmet proizvodnje ili naziv ureaja kod servisnog naloga.
Serijski broj
Serijski broj ureaja kod servisnog naloga.
Garancija
Oznaka da li je ureaj pod garancijom kod servisnog naloga.
Opis
Opis radnog naloga ili opis popravka kod servisnog naloga.
Tekst iza
Tekst koji se ispisuje iza stavaka radnog naloga.
U ifrarniku tekstova radnih naloga postoje predefinirani tekstovi sa iframa 1, 2, 3 i 4. Tekstovi sa iframa 1 i 2 e se
automatski pridodjeliti novootvorenim proizvodnim radnim nalozima (tekst prije i iza stavaka), a tekstovi sa iframa 3 i 4 e
se automatski pridodjeliti novootvorenom servisnom radnom nalogu.
Skladite materijala
Skladite za razduenje materijala.
Radna jedinica
Radna jedinica proizvodnje.
Skladite proizvoda
Skladite za zaprimanje gotovih proizvoda.
Cjenik
Cjenik s kojeg e povlaiti cijene o stavkama radnog naloga. Prodajne cijene na radnom nalogu su informativne, konane cijene se iskazuju u
raunu.
Klju za raspored
Kod proizvodnog radnog naloga u sluaju da se na radnom nalogu evidentira vie od jednog proizvoda, preko kljua e program rasporediti
trokove na pojedine proizvode
koeficijent, proizvoljan koeficijent gdje se za svaki proizvod odredi udio u trokovima

cijena, ovdje je koeficijent zapravo cijena * koliina tj. udio vrijednosti odreuje odnos rasporeda trokova
Kreirao/preuzeo
Osoba koja je otvorila radni nalog, kod servisnog naloga to je ujedno osoba koja je preuzela ureaj.
Odobrio
Odgovorna osoba koja ovjerava radni nalog.
Osoba koja je radila na proizvodu tj. voditelj proizvodnog tima ili naziv servisera kod servisnog naloga.
ifrarnik servisnih ureaja

Ako koristite servisne radne naloge tj. naloge koji su tip Servisni radni nalog, tada ureaje koje servisirate kod otvaranja radnog naloga morate
prvi puta evidentirati u ifrarnik servisnih ureaja. Ureaj se sa svojim osnovnim podacima evidentira samo jednom, a kasnije se eventualno mogu
dopuniti neki podaci.
Koji podaci se evidentiraju za ureaj ovisi o tipu ureaja tako razlikujemo osnovne podatke i podatke specifine za pojedini tip ureaja,
Osnovni podaci:
ifra, numeriki niz
naziv ureaja
tip, trenutno su podrani:
1. tehniki ureaji
2. prijevozna sredstva
serijski broj, broj asije i sl., jednoznano odreivanje ureaja npr. kod automobila
dobavlja od kojeg je kupac kupio ureaj
trajanje garancije od do datuma
napomena
Podaci za tehnike ureaje:

M/N
P/N
IMEI
EAN
Podaci za vozila:
knjizica_vozila
broj_registracije
vlasnik
vrsta_vozila
marka_vozila
tip_vozila
model_vozila
boja_vozila
oblik_karoserije
osnovna_namjena
proizvodjac
drzava_proizvodnje
godina_proizvodnje
datum_1_registracije
sjedacih_mjesta
stajacih_mjesta
lezecih_mjesta
dopustena_nosivost
masa_vozila
dopustena_masa
max_brzina
dop_nosivist_prednja
dop_nosivist_srednja
dop_nosivist_straznja
broj_osovina
pogonska_osovina
snaga
broj_okretaja
obujam_motora
duzina
visina
sirina
volumen
broj_kotaca
gusjenice
gume_prednje
gume_srednje
gume_straznje
vrsta_kocnica
kuka
vitlo
Ako se radi o servisu motornih vozila, a registracijska oznaka je promjenjena od zadnjeg servisa tada
upiite novu registarsku oznaku, a staru zabiljeite u polje Napomena.
Odabirom tipke za ispis radnih Naloga automatski e biti podeeni podaci za ispis svih radnih naloga u vezi
tekueg ureaja.
Kod upisa novog vozila pozicionirajte se na neko drugo upisano vozilo i onda odaberite unos, upisat e se
veina podataka iz selektiranog vozila. Za tu svrhu moete upisati neka tipska vozila iz kojih e se upisivati
podaci.
Kartice servisnih ureaja

Kartice servisnih ureaja su, za razliku od klasinog popisa radnih naloga, koncipirane na nain da listamo servisne ureaje i da za svaki ureaj u
lijevom prozoru vidimo servisne naloge koji su vezani uz njega.
Odabirom tipke Nalozi otvara se prozor radnih naloga i pozicionira se na tekui radni nalog iz kartice ureaja.
Odabirom tipke Ureaji otvara se prozor Ureaja i pozcionira se na tekui ureaj iz kartica ureaja.
Brojevi radnih naloga su u bojama

u pripremi
otvoren
zatvoren
Dnevnik obrauna radnih naloga

U ifrarniku radnih naloga radne naloge otvaramo slijedom od rednog broja 1 do N u toku jedne poslovne godine.
U dnevniku obrauna biljeimo mjesene obraune pojedinanih radnih naloga, dakle za jedan radni nalog u dnevniku obrauna e biti onoliko
mjesenih obrauna kroz koliko mjeseci se protee proizvodnja po tom radnom nalogu. Svi mjeseni obrauni jednog radnog naloga
predstavljaju stvarni obraun odreenog radnog naloga, svi mjeseni obrauni svih radnih naloga jednog pogona predstavljaju stvari obraun
proizvodnje jednog pogona, a svi pogoni pak obraun proizvodnje cijelog poduzea.
Maksimalni broj obrauna, u dnevniku obrauna, za jedan radni nalog jedne poslovne godine je 12, tj. za svaki mjesec po jedan.
Iskljueni trokovi po MRS-u 2 se unose sa pozitivnim predznakom, ali ih program odbija od ukupno ostalih trokova tj. Ukupni trokovi se
umanjuju za Iskljuene trokove.
Trokovi prema MRS-u 2 toka 14. su trokovi nastali prekomjernim utrokom materijala, rada ili drugih trokova. Podlogu za
obraun prekomjernih utroaka ini obraun normativa utroaka po radnom nalogu, to se obino izrauje u raunovodstvu
pogona ili u suradnji s tehnikom slubom. Raunovodstvo takoer osigurava praenje ostvarivanja normalnog kapaciteta i u
sluaju njegova neispujenja u odgovarajuem dijelu iskljuuje se ope fiksne trokove pogona i prenosi u rashode.
Ako je proizvodnja po radnom nalogu zapoela u proloj poslovnoj godini onda se otvara poetno stanje obrauna za taj radni
nalog koje se upisuje u nulti mjesec. Podaci o poetnom stanje se dakle nalaze u proloj poslovnoj godini, a za sve ostale
mjesece analitika obrauna (materijali, plae i dr.) se nalazi u tekuoj poslovnoj godini.
Uobiajeno je da se podaci o trokovima unose automatikom iz drugih analitikih evidencija automatskim metodama Automatski obraun
izravnih trokova i Automatski obraun opih trokova, ali je mogue kombinirati runi i automatski obraun.
Ako ne posjedujete module npr. obraun plaa logino je da ete te podatke unijeti runo u obraun i to za svaki
radni nalog pojedinano kod izravnih trokova kojima se moe teretiti pojedini radni nalog ili prema kljuu kod
opih trokova.
U tabelarnom prikazu su pojedini obrauni prikazani plavom, zelenom i crvenom bojom zavisno od statusa radnog naloga, servisne i proizvodne
obraune radnih naloga razlikujemo po prvim slovima ispred broja radnog naloga PRO, SER.
Tipkama IZR i OP pozivamo prozore za automatski unos izravnih i opih trokova proizvodnje.
U Tabu Zabiljeke obrauna, program e zabiljeiti sve automatske unose trokova prema datumu i vremenu
tako da se moe vidjeti kada su koji trokovi uneeni automatski i korigirati ih ako je u meuvremenu dolo do
promjena u nekim analitikama.
Vidi
Automatski obraun izravnih trokova
Automatski obraun opih trokova
Automatski obraun izravnih trokova na radne naloge

Ovom rutinom emo iz razliitih dijelova programa automatski prikupiti podatke o izravnim trokovima proizvodnje koji su se tokom obraunskog
mjeseca biljeili na konkretne radne naloge.
Kod pokretanja Obrauna tj. punjenja trokova obraunavat e se samo trokovi koji su oznaeni kvaicom (CheckBox).
Kriteriji po kojima e program pronalaziti podatke o trokovima:

odabir konkretnog mjeseca na osnovu kojeg e se prema datumima filtrirati podaci o dokumentima
odabir radne jedinice ili sve radne jedinice, ako smo odabrali jednu radnu jedinicu program e uzimati u obzir samo radne naloge te radne
jedinice i po brojevima tih radnih naloga pretraivati podatke
odabir tipa radnog naloga, uobiajeno je samo proizvodni radni nalozi
odabir statusa radnog naloga, uobiajeno je samo otvoreni radni nalozi
Izravni materijal
Prema gore navedenim kriterijima program e izvui samo specificirane radne naloge, prema tim brojevima program e dalje u modulu Robnomaterijalnom knjigovodstvu pronalaziti izdatnice (i povratnica iz proizvodnje) koje imaju upisane te brojeve radnih naloga, a iji datum je u
rasponu odabranog mjeseca.
Koliina puta nabavna cijena svih materijala na svim izdatnicama za odreeni radni nalog iz odreenog mjeseca e biti upisana pod jedan
mjeseni obraun radnog naloga.
Izravne plae
Kod upisa podataka za obraun vrsta rada postoji polje u koje se upisuje broj radnog naloga uz koji se vee taj rad za odreenog djelatnika.
Takoer prema gore navedenim kriterijima program e prema traenom mjesecu pronai sva obraunska razdoblja (ifra razdoblja odreuje
mjesec), a njima obraune svih djelatnika za one vrste rada u kojima je upisan broj radnog naloga tj. oznaka da je taj rad napravljen prema tom
radnom nalogu. Uzima se brutto iznos vrsta rada.

U unosu ulaznih rauna postoji polje za unos radnog naloga uz kojeg elimo vezati troak vanjske usluge tog dobavljaa.
Program e prema tom broju radnog naloga zbrajati trokove vanjskih usluga (netto). Kriterij odreenog mjeseca je vezan uz datum rauna.
Ostali izravni trokovi

Uzimaju se podaci iz putnih naloga iz razdoblja specificiranog mjeseca kod kojih su upisani brojevi radnih naloga.
Dovrena proizvodnja
Ako je ukljuena ova opcija tada e se osim izravnih trokova puniti i podaci o iznosu i koliini dovrenih proizvoda zaprimljenih na skladite
gotovih proizvoda (odreeno u radnom nalogu), a prema rasponu datuma specificiranog mjeseca.
Informacija o automatskom upisu se zapisuje u dnevnik obrauna radnih naloga.

Automatski obraun opih trokova na radne naloge

Ovom rutinom e se na radne naloge upisivati opi trokovi proizvodnje tzv. proizvodna reija. S aspekta tereenja radnih naloga s pripadajuim
trokovima moe se rei da su trokovi proizvodne reije najproblematinija stavka. Razlog tome je to se trokovi proizvodne reije, po definiciji,
sastoje od trokova koji nisu u jasnoj i istoj vezi sa specifinim poslom ili skupinom proizvoda. Zbog toga se ne moe odrediti specifina svota
trokova koja je ukljuena u proizvodnju jednog proizvoda.
Kriteriji po kojima e program pronalaziti podatke o izravnim trokovima:
odabir konkretnog mjeseca na osnovu kojeg e se prema datumima filtrirati podaci o dokumentima
odabir radne jedinice ili sve radne jedinice, ako smo odabrali jednu radnu jedinicu program e uzimati u obzir samo radne naloge te radne
jedinice i po brojevima tih radnih naloga pretraivati podatke
odabir tipa radnog naloga, uobiajeno je samo proizvodni radni nalozi
odabir statusa radnog naloga, uobiajeno je samo otvoreni radni nalozi
Trokovi koji se ovom rutinom rasporeuju po radnim nalozima tj. mjesenom obraunu

1. Amortizacija
2. Odravanje pogona
3. Uprava pogona
U obraun se ukljuuju samo oznaeni trokovi (CheckBox).
Dakle za odreeni troak je potrebno upisati ili apsolutni iznos troka ili koeficijent.
Primjer rasporeivanja trokova

Imamo dva otvorena radna naloga u 10. mjesecu
- A izravni materijal 1000,00 kn
- B izravni materijal 2000,00 kn
- ukupna mjesena amortizacija proizvodnog pogona 900,00 kn
Pod iznos amortizacije upisujemo 900,00 to je iznos opeg fiksnog troka amortizacije kojeg moramo rasporediti na radne naloge za 10. mjesec.
U polje Primjenjuje se na: upisujemo npr. 1 izravan materijal tj. odreujemo kao kriterij kljua utroak materijala po radnim nalozima.
Nakon pokrenutog obrauna rezulatat e biti da e program prvo zbrojiti iznos izravnih materijala sa svih radnih naloga i dobiti 3.000,00 kn,
zatim e podijeliti 900,00 kn amortizacije sa 3000,00 materijala da dobije koeficijent 0,300; to je zapravo iznos amortizacije za 1 kn izravnog
materijala.
Nakon toga program ide po radnim nalozima i vri rasporeivanje ukupnog iznosa amortizacije po svakom radnom nalogu:
A 1000,00 kn x 0,300 = 300,00 kn
B 2000,00 kn x 0,300 = 600,00 kn
Podatke o opim trokovima nalazimo u glavnoj knjizi u kojoj se kumuliraju svi trokovi razdoblja.

Na ovim karticama vidimo sumarne podatke na nivou jedne ili svih radnih jedinica (poduzea) i to za kumulativno razdoblje do odreenog
mjeseca ili za pojedini mjesec (ili samo poetno stanje).
Mogue je odabrati otvorene, zatvorene ili sve radne naloge te tip radnog naloga (proizvodni, servisni).
Nivoom prikaza odreujemo dubinu detalja prikaza trokova.
Podaci su prikazani za traeno razdoblje, ali i uz istodoban prikaz po mjesecima 0 do 12.
A Ukupni trokovi nam pokazuju koliko je ukupno uloeno u proizvodnju
B Prodajna vrijednost dovrene proizvodnje
C Bruto dobitak tj. razlika izmeu vrijednosti prodaje u uloenog u proizvodnju
D Prodajni trokovi primjenom koeficijenta na B, koeficijent se moe promjeniti u meniu Proizvodnja>ifrarnici
E Dobitak C-D
F Dovrena proizvodnja
G Nedovrena proizvodnja kao razlika uloenog u proizvodnju i dovrene proizvodnje
Automatsko poetno stanje radnih naloga

Automatsko poetno stanje se upisuje u novoj poslovnoj godini (tekua godina u kojoj se nalazimo), a podaci se povlae iz stare (prole)
poslovne godine.
Prilikom pokretanja automatskog prijenosa program e automatski pronai sve radne naloge statusa: U pripremi i Otvoreni te ih upisati u tekuu
poslovnu godinu.
Istovremeno e za te radne naloga pronai sve mjesene obraune (u dnevniku obrauna), zbrojiti ih na nivo radnog naloga i upisati u novoj
poslovnoj godini kao poetno stanje.
Poetno stanje se upisuje kao mjesec 0 (nula).
Ako nakon automatskog prijenosa mijenjate podatke ili u staroj ili u novoj poslovnoj godini, izvrene promjene
uskladite u obje poslovne godine.
Ako ste promjene napravili u staroj poslovnoj godini moete obrisati poetno stanje u novoj poslovnoj godini i
upisati ga ponovo.
Pregled normativa
Normativi u proizvodnji slue planiranju, obino ih rade tehnolozi u suradnji sa prodajom.
Za proizvodnju jednog proizvoda moe se unaprijed isplanirati koliina materijala potrebnog za njegovu izradu, potreban rad ljudi i strojeva te
procijeniti iznose opih trokova (amortizacija, odravanje, uprava, energija i dr.) utroenih za njegovu izradu.
Tokom procesa proizvodnje moemo pratiti kretanje stvarnih trokova prema planiranom normativu i na vrijeme reagirati ako su trokovi nerealno
preveliki, naravno normativ moemo i mijenjati prema realnoj situaciji.
U prozoru pregleda normativa sa lijeve strane se nalazi tablica sa popisom svih artikala (proizvoda) za koje postoje normativi bilo koje vrste
(materijal, rad, opi).
Mogue je odabrati cjenik sa kojeg e se povlaiti prodajne cijene proizvoda i skladite materijala kako bi se automatski mogla napraviti
kalkulacija sa izraunatim dobitkom.
Odabirom jedne od tipki Materijal, Rad ili Konverzija program e automatski otvoriti prozor sa pripadajuim
normativom upravao za selektirani artikl gdje moemo napraviti dodatne korekcije, povratkom u ovaj prozor
ukupna kalkulacija e automatski pokazivati novo stanje ako je ukljuen automatski izraun normativa.
Odabirom tipke Brisanje briu se svi normativi (materijal, rad, konverzija) selektiranog artikla. Ne brie se
artikl iz ifrarnika.
Vidi

U prozoru su prikazani samo artikli koji imaju upisan neki normativ materijala tj. sloeni artikl kojem je pridruen neki drugi artikl.
U polje Sloeni artikl (proizvod) upisujemo artikl iz ifrarnika artikala, koliina proizvoda je predefinirana samom ifrarniku artikala, dakle ne
moramo raditi normativ za 1 jedinicu jer je to neki puta teko, moemo raditi normativ za npr. 10.000 komada, a program e kasnije izraunavati
koliko materijala otpada na jednu jedinicu.
Vidi

U normativu izravnog rada resursa (ljudi i strojeva) za svaki artikl upisujemo resurse iz ifrarnika resursa normativa.
Za svaki proizvod dakle upisujemo radnike i strojeve sa koliinama norma sati potrebnih za izradu normativne koliine proizvoda.
Vidi
Resursi normativa

Trokove konverzije je najtee odrediti jer se ne mogu direktno povezati samo sa jednim proizvodom, osim ako se u poduzeu ne proizvodi samo
jedan proizvod.
Trokovi konverzije koje moemo ukljuiti u normativ da sudjeluju u cijeni proizvoda su
1. Amortizacija
2. Odravanje pogona
3. Uprava pogona
Ovdje su dodatno ukljueni i
Osali izravni trokovi
kako bi se i ti trokovi mogli planirati, a nije ih jednostavno ukalkulirati.
Mogunosti odreivanja opih trokova su da nakon to upiemo jedan opi troak odredimo da li e se njegov iznos kalkulirati kao koeficijent na
neki izravni troak ili emo upisati fiksni iznos tog opeg troka za normativnu koliinu proizvoda.
Izravni troak koji slui za izradu kljua (koeficijenta) moe biti
izravan materijal
izravan rad ljudi
izravan rad strojeva
materijal + rad ljudi + rad strojeva
Vidi
Resursi normativa
Resursi normativa nam slue za odreivanje cijene rada ljudi i strojeva (resursa).
Kod unosa upisujemo ifru resursa, naziv i cijenu norma sata.
Razliku radnika od stroja odreujemo na osnovu ifre, ifre od 1 do 1000 su radnici, a od 1001 na dalje su strojevi.
Radnici se ne upisuju po imenu ve po kvalifikaciji pa se i cijena norma sata razlikuje.
Vidi

Inicijalni nivo prikaza obrauna i normativa kod ispisa proizvodnih radnih naloga
nivo 0, prika samo ukupnog iznosa trokova
nivo 1, prikaz glavnih grupa trokova
nivo 2, prikaz svih trokova po nazivima
Proizvodnja: pitanja i odgovori

Pitanje: Svaki mjeseni radni nalog u obraunu proizvodnje dobivamo veliku brojku pod nedovrenom
proizvodnjom?
Odgovor:Nedovrena proizvodnja je razlika (A-F) (Ukupni trokovi proizvodnje - dovrena proizvodnja). Ako elite da nedovrena proizvodnja
bude nula tada morate u "dnevniku obrauna radnih naloga" staviti da je dovrena proizvodnja jednaka trokovima proizvodnje.
Toprogram radi automatski kod pokretanja obrauna izravnih trokova tako da zbroji sve primke-predatnice u proizvodnju, a moe se napraviti i
runim unosom u dnevnik obrauna radnih naloga .
Pitanje: Molim da pojasnite to ini stopu prodajnih trokova i da li je mogue da nju izostavljamo?
Odgovor: Stopu prodajnih trokova moete postaviti na nulu u meniu "Proizvodnja>ifrarnici>Koeficijent prodajnih trokova". to ini stopu
prodajnih trokova e vam rei knjigovoa, u svakoj firmi moe biti drugaije
Izvjetaji
Popis radnih naloga
Popis radnih naloga je skraena verzija ispisa radnih naloga u kojoj se vide samo osnovni podaci radnog naloga sa popisom stavaka.
Popis je mogue ispisati po
broju naloga
datumu naloga
partneru i broju naloga, nalozi su tada grupirani po partnerima
radnoj jedinici, nalozi su sortirani po poslovnim jedinicama
Ispis je mogue filtrirati po statusu radnog naloga (priprema, otvoren, zatvoren) i po tipu (proizvodni, servisni).
U zavisnosti od redoslijeda mogue je ispisati naloga od do broja, datuma i dr.
Ispis radnih naloga

Radna naloge je mogue ispisati po
od do broja naloga
od do datuma naloga
partnerima ili samo za odreenog partnera
radnoj jedinici ili samo za odreenu RJ
Nezavisno od kriterija ispisa radne naloge moemo dodatno filtrirati po statusu (priprema, otvoren, zatvoren) ili tipu (proizvodni, servisni).
Kod proizvodnih radnih naloga posebno moemo ukljuiti/iskljuiti ispis obrauna i planski normativ. Kod servisnih naloga se ne ispisuju.
Za ispis obrauna radnog naloga odreujemo razdoblje obrauna i nivo prikaza detalja.
Kada ispis radnih naloga pozivate iz prozora Radnih naloga, a ne iz menia Izvjetaji, tada e automatski biti
selektiran za ispis tekui radni nalog (iz prozora radnih naloga) i dovoljno je odabrati tipku Enter za ispis.
Ispis dnevnika obrauna

Dnevnik obrauna prikazuje pojedine mjesene obraune radnih naloga.
Ispis je mogue ispisati u redoslijedu
broja radnog naloga i mjeseca
mjesecu obrauna
rednom broju obrauna
datumu obrauna
Dodatno se moe filtrirati po statusu radnog naloga i tipu.

Centralno mjesto za ispis zavrnih obrauna proizvodnje na kraju mjeseca.
Na osnovu ovih podataka vre se knjienja u glavnoj knjizi.
Rekapitulacija stavaka radnih naloga

Ispis stavaka radnih naloga, kod proizvodnih radnih naloga daje podatke o proizvodima u proizvodnji, a kod servisnih o izvrenim uslugama i
potroenim materijalima i dijelovima u servisu.
Ispis pregleda normativa

Pregled elemenata normativa prikazuje kako su formirani normativi, dakle ovdje se ne prikazuju obrauni normativa ve samo kako je normativ
formiran.
Posebno vano kod opih trokova jer se na samom obraunu normativa ne moe vidjeti detaljno kako se dolo do izrauna.
Ispis obrauna normativa

Obraun normativa nam slui radi simulacije i praenja trokova proizvodnje.

Izvjetaj prikuplja podatke u robno-materijalnom knjigovodstvu.
Pretrauje sve izdatnice i povratnice materijala prema kriteriju datuma i kriteriju radnih naloga i prikuplja podatke o materijalima.
Ispis materijala je mogue dobiti prema izdatnicama ili kumulativno za sve izdatnice ili samo ukupan iznos za radni nalog.

Program prema kriteriju datuma obraunskih razdoblja plaa i prema kriteriju radnih naloga ukljuuje u izvjetaj obraunate vrste rada za
pojedine radne naloge.

Program pretrauje ulazne raune saldakonti dobavljaa i prema kriterijima u izvjetaj ukljuuje pronaene ulazne raune.

Program pretrauje obraune putnih naloga i prema kriterijima ih ukljuuje u izvjetaj.

Program u robno-materijalnom knjigovodstvu pretrauje primke i ispisuje rekapitulaciju zaprimljenih proizvoda po radnim nalozima.

Izvjetaj pomou kojega npr. graevinska firma moe pratiti utroak materjiala po gradilitima za odreeno razdoblje.
Izvjetaj moe biti detaljan tako da dobijemo za svako gradilite popis svih izdatnica i povratnica s popisom materijala po dokumentu.
Skraen tako da se ne ispisuje popis materijala ili da se ne ispisuje ni popis dokumenata nego samo ukupan iznos za radnu jedinicu.
U izvjetaju se mogu ukljuiti posebno izravni i/ili neizravni materijali prema kriteriju da li je u dokumentu upisan broj radnog
naloga.
Ispis trokova proizvodnih plaa po poslovnim jedinicama nam je potreban kod odreivanja direktnih trokova rada i kod opih trokova plaa
reije.

Ispis evidencije serijskih brojeva artikala. Osnova izvjetaja je ispis artikala po raznim kriterijima, raznim opcijama odreujemo da li e se uz artikle
ispisivati
serijski brojevi koji imaju datum izlaza
serijski brojevi koji nemaju datum izlaza
moemo ispisati serijske brojeve samo odreene serije artikala
moemo ispisati samo one serijske brojeve kojima garancija/rok trajanja istie na odreeni datum
Evidenciju serijskih brojeva radimo za artikle koje smo prodali kupcima, bilo da smo ih kupili od dobavljaa ili smo ih proizveli u vlastitoj
proizvodnji.
Popis servisnih ureaja

Ispis popisa servisnih ureaja daje osnovne podatke o servisnim ureajima u zavisnosti o tipu ureaja.
PC blagajna - Fakturiranje u maloprodaji

PC blagajna - uvod
U sustavu PDV-a razlika izmeu veleprodaje i maloprodaje svodi se samo na razliku u nainu plaanja. Veleprodaja iskljuivo bezgotovinski,
maloprodaja gotovinski.
Prema obraunu poreza nema nikakvih razlika. Za poreznike nije vano niti kolika je mara trgovca jer se porez plaa iskljuivo prema prodajnoj
vrijednosti.
Program IPOS knjigovodstvo razlikuje dva sistema maloprodaje:
klasian sa zaduivanjem prodavaonice
sistem maloprodaje iz veleprodaje
Sistem maloprodaje iz veleprodaje

Pc blagajnu moemo koristiti npr. samo za fakturiranje, izradu maloprodajnih rauna bez voenja stanja zaliha. Neophodno je u cjenicima (moe
ih biti proizvoljan broj) definirati prodajnu cijenu. Te cjenike moemo koristiti ravnopravno u veleprodaji i maloprodaji.
U trenutku fakturiranja program e iz odreenog cjenika proitati elemente cijene, tarifu poreza iz ifrarnika artikala i usluga. Pregledom cjenika
za odreeno skladite moemo vidjeti i kolika je zaliha po artiklima. Unos novih artikala na zalihu odreenog skladita/prodavaonice vrimo u
modulu robno knjigovodstvo.
Razduivanje artikala moemo provesti automatski iz ostvarenog prometa u maloprodaji. Da bismo promijenili cijenu odreenom artiklu u
maloprodaji dovoljno je promijeniti cijenu u cjeniku.
Sistem klasine maloprodaje

Za voenje zaliha prodavaonica u klasinoj maloprodaji potrebno je posjedovati modul "Maloprodaja voenje zaliha".
Modul je slian Robno-materijalnim skladitima s osnovnom razlikom da se ovdje financijske zalihe artikala vode po prodajnim cijenama s
ukljuenim porezom.
Rauni u maloprodaji
Dodatne informacije
CRO-SCAN nacionalno rjeenje kodiranja roba promjenjivog sadraja i cijene
Definiranje rabatnih grupa za artikle/usluge i odreivanje stopa za svaku pojedinu rabatnu grupu za sve kupce zajedno.
Slika prozora rauna u maloprodaji ...
Svaki raun je jednoznano oznaen preko prodavaonice/skladita, broja kase i rednog broja.
Razlikujemo dva tipa maloprodajnih rauna:
1) Rauni u maloprodaji iz veleprodaje:podaci za ispis na raunu se povlae iz veleprodaje tj. veleprodajnih cjenika, kod ovog tipa je
potrebno specificirati iz kojeg veleprodajnog cjenika e se povlaiti podaci o cjenama
2) Rauni u maloprodaji: podaci se povlae iz klasine maloprodaje, podaci o cjenama se povlae iz automatske evidencije cijena i zaliha
za svaku prodavaonicu.
U prozoru "Sistem > Nadzornik > Ovlatenja za rad s programom" korisnici koji imaju ukljuenu zabranu "Robno-materijalno knjigovodstvo promjena stanja zaliha zatienih skladita" nee moi mijenjati zalihe zatienih skladita veleprodaje.
Glava rauna
Unos
Ulazimo u Pojedinani prikaz u unos novog rauna. Inicijalno su nam ponueni elementi sa zadnjeg rauna, redni brojevi rauna idu u nizu za
svaku kasu u prodavaonici posebno.
Odabiremo cjenik iz kojega elimo oitavati cijene.
Prodavaonicu tj. skladite s kojeg zapravo prodajemo artikle.
Kasu (blagajnu).
Smjenu.
Datum se uvijek kupi sa zadnjeg rauna, korisnici esto upisuju raune unazad i onda bi morali stalno mijenjati datum u ovom sluaju datum se
postavi na poetku dana i ostaje za sve raune
Izmjena
Mijenjamo elemente odreenog rauna.
Brisanje
Briemo raun iz evidencije.
Izvjetaji
Poziv prozora s izvjetajima.
Raun
Ispis tekueg rauna, tj. tekueg rauna u tabelarnom pregledu.

Raun e se ispisati na ekranu ili na tekuem printeru to moemo vidjeti u gornjem desnom uglu prozora.
Prenesen
Mijenjamo oznaku da li je raun prenesen tj. da li je po tom raunu razduena zaliha u robnom knjigovodstvu.
Izlaz
Izlazak iz prozora
U maloprodaji postoji tipka Kopiraj sa kojom moemo napraviti kopiju rauna na kojem smo pozicionirani. Odabirom te tipke dobivamo poruku
u kojoj moemo odabrati opcije Storno ili Kopiranje. Storno e kopirati sve stavke unovi raun sa obrnutim predznakom koliina, a Kopiranje e
Elementi za ispis
Broj kopija vrijedi samo za pisa.
Lokacija ispisa ekran ili specificirani pisa.
Stavke rauna
Inicijalno je kursor na polju za artikl, moemo:
upisati ifru artikla, istovremeno se prikazuju nazivi od ifre
Ako je artikl sloeni artikl sa strane e se pojaviti crvena oznaka SL koja to oznaava, dvostrukim klikom na tu oznaku program e tekui
artikl zamijeniti sa prvim elementom sloenog artikla i pomnoiti koliinu artikla sa koliinom elementa.
Npr. Ako boce nekog pia imate pakirane pojedinano i u pakiranjima od 12 boca. U ifrarniku artikala ete upisati artikl Pivo 0,5l jed.
mj. kom i Sanduk pive 12/1 jed.mj. sanduk. U normativu ete Sanduk pive oznaiti kao sloeni artikl od elementa Pivo 0,5l i koliinom
12.
Kada se odskenira artikl Sanduk pive i upie koliina 3, dvostrukim klikom na oznaku SL program e umjesto artikla Sanduk pive upisati
Pivo 0,5l i upisati koliinu 12x3 tj. 36 boca.
Ovo moete primjeniti i u raznim drugim situacijama, npr. ako imate artikle koji su raznih boja i imaju razliite bar kodove na ambalai,
svaki takav artikl moete oznaiti kao sloeni, a pod element upisati glavni artikl koji je univerzalan i koliinu 1, dvostruki klik na SLe
jednostavno zamijeniti skenirani artikl za glavni artikl sa istom koliinom.
poeti pisati naziv artikla, otvorit e se cjenik i pronai prvi artikl tog naziva, sa Enter ga prenosimo natrag u unos
kliknuti na tipku oznaenu s tri tokice i otvorit e se cjenik za izbor artikala
bar kod itaem oitati ifru s artikla, program e ispisati naziv artikla
Pritiskom na Enter na tastaturi:
ako je u polje za ifru artikla upisana ispravna ifra, artikl e se spremiti i otvorit e se unos novog artikla
ako je polje za ifru artikla prazno, automatski se zavrava unos stavaka kao da smo pritisnuli tipku Izlaz.
U polje koliina je inicijalno upisana koliina 1.
ifrarnika artikala.
060.
Popust moemo izraziti u postotku za svaki artikl posebno ili na kraju za ukupni raun.
Preko tipke Izlaz dolazimo do prozoria u kojem odreujemo nain plaanja, ukupni popust za raun (upisati stopu i kliknuti na tipku s
kalkulatorom), moemo upisati i podatke o kupcu koji e se ispisati na raunu.
Ukupni popust za raun moemo odrediti ili u stopi ili u iznosu, promjena naina popusta se odreuje tako da ili kliknete na tipku "Popust %" tj.
"Popust iznos" ili u polju za unos prije brojeva upiete "s" ili "i". Nakon upisa iznosa popusta program e to pokuati pretvoriti u stopu koju e
primjeniti na svaki artikl posebno, kod nekih sluajeva zbog puno decimala kod dijeljenja rezultat moda nee biti zaokruen kako ste eljeli.
Tipkom povratak na stavke moemo unositi nove stavke ili mijenjati ve upisane.
Tipkom kraj i ispis rauna zavravamo tekui raun i aljemo ga na ispis na ekran ili tekui pisa.
Upis podataka o kupcu

Kada podatke o kupcu upisujete na nain da ga pozivate iz ifrarnika partnera program e sam popuniti podatke o nazivu i adresi i zabiljeit e
ifru partnera.
Meutim ovdje treba uzeti u obzir da e ta ifra kod prijenosa podataka prometa u centralni program vjeorojatno povlaiti drugaije podatke
kupca ako ifrarnik poslovnih partnera nije isti.
Ako podatke o kupcu direktno upiete kao tekst tada tog problema nee biti.
Dvostruki klik miem u polje gdje se nalaze podaci o kupcu e obrisati ifru kupca i ostaviti samo podatke o kupcu tj. prekinuti vezu izmeu ifre
kupca i podataka u sluaju da exporitramo podatke u drugi program gdje je ifrarnik partnera drugaiji.

Dodatni ureaji koje moete prikljuiti na raunalo koje slui kao PC kasa su:
mali POS printer
display za kupca
ladica za novac
programabilna tipkovnica
bar code ita
Naravno raune moete ispisivati i na obinom A4 pisau no ova objanjenja se odnose na mali pos pisa jer na standardan pisa piete kao i iz
bilo kojeg drugog programa.
Openito
Najea varijanta je da bar code ita spojite izmeu tastature i raunala, display spojite na COM2 port (COM1 je ili mi ili modem), pisa spojite
na display kao second device, ladicu spojite na pisa.
Naravno mogue su i sve druge kombinacije u svakom sluaju to prepustite nekom kome je to posao.
POS pisa
Mali pos pisai mogu biti s serijskim ili paralelnim interfejsom tj. spajaju se na COM ili LPT port na raunalu.
Ti pisai ispisuju na papir trake irine 76 mm (40 kolonski tekst), u windowsima ih prijavljujemo kao Generic/Text only printer jer se podaci na
njih ispisuje direktno npr. na COM port preko ESC sekvenci.
Mogui problemi:
Pisa nema nae znakove
Obino ovi pisai imaju u Epromu (ip u pisau) ve ukodirane nae znakove, ali pod nekom odreenom kodnom stranicom 437, 852, 1250 i
sl., dakle potrebno je ako to ve nije namjeteno u postavkama samog printera namjestiti character set s naim znakovima, zatim u IPOS
knjigovodstvenom programu u postavkama PC blagajne odrediti po kojem standardu e se slati kodovi na pisa 437, 852 ... i to je to, ako va
printer ima nae znakove. Moete ak u IPOS knjigovodstvu sami odrediti koji znakovi e se prilikom ispisa prikazivati kao zamjenski, to isto
moete probati i u samom Generic printer driveru.
Prikaz znakova u nekim kodnim stranicama:
Znak Code
852
Znak Code 437
231
{123
230
[091
208
| 124
209
\ 092
167
` 096
166
@ 064
159
~ 126
172
^ 094
134
} 125
143
] 093
Pisa nema formatirani ispis

Tu se misli na iroka podebljana slova i sl. Ako toga nema tada morate u uputama za svoj pisa pogledati koji su to kodovi i odrediti ih u dijelu za
kontrolne kodove printera u IPOS knjigovodstvu. Ako elite ta formatiranja moete u IPOS knjigovodstvu potpuno iskljuiti u postavkama.
Pisa ne ree papir
Ako va pisa ima te mogunosti, a to ne radi vrijedi isto kao i za formatirani ispis
Pisa ne ispisuje due raune
Taj problem se moe javiti kod serijskih printera jej je komunikacija preko COM portova drugaija nego preko standardnog LPT-a. U tom sluaju
prvo u windowsima u printerima u driveru tj. Generic printer driveru podesite konfiguraciju COM porta Flow control na Hardware (ostale opcije
XonXof i None). Ako i tada stvar ne radi neispravan vam je serijski kabel za pisa. Za pos pisae postoje posebni TM serijski kabeli koji za razliku
od standardnih serijskih kabela imaju dvije ice (pin) drugaije spojene. Najbolje je da tamo gdje ste kupili pisa traite originalni kabel.
Ako nikako ne moete rijeiti taj problem postoji u programu IPOS knjigovodstvo postavka kojom moete ukljuiti opciju pauze prilikom printanja
tako da se da vremena printeru da iz buffera ispie sve znakove prije sljedeeg niza znakova.
Ako elite na malom POS pisau ispisivati raune u grafikom modu tada instalirajte u windowsima verziju windows drivera
za va pisa. U tom sluaju ne morate brinuti o naim slovima i formatiranju teksta. Naravno u postavkama namjestite ispis
na format papira Traka 76 mm grafiki.
Ladica za novac
Ladica za novac je obino prikljuena na pos pisa preko (RJ-45, RJ-11) kabela (kao telefonski kabel) sa stranje strane. Iz programa se pisau
poalje odreeni kod koji on prepoznaje i prosljeuje ladici na osnovu ega se ona otvara.
Ako se ladica ne otvara vjerovatno nije ispravan kontrolni kod, pogledajte u upute za ladicu i/ili printer i upiite u IPOS knjigovodstveni program
ispravan kod.
Bar code ita

ita crtinog koda se jednostavno prikljui izmeu tipkovnice i raunala. Radi jednako kao i da smo preko tipkovnice poslali npr. 13 znamenaka
to zapravo predstavljaju te crtice.
Display za kupca
Display za kupca se prikljuuje na COM port samostalno ili se dodatno na display prikljuuje i pisa, a na njega jo ladica za novac. U programu je
potrebno odrediti na kojem COM portu je prikljuen display.
U programu IPOS knjigovodstvo postoje kontrolni kodovi za prikazivanje podataka na displeju. Ako ti kontrolni kodovi ne odgovaraju vaima iz
uputa displeja upiite ih.
Dodatne informacije
Razduenje veleprodaje
Izbornik Pc blagajna>Rauni iz veleprodaje>Razduenje skladita veleprodaje
Razduenje veleprodaje predstavlja vezu izmeu fakturiranja u maloprodaji i voenja zaliha u veleprodajnom skladitu. Sav promet koji smo
ostvarili u prodavaonici na malo moemo skinuti sa zalihe skladita veleprodaje automatski.
Odabiremo skladite tj. prodavaonicu, razdoblje iz kojeg odabiremo raune.
Skidat e se zaliha samo s onih rauna koji nisu oznaeni kao preneseni u tabelarnom pregledu MP rauna.
Zavretkom skidanja zaliha kreira se otpremnica za odreeno skladite s artiklima i koliinama iz specificiranih rauna.
U postavkama je mogue ukljuiti opciju da li da se kod sloenih artikala razduuje zaliha prema normativu.
Prije same izrade otpremnice izvrit e se kontrola da li postoje dovoljene zalihe tih artikala, ako ne, program e na taj artikl upozoriti i nee
kreirati otpremnicu tj. skinuti robu sa zalihe.
Izbornik Pc blagajna>Pc blagajna>Razduenje zaliha prodavaonice
Razduenje prodavaonica predstavlja vezu izmeu fakturiranja u maloprodaji i voenja zaliha u maloprodaji. Sav promet koji smo ostvarili u
prodavaonici na malo moemo skinuti sa zalihe prodavaonice automatski.
Odabiremo prodavaonicu, razdoblje iz kojeg odabiremo raune.
Skidat e se zaliha samo s onih rauna koji nisu oznaeni kao preneseni u tabelarnom pregledu MP rauna.
Zavretkom skidanja zaliha kreira se otpremnica za odreenu prodavaonicu s artiklima i koliinama iz specificiranih rauna.
Prije same izrade otpremnice izvrit e se kontrola da li postoje dovoljene zalihe tih artikala, ako ne program e na taj artikl
upozoriti i nee kreirati otpremnicu tj. skinuti robu sa zalihe.
U pc kasi se mogu izdavati rauni za sve artikle za koje postoje elementi cijene i to bez ogranienja koliine po sistemu 'moe se prodati sve to je
na policama', zatim je sluaj da se proda jedan artikl, a na raunu specificira drugi vrlo slian artikl.
Uslijed toga moe doi do toga da se kod razduenja modula maloprodaja na osnovu prometa iz pc kase javi poruka da nema dovoljne zalihe
artikala.
U tu svrhu je dodana rutina (opcija kod razduenja) kojom e se automatski moi kreirati Pripremna inventura za sve artikle kojih nema dovoljno
na zalihi. Korisnik nakon toga moe pregledati pripremnu inventuru i pritiskom na tipku kreirati inventurni viak tj. dodat e se zalihe artikala koje
nedostaju, nakon toga e se moi provesti razduenje skladita maloprodaje za promet pc kase.
Razduenje sloenih artikala prema normativu

Kad je ukljuena postavka za razduenje sloenih artikala prema normativu program e za sloene artikle razduivati njihove elemente.
Postupak koji e program provesti:
za sve sloene artikle e se izraunati prema normativu koliina njihovih elemenata
za sve jednostavne artikle i izraunatu koliinu elemenata sloenih artikala program e provjeriti da li postoji dovoljna zaliha na skladitu
Za sloene artikle se ne provjerava zaliha, za njih je dovoljno da postoji samo primka sa elementima cijena i
koliinom nula radi formiranja cjenika za pc kasu
ako ne postoji dovoljna zaliha program e prekinuti razduivanje ili e, ako je to ukljueno, napraviti pripremnu inventuru za koliine koje
nedostaju kod razduenja
program e proi sve sloene artikle i prema normativu pronai koliine njihovih elemenata, za utvrenu koliinu elemenata program e
kreirati izdatnicu na skladitu kojom e se razduiti sirovine
nakon toga e program za sve sloene artikle kreirati primku na skladitu kojom e se koliina sloenih artikala sa rauna zaprimiti na zalihu
na kraju e program kreirati otpremnicu za sve jednostavne artikle i sve sloene artikle koji sudjeluju u prometu pc kase za traeni dan
Za sve dokumente program e kreirati i temeljnice za glavnu knjigu ako je za to ukljuena postavka.
Primjer sloenog artikla, kava s mlijekom
Naziv
Koliina u
normativu
Kava s mlijekom
Cijena
Koliina
prodaje
10,00 kn
150 kava
Sirova kava
0,005 Kg
6,00 kn
Mlijeko
0,003 L
3,00 kn
eer
0,005 Kg
1,00 kn
Tok dogaaja:
Upisujemo artikle u ifrarnik artikala: kava s mlijekom, sirova kava, eer, mlijeko
U normativu kreiramo sloeni artikl Kava s mlijekom i dodamo elemente u koliinama prema normativu gornje tablice
Na zalihu skladinom primkom (po ulaznom raunu) zaprimamo sirovine: sirovu kavu (20 kg), mlijeko (30 L) i eer (20 kg).
Skladinom primkom odredimo cijenu Kavi s mlijekom na nain da upiemo koliinu nula i prodajnu cijenu 10,00 kn.
Odreenog dana fakturiramo npr. 150 kava s mlijekom po cijeni 10,00 kn.
Razduujemo zalihu za promet rauna toga dana, program e izdatnicom razduiti
150 x 0,005 kg kave
150 x 0,003 L mlijeka
150 x 0,005 kg eera
primkom zaduiti
150 kava s mlijekom na skladite, po 10,00 kn
otpremnicom razduiti
150 kava s mlijekom po 10,00 kn
Prijenos dnevnih utraka prodavaonice u poreznu knjigu IR-a

Ovom operacijom se podaci o raunima tj. evidentiranom utrku mogu upisati u porezne evidencije, konkretno knjigu IR-a u pdv modulu.
Potrebno je upisati ifru prodavaonice i razdoblje od do datuma i odabrati tipku Prijenos. U knjigu IR-a e se upisati po jedan red za odreenu
prodavaonicu i odreeni dan tj. u knjizi IR-a e biti onoliko redova koliko ima prodavaonica puta razliitih datuma rauna.
Prilikom prijenosa u IR-a program e kontrolirati da li je ve upisan red za odreenu prodavaonicu i datum, ako je nee ga duplirati.
Program nee kontrolirati da li su podaci u ve upisanom redu knjige ira isti kao i u raunima pc blagajne, do razlike moe doi ako nakon
prijenosa u knjigu ir-a netko dopie novi raun u pc blagajni ili nekom postojeem raunu promjeni datum i sl.
Prilikom upisa u knjigu IR-a program e upisati:
tip knjige za Isporuena dobra i usluge
redni broj, sljedei po redu
broj rauna, upisat e se npr. 'MP 6', MP kao maloprodaja prodavaonica 6
datum, datum dnevnog utrka tj. bit e kumulirani svi rauni iz tog datuma
kupac, Razni kupci u maloprodaji
napomena, Prod: Naziv i adresa prodavaonice
iznos rauna s porezom
osnovica za 0%
osnovica za krajnju potronju
porez za krajnju potronju
Upisane podatke korisnik moe dodatno i sam mijenjati, isto tako podaci se mogu upisati i runo.
Bitno je kod broja rauna i datuma znati da e program preko podatka MP X (x je ifra prodavaonice, prije x je jedan blank) i datuma znati da se
to odnosi na utrak za odreeni datum te prodavaonice.
Knjiga popisa robe

Knjiga popisa robe
Pravne i fizike osobe registrirane za obavljanje trgovine na malo te druge pravne i fizike osobe koje prodaju svoje proizvode na malo (trgovci)
duni su voditi poseban popis koji sadri podatke o nabavi i prodaji robe.
Popis robe vodi se za svaku prodavaonicu posebno. Prodavaonice se u programu mogu otvoriti kroz ifrarnik poslovnih jedinica, staviti tip
skladite.
Dnevni promet upisujemo u polje razduenje, a nabavu robe u polje zaduenje. Ostale dokumente kao promjene cijene i sl. u odgovarajue polje
zavisno od toga da li se radi o ulazu ili izlazu robe.
Podatke u odreenoj knjizi je mogue unositi proizvoljno, brisati, mijenjati i dr. Podaci se nakon brisanja mogu automatski renumerirati.
Podaci se mogu unositi runo, a mogu se i automatski prenositi iz ulaznih kalkulacija.
Za svaku prodavaonicu se na poetku godine otvaraju prazne knjige.

Renumeracija redova je automatski postupak kojim moemo promjeniti redoslijed upisanih redova.
a) renumeracija prema datumima
Program e sortirati sve redove prema datumima i generirati nove redne brojeve prema tom redoslijedu. Ako su neki redni brojevi bili obrisani ili
su bili preskoeni program e ih upisati.
b) renumeracija prema rednim brojevima
Ako su neki redni brojevi bili obrisani ili su bili preskoeni program e ih upisati ponovo.

Podatke iz dnevnika maloprodaje je mogue automatski upisati u knjigu popisa robe. Moemo odabrati upis:
jednog knjienja
od do broja knjienja
od do datuma
svi podaci sortirani po datumu
Moete slobodno svaki puta odabrati prijenos SVIH PODATAKA jer e program prema broju knjienja kojeg kod automatskog unosa upisuje u
knjigu KP znati da li je taj podatak ve prije prenesen ili ne.
Naravno ako runo unosite i mijenjate podatke obratite pozornost kod automatskog prijenosa.
Prijenos se radi za prodavaonicu koja je bila tog trenutka specificirana u knjizi KP prije pozivanja automatskog prijenosa.

Podatke iz maloprodajnih rauna, pc kasa, je mogue automatski upisati u knjigu KP.
U pravilu se knjiga popisa robe puni iz modula maloprodajne kalkulacije. Ovu mogunost koristimo onda kada se sluimo pc kasom kao
fakturiranje u maloprodaji iz veleprodaje. Tj. za promet maloprodaje razduujemo skladite veleprodaje i na taj nain svaki dan zaduujemo i
razduujemo maloprodaju za isti iznos.
Moemo odabrati upis od do datuma
Program e kontrolirati da li podaci za odreeni datum ve postoje u knjizi KP.

npr. 5 komada.

Pojedinani unos
reda3.
broja.
Automatski unos
Npr.
GN3-345A-5%F-34
Fiksni dio:
GN3-345A-5 F-34
Promjenjivi dio:
%
Prvi broj: 800
Zadnji broj: 805
GN3-345A-500800F-34
GN3-345A-500801F-34
GN3-345A-500802F-34
GN3-345A-500803F-34
GN3-345A-500804F-34
GN3-345A-500805F-34

sl.
serijskog broja

tipke Brisanje.
oznaeni artikl.

brojeva.
razdueni).

Uvod
153/05).
naknada:

PET 410,00 kn/t
Drvo 150,00 kn/t
Tekstil 150,00 kn/t
Staklo 150,00 kn/t



Staklo i PET
do 0,25l 0,30
0,25-0,5l 0,50
0,5-1,5l 0,70
vie od 1,5l 1,00
Al-Fe lim. 1,00

Uvoznik (proizvoa)
trite Hrvatske.
Trgovac na veliko
Trgovac na malo
Krajnji potroa



obraunat pdv.


informaciju.

l
l
l
l
koliinu
Prijenos podataka u maloprodaji

Prijenos podataka u maloprodaji se radi u situaciji kada je na jednoj lokaciji centralno raunalo na kojem se zaprima roba, rade kalkulacije,
formiraju cijene, a na drugoj tj. drugim lokacijama se nalaze prodavaonice koje prodaju robu preko pc blagajne i na njima se samo vri izrada i
ispis rauna.
Postupak postavljanja instalacija centra i prodavaonica:

na centralno raunalo instalirati program IPOS knjigovodstvo i otvoriti prazne poslovne knjige za vlastitu firmu
formirati poslovne jedinice, skladita tj. prodavaonice i to sve koje imamo npr. 3 prodavaonice
u centru moemo imati jedno centralno skladite plus 3 skladita prodavaonica ili samo skladita prodavaonica
upiemo sve osobe koje rade s programom u ifrarnik korisnika
u ifrarnik artikala upiemo podatke za sve artikle
u cjeniku formiramo cijene za sve artikle
ako elimo voditi i zalihe artikala, tada prije razduenja zaliha po prometu, moramo unijeti robu na pojedina skladita tj. prodavaonice
u svakoj prodavaonici instaliramo program IPOS knjigovodstvo i otvorimo matinu firmu kao i u centralnom raunalu s istom ifrom u
datoteci poslovnih partnera te otvorimo tekuu poslovnu godinu
Koraci prijenosa:
1. Export cjenika, artikala ... iz centralnog raunala na neki vanjski medij
2. Import cjenika, artikala ... s vanjskog medija u prodavaonicu
3. Export prometa iz prodavaonice na vanjski medij
4. Import prometa s vanjskog medija u centralno raunalo
1. korak prenosi sve upisane podatke u centru na neki vanjski medij za prijenos tj. popis artikala, cijene, jedinice mjera, korisnici i sve ostale
ifrarnike koji su potrebni da bi se na osnovu njih mogli izdavati rauni na pc kasi bez ikakvog dodatnog unosa
2. korak s tog vanjskog medija prenosi podatke na raunalo prodavaonice tj. pc kasu
Nakon izvrenog prometa na kasi. Bez obzira da li je to razdoblje dnevno, dvodnevno, tjedno ... moemo izvreni promet prebaciti na vanjski
medij
3. korak prijenos prometa prodavaonice na vanjski medij
4. korak prijenos prometa prodavaonice s vanjskog medija u centralno raunalo
Vanjski medij
vanjski medij moe biti bilo to npr. ZIP disketa, LS diskete ili bilo koja druga disketa vee kapaciteta
moete se jednostavno povezati u lokalnu mreu i kao vanjski medij prijaviti disk centralnog raunala te na njega izvriti prijenos, a onda
izvriti import podataka u centralnom raunalu
ako je centralno raunalo udaljeno moete se spojiti u mreu preko modema i opet disk centralnog raunala prijaviti kao vanjski medij za
prijenos
moete podatke prenijeti na lokalni disk kao vanjski medij, a onda preko e-maila ili bilo kojom drugom modemskom komunikacijom
prebaciti direktorij IposPrijenos na centralno raunalo (i obratno) te onda na centralnom raunalu napraviti import podataka
U dijelu ekrana Vanjski medij za prijenos program e vam ponuditi sve to je dostupno tog trenutka u raunalu tj. sve mogue disketne jedinice,
CD ureaje, lokalne i mrene diskove i dr.. Nakon odabira program e provjeriti da li se na taj medij moe pisati i da li na tom mediju ima dovoljno
prostora.
Vrste podataka
Postoje dvije vrste podataka
podaci o artilklima, cijenama i dr. koji se prenose iz centra u prodavaonice
podaci o prometu koji se prenose iz prodavaonica u centar
Podaci o serijskim brojevima nisu podrani u razmjeni podataka izmeu centra i prodavaonice
Prijenos je podran za oba naina rada pc kase, klasian i kao maloprodaja iz veleprodaje tj. koristimo modul pc blagajna za
izradu rauna, a cjenike iz veleprodaje.
Izmeu prodavaonica i centra i obratno VANJSKI MEDIJ slui kao veza.
Na mediju koji je oznaen kao vanjski medij za prijenos program e u rootu tj. osnovnom direktoriju kreirati direktorij "IposPRIJENOS", a unutar
njega sve ostale direktorije s podacima. Jedan primjer direktorija
d:\IposPRIJENOS\
Cjenici Par1 God1999 1999.01.26 11h41m40s utorak
Promet Par1 God1999 1999.01.26 12h34m36s utorak Skl3 26.01.1999_26.01.1999
Prva vrsta podataka o cjenicima zapoinje ime direktorija s "Cjenici ....", a podaci o prometu s "Promet ....".
Podaci o cjenicima:
- prva rije je cjenici i ona oznaava vrstu podatka
- Par1 znai da su podaci iz matine firme sa ifrom 1,
Podaci o prometu:
- prva rije je promet i ona oznaava vrstu podatka
- Par1 znai da su podaci iz matine firme sa ifrom 1,
- Skl3 podaci se odnose na prodavonicu-skladite sa ifrom 3
- 26.01.1999_26.01.1999 podaci o prometu se odnose na razdoblje od do navedenog datuma
Import podataka
Prilikom importa podataka u dijelu prozora gdje se vidi sadraj arhive program e prikazati za navedeni vanjski medij sve podatake koji su na
njemu dostupni, ali samo za tu vrstu podatka tj. cjenici ili promet i samo za tog partnera i poslovnu godinu na koju se podaci odnose. Dakle
program nee dozvoliti pogreku ako je u pitanju neki drugi partner ili godina.
Prilikom importa (i exporta) podataka o prometu potrebno je navesti ifru prodavaonice i razdbolje od do datuma prometa.

Fakturiranje
l
rauni u veleprodaji
Robno-materijalno
l
izdatnica u robnom
otpremnica u robnom
Maloprodaja
l
PC kasa
l
rauni u maloprodaji

l
IposDokument
l Stavke
l Stavka
l Sifra_artikla
l EAN13
l Kolicina
l Stavka
l Sifra_artikla
l EAN13
l Kolicina

<IposDokument>
<Stavke>
<Stavka>
<Redbr>1</Redbr>
<EAN13/>
<Stavka>
<EAN13/>

ifra; koliina
ifra; koliina
...
npr.
34; 45
23; 500,345
4675345875432; 123,46
456; 0
...
(;).
n
n
n
n
Primjena u programu
NAPOMENA
fiskalizacije.

l
l

l
l


1. numeriki dio
Poreznoj upravi.
l


1.
2.
3.
4.
5.

raunalo.
knjigovodstvo.
tekstu.

podataka.
l
l
l


l
l
l

Primjena u programu
dobiven JIR.
poruka bez greaka.

l
l
l
l

l
l
l
l
l
G gotovina (1-10)
K kartice (31-40)
C ek (21-30)
O ostalo

njihovim uputama.
matinih firmi.
raunalima.
raunala.

l
l
l
l

ureaja).

Maloprodaja
Veleprodaja
l
l
l

Podatak
Opis podatka
partnera
Adresa
Radno vrijeme
Specifina namjena
rauna.
l
fiskalizirati.
Pc kasa.
Opcija FIS
Rezultat
UKLJUENA
iskljuena
iskljuena
iskljuena
raun e se ispisati
UKLJUENA
UKLJUENA
iskljuena
UKLJUENA
l
l
l
l
svoj JIR.
broj kase.
Podatak
Opis podatka
Zaglavlje:
Podaci o raunu:
partnera
U sustavu PDV-a
Datum i vrijeme
Oznaka slijednosti

Maloprodaja
Oznaka rauna
Broj rauna
PJX.
PDV
Porez na potronju
Ostali porezi

Ako je oznaka PP...
nisu PDV i PNP.
Iznos osloboenja

mare.
"marzacl22".

Naknade
Ukupan iznos rauna
Iznos rauna
l
l
l
Nain plaanja
l
l
G gotovina (1-10)
K kartice (31-40)
C ek (21-30)
O ostalo
ostalo.
OIBoperatera

tog podatka.
Specifina namjena
Za buduu upotrebu

l
l
l


l

Ako je oznaka PP...
3. Ostali porezi
JIR.

secure channel



l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
ok
Next

tekui datum
datum zadnjeg rauna
Kod tekueg datuma program postavlja datum koji se nalazi u gornjem lijevom uglu programa, taj datum je mogue promjeniti pa na taj nain
moemo po potrebi za odreeni datum unijeti vie rauna ako za to ima potrebe.
Nain odabira datuma kod prijenosa podataka prometa

tekui datum
datum zadnjeg rauna
Kod tekueg datuma program postavlja datum koji se nalazi u gornjem lijevom uglu programa.
Formati rauna u maloprodaji

A4
A5
A6
traka 76mm
traka 76mm grafiki
Svi formati ispisa idu na windows printer drivere, jedino traka 76 mm ide na Generic/Text only driver.
Tip adrese matine firme kod formata A6

Program generira
korisnikov tekst 3 ...
Kod ovih formata se moe odabrati dodatan korisnikov tekst za ispis adrese jer se radi o iznimno malom prostoru za adresu. Moete skratiti
maksimalno koliinu teksta.
Na raunu irine 76 mm prikaz detaljnijih podataka o porezu (tarifa, stopa, osnovica, iznos poreza)
Iskljuen
UKLJUEN
Skraena verzija je zakonski zadovoljena, ali tko eli moe i na malom raunu traka formata imati detaljnije podatke o porezu
Kod ulaza u prozor MP rauna status CheckBox kontrola "Kraj rauna bez ispisa"
Iskljuen
UKLJUEN
Ako elite da inicijalno kod ulaska u prozor pc kase ne ispisujete raun na pisa kod zavretka rauna tada ovu kontrolu ukljuite. Koriste se u BiH
kod fiskalizacije gdje se raun ispisuje na fiskaln pisa, a ne i na klasian pisa.
Instaliran display za prikaz podataka za kupca

Iskljuen
UKLJUEN
Odabir COM serijskog porta na kojem je prikljuen display

COM1
COM2
COM3
COM4
Potrebno je programu odrediti na koji com port da alje podatke na display.
Da li su pos pisa i display spojeni zajedno na isti port
ne
DA
Ova postavka je potrebna iz razloga da program u sluaju ako je odgovor DA prebacuje ispis na display i na pisa po potrebi, ako to nije sluaj
tada je svaki ureaj na svojem portu i program ne vodi rauna kada se koji ukljuuje
Format kodovi kod POS pisaa

Iskljueni
UKLJUENI
Postavka odreuje da li e se koristiti formatiranje teksta na raunu POS pisaa kao npr. iroka slova, crvena slova i dr.
Ukljuen kod za rezanje papira pisaa (puni, djelomini)

Iskljueni
UKLJUENI
Postavka odreuje da li e se koristiti kod pisaa za rezanje papira.
Kodna stranica kod ispisa na displej za kupca

1250
852
437
korisniki
Ako ne uspijete dobiti nae znakove probajte u switchevima na samom displeju odabrati drugu kodnu stranu, ako ni tada ne uspijete vjerovatno
va displej nema nae znakove.
kod ispisa na displej.
Kodna stranica kod ispisa na POS pisa

1250
852
437
korisniki
POS pisa s formatom papira irine 76 mm je generiki pisa, ne podrava windows format ispisa nego ispisuje slova koja dobiva preko asci
brojeva. Obino je u takav pisa ve ugraen set naih znakova po nekom standardu, isprobajte jedan od ova tri. Ako ne uspijete dobiti nae
znakove probajte u switchevima na samom pisau odabrati drugu kodnu stranu, ako ni tada ne uspijete vjerovatno va pisa nema nae znakove.
kod ispisa na pisa.
Prikaz dugog opisa artikla na MP raunima

Iskljuen
UKLJUEN
Da li da se kod ispisa rauna uz naziv artikla prikazuje i dodatni dugaki naziv artikla. Primjenjivo samo na raunima A4, A5.
Printanje na serijskom portu s pauzama

Iskljuen
UKLJUEN
Ako imate problema kod ispisa na pisa koji je spojen na serijski port vjerovatno je problem u kablu ili setiranju com porta, ali ako nikako ne
moete rijeiti taj problem ukljuite ovu postavku i program e praviti pauze kod ispisivanja duih rauna i tako dati vremena pisau da ispie
raun do kraja.
Kod razduenja skladita veleprodaje razduenje sloenih artikala po normativu

Iskljueno
UKLJUENO
Kod razduenja zaliha maloprodaje razduenje sloenih artikala po normativu

Iskljueno
UKLJUENO
Prikaz ifre artikla na raunima 76 mm

Iskljueno
UKLJUENO
Na ostalim formatima papira je to standardno ukljueno.
Mogunost upisa cijene na raunima u maloprodaji iz veleprodaje

Iskljueni
UKLJUENI
Postavka odreuje da li e se na maloprodajnim raunima tipa maloprodaja iz veleprodaje moi, nakon to program povue prodajnu cijenu iz
cjenika, upisati ili promjeniti cijena s porezom. Ta cijena e se upisati direktno na sam raun.

Tekui datum
Datum zadnjeg rauna
Kod unosa novog rauna program moe automatski ponuditi tekui datum ili moe postaviti datum koji je na zadnjem unesenom i spremljenom
raunu. Druga opcija je pogodna kada elimo unatrag unijeti neke raune, a da ne moramo za svaki posebno upisivati eljeni datum.
U MP cjeniku automatski izraun stvarne fizike zalihe artikala

Iskljuen
UKLJUEN
Da li da se kretanjem po artiklima u cjeniku maloprodaje automatski izraunava fiziko stanje kao preneseno stanje minus koliina prodanih
artikala po raunima, a koji jo uvijek nisu preneseni na kartice.
Prikaz serijskog broja artikla na ispisu maloprodajnih rauna

Iskljuen
UKLJUEN
U sluaju da je u evidenciji serijskih brojeva evidentiran artikl sa maloprodajnog rauna koji se ispisuje ovom postavkom reguliramo da li da se
kod takvih artikala prikazuju serijski brojevi.
Broj praznih redova (entera) kod ispisa formata "Traka 76 mm irine"

1 , 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15
Kod ispisa na negrafiki mali pos pisa koji dakle ispisuje karaktere, a ne grafiku kao to je sluaj sa klasinim windows pisaem est je sluaj da je
kod nekih pisaa duina papira na kraju koju pisa odree malo vea ili kod runog rezanja duina rezanja ovisi o poloaju ruba za rezanje.
Ovom postavkom moemo regulirati koliko e pisa izbaciti dodatno papir van nakon zadnjeg reda.
iskljueno
UKLJUENO
Kod ispisa rauna u cijenu i iznos stavke je ukljuen i eventualni popust

iskljueno
UKLJUENO
Inicijalno je u maloprodajnu cijenu ukljuen samo porez pomnoeno sa koliinom daje iznos stavke sa porezom, a nekon toga se oduzima ukupni
popust. Kod ukljuene ove opcije cijena se umanjuje za eventualni popust, a samim tim i iznos stavke.
CRO-SCANnacionalno rjeenje kodiranja roba promjenjivog sadraja i cijene

Uvod
Problematika kodiranja i oznaavanja robe za trgovaku mreu svodi se na najjednostavniji oblik tj. komadnu robu gdje svaki artikl-komad ima
svoj EAN13 kod. Meutim postoji velik broj proizvoda u industriji prerade mesa, peradi, ribe, sireva i dr. iji krajnji proizvod se ne moe plasirati
na trite u komadnom obliku.
Npr. narezana i vakumirana salama, svaki paket ima svoju teinu, a samim tim i drugaiju cijenu.
EAN-INTERNATIONAL je ostavio EAN-13 sa prefiksom 2 za internu upotrebu, to znai da ako igdje vidite EAN13 kode koji poinje sa brojem 2
radi se o internom kodu (na podruju jedne drave) jer kod niti jedne drave ne poinje sa 2. Hrvatska je 385.
CRO-SCAN kodovi se dodjeljuju u istoj simbologiji kao i EAN13 tj. ima istu duinu i zadnju kontrolnu znamenku, ali EAN13 predstavlja proizvod
nepromjenjivih karakteristika dok se sa SCAN kodom oznaava proizvod kojemu se mijenja npr. masa.
Moramo razlikovati proizvoae i trgovce, proizvoai svoje proizvode plasiraju na podruju cijele drave i zato od drave trebaju dobiti tono
odreeni kod, a trgovci osim EAN i SCANkodova proizvoaa u svojoj trgovini mogu koristiti posebne SCAN kodove koje su razvili interno za svoj
lanac trgovina, vano je da njihov interni kod ne smije doi u neku tuu trgovinu jer bi se pomijeali sa internim kodovima te druge trgovine.
Nacionalna organizacija je propisala sljedee prefikse CRO-SCANkodova.
Prefiks
Skica modela
Kontrolni broj
Opaska
20
IT IT IT IT IT IT IT IT IT IT
interno za trgovinu
komadno
21
CRO CRO CRO CRO CRO T T, T T T
nacionalno rjeenje
za teinu
22
CRO CRO CRO CRO CRO T T, T T T
priuva za teinu
23
budua upotreba
24
budua upotreba
25
budua upotreba
26
CRO CRO CRO CRO CRO C C C, C C
priuva za cijenu
27
CRO CRO CRO CRO CRO C C C, C C
nacionalno rjeenje
za cijenu
28
IT IT IT IT IT IT IT IT IT IT
interno za trgovinu
(vlastiti odabir)
budua upotreba
29
CRO - dodjeljuje CRO-EAN

IT - interni kod (dodjeljuje ga trgovac ili proizvoa iskljuivo za internu upotrebu)
T - oznaka za teinu u formatu 99,999
C - oznaka za cijenu u formatu 999,99
K - kontrolni broj po modulu 10
Dakle za interno kodiranje u trgovini rezervirani su prefiksi 20 za komadnu robu i 28 za robu za vaganje.
Primjer 1.
Proizvoa je dobio CRO-SCAN rjeenje za prefix 21 123 za proizvod "prut", proizvoa je ifru pruta odredio 01, na vaganju je proizvod imao
netto masu 0,456 kg, bar code za konkretno pakiranje imat e sljedei sadraj:
21 123 01 00456 9
21 - croscan prefix za promjenjivu masu
123 - kod dodijeljen proizvoau unutar prefixa 21
01 - proizvoaka ifra za prut
00456 - masa pakiranja u gramima
9 - kontrolni broj
Varijanta sa promjenjivom cijenom upotrebljava se rijetko zbog nepraktinosti.
Prefiksi 20 i 28 mogu se koristiti interno u trgovini na nain da trgovina interno odredi smisao brojeva od 3. do 12. znamenke.
Primjer 2.
28 00045 00123 3
28 - croscan prefix za interno kodiranje
00045 - ifra proizvoda interna (45)
00123 - teina proizvoda 0,123 kg
3 - kontrolni broj
Praktino to izgleda ovako, trgovac ima vagu koja moe mjeriti teinu i u koju se moe ukucati ifra proizvoda direktno ili preko tipki sa slikom
proizvoda, u vagi je isprogramirano da sadri za svaki proizvod naziv, cijenu i sl. podatke. Nakon vaganja ispisuje se naljepnica na kojoj je uz ifre
i naziva artikla ispisana, izvagana teina, jedinina cijena i cijena za izvaganu teinu.
Na naljepnici je naravo ispisan i EAN SCANkod koji sadri u sebi ifru i teinu artikla tako da se na kasi automatski moe oitati ifra artikla i
koliina. Nakon toga program na kasi preuzima daljnje postupanje sa artiklom tj. traenje u bazi, cjeniku, ispis na raunu itd.
Vidi www.gs1.hr.org
Primjena u programu Ipos knjigovdstvo
U polje ifra artikla se upisuju slova i brojevi, u sluaju da se upie neko slovo program e automatski otvoriti ifrarnik artikala i traiti prvi artikl
kojemu naziv (ili kataloki broj) poinju s tim slovom.
Ako upisujemo znamenku, program e nakon svake znamenke pretraivati ifrarnik artikala i traiti da li postoji ifra artikla sa do sada upisanim
znamenkama, ako je pronae povui e podatke o artiklu (naziv, jedinicu mjere, cijenu ...).
Program e upisane znamenke pretraivati do maksimalno 7 znamenaka tj. do ifre 9.999.999, kada je upisana osma znamenka program e se
smatrati da korisnik upisuje EAN kod koji moe biti sa 8 ili 13 znamenaka, dakle pretraivati e bazu artikala prema EAN kodovima.
Meutim ako upisani niz znamenaka vei od sedam zapoinje sa znamenkom 2 to znai da se ne radi o EANkodu nego o SCAN kodu interno
unutar drave, u tom sluaju e program dalje kontrolirati da li su prve dvije znamenke:
20 interno trgovina komadno
Program e znamenke od 1. do 7. mjesta tretirati kao internu ifru artikla i pokuat e pronai ifru u ifrarniku artikala.
Raspon ifri koji treba upisati u ifrarnik artikala je 2000001 - 2099999.
Iako prefix 20 omoguava ifru od 3 do 12 mjesta za potrebe programa uzimamo samo znamenke od 1 do 7 mjesta, s tim da su prve dvije
znamenke uvijek iste tj. 20.
21 nacionalni prefix proizvoaa za teinu
Dakle prefix 21, zatim je 5 znamenaka koje u sebi sadre ifru proizvoaa i ifru artikla npr. 30050 gdje je 300 oznaka proizvoaa, a 50 ifra
artikla i sl., iza toga dolazi 5 znamenaka za teinu.
Program e traiti ifru artikla od 1. do 7. znamenke, i ako nae artikl upisat e ga, zatim e proitati teinu od 8. do 12 znamenke i upisati je u
polje koliina podijeljeno sa 1000, npr. 10400 e upisati kao 10,4 kg.
Raspono ifri artikala je 2100001 - 2199999.
27 nacionalni prefix za cijenu
Ovdje e program koristiti samo podatak o ifri artikla jer podatak o cijeni nema puno smisla obzirom da se cijene formiraju u samoj pckasi, dakle
slino kao i prefix 20.
28 interno trgovina slobodan izbor
Program e sve znamenke od 3. do 12. mjesta tretirati kao internu kombinaciju ifre i teine artikla, zajedno ta dva podatka mogu sadravati
tono 10 znamenaka, u programu je kodirano na 5 znamenaka za ifru i 5 znamenaka za teinu u gramima pa tako treba programirati vagu.
Program e prvo prema znamenkama od 1. do 7. mjesta traiti ifru artikla, a zatim e od 8. do 12. znamenke proitati teinu i upisati je u polje
koliina podijeljeno sa 1000. Slino kao prefix 21.
Kada program oita da se radi o EAN-u sa prefiksom 2 tj. SCANkodu nee nita poduzimati dok god se ne upie i zadnja 13. znamenka. Tek tada
e program obrisati svih 13 znamenaka i umjesto njih upisati ifru artikla iz ifrarnika i koliinu (kod prefiksa 28).
Naravno svi unosi vei od 7 znamenaka tj. EANi SCAN se uobiajeno unose preko BAR kod itaa, meutim za testne potrebe moete ih unositi i
runo preko tastature ako elite vidjeti kako e program reagirati na pojedine unose.
Vidi Popis artikala i usluga, Rauni u maloprodaji
Izvjetaji
Ispis maloprodajnog rauna
Maloprodajni raun se moe ispisivati automatski (jednostavnije) iz samo ekrana za izradu rauna tako to emo dok smo u pregledu rauna
pritiskom na tipku Raun ispisati tekui raun u tabeli (na tekui ureaj, ekran, pisa...).
Isto tako prilikom spremanja rauna e se automatski pokrenuti ispis rauna.
Formati ispisa MP rauna su sljedei:
format A4
format A5
format A6
format trake irine 76mm - tekstualni
format trake irine 76 mm - grafiki
Formati za ispis rauna se mijenjaju u postavkama za maloprodaju. Tekui format se vidi u zadnjem redu ekrana za izradu MP rauna.
U postavkama moemo odabrati i nain ispisa adrese, te dugi opis artikla.
Dodatne informacije
Ispis rekapitulacije prema raunima

Odrediti prodavaonicu/skladite, kasu (tj. sve kase), smjenu (tj. sve smjene).
Svi dokumenti ili od do datuma.
Komercijalista ili svi komercijalisti.
Nain plaanja ili svi naini plaanja.
Ukljuivanjem ili iskljuivanjem glave i stavaka rauna moemo ispisivati:
detaljnu rekapitulaciju po raunima i svim stavkama
rekapitulaciju samo zbirno po svakom raunu
samo rekapitulaciju za odreeno razdoblje (skraeni prikaz)
Na kraju izvjetaja je rekapitulacija po porezima, komercijalistima i nainima plaanja.
Korisnici koji zbog smanjenog prodajnog prostora ne mogu imati A4 pisa mogu rekapitulaciju maloprodaje ispisati i na POS
pisa irine trake 76 mm.
Ispis rekapitulacije prema artiklima

Odrediti prodavaonicu/skladite.
Svi dokumenti ili od do datuma.

Redoslijed ispisa artikala:
po nazivu, od do naziva
ifri, od do ifre
klasifikaciji, od do klasifikacije
Komercijalista ili svi komercijalisti.
Nain plaanja ili svi naini plaanja.
Ispis knjige popisa robe

Odrediti prodavaonicu/skladite jer se KP knjiga vodi po prodavaonicama.
Svi redovi, od do rednog broja ili od do datuma.
Redoslijed ispisa redova knjige:
od do rednog broja
d do datuma
Mogue je ukljuiti kumulativ od poetka knjige do traenog reda.
Mogue je ukljuiti datum i vrijeme ispisa i promjeniti naslov izvjetaja.
Top lista maloprodaje artikala

Izvjetaj koji nam omoguava da, za odreeno vremensko razdoblje od do datuma, dobijemo top listu N broja artikala po kriterijima vrijednosti
nabave, mare, prodaje ili koliine.
Niz moe biti rastui ili padajui, tj. moemo vidjeti npr. najboljih tj. najloijih 100 artikala.
Npr. moemo vidjeti u kojem postotnom udjelu prometa sudjeluje najjaih 30 artikala i sl.
Dodatni kriteriji su komercijalist, nain plaanja.
Grafikoni
Grafikon financijskog prometa tokom godine - stupasti i linijski
Grafikon pokazuje pojedinani ili zajedniki prikaz ostvarenog prometa nabavne vrijednosti, mare i prodajen vrijednosti bez poreza.
Podatke moemo vidjeti za sve kupce ili za jednog, za sve artikle ili za jedan artikl, ili kombinaciju.
stupasti grafikon: nabava, mara, prodaja
linijski grafikon: nabava, mara, prodaja
Grafikon prometa po mjesecima - pita graf

Grafikon pokazuje pojedinani prikaz ostvarenog prometa nabavne vrijednosti, mare i prodajen vrijednosti bez poreza.
Podatke moemo vidjeti za sve kupce ili za jednog, za sve artikle ili za jedan artikl, ili kombinaciju.
Vremenska toka je mjesec.
Prikaz tri razliita grafikona: nabava, mara, prodaja
Opcije trodimenzionalni prikaz, podloga, animacija u tri brzine.
Tip oznake polja: samo oznaka mjeseca, mjesec i stopa, mjesec i vrijednost, mjesec i stopa od ukupno.
Grafikon koliinskog prometa tokom godine

Prikaz ostvarenog koliinskog prometa po danima, tjednima ili mjesecima.
Izbor grafa je stupasti i/ili linijski s postocima.
Mogu je prikaz za jednog ili sve kupce, za jedan ili sve artikle, i kombinacija istih.
Maloprodaja voenje zaliha

Maloprodaja - uvod
Modul maloprodaja slui voenju zaliha u prodavaonicama maloprodaje. Zalihe se vode po prodajnim cijenama s uraunatim porezom.
Maloprodaja jedne firme se dijeli po prodavaonicama kojih moe biti jedna ili vie. Svaku prodavaonicu moemo uvjetno nazvati skladitem, ali je
bitno u ifrarniku poslovnih jedinica obratiti panju da poslovna jedinica bude tipa prodavaonica, a ne skladite.
Za svaku prodavaonicu se vode posebne zalihe i poseban dnevnik maloprodaje. Dnevnik maloprodaje predstavlja kronoloki slijed svih dogaaja
vezanih uz tu prodavaonicu. Svako knjienju u dnevniku je zapravo jedan skladini dokument. Svaki takav dokument ima svoju svrhu koja se vidi
prema njegovom nazivu.
Npr. Poetnom inventurom unosimo poetno stanje u prodavaonicu, ako nemamo podataka iz prole godine tada to radimo runo, a inae
automatski. Skladina primka je klasian dokument kojim zaprimamo novu robu na zalihu prodavaonice. Unos nove primke moemo napraviti
direktno kroz primku, a moemo se posluiti i ulaznom kalkulacijom u maloprodaji.
Kada koristiti ulaznu kalkulaciju, a kada ne? Moemo je koristiti uvijek, a onda iz nje automatski prenijeti stavke u dokument primku, a ne
moramo je koristiti onda kada iz ulaznih dokumenata naih dobavljaa moemo jednostavno oitati podatke o jedininim nabavnim cijenama. U
sluaju da je to problem kao npr. ako su ulazni rauni devizni i sa dosta zavisnih trokova tada je svakako jednostavnije proraun nabavne cijene,
mare i ostalog napraviti kroz ulaznu kalkulaciju.
Sasvim je svejedno da li emo prvo napraviti ulaznu kalkulaciju i spremiti je, a kasniju ui u izradu primke i pozvati se na tu kalkulaciju ili emo
prvo ui u unos primke i kroz nju pozvati ulaznu kalkulaciju.
Ulazne kalkulacije ne mijenjaju stanje zalihe robe tj. samom njihovom izradom jo se nita nije promjenilo u dnevniku maloprodaje. Tek izradom
primke mijenja se i stanje zaliha. Dakle ulazne kalkulacije moemo proizvoljno kreirati i brisati. Pogodno je npr. kada se u pc blagajni rade rauni,
a u evidenciji dnevnika maloprodaje ne smijemo za to vrijeme mijenjati tekue cijene dok se zaliha ne razdui za prodane artikle, raditi samo
ulazne kalkulacije, a onda na kraju dana ili izmeu dvije smjene moemo na brz i jednostavan nain kreirati sve primke tako da njihove stavke
automatski prenesemo iz prethodno izraenih ulaznih kalkulacija.
Nakon svakog skladinog dokumenta tipa ulaz (prima, povratnica, meuskladinica) program e automatski raditi zapisnik o promjeni cijena.
Unosom novog dokumenta ulaza mi zapravo postavljamo nove elemente cijena za prodavaonicu (ako su cijene razliite od prethodnih), od tog
trenutka se cijela zaliha u prodavaonici prodaje po tim novim cijenama. Kako je prethodna zaliha imala npr. manje cijene moramo dokumentom
zapisnik o promjeni cijena poveati financijsko zaduenje prodavaonic za vrijednost razlike cijene puta prethodno stanje.
Razduenje zaliha prodavaonice se u pravilu radi automatskom otpremnicom koja se kreira iz prometa pc blagajne tj. maloprodajnih rauna.
Korisnik sam odreuje kada e razduiti prodavaonicu za promet proizvoljnog razdoblja, najee je to jedan dan. Svaki raun koji se prenese iz
pc blagajne e biti oznaen kao prenesen tako da nema mogunosti dupliciranja rauna, osim ako korisnik sam ponovo raun oznai kao
neprenesen pa ga ide ponovo prenositi.
Ako smo u maloprodajnim raunima davali popust tada se pri prijenosu u dnevnik prodavaonice za taj popust mora stornirati ulaz prometa i
poreza, taj se iznos u knjizi popisa nalazi u koloni zaduenja s negativnim predznakom.
Sam dnevnik maloprodaje moemo shvatiti kao proirenu knjigu popisa robe KP (biva trgovaka knjiga) zato jer se u knjizi KP u svakom redu
nalazi samo ukupni financijski iznos zaduenja/razduenja. U dnevniku za svaki red knjige popisa moemo detaljno vidjeti po stavkama (artiklima)
elemente nabavne cijene, mare, poreza.
Maloprodajni cjenici povlae gotove podatke o cijenama i stanju zalihe iz datoteke automatske evidencije zaliha koja se aurira sa svakom
promjenom u dnevniku maloprodaje. Svaka prodavaonica ima samo jedan cjenik.
Temeljnice u maloprodaji
!! PREPORUUJEMO KORISNICIMA DA NE KORISTE TEMELJNICE !!
Glavni razlozi za to su to je rad daleko bri i jednostavniji, lake se rade razne ispravke i sl., a ne gubi se nita
na brzini, dapae daleko je jednostavnije jednom mjeseno izlistati iz maloprodaje izvjetaj s kojeg e glavni
knjigovoa upisati nekoliko iznosa direktno u glavnu knjigu nego cijeli mjesec knjiiti u maloprodaji
protustavke (konta) za glavnu knjigu.
59 _Maloprodaja automatska temeljnica ulaza
60 _Maloprodaja automatska temeljnica izlaza
Prilikom rada u maloprodaji (ako je ukljuen rad sa temeljnicama) program e provjeravati da li gore navedeni dokumenti imaju knjienja i koji su
im redni brojevi. npr. ako u glavnoj knjizi postoji dokument _Maloprodaja automatska temeljnica ulaza sa brojevima 1 i 2 (dakle dvije temeljnice),
prilikom knjienja u maloprodaji tekua temeljnica e dobiti redni broj 3. Ako runo upiemo temeljnicu sa brojem 5 u glavnu knjigu tekue
knjienje u maloprodaji e dobiti redni broj temeljnice broj 6 i sl.
Ako radite s protustavkama u dokumentima maloprodaje, u dijelu s unosom protustavaka moete miem napraviti dvostruki
klik u poljima duguje i potrauje i automatski e se upisati ukupni iznos stavaka.
Skladini dokumenti
Poetna inventura
Dokument koji koristimo kod otvaranja poetnog stanja pojedine prodavaonice.
Poetno stanje moemo otvarati na poetku ili unutar poslovne godine (kod poetka rada).
Obino roba u prodavaonicu ulazi nabavom od dobavljaa, ali ovo je sluaj kada zaliha ve postoji i da je ne unosimo primkom koristimo
poetnu inventuru.
Potrebno je znati koliinu i nabavnu (prosjenu) cijenu artikla, maru i elemente poreza.
Ako imamo knjienu prolu poslovnu godinu u programu tada moemo koristiti automatsko poetno stanje. Program e vriti
sve provjere neophodne za uspjean automatski prijenos. U sluaju da nam podaci koji su preneseni u novu godinu ne
odgovaraju jednostavno kroz izmjenu uskladimo podatke prema elji.
Inventurnu listu tj. popis artikala na kojem emo raditi inventuru moete proizvoljno kreirati preko izvjetaja Cjenici artikala i usluga.
Tom izvjetaju moete promjeniti naslov npr. Inventurna lista, sami moete odrediti koje kolone e biti na ispisu npr. ifra i naziv artikla, jedinica
mjere, stanje zalihe. Isto tako moete odrediti koji e se artikli nalaziti na ispisu, svi ili samo iz odreenih kriterija.
Skladina primka
Primka je dokument preko kojega robu kupljenu od dobavljaa zaprimamo na skladite.
Uobiajeno je prije primka napraviti ulaznu kalkulaciju, pa onda stavke primke povui automatski iz ulazne kalkulacije.
Stavke se u primku mogu upisivati direktno no kalkulacija ima tu prednost jer se kod ulaznih faktura koje nemaju iskazanu jedininu nabavnu
cijenu mogu jednostavno izraunati i nabavna cijena s rasporeivanjem zavisnih trokova i prodajna cijena, a isto tako automatski preraun
deviznih cijena u kunske.
Ako smo u glavi primke definirali broj ulazne kalkulacije tada emo kod ulaska u stavke dobiti u ponudi tipku "Auto upis" preko
koje e se automatski povui stavke artikala.
Napomena: kod izmjene dokumenata, a kod ukljuenog rada sa temeljnicama izmjena moe biti zabranjena
ako je to zakljuano u postavkama.
Ako elite promjeniti cijene nekim artiklima, a bez unosa nove nabave, to ete napraviti tako da ete kroz primku unijeti te artikle s koliinom
NULA, s elementima cijene koje elite promjeniti. Nakon izlaska iz primke tekue cijene e biti postavljene na nove vrijednosti i automatski e se
generirati zapisnik o promjeni cijena koji mora uskladiti postojeu zalihu na novu financijsku vrijednost, koliinski nema promjena.
Isto tako ako elite u pc blagajni fakturirati usluge kroz primku moete za usluge odrediti elemente cijene, koliina je naravno nula.
U prozoru dokumenta Zapisnik o promjeni cijena postoji tipka Automatski unos, svrha te tipke je da se po potrebi moo ponovo inicirati izrada
automatskog zapisnika o promjeni cijena runo. Rutina e proi kroz zadnje ulazne dokumente i provjeriti da li ima uvjeta za izradu zapisnika o
promjeni cijena, ako da zapisnik e se napraviti.
Unutar primke u unosu stavaka postoji i tipka za automatski unos artikala, a vezano na Automatsku promjenu poreza.
Dodatne informacije
Koristimo je kod povrata robe dobavljau iz razliitih razloga.
Koliina se unosi sa negativnim predznakom jer je to zapravo ulaz sa negativnim predznakom tj. storniramo ulaz robe da se ne pravi na skladitu
promet kojeg zapravo nema.
Inventurni viak
Inventurni vikovi su zapravo razlike izmeu stvarnog fizikog stanja u skladitu i papirnatog stanja.
Kod unosa je potrebno znati koliinu, a elemente cijene moemo uzeti postojee ili ih promjeniti.
Inventurnu listu moete proizvoljno kreirati preko izvjetaja Cjenici artikala i usluga. Tom izvjetaju moete promjeniti naslov npr. Inventurna
lista, sami moete odrediti koje kolone e biti na ispisu npr. ifra i naziv artikla, jedinica mjere, stanje zalihe. Isto tako moete odrediti koji e se
artikli nalaziti na ispisu, svi ili samo iz odreenih kriterija.
Meuskladinica
Slui za interno prebacivanje robe izmeu prodavaonica.
Dokument se radi za skladite koje daje artikle, a program automatski kreira i meuskladinicu u skladitu koje prima artikle.
Ako su cijene na skladitu ulaza za odreene artikle bile drugaije od cijena skladita izlaza tada e se automatski pokrenuti izrada zapisnika o
promjeni cijena za skladite ulaza.

Zapisnik o promjeni cijena koristimo kod promjene elemenata cijena tj. za poveanje ili smanjenje. Program nakon svakog dokumenta ulaza
(primka, povratnica, meuskladinica i dr.) provjerava da li postoji zaliha za odreeni artikl i da li su prodajna cijena (nabavna + mara) ili
jedinini porez razliiti od onih koji se vode preko automatske evidencije zaliha.
Ako je to sluaj barem za jedan artikl iz ulaznog dokumenta tada e se generirati zapisnik o promjeni cijena. Zapisnikom se zapravo sva postojea
zaliha odreenog artikla usklauje s novom vrijednosti npr. na zalihi imamo aritkla A:
Opis
Kol
NC
Mara
PC1
PV1
Saldo
Pdv
jed
PDV
Pc2
Pv2
PRIMKA
10,00
5,00
3,00
8,00
80,00
80,00
22%
1,76
9,76
97,60
stanje
AEV*
10,00
5,00
3,00
8,00
80,00
80,00
22%
1,76
9,76
97,60
PRIMKA
2,00
4,00
6,00
10,00
20,00
(1) auto
zalihe
12,00
4,00
6,00
10,00
120,00
100,00
10%
1,00
11,00
22,00
10%
1,00
11,00
132,00
koliinu zbrojimo kao prethodnu + koliina iz primke, elemente cijena i poreza prepiemo sa zadnje kalkulacije
u automatskoj evidenciji zaliha e uvijek biti cijene sa zadnje kalkulacije i ukupna koliina
(2)
zapisnik
10,00
2,00
2,00
20,00
120,00
-38%
-0,76
1,24
12,40
11,00
132,00
koliinu dobijemo kao razliku trenutnog stanja u zalrobm - koliina u zadnjoj kalkulaciji ulaza
nabavnu cijenu postavljamo na nula jer se korekcija vrijednosti zaliha radi preko mare
razliku mare dobijemo kao iznos na zadnjoj kalkulaciji (prije zapisnika) - iznos na predzadnjoj kalkulaciji
porez na zapisniku dobivamo kao razliku jedininih poreza
kod ispisa zapisnika: u zapisniku su elementi razlike cijena, novi elementi cijena su na zadnjoj kalkulaciji
stari elementi cijena su na predzadnjoj kalkulaciji (nova=razlika + stara)
auto
zalihe
12,00
4,00
6,00
10,00
120,00
10%
1,00
iza zapisnika o promjeni cijena se nita ne mijenja u automatskoj evidenciji zaliha
*AEV - automatska evidencija zaliha

Specifini sluajevi:
1. Izraun automatske evidencije zaliha nakon svake kalkulacije tipa ULAZ
2. Izrada zapisnika o promjeni cijena nakon svakog ulaza i auriranja auto zaliha
U prozoru dokumenta Zapisnik o promjeni cijena postoji tipka Automatski unos, svrha te tipke je da se po potrebi moo ponovo inicirati izrada
automatskog zapisnika o promjeni cijena runo. Rutina e proi kroz zadnje ulazne dokumente i provjeriti da li ima uvjeta za izradu zapisnika o
promjeni cijena, ako da zapisnik e se napraviti.
Vidi Automatska promjena poreza
Prijenosnica
Prijenosnica je zamjenski dokument za meuskladinicu u sluaju kada se skladite na koje prenosimo robu vodi na nekom drugom raunalu koje
se nalazi na fiziki dislociranoj lokaciji. U tom sluaju napravimo dokument prijenosnica robe, exportiramo njegove stavke na vanjski medij i
importiramo u primku na udaljenoj lokaciji.
Prijenosnica moe posluiti i kao dokument za prijenos izmeu skladita maloprodaje i veleprodaje jer meuskladinica to ne radi.
Dodatne informacije
Otpremnice kupcima
Otpremnica kupcu je dokument kojim se roba razduuje (skida) sa skladita prodavaonice. Roba se ne moe razduiti sa skladita raunom kao
komercijalnim dokumentom nego samo otpremnicom kao skladinim dokumentom.
U maloprodaji ne razduujemo zalihe prodavaonica nakon svakog maloprodajnog rauna nego radimo jednu otpremnicu za promet odreenog
razdoblja, najee jedan dan, u programu korisnik moe odrediti koje e to razdoblje biti.
Otpremnica se moe kreirati runo ili automatski.
Runo razduivanje je pogodno kada ne koristimo modul pc blagajna nego koristimo modul Maloprodaje samo radi voenja zaliha, a izradu
samih mp rauna radimo u nekom drugom programu, na registar blagajni i sl.
Kod runog unosa otpremnice je dovoljno upisati samo ifru artikla i koliinu program sam povlai elemente cijena.
Kod automatskog unosa otpremnice sva knjienja u dnevniku maloprodaje se rade automatski.
Vidi
U sluaju kada ste na nekim raunima dali kupcima popust tada se za iznos popusta mora stornirati ulaz u prodavaonicu (financijski), a isto tako i
porez za taj popust. Naravno to kod automatskog razduenja program radi automatski.
Interna izdatnica
Internom izdatnicom razduujemo artikle sa skladita prodavaonice, ali za razliku od otpremnice ovdje artikli ne mijenjaju vlasnika tj. ostaju u
firmi.
Potrebno je odrediti u koju poslovnu jedinicu artikli izlaze.
Povratnica kupca
Povratnicom od kupca storniramo izlaz tj. upisujemo izlaz sa negativnom koliinom.
Interna povratnica
Interna povratnica stornira izdatnicu, tj. izlaz robe iz skladita u neku poslovnu jedinicu unutar firme. Upisujemo izlaz artikala sa negativnim
predznakom.
Inventurni manjak
Inventurni manjkovi su zapravo razlike izmeu stvarnog fizikog stanja u skladitu i papirnatog stanja.
Kod unosa je potrebno znati samo koliinu. Da biste knjiili manjak morate imati zalihu.
Inventurnu listu moete proizvoljno kreirati preko izvjetaja Cjenici artikala i usluga.
Tom izvjetaju moete promjeniti naslov npr. Inventurna lista, sami moete odrediti koje kolone e biti na ispisu npr. ifra i naziv artikla, jedinica
mjere, stanje zalihe.
Isto tako moete odrediti koji e se artikli nalaziti na ispisu, svi ili samo iz odreenih kriterija.

Storna skladinih dokumenata radimo u sluajevima kada nam ne odgovara izmjena ili brisanje skladinih dokumenata. Npr. ako je bitno da se
vidi povijesni originalni dokument, original emo stornirati i unijeti novi promijenjeni dokument.
Kartice artikala
Prozor pregleda kartica sadri sljedee dijelove:
Traga
biranjem kriterija za pretraivanje i upisivanjem podataka se automatski pretrauju podaci
Prikaz samo kartica koje imaju promet
Inicijalno se u prikazu pojavljuju svi artikli iz popisa, ukljuivanjem ove opcije filtrirat e se samo artikli koji za aktivno skladite imaju bilo kakav
promet.
Automatski izraun prometa kartice
Biranjem artikala automatski se izraunava koliinski i financijski promet kartice. U sluaju da vam kartice imaju jako veliki broj stavaka i kretanje
po artiklima je znaajno usporeno moete iskljuiti ovu opciju, a za odreenu karticu moete izraun prometa dobiti na tipku "Promet kartice".
Automatska evidencija zaliha se uvijek prikazuje jer se njeni podaci dobivaju trenutno.
Redoslijed artikala i stavaka
Artikle (kartice) moete postaviti u redoslijed po ifri ili po nazivu, a stavke kartice po rednom broju knjienja ili po datumu dokumenta.
Prodavaonica
Ako kliknete na popis prodavaonica dobit ete popis svih otvorenih prodavaonica, odabirom jednog mijenja se i popis artikala tj. stavaka kartica.
Ako imate vei ekran moete otvoriti dva prozora za pregled i usporeivati razliite kartice ili razliita skladita.
Prozor pregleda robnih kartica ...
Dnevnik maloprodaje
Dnevnik maloprodaje predstavlja kao to i sama rije kae dnevnik svih dogaanja u maloprodaji. Svaki dokument (inventura, primka,
povratnica, izdatnica, otpremnica, zapisnik i dr) u dnevniku se upisuje u jedan red i ima svoj jedinstveni broj knjienja, knjienja su jedinstvena na
nivou svih prodavaonica. Svaka prodavaonica ima jedinstveni niz brojeva dokumenata tj. broj primke 1 moe biti u tri razliite prodavaonice,
iznimka su meuskladinice kojim se brojevi vrte jedinstveno na nivou svih skladita zajedno.
Dnevnik maloprodaje je zapravo proirena Knjiga popisa robe (biva trgovaka knjiga). U knjizi popisa robe se u jednom redu
evidentiraju samo sumarni podaci zaduenja i razduenja dok u dnevniku tj. stavkama odreenog knjienja vidimo svaku
pojedinu stavku koja ini odreeni dokument. Ako bismo ispisali dnevnik maloprodaje za odreenu prodavaonicu, ali sa
iskljuenim prikazom stavaka dobili bismo zapravo ispis knjige popisa robe.
Redoslijed knjienja moete dobiti po knjienju ili po datumu knjienja (dokumenta).
Promet ukupnog dnevnika moete dobiti na tipku "Promet dnevnika".
Dnevnik se prikazuje za tekuu prodavaonicu, promjenu vrite iz izbora prodavaonice.
Tabelarni prikaz u gornjem dijelu prikazuje knjienja, a u donjem dijelu stavke.
Automatska evidencija zaliha maloprodaje

Slikovito gledano radi se zapravo o jednoj evidenciji (biljenici) koju program vodi. Program za svaki artikl u svakoj pojedinoj prodavaonici zapie
promjenu koja se dogodila npr.
prilikom nabave artikla Ormar u prodavaonici 1, program evidentira novu koliinu tog artikla i nove elemente cijena i tako kod svake promjene.
Poznato je u maloprodaji sva zaliha mora biti po istim cijenama iz tog razloga e program nakon svakog novog ulaznog dokumenta (primka,
povratnica, meuskladinica i dr.) napraviti zapisnik o promjeni cijena.
Na taj nain ak i kad neki artikl ima tisue promjena na kartici program nam u trenutku daje njegovo koliinsko stanje i elemente cijena kao i
financijsko zaduenje.
U sluaju neregularnog rada npr. brisanja stavaka od kojih zavise druge stavke i sl. moemo se dovesti u nesklad ovu automatsku evidenciju. U
tom sluaju moemo dati nalog programu preko Usklaivanja stanja da obrie ovu evidenciju i napravi novu. Dakle ova evidencija bi trebala biti
konstantno aurirana rekapitulacija kartica artikala.
Ako preskoite ili obriete npr. zapisnik o promjeni cijena, koliinsko stanje, a i elementi cijena e vam i dalje biti u redu s trenutnim stanjem na
zalihi, ali vam nee odgovarati financijsko zaduenje.
Naime zapisnik o promjeni cijena ne mijenja stanje zalihe, niti mijenja elemente cijena, on samo korigira financijsko stanje zaliha (koliina *
tekua cijena).
NAPOMENA: kod automaskog razduenja prometa iz pc blagajne program e kontrolirati da li odreenog artikla
ima na zalihi i nee napraviti otpremnicu ako nema dovoljne zalihe. Ali kod runog unosa dokumenata u dnevnik
maloprodaje moete (iz vama poznatih razloga) ii u minus sa zalihom, kako vam program kod pozivanja
svakog artikla u unosima dokumenata pokazuje trenutno stanje zalihe odmah ete uoiti da idete ili ne u minus
s odreenim artiklom.
Kod izrade maloprodajnih rauna automatska evidencija zaliha je ta iz koje program povlai podatke o cijenama za ispis na raunu.
U prozoru pregleda automatske evidencije e se inicijalno prikazati svi artikli koji postoje u ifrarniku artikala, moemo ukljuiti opciju da se
prikau samo artikli koji imaju stanje.
Za prikaz na izvjetaju e biti pogodnije te podatke prikazati u izvjetaju Cjenici artikala i usluga u maloprodaji jer taj izvjetaj izmeu ostalog
povlai podatke i iz ove evidencije, a moe se prilagoavati na razne naine.
Automatska promjena poreza

U sluaju kada se dogodi da moramo mijenjati stopu poreza veoj koliini artikala u tu svrhu se moemo posluiti automatskom rutinom.
l
l
l
l
l
potrebno u meniu Maloprodaja>Skladini dokumenti>Skladine primke unijeti novu skladinu primku kroz
tipku Unos
dobavljaa postavljamo vlastitu matinu firmu, spremamo glavu i prelazimo na stavke
program nas automatski stavlja u mod za unos nove stavke i tu odabiremo tipku odustani da se vratimo u
mod za pregled stavaka
zatim odabiremo tipku Auto porez i potvrujemo akciju: program nas pita da li elimo Automatski upis
stavakak za artikle kojima se tarifa ili stopa poreza na stanju razlikuju prema ifrrniku artikala, odaberemo
Auto upis
dodatno pitanje da li e promjenom poreza biti promjenjena Prodajna cijena sa pdvom, a mara ostati ista
ILI e biti promjenjena mara, a prodajna cijena sa pdvom ostati ista
program na kraju javlja koliko je stavaka upisao to vidimo i po rednom broju stavke
nakon izlaska iz dijala sa stavkama (tipka Izlaz) program radi automatski zapisnik o promjeni cijena
U ovoj automatskoj rutini program e:
l
l
l
za tekue skladite otvoriti automatsku evidenciju zaliha i vrtiti sve artikle koji su tamo navedeni
prvo provjerava da li artikl postoji u ifrarniku artikala, ako ne preskae artikl
da li tarifna skupina poreza navedena u ifrarniku artiklala postoji i ifrarniku tarifnih skupina, ako ne
preskae artikl
da li je ifra tarife u ifrarniku artikala ista kao u automatskoj evidenciji zaliha, ako je dalje provjerava da li
je stopa poreza ista kao u ifrarniku tarifnih skupina, ako JE preskae artikl, ako ne artikl ide u obradu
nakon toga taj artikl se upisuje u primku sa koliinom nula, postojeim elementima cijene i upisuje se novi
podatak o porezu tj. tarifa i/ili stopa
Usklaivanje evidencije stanja zaliha u maloprodaji

Kod pokretanja ove procedure program e obrisati tekuu evidenciju i kreirati novu na nain da e ponovo za svaku prodavaonicu proi po
datumima sve dokumente, zbrajati i oduzimati koliine, i upisivati elemente cijene uvijek sa zadnje kalkulacije ulaza (primka, povratnica,
meuskladinica i dr.).
Procedura ne moe tetiti, a moete je pokrenuti ako sumnjate u neke od podataka ili ako ste radili sloenije (sumnjive) zahvate u dnevniku kao
to su razna brisanja dokumenata i dr.
Usklaivanje, inventure i sl. je potrebno raditi periodino u toku godine pa je eventualni nered na kraju godine puno lake rasistiti.
Kada pogledate u "Maloprodaja>Maloprodaja>Pregled robnih kartica" za jedan artikl vidjet ete u desnom dijelu (ispod tipke "Promet kartice")
usporedbu s jedne strane koliinskog stanja i financijskog salda, prema stanju i saldu iz automatske evidencije zaliha te tekuu cijenu u
automatskoj evidenciji.
Za razliku od automatske evidencije zaliha promet kartice nekog artikla tj. njegova koliina i financijski saldo se dobiva tako da program svaki
puta zbraja sve ulazne i izlazne dokumente za taj artikl i izrauna koliinu i financijski saldo (mnoenjem koliine i upisane cijene na pojedinom
dokumentu).
Nakon upisa svakog skladinog dokumenta aurira se automatska evidencija zaliha tj. novo trenutno koliinsko stanje i nova tekua trenutna
cijena.
Automatska evidencija zaliha ne pamti sve povijesne promete nego samo trenutno koliinsko stanje i tekuu prodajnu cijenu, u maloprodaji sva
koliina jednog artikla mora imati istu cijenu.
Kada nema nikakvih naknadnih intervencija na skladinim dokumentima (izmjene, brisanje ...), kada nije bilo nikakvih nasilnih gaenja programa
(nestanak struje, ruenja windowsa i sl.) podaci o trenutnoj koliini i financijskom saldu iz automatske evidencije zaliha naspram prometa kartice
ili izvjetaja Prometi i salda kartica bi trebali biti identinni za pojedini artikl.
U velikom broju sluajeva to se moe uskladiti pokretanjem "Maloprodaja>Automatska stanja>Usklaivanje evidencije stanja sa stanjem na
karticama".
Kada to nije sluaj za neki artikl potrebno je dodatnim dokumentima (inv. vikovi, manjkovi, zapisnici o promjeni cijena ...) uskladiti te
evidencije.
Jednostavnim upisom skladine primke za odreeni artikl, koliinu stavljamo nula te upiemo eljenu prodajnu cijenu, program e automatski
napraviti zapisnik o promjeni cijena gdje e postojeoj koliini uskladiti cijenu prema novoj, a u automatskoj evidenciji zaliha e biti upisana nova
cijena koju smo upisali na primku.
Svaki sljedei izlazni skladini dokument e povlaiti tekuu cijenu iz automatske evidencije zaliha.
Na kraju poslovne godine potrebno je napraviti i zavrnu godinju inventuru gdje je potrebno uskladiti koliinsko stanje artikala prema papirima,
prema stvarnom stanju u skladitu/prodavaonici.
Usklaivanje se vri dokumentima inventurni viak i inventurni manjak. To se moe napraviti u staroj godini prije prijenosa poetnog stanja ili u
novog poslovnoj godini nakon prijenosa poetnog stanja. "Maloprodaja>Automatska stanja>Automatsko poetno stanje".
Bitno je naglasiti i to da kod automatskog poetnog stanja imamo dvije metode za pronalaenje podataka, program e upisati po jedno knjienje
(dokument poetna inventura) za svaku pojedinu prodavaonicu
---
1) direktan upis iz automatske evidencije zaliha PREPORUENA METODA Ono to se u prethodnoj godini nalazi u automatskoj evidenciji zaliha,
nalazit e se u novoj godini u poetnom stanju.
Program e naprosto u poetno stanje prepisati kompletnu evidenciju zaliha, koja bi uvijek trebala biti tona.
2) ponovno zbrajanje svih dokumenata dnevnika Preskau se storna i stornirani dokumenti.
Zbrajaju se za svaki artikl (u pojedinoj prodavaonici) posebno ulazi i izlazi koliina, financijski ulazi i izlazi nabavne cijene i mare, a prepisuje se
zadnja stopa poreza.
Cijena se dobije tako da se ukupna financijska mara i nabavna cijena podijele s tekuim stanjem.
--Poetno stanje po jednoj i drugoj metodi ne moraju dati isti rezultat ako ste i u onako sloenoj problematici zaliha maloprodaje vrili razna
brisanja i nedoputene izmjene.
No uvijek moete nakon prijenosa poetnog stanja pregledati to je preneseno, ui u izmjenu poetnog stanja i prilagoditi rezultat onako kako
elite. Moete isto tako za probu otvoriti i neku dalju testnu godinu i u nju prenijeti poetno stanje da vidite kakav e biti rezultat.
Ako ima bilo kakvih neusaglaenosti sa automatskom evidencijom i stvarnim stanjem to e se vidjeti na Pregledu kartica artikala gdje su paralelno
prikazani podaci iz automatske evidencije zaliha i stvarnog stanja.
U svakom sluaju najjednostavniji nain je kada se prenese poetno stanje iz stare u novu poslovnu godinu provjeriti na dokumentu poetna
inventura (u novoj godini) da li koliine i cijene odgovaraju onome to elimo, ako za neki artikl to nije tako jednostavno kroz izmjenu tog
dokumenta moemo mijenjati njegovu koliinu i cijenu ili po potrebi dodatati neki novi artikl ako je sluaj da ga nema.
Na kraju shvatite da je program neto kao Excel za knjigovodstvo gdje sami upisujete sve podatke i da vam nitko izvana ne moe dati odgovor
"zato mi ovo nije usklaeno i sl.", sve to trebate znati pie gore ostalo je samo da se sjedne i rade provjere.
Automatko poetno stanje maloprodaje

Za pokretanje automatsko poetnog stanja je potrebno da se nalazimo u poslovnoj godinu U KOJU elimo upisati poetno stanje, a odabiremo IZ
KOJE godine povlaimo podatke o poetnom stanju.
Moemo odabrati dvije metode za pronalaenja podatatka.
Program e upisati po jedno knjienje (dokument poetna inventura) za svaku pojedinu prodavaonicu
1) direktan upis iz automatske evidencije zaliha

PREPORUENA METODA
Ono to se u prethodnoj godini nalazi u automatskoj evidenciji zaliha, nalazit e se u novoj godini u poetnom stanju.
Program e naprosto u poetno stanje prepisati kompletnu evidenciju zaliha, koja bi uvijek trebala biti tona.
2) ponovno zbrajanje svih dokumenata dnevnika

Preskau se storna i stornirani dokumenti.
Zbrajaju se za svaki artikl (u pojedinoj prodavaonici) posebno ulazi i izlazi koliina, financijski ulazi i izlazi nabavne cijene i mare, a prepisuje se
zadnja stopa poreza.
Cijena se dobije tako da se ukupna financijska mara i nabavna cijena podijele s tekuim stanjem.
Poetno stanje po jednoj i drugoj metodi ne moraju dati isti rezultat ako ste i u onako sloenoj problematici zaliha maloprodaje vrili razna
brisanja i nedoputene izmjene.
No uvijek moete nakon prijenosa poetnog stanja pregledati to je preneseno, ui u izmjenu poetnog stanja i
prilagoditi rezultat onako kako elite. Moete isto tako za probu otvoriti i neku dalju testnu godinu i u nju
prenijeti poetno stanje da vidite kakav e biti rezultat.
Ako ima bilo kakvih neusaglaenosti sa automatskom evidencijom i stvarnim stanjem to e se vidjeti na Pregledu kartica artikala gdje su paralelno
prikazani podaci iz automatske evidencije zaliha i stvarnog stanja.

Fakturiranje
l
rauni u veleprodaji
Robno-materijalno
l
izdatnica u robnom
otpremnica u robnom
Maloprodaja
l
PC kasa
l
rauni u maloprodaji

l
IposDokument
l Stavke
l Stavka
l Sifra_artikla
l EAN13
l Kolicina
l Stavka
l Sifra_artikla
l EAN13
l Kolicina

<IposDokument>
<Stavke>
<Stavka>
<Redbr>1</Redbr>
<EAN13/>
<Stavka>
<EAN13/>

ifra; koliina
ifra; koliina
...
npr.
34; 45
23; 500,345
4675345875432; 123,46
456; 0
...
(;).
Direktni upis podataka bez kontrola izvan programa - maloprodaja

UPOZORENJE
Ovu mogunost koristite samo u krajnjoj nudi jer se sve izmjene vre direktno u datotekama na disku i bez ikakvih kontrola. Ovakvim unosom se
mogu zaobii kontrole programa tj. upisati/izmjeniti neto to se inae kroz program ne moe. Razlozi za to mogu biti razni npr.:
podatak koji smo grekom upisali, a njegova regularna izmjena je komplicirana ili ak nemogua
uslijed raznoraznih razloga (greke drugih osoba koje rade na programu, greka u programu i sl.) je moglo doi do poremeaja u vrlo
sloenom sistemu skladinih evidencija
kao korisnik jednostavno elite imati mogunost napraviti bilo kakav zahvat bez ogranienja
Moete raditi izmjene na tri kljune datoteke kroz njihov tabelarni prikaz. Datoteke su prikazane upravo onako kako su zapisane na disku tj. nema
naziva artikala nego samo njihove ifre, nema naziva dokumenata nego samo njihove ifre i sl.
Zaglavlja robnih dokumenata
Datoteka dnerobm.db prikazuje dnevnik, kartice i dokumente u maloprodaji. Ako elite pronai zaglavlje odreenog dokumenta prvo regularno u
programu pronaite njegov broj knjienja, a onda isti taj broj u koloni Knjienje.
Stavke robnih dokumenata
Datoteka stavrobm.db prikazuje stavke tj. artikle za pojedini dokument iz dnerobm.db. Pojedini dokument ete isto tako pronai preko kolone
Knjizenje. Pojedine stavke unutar dokumenta ete pronai preko kolone Sifra (ifra artikla).
Automatska evidencija zaliha
Datoteka zalrobm.db prikazuje stanje automatske evidencije zaliha. Pokretanjem usklaivanja evidencije stanja sa stanjem na karticama se ta
datoteka uvijek obrie i ponovo kreira, meutim ako su podaci u dnerobm.db i stavrobm.db poremeeni npr.
sada je 10. mjesec, od poetka godine je bilo vie primki, otpremnica i dr. dokumenata, i sada ste jednostavno obrisali (ili promijenili) jednu
primku iz prvog mjeseca. Naravno da ste s tim poremetili sve dokumente iza nje.
Prilikom raznih unosa, izmjena i pregleda program gleda u ovu datoteku koja mu kazuje koliko je stanje pojedinog artikla i koja mu je tekua
prosjena nabavna cijena.
Ulazne kalkulacije u maloprodaji

Brojevi ulaznih kalkulacija u maloprodaji idu od 1 do n za svaku prodavaonicu posebno. Jednako tako automatski upis stavaka iz ulazne
kalkulacije u primku prodavaonice je mogu samo izmeu istih poslovnih jedinica.
Ulaznim kalkulacijama kalkuliramo nabavnu i prodajnu cijenu. Uobiajeno je da se ulazna kalkulacija poziva kroz skladinu primku kao njen
sastavni dio.
Ako je faktura devizna upisujemo teaj i valutu za preraunavanje deviza u domau valutu.
Fakturna cijena - cijena od dobavljaa na fakturi, kod zaliha PDV je neutralan i ne uraunava se
Rabat - odobren rabat na fakturi
Troak 1,2,3,4 - razne vrste trokova koji uveavaju nabavnu cijenu (carina, pedicija, transport i sl.), nazivi trokova su dani openitio 1,2,3,4,
a svaki korisnik odreuje za to e ih koristiti
Nabavna cijena - cijena koja je potrebna da bi se roba dovela na skladite (zbroj svih prethodnih redova)
Mara - razlika u cijeni, razlika izmeu nabavne i prodajne cijene bez poreza
Cijena bez poreza - nabavna cijena + mara
Porez - stopa poreza, osnovica cijena bez poreza
Prodajna cijena s porezom - konana prodajna cijena za kupca
Kalkulacije se mogu raditi nezavisno za razliite potrebe no najee u svrhu zaprimanja robe na skladite (nabavna cijena), a istovremeno
kalkuliranje prodajne cijene.
U sluaju kada se istovremeno fakturira u pc blagajni, a ne moete zaprimati novu robu po novim cjenama, to moete napraviti kroz ulazne
kalkulacije jer izradom same ulazne kalkulacije se ne mjenja niti zaliha niti tekui cjenik maloprodaje. Na kraju dana, ili izmeu smjena, moete u
prodavaonicu zaprimiti svu robu automatski preko ve prije kreiranih ulaznih kalkulacija.
Kod unosa novog artikla u kalkulaciju program e prvo pokuati nai prethodni artikl u kalkulacijama te
prodavaonice, ako ga ne nae tada e pokuati pronai podatke o automatskoj evidenciji zaliha za taj artikl,
ako ga niti tamo ne nae postavit e elemente cijena na nulu.
Dodatne informacije

Tip cjenika
eksterni, automatski e se ukljuiti/iskljuiti odreena polja u opijama tj. u izvjetaju, eksterni cjenik je predvien za van i izgleda kao dopis
ponuda, na njemu se ispisuje zaglavlje sa naim podacima i adresa kupca ako smo ukljuili tu opciju i odabrali kupca
adresa kupca
stanje zaliha
nabavna cijena, oito samo za internu upotrebu
stopa poreza
prodajna cijena
Da li elimo kod prikaza stanja zaliha i nabavnih cijena s odreenog ili zbrojeno sa svih skladita.
Datum na cjeniku.
Filtriranje
Export podataka
files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvueni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportCjeniciMPxxxxxx.doc.
Datoteke ExportCjeniciMPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
kreirati, naljepnice za artikle i sl. Podaci koji se exportiraju:
ifra
naziv artikla
kataloki broj
filter
klasifikacija
minimalne zalihe
maksimalne zalihe
jedinica mjere
zaliha
ean kod
stopa poreza
nabavna cijena
stopa mare
jedinina mara
cijena bez poreza
cijena s porezom
proizvoa naziv
mjesto
ulica
drava
email
uvoznik naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dananji datum
zemlja porijekla
Primjer na CD-u
preimenujte datoteku ExportCjeniciMPxxxxx.doc u ExportCjeniciMP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
otvorite datoteku "Katalog artikala.doc" u Wordu i pokrenite opciju "Merge data with document"
tako dobiveni katalog dalje mijenjate prema svojim potrebama, moete generiranu tabelu ubaciti u neki svoj ve pripremljeni ablon za

Mogue je na tekuem ili na bilo kojem udaljenom raunalu exportirati dokument prijenosnicu tj. njene stavke u vanjsku datoteku.
Kod exporta kao cilj biramo disk s podacima ili disketu A. Na ciljnom disku e se kreirati (ako ve ne postoji) direktoriji:
Struktura direktorija i datoteka
x:\IposPrijenos
DokumRob Par1 God2001
Prij00000008 Skl00005.db
Kalk00000008 Skl00005.db
Ipos prijenos je generalni direktorij za sve exporte iz IPOS knjigovodstvenog programa.
Direktorij DokumRob Par1 God2001 specificira da se radi o robnim dokumentima, matinoj firmi sa ifrom 1 i tekuoj poslovnoj godini 2001.
Prij 00000008 Skl000005.db je dokument u kojem se u ovom sluaju nalaze stavke prijenosnice broj 8 sa skladita 5.
Kalk..... je dokument sa stavkama kalkulacije 8 na maloprodajnom skladitu 5. Ako je skladite 0 to znai da je kalkulacija iz modula robnomaterijalno.
Ako smo u glavi primke definirali naziv vanjske datoteke tada emo kod ulaska u stavke dobiti u ponudi tipku "Auto upis" preko koje e se
automatski povui stavke artikala. Vanjska datoteka sadri podatke o stavkama prijenosnice koje su exportirane bilo na tekuem ili nekom
drugom raunalu.
Smisao ovog prijenosa stavaka je da ako npr. netko na skladitu u Rijeci napravi prijenosnicu za robu koja e se prebaciti u skladite u Zagrebu
tada sa papirnatom prijenosnicom moe poslati i disketu s datotekom (ili datoteku moe poslati mailom), preko te datoteke osoblje u Zagrebu e
moi automatski povui sve stavke sa prijenosnice u primku.
Export-import stavaka iz prijenosnice u primku se moe kombinirati izmeu svih skladita pa i izmeu skladita veleprodaje i maloprodaje. Kako se
zalihe veleprodaje vode po nabavnim cijenama, a maloprodaje po prodajnim s porezom, export prijenosnice iz veleprodaje e automatski
pokuati na veleprodajnom cjeniku 0 podatke o prodajnim cijenama koje nedostaju tako da ako se ta prijenosnica sluajno bude importirala u
primku u maloprodaji da ima podatke o cijenama.
Kada radimo export kod kalkulacija (veleprodaja i maloprodaja) to radimo npr. u svrhu ako osoblje u centru eli napraviti kalkulaciju za osoblje u
skladitu na izdvojenoj lokaciji tada e se u centru napraviti kalkulacija, exportirati u datoteku i npr. mailom poslati u skladite gdje e osoblje
napraviti glavu kalkulacije, a iz datoteke povui sve stavke s koliinama i cijenama.
Knjiga popisa robe

Knjiga popisa robe
Pravne i fizike osobe registrirane za obavljanje trgovine na malo te druge pravne i fizike osobe koje prodaju svoje proizvode na malo (trgovci)
duni su voditi poseban popis koji sadri podatke o nabavi i prodaji robe.
Popis robe vodi se za svaku prodavaonicu posebno. Prodavaonice se u programu mogu otvoriti kroz ifrarnik poslovnih jedinica, staviti tip
skladite.
Dnevni promet upisujemo u polje razduenje, a nabavu robe u polje zaduenje. Ostale dokumente kao promjene cijene i sl. u odgovarajue polje
zavisno od toga da li se radi o ulazu ili izlazu robe.
Podatke u odreenoj knjizi je mogue unositi proizvoljno, brisati, mijenjati i dr. Podaci se nakon brisanja mogu automatski renumerirati.
Podaci se mogu unositi runo, a mogu se i automatski prenositi iz ulaznih kalkulacija.
Za svaku prodavaonicu se na poetku godine otvaraju prazne knjige.

Renumeracija redova je automatski postupak kojim moemo promjeniti redoslijed upisanih redova.
a) renumeracija prema datumima
Program e sortirati sve redove prema datumima i generirati nove redne brojeve prema tom redoslijedu. Ako su neki redni brojevi bili obrisani ili
su bili preskoeni program e ih upisati.
b) renumeracija prema rednim brojevima
Ako su neki redni brojevi bili obrisani ili su bili preskoeni program e ih upisati ponovo.

Podatke iz dnevnika maloprodaje je mogue automatski upisati u knjigu popisa robe. Moemo odabrati upis:
jednog knjienja
od do broja knjienja
od do datuma
svi podaci sortirani po datumu
Moete slobodno svaki puta odabrati prijenos SVIH PODATAKA jer e program prema broju knjienja kojeg kod automatskog unosa upisuje u
knjigu KP znati da li je taj podatak ve prije prenesen ili ne.
Naravno ako runo unosite i mijenjate podatke obratite pozornost kod automatskog prijenosa.
Prijenos se radi za prodavaonicu koja je bila tog trenutka specificirana u knjizi KP prije pozivanja automatskog prijenosa.

Podatke iz maloprodajnih rauna, pc kasa, je mogue automatski upisati u knjigu KP.
U pravilu se knjiga popisa robe puni iz modula maloprodajne kalkulacije. Ovu mogunost koristimo onda kada se sluimo pc kasom kao
fakturiranje u maloprodaji iz veleprodaje. Tj. za promet maloprodaje razduujemo skladite veleprodaje i na taj nain svaki dan zaduujemo i
razduujemo maloprodaju za isti iznos.
Moemo odabrati upis od do datuma
Program e kontrolirati da li podaci za odreeni datum ve postoje u knjizi KP.


npr. 5 komada.

Pojedinani unos
reda3.
broja.
Automatski unos
Npr.
GN3-345A-5%F-34
Fiksni dio:
GN3-345A-5 F-34
Promjenjivi dio:
%
Prvi broj: 800
Zadnji broj: 805
GN3-345A-500800F-34
GN3-345A-500801F-34
GN3-345A-500802F-34
GN3-345A-500803F-34

sl.
GN3-345A-500804F-34
GN3-345A-500805F-34

serijskog broja

tipke Brisanje.
oznaeni artikl.
brojeva.
razdueni).

Uvod
153/05).
naknada:

PET 410,00 kn/t
Drvo 150,00 kn/t
Tekstil 150,00 kn/t
Staklo 150,00 kn/t



Staklo i PET
do 0,25l 0,30
0,25-0,5l 0,50
0,5-1,5l 0,70
vie od 1,5l 1,00
Al-Fe lim. 1,00

Uvoznik (proizvoa)
trite Hrvatske.
Trgovac na veliko
Trgovac na malo
Krajnji potroa


obraunat pdv.



informaciju.

l
l
l
l
koliinu
Izrada automatskog zapisnika promjene cijene uz prethodno pitanje korisniku
bez pitanja
uz pitanje
Bez pitanja:prilikom izlaska iz bilo kojeg dokumenta tipa unos u maloprodaji program e automatski pokuati napraviti automatski zapisnik o
promjeni cijena, ako zapisnik nije bio potreban nee biti nikakve obavijesti, ako je zapisnik kreiran program e o tome dati obavijest.
Uz pitanje: program e vas prvo pitati da li elite izradu zapisnika o promjeni cijena, ako odgovorite sa ne program nee niti pokuati napraviti
zapisnik, ako odgovorite sa da program e pokuati napraviti zapisnik i o rezultatu e vas obavijestiti tj. da li je napravio ili ne zapisnik o promjeni
cijena.
Ulazne kalkulacije, automatski upis podataka sa zadnje kalkulacije artikla

iskljuen
UKLJUEN
Da li da se u ulaznim kalkulacijama maloprodaje kod unosa novog artikla automatski povlae podaci za zadnje kalkulacije.
Nain zaokruivanja internih iznosa prilikom ispisa skladinih dokumenata

2 decimale
8 i vie decimala
Kod ispisa primke, otpremnice i dr. interni iznosi cijena i sl. su zapisani na veem broju decimala nego to se to moe prikazati na ekranu,
mnoenje tih iznosa s velikim brojevima koliina npr. 100.000 komada moe ve na treoj decimale prozroiti razliku od nekoliko stotina kuna.
Kako cijenu prikazujemo zaokruenu na 2 decimale (lipe) rezultat mnoenja moe biti zbunjujui jer se ne vide ostale decimale koje su sudjelovale
u mnoenju.
Etikete

Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa iz maloprodajnih kalkulacija
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa izdokumenata maloprodaje
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketakod ispisa iz maloprodajnihrauna
Izvjetaji
Ispis dnevnika maloprodaje
Prikazuje knjienja svih dokumenata u za odreenu prodavaonicu kronoloki tj. po broju knjienja ili po datumu dokumenta.
Moemo traiti ispis samo za jednu ili za sva prodavaonice.
Na izvjetaju moemo zatraiti prikaz po razliitim cijenama:
prodajna cijena s porezem (standardni prikaz)
prodajna cijena bez poreza
nabavna cijena
Isto tako moemo ispisati dnevnik bez stavaka, na taj nain dnevnik izgleda kao i knjiga popisa robe (trgovaka knjiga).

Ispis kartica za odreenu prodavaonicu ili za sve prodavaonice zajedno. Redoslied ispisa kartica po nazivu ili po ifri artikla. Ispis kartica artikla,
od do naziva ili sve kartice (koje imaju prometa).
(bolje kod ispisa na ekran). Za brzi ispis odreene kartice moemo poeti pisati naziv artikla za ispis samo te kartice.
Redoslijed ispisa stavaka kartica po rednom broju knjienja ili po datumu dokumenta.
Ispis stavaka od do knjienja, od do datuma ili sva knjienja.
nabavna cijena

Ispis za odreenu prodavaonicu ili za sve prodavaonice zajedno.
nabavna cijena




Za odreenu prodavaonicu ili za sve prodavaonice.


Skladina primka
Meuskladinica
Otpremnica
Interna izdatnica
Povratnica kupca
Interna povratnica
Sa kojeg skladita traimo popis.
Redoslijed po broju ili datumu.
Dokumenti do do broja, od do datuma ili svi.
Iznosi storniranih dokumenata prikazani na izvjetaju se ne zbrajaju u ukupni iznos.

Sa kojeg skladita. Odaberemo dokument za koji trebamo popis:
Skladina primka
Meuskladinica
Otpremnica
Interna izdatnica
Povratnica kupca
Interna povratnica
Opcija da li da se vidi nabavna cijena.
Kriterij za filter:
jedan dokument sa brojem ...
dokumenti od do broja, ili svi po broju
dokumenti od do datuma ili svi po datumu
Ako izvjetaj pozivamo iz prozora odreenog dokumenta tada emo ulaskom u prozor s kriterijima za ispis biti pozicionirani na tom tipu
dokumenta i na zadnjem rednom broju.
files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvueni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportPrimkeMPxxxxxx.doc.
Datoteke ExportPrimkeMPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
ifra
naziv artikla
kataloki broj
filter
klasifikacija
minimalne zalihe
maksimalne zalihe
jedinica mjere
ean kod
stopa poreza
cijena bez poreza
cijena s porezom
proizvoa naziv
mjesto
ulica
drava
email
uvoznik naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dobavlja naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dananji datum
zemlja porijekla
datum primke
redni broj knjige popisa
prodavaonica
preimenujte datoteku ExportPrimkeMPxxxxx.doc u ExportPrimkeMP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij


U ifrarniku artikala za svaki artikl moemo definirati miminalnu i maksimalnu zalihu. Ovim izvjetajem moemo za jedno ili sva skladita, jedan ili
vie artikala, dobiti podatke koji artikli su prekoraili minimalne ili maksimalne zalihe.
Korisno je upotrijebiti opciju stope maksimalnog i minimalnog prekoraenja npr.
Ako elimo ispis samo artikala kojima je zaliha pala ispod minimuma 30%
Stopu maksimuma postavimo na veliki broj npr. 100.000%, stopu minimuma na 30% na taj nain se nee prikazati artikli koji su iznad
maksimuma do 100.000% (teoretski nijedan) niti e se prikazati artikli koji su ispod minimuma 1 do 29,99%, dakle samo oni koji su manje od
30%
Ako elimo samo artikle kojih imamo previe na lageru npr. vie od 50% od maksimuma
Postavljamo miminum na 100.000% (da izbjegnemo sve koji su ispod minimuma do 1000.000%), a maksimum na 50%.
Sve ostale kombinacije isprobajte sami.
Automatski upis u narudbu
Mogue je odrediti da se artikli koji su kombinacijom kriterija dobiveni na ispisu, a koji su prekoraili minimalne zalihe, automatski upiu u
specificiranu narudbu. Pri tome moemo odrediti i kriterij ispisa artikala samo za odreenog dobavljaa, podatak o dobavljau se nalazi u
ifrarniku artikala.

Izvjetaj na osnovu kojega moemo za svaki artikl dobiti procjenjeni broj dana (mjeseci) trajanja zaliha.
Algoritam se slui podacima o stanju i povijesnom izlazu pojedinog artikla u odreenom razdoblju i na osnovu toga procjenjuje koliko bi mogla
trajati postojea zaliha, a to nam daje informaciju o tome koje artikle bismo trebali nabaviti.
Podatke moemo dobiti za jedno ili sva skladita, po abecedi ili ifri.
Za jedan ili vie artikala.
Korisno je upotrijebiti opciju ispisa samo onih artikala kojih dostaje na zalihi samo za npr. 30 dana, ili 10 dana, zavisno o kojoj vrsti artikala se
radi.

Izvjetaj pomou kojega moemo dobiti podatke o nabavljenim artiklima koji su uli na skladite.
za sve ili jednog dobavljaa
sve primke (povratnice) za pojedinog dobavljaa
svi artikli za pojedini dokument
Moe se proizvoljno iskljuiti npr. popis artikala i popis dokumenata.

Kriterij za filter: jedna kalkulacija sa broje, od do broja kalkulacije, od do datuma
Opcija ispis rekapitulacija kalkulacija, tj. ne ispisuju se stavke nego samo sumarni iznosi.
Ispis kalkulacija od do broja ili od do datuma, ili sve kalkulacije.

Ulazna kalkulalcija se trenutno ispisuje na A4 formatu HORIZONTALNO.
Opcija ispisa skraene kalkulacije na kojoj se ne vide elementi tipa mara, nabavna cijena i dr., pogodna za prodavae koji ne bi
smjeli znati maru.
files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvueni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportKalkMPxxxxxx.doc.
Datoteke ExportKalkMPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
ifra
naziv artikla
kataloki broj
filter
klasifikacija
minimalne zalihe
maksimalne zalihe
jedinica mjere
ean kod
stopa poreza
cijena bez poreza
cijena s porezom
proizvoa naziv
mjesto
ulica
drava
email
uvoznik naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dobavlja naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dananji datum
zemlja porijekla
broj i godina ulazne kalkulacije
datum kalkulacije
prodavaonica
preimenujte datoteku ExportKalkMPxxxxx.doc u ExportKalkMP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij

Tip cjenika
eksterni, automatski e se ukljuiti/iskljuiti odreena polja u opijama tj. u izvjetaju, eksterni cjenik je predvien za van i izgleda kao dopis
ponuda, na njemu se ispisuje zaglavlje sa naim podacima i adresa kupca ako smo ukljuili tu opciju i odabrali kupca
adresa kupca
stanje zaliha
nabavna cijena, oito samo za internu upotrebu
stopa poreza
prodajna cijena
Da li elimo kod prikaza stanja zaliha i nabavnih cijena s odreenog ili zbrojeno sa svih skladita.
Datum na cjeniku.
Filtriranje artikala

files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvueni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportCjeniciMPxxxxxx.doc.
Datoteke ExportCjeniciMPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
ifra
naziv artikla
kataloki broj
filter
klasifikacija
minimalne zalihe
maksimalne zalihe
jedinica mjere
zaliha
ean kod
stopa poreza
nabavna cijena
stopa mare
jedinina mara
cijena bez poreza
cijena s porezom
proizvoa naziv
mjesto
ulica
drava
email
uvoznik naziv
mjesto
ulica
drava
email
telefon
dananji datum
zemlja porijekla
otvorite datoteku "Katalog artikala.doc" u Wordu i pokrenite opciju "Merge data with document"
tako dobiveni katalog dalje mijenjate prema svojim potrebama, moete generiranu tabelu ubaciti u neki svoj ve pripremljeni ablon za
Grafikoni
Grafikon financijskog i koliinskog kretanja zaliha artikala u MP
Grafikon koji pokazuje stanje na u pojedinoj prodavaonici ili svim prodavaonicama zajedno, za jedan ili sve artikle zajedno.
stupasti grafikon: ulaz, izlaz i stanje zalihe
linijski grafikon: ulaz, izlaz i stanje zalihe
Osnovna sredstva
Osnovna sredstva - uvod
Jedan od glavnih razloga voenje analitike evidencije osnovnih sredstava (dugotrajne imovine) je obraun amortizacije. To je specifian troak
koji obino nema izravne povezanosti s novanih izdacima u tekuoj financijskoj godini. No, on je u poslovnim politikama esto i poeljan troak
jer povoljno djeluje na smanjenje poreznog izdatka i pridonosi poveanju neto novanog tijeka.
To je postupna nadoknada kojim se amortizacijska svota nekog predmeta nekretnine, postrojenja i opreme treba rasporediti sustavno tijekom
njegova vijeka uporabe.
Popis osnovnih sredstava (dugotrajne imovine)

Svako sredstvo je potrebno evidentirati u ifrarniku osnovnih sredstava sa osnovnim podacima.
ifra i naziv su obavezni podaci.
Prije samog unosa sredstava poeljno je prema pravilniku o amortizaciji kreirati ifrarnik amortizacijskih skupina.
Za odreena specifina sredstva se odreuju dodatni podaci kao npr. da li se to sredstvo uope amortizira, da li je obraun od 1.1. sljedee
godine, da li se osnovica odreuje runo.
Amortizacijske skupine OS-a

Upisati ifru i naziv amortizacijske skupine, vijek trajanja u godinama te zakonsku i poveanu stopu.
Ako je ukljuena postavka za knjienje sa temeljnicama za glavnu knjigu tada unosimo i: konta sredstva, amortizacije, troka i revalorizacije.
Dnevnik osnovnih sredstava

Dnevnik je kronoloka evidencija knjienja svih dokumenata na osnovnim sredstvima.
Kartice osnovnih sredstava

Daju nam brzi pregled svih sredstava s koliinama i iznosima nabavne vrijednosti i akumulirane amortizacije.
Dokumenti
Poetno stanje osnovnih sredstava
Na samom poetku rada s modulom osnovih sredstava potrebno je unijeti poetno stanje. Mogue su razliite situacije npr.
ako tek poinjemo s radom firme tada poetno stanje moe biti i u toku godine
ako firma radi otprije, ali tek sada poinje raditi s ovim programom tada poetno stanje sredstava koja su nabavljena u prolim godinama
unosimo s 1.1.xxxxx
Ulaz osnovnog sredstva

Koristimo ga kod ulaza (kupnje) novog sredstva. Novo sredstvo isto tako moe ve imati odreenu amortizaciju tj. moemo knjiiti i nabavnu
vrijednost i akumuliranu amortizaciju.
Polje koliina je nevezano za iznose.
Izlaz osnovnog sredstva

Dokument izlaza koristimo kada isknjiavamo sredstvo iz razloga npr. prodaje, otuenja i sl.
Amortizacija osnovnog sredstva

Amortizacija sredstva se moe raditi u toku godine i na kraju godine. Amortizacije u toku godine slue veinom samo radi meurezultata kod
obrauna u glavnoj knjizi. Za tu svrhu koristimo radije simulacije obrauna amortizacije.
Amortizaciju moemo unijeti runo za svako pojedino sredstvo ili automatskim izraunom i knjienjem.
Revalorizacija osnovnog sredstva

Prije nego se pristupi obraunu amortizacije potrebno je provjeriti treba li kod nekih sredstava prepraviti osnovicu za amortizaciju.
To radimo procjenom za pojedino sredstvo npr. zbog oteenja ili tehnoloke zastarjelosti.
Storno dokumenta OS-a

Storniranje koristimo kada elimo anulirati neki dokument bez brisanja tj. da postoji trag o tome.
S brisanjem budite ekstremno oprezni, ono se moe i iskljuiti u prekidaima.
Temeljnice osnovnih sredstava

57 _Osnovna sredstva automatska temeljnica ulaza
58 _Osnovna sredstva automatska temeljnica izlaza
Prilikom rada u osnovnim sredstvima (ako je ukljuen rad sa temeljnicama) program e provjeravati da li gore navedeni
dokumenti imaju knjienja i koji su im redni brojevi. npr. ako u glavnoj knjizi postoji dokument _os automatska temeljnica
ulaza sa brojevima 1 i 2 (dakle dvije temeljnice), prilikom knjienja tekua temeljnica e dobiti redni broj 3. Ako runo upiemo
temeljnicu sa brojem 5 u glavnu knjigu tekue knjienje u e dobiti redni broj temeljnice broj 6 i sl.
Automatsko poetno stanje osnovnih sredstava

Ako smo prolu godinu knjiili u ovom programu tada moemo zatraiti automatski prijenos poetnog stanja.
Automatski izraun amortizacije

Automatski izraun amortizacije moe biti kao
simulacija bez knjienja i
izraun sa knjienjem
Automatski izraun moemo zatraiti za sva sredstva, jednu amortizacijsku skupinu ili jedno sredstvo
Potrebno je upisati datum kraja razdoblja za obraun to je najee 31.12.XXXX. Ako se istodobno i knjii amortizacija tada je potrebno upisati i
koji e biti datum i opis knjienja.
Za svako sredstvo u jednoj poslovnoj godini automatski izraun nee vriti knjienje ako ve postoji knjiena amortizacija.
Kada bi dva puta zaredom pokrenuli amortizaciju s knjienjem na izvjetaju bi bilo oznaeno da je amortizacija za pojedino sredstvo Knjienje ili
Prije knjieno.
Kod simulacije obrauna bez knjienja postoji opcija obrauna samo za jedna mjesec za potrebe mjesenog obrauna trokova amortizacije
proizvodnje.
Obrazac DI - popis dugotrajne imovine

Openito
Prema l. 33. st. 3. Pravilnika, Popis dugotrajne imovine (obrazac DI) jedna je od temeljnih poslovnih knjiga fizikih osoba koje obavljaju
samostalnu djelatnost i obveznici su poreza na dohodak.
Njegov oblik i sadraj te nain ustroja i voenja propisani su u l. 24. Zakona i l. 35. Pravilnika.
Osim obrtnika i slobodnih zanimanja, Popis dugotrajne imovine vode i drugi porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost a prijavili su
se u registar obveznika poreza na dohodak (obrazac RPO) i dohodak utvruju na temelju poslovnih knjiga.
Tomogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sportai, najmodavatelji, autori i druge osobe koje su upisane u registar obveznika poreza
na dohodak i vode Knjigu primitaka i izdataka.
Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje amortizacije dugotrajne imovine koja je u njemu evidentirana. Ali u njega se u svrhu evidencije
unosi i ona dugotrajna materijalna imovina koja ne podlijee amortizaciji (npr. zemljita, umjetnike slike itd.). Kod obveznika poreza na dohodak
to je jedina evidencija o dugotrajnoj imovini koja sadrava podatke o datumu njezine nabave, ispravama o nabavi i nabavnoj cijeni, otpisanoj
vrijednosti i knjigovodstvenoj (sadanjoj) vrijednosti.
Rad u programu
Podaci za generiranje izvjetaja Obrazac DIse povlae iz modula Osnovna sredstva.
Sam obrazac je dio zavrnih obrauna na kraju godine tj. na 31.12.
Generiranje samog DI obrasca ne knjii izraunatu amortizaciju u poslovne knjige, to je potrebno uiniti posebno u meniu "OsSredstva >
Amortizacija > Obraun i knjienje amortizacije".
No bez obzira da li je obraun amortizacije ve knijen ili ne generiranjem DIobrasca na njemu e se iskazati i amortizacija koju e program u tom
trenutku obraunati.
Kod predaje DI obrasca na ePoreznu tj. preko interneta slui exort u XMLdatoteku i u tu svrhu je potrebno ukljuiti opciju sva sredstva i datum
kraja obrauna 31.12., ostale opcije kao to je ispis za amortizacijsku skupinu, jedno sredstvo, na neki drugi datum slue za interne potrebe
poduzetnika.
Podaci za DI obrazac nalaze se u ifrarniku osnovnih sredstava, ifrarniku amortizacijskih skupina i dnevniku osnovnih sredstava tj. u
dokumentima dnevnika.
ifrarnik AOPoznaka dugotrajne imovine je potreban iskljuivo radi slanja na ePoreznu aplikaciju, korisnik moe koristiti svoje amortizacijske
skupine koje pridruuje pojedinim osnovnim sredstvima nevezano koje AOP oznake koristi kod tog istog sredstva.
Kada istovremeno sa ispisomDIobrasca ukljuite i generiranje XML datoteke za ePoreznu ako program pronae odreene greke to e javiti u
prozoru prije ispisa.
Popis greaka u takvim prozorima poruka moete kopirati u Clipboard dvostrukim klikom mia na samu poruku.
Obratite panju i na vijek trajanja te stopu otpisa sredstava, naime u programu je omogueno da to bude bilo koji broj godina i/ili stope, kod
ePorezne to mogu biti samo cijeli brojevi bez decimala pa ako imate takve situacije korigirajte ih prije slanja na ePoreznu. Ovo se ini kao
neloginost pa mislimo da e se to promjeniti na ePoreznoj.
Generalna napomena
Obzirom na kompleksnost podataka tj. mogue razne kombinacije unosa, ako vam kod slanja na ePoreznu tj. kod provjere podataka ePorezna
javi neku greku u nekom redu, moete je ispraviti direktno u samom unosu ePorezne, ili moete unijeti i novi red ako nedostaje ili ako taj red
nije iz nekog razloga mogao biti upisan u Obrazac DI automatski. Isti taj Obrazac DInakon korekcije u unosu ePorezne moete skinuti
(download) u PDF formatu i isprintati kod sebe.
Ako nakon knjiene amortizacije promjenite uvjete amortizacije (vijek trajanja, stopu otpisa, nabavnu vrijednost i sl.) kod simlacije obrauna
amortizacije i ispisa DIobrasca neete dobiti iste podatke kao to su u dnevniku osnovnih sredstava to je i logino ako su podaci u dnevniku o
amortizaciji generirani po jednim uvjetima, a ispis IDobrasca po drugim uvjetima.

Mogunost unosa istog naziva za vie osnovnih sredstava
zabranjeno
DOZVOLJENO
Postavka kojom reguliramo mogunost da li kod unosa osnovnih sredstava u ifrarnik moemo za vie osnovnih sredstava unijeti isti naziv.
Izvjetaji
Ispis osnovnih sredstava
Redoslijed po ifri ili nazivu, od do ifre ili naziva.
Ispis amortizacijskih skupina

Redoslijed po ifri ili nazivu, od do ifre ili naziva.
Ispis dnevnika osnovnih sredstava

Prikazuje knjienja svih dokumenata u skladitima kronoloki (broj knjienja) ili po datumu dokumenta.
Ispis kartica sredstava

Redoslied ispisa kartica po nazivu ili po ifri artikla.
Ispis kartica artikla, od do naziva ili sve kartice (koje imaju prometa).
(bolje kod ispisa na ekran).
Za brzi ispis odreene kartice moemo poeti pisati naziv artikla za ispis samo te kartice.
Redoslijed ispisa stavaka kartica po rednom broju knjienja.
Ispis stavaka od do knjienja ili sva knjienja.
Izvjetaj se moe ograniiti da se ukljui samo odreeni dokument npr. samo ulazi i sl.
Ispis prometa kartica OS-a

Izvjetaj se moe ograniiti da se ukljui samo odreeni dokument npr. samo ulaza i sl.
Ispis temeljnica OS-a

Ispis specifikacije temeljnice OS-a

Ispis specifikacije konta OS-a

Obraun plaa
Obraun plaa - uvod
Sljedei korak: Osnovni unos kao preduvjet obrauna
Aplikacija "Obraun plaa" je namijenjena obraunu plaa zaposlenih kako u malim poduzeima (1, 10, 30 zaposlenih) tako i u veim
poduzeima (preko 1000 zaposlenih).
Openito prevladava miljenje da informatizacija poslovanja nema mnogo efekata kod malog broja podataka koje treba obraivati jer je odnos
samog unosa i pripreme za obradu, i dobivenih efekata, rezultata primjene raunala nepovoljniji nego kod odnosa rune pripreme i rune
obrade.
Takve postavke su u mnogim sluajevima ispravne, pogotovo kad se uzme u obzir da sam prelazak na novi nain rada uz pomo elektronikog
raunala koji je jo uvijek, za razliku od razvijenog poslovnog svijeta, kod nas novina koja nailazi na otpor. Zato se u poetku dio vremena troi i
na samo upoznavanje sa radom na raunalu.
Obraun plaa je aplikacija koja zahtijeva minimalna znanja o raunalu, a 95 % o problemu samog obrauna plaa. Dovoljan teaj od jednog
dana da bi korisnik mogao samostalno koristiti 70 % opcija u aplikaciji.
Vrijeme za pripremu je kod runog obrauna upravo proporcionalno veliini mase podataka koja se obrauje, kod pripreme i obrade pomou
raunala vrijeme itavog obrauna se smanjuje to je masa podataka vea.
Aplikacija OP-a (Obraun plaa) ima efekta ve kod nekoliko zaposlenih.
U drugoj fazi kao to su razni izvjetaji, analize i dr. kod rune obrade predstoji isto toliko velik posao kao i kod samog obrauna. Kod
automatizirane obrade od toga trenutka su obraunarci osloboeni bilo kakvog rada, dovoljno je da zatrae odreene izvjetaje i sav ostali dio
vremene posvete analizi podataka.
Ovaj program je temeljen na principu brutto obrauna plaa sa brutta na netto. Da pojasnimo, koristi se brutto satnica radnika te se tako direktno
dobiva brutto1 iznos od kojeg se odbija iznos poreza i doprinosa (stopa poreza je dakle na brutto) te ostaje netto1 iznos kojem se dalje pridodaju
bolovanja tj. sve skupa je netto2, zatim na to obustave, materijalni trokovi i tako do netto iznosa za isplatu.
Program sadri rutinu kojom je automatski mogue svesti traeni konaan netto iznos na brutto iznos tj. simulira nain rada iz netta u brutto.
Kako se sve moe obraunati plaa u programu Ipos knjigovodstvo?

Razlika u nainima obrauna je zapravo u nainu unosa podataka za obraun. U pravilu moemo razlikovati 3 glavne grupe naina ili tipova
obrauna:
Reijski obraun
Kod kojeg se unaprijed definiraju radna mjesta (direktor, voza itd.) i odredi koliko vrijedi sat na tom radnom mjestu, zatim se za svakog radnika
evidentira na kojem radnom mjestu radi, a ulazni podatak kod obrauna je ostvareni broj sati radnika.
Kod ovog obrauna je potrebno prije samog rada napraviti odreenu pripremu (radna mjesta, bodovi ...), ali koji kasnije omoguava bri rad.
Runi obraun
Kod kojeg proizvoljno kod svakog obrauna upisujemo i broj sati i iznos plae na osnovu vanjskih evidencija.
Ostali obrauni
U koje spadaju npr. razne stimulacije u postocima ili iznosima, minuli rad, obrauni prema nekim prosjecima iz tekueg ili prethodnog razdoblja i
dr.
Dodatne informacije

Sljedei korak:2/10 Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troka)
Na samom poetku rada sa programom je potrebno izvriti osnovni unos podataka u raznim ifrarnicima (tj. popisima npr.opina, mjesnih
zajednica i dr.). Potrebno je slijediti nie naveden redoslijed unosa jer se u nekim datotekama1 odreeni podaci pozivaju na podatke iz drugih
datoteka.
Redoslijed osnovnog unosa:

popis svih opina u kojima radnici stanuju i rade, detaljnije ... 2
popis radnih (poslovnih) jedinica tj. mjesta troka, detaljnije ... 3
potrebno je popisati sve poslove i rangirati ih prema broju bodova te takve upisati u popis, katalog poslova, detaljnije ... 4
evidencija svih zaposlenih sa podacima o njima u kadrovskoj evidenciji, detaljnije ... 5
vrste rada su ve unijete i dovoljno ih je samo pregledati, detaljnije ... 6
obraunska razdoblja se mogu unositi neposredno prije svakog obrauna, detaljnije ... 7
treba upisati aktualne poreze, prireze i doprinose, detaljnije ... 8
Sam obraun plae moe se napraviti u pet koraka:

1. Evidencija djelatnika u kadrovskoj evidenciji
2. Evidencija poreza, prireza, doprinosa i drugih parametara
3. Otvaranje novog obraunskog razdoblja
4. Pokretanje obrauna plaa
5. Ispis izvjetaja, rekapitulacija
Kod sljedeeg obrauna plaa ako nije bilo promjena u kadrovskoj i doprinosima provodimo samo zadnja tri koraka:
Ako su vam podaci za obraun isti ili slini nekom od prolih mjeseci podatke za obraun moete jednostavno kopirati iz starog obrauna u novi,
promjenite potrebne podatke i pokrenite obraun
Za potrebe testiranja obrauna plaa moete pogledati neke tablice sa osnovicama koje su bile tekue u trenutku pisanja uputa, vidi Podaci o
stopama, osnovicama i dr.
1(datoteke moemo poistovjetiti sa obinim izvjetajem, tabelom sa redovima i kolonama)
2zbog potreba iskazivanja tih podataka na odreenim izvjetajima kao npr. R-Sm obrazac, ID obrazac
3ako poduzee ima radne jedinice potrebno je napraviti tu klasifikaciju,
ako je broj ljudi premalen za takvu raspodjelu otvara se samo jedna radna jedinica
4razrada poslova je bitna ne samo zbog obrauna plae nego i zbog propisa koji zahtijevaju te evidencije, ali ako u ovom trenutku nemate
vremena za to dovoljno je otvoriti npr. samo posao Djelatnik i pridruiti ga svim radnicima
5bez ovog unosa nema obrauna plaa tj. da biste uope obraunali nekome plau oito je da ga prvo morate evidentirati u kadrovskoj
evidenciji.
Podaci koji su neophodni za obraun plaa su u panelu za unos podvueni
6u programu je uneseno pedesetak vrsta rada, za prosjene firme one su sasvim dovoljne, po elji se mogu dodavati nove vrste rada
7preporuamo obraunska razdoblja otvarati za svaki obraun posebno, u trenutku otvaranja novog razdoblja programa e prepisati
podatke iz prethodnog razdoblja te nam tako olakati unos
8provjerite da li su trenutno upisani podaci aurni, a ako nisu uskladite ih

Sljedei korak: 3/10 Klasifikacija poslova i bodova
Sve radnike koji rade u poduzeu treba evidentirati prema radnim jedinicama u kojima rade, poduzea koja nemaju radne jedinice otvaraju samo
jednu radnu jedinicu za sve radnike.
Radne jedinice tj. mjesta troka slue zato da bi se kasnije mogli dobiti razni izvjetaji za pojedine radne jedinice tj. da bi se poslovanje poduzea
moglo detaljnije analizirati. Takoer je mogue pokretati obrade samo za pojedine radne jedinice.
Dodatne informacije
Poslovne jedinice

Sljedei korak:4/10 Evidencija podataka o radnicima
Svi djelatnici koji rade u poduzeu, rade na odreenim poslovima koji su po nekim kriterijima klasificirani, ti kriteriji su interna stvar svakog
pojedinog poduzea.
Kod reijskog obrauna plae
Bitno je naglasiti da je sistem klasifikacije poslova radnika veza podataka koji se unose i krajnjih iznosa plaa koje program izraunava, te se to
svakako mora obaviti kod poduzea koja to nemaju.
Najvie vrednovani posao nosi najvie bodova, a svi ostali manje.
Kod samog obrauna se broj bodova podijeli sa prosjenim mjesenim godinjim fondom sati koji je trenutno 182 sata te se dobije broj bodova
za jedan sat rada.
Za obraun se prikupe podaci koliko je radnik imao sati rada na tom poslu, pomnoi se broj bodova na sat sa brojem sati rada i dobije se ukupno
ostvareno bodova u tom obraunskom razdoblju tj. za taj obraun.
Prije svakog obrauna se odreuje vrijednost boda na nivou poduzea. Ukupan broj bodova se pomnoi sa vrijednou boda te se dobije ukupan
iznos u KN tj. iznos brutto plae.
Podaci za unos su:
ifra posla
naziv posla
broj bodova
broj izvrilaca
potrebna kvalifikacija
Dodatne informacije

Sljedei korak:6/10 Otvaranje obraunskih razdoblja
Kako su se nai propisi stalno mijenjali tako se mijenjala i terminologija (brutto plaa, plaa, dohodak, netto plaa, netto1, netto2, materijalni
trokovi, nadoknade i dr.)
Podaci za pojedinu vrstu rada kao to su tip vrste rada da li ulazi u osnovicu za porez na dohodak ine samo srce sistema obrauna plaa jer se
promjene na tim poljima manifestiraju na obraunu i izvjetajima.
Trenutno u ifrarniku postoje gotovo sve vrste rada koje se mogu pojaviti te se ta datoteka uope ne mora mijenjati.
vidi Tabela vrsta rada
Naziv
ifra
naziv
tip vrste rada
Opis
korisnike ifre su od 501 na dalje
naziv koji e se pojavljivati na platnom listiu, naravno naziv treba odgovarati onome kako je
vrsta rada podeena
Tip vrste rada (brutto plaa, bolovanje poduzea, bolovanje fond, ...) je podatak koji nam je
potreban da bismo npr. na kartici knjienja djelatnika ipak mogli razgraniiti odreene
kategorije s njihovim iznosima i satima bez obzira na ostalu terminologiju. Iako se i bolovanje na
teret poduzea smatra plaom ipak smo ga prema ovom kriteriju morali nekako izdvojiti.
Prema ovim tipovima se kasnije na kartici djelatnika razvrstavaju podaci.
vidi Tipovi vrsta rada
tip obrauna
tip obrauna odreuje to e se s tom vrstom rada dogaati kod samog unosa podataka (da li
e se unositi samo sati, sati i iznos, netto iznos za isplatu, postotak od neke druge vrste rada i
sl.) i kad se pokrene obraun (svaka vrsta rada ima svoj algoritam za obraun npr. redovni
dnevni rad po satu, iznos se rauna preko sati, bodova i vrijednosti boda; minuli rad pak rauna
sta, postotak minulog rada i mnoi sa iznosom odreenih vrsta rada itd.)
vidi Tipovi obrauna - algoritma
broj razdoblja za prosjek unazad
u sluaju kada je tip obrauna prosjek prolih razdoblja ovdje odreujemo koliko obraunskih
razdoblja unatrag e program pretraivati da bi izraunao osnovicu za prosjek (npr. plaeni
dopust, godinji odmor)
korisnik proizvoljno odreuje koje vrste rada ulaze u osnovicu za porez, prema novim propisima
ovo bi zapravo bio kriterij da li je neto plaa ili ne, u osnovi sve vrste rada koje kao tip vrste
rada imaju ifru 1 brutto bi trebale biti i osnovica za porez na dohodak meutim zbog sloenosti
problematike ostavljamo korisnicima da sami odreuju podeavanje tih parametara u sluaju da
se pojavi neka specifinost
da li ulazi u osnovicu za porez na dohodak
To polje nije dovoljno za odreivanje da li se na te vrste rada obraunavaju doprinosi, ak

dapae npr. na vojnu slubu se obraunavaju doprinosi, ali u drugim stopama i sl. zbog toga
se svakoj vrsti rada moe u posebnoj tabeli odrediti koji doprinosi e joj se obraunavati.
Preporuamo da kod tipa vrste rada 1 brutto uvijek oznaite i da ulazi u osnovicu za porez na
dohodak, osim u sluaju da ste sigurni da moe biti brutto,a da se ne obraunava porez na
dohodak.
Oznaka primitka za IDobrazac
na drugoj strani IDobrasca se nalazi popis ifri-oznaka primitaka, preko toga broja je mogue
povezati vrste rada i IDobrazac
Isplata u stvarima ili uslugama
preko ovog podatka program moe podijeliti prihoda na stvari i usluge
ifra za Obrazac IP1 /NP1(obraun

isplaene /neisplaene plae)
JOPPD b 15.1 ifra neoporezivog primitka
(bivi obrazac OP - obraunski list)

potrebno je upisati ifru reda obrasca IP1/ NP1 da bi se sati i iznosi iz te vrste rada prikazali u
odreenom redu specifikacije obrasca, vidi tablicu nie
ako se radi o isplati neoporezivog primitka potrebno je unijeti ifru neoporezivog primitka
(Prilog 4.) kako bi program na osnovu tog podatka mogao kod Automatskog kreiranja JOPPD
obrasca u polje B 15.1 unijeti tu ifru, a u polje 15.2 iznos tog neoporeivog primitka.
Ako se radi o vrsti rada koja nije neoporeziv primitak polje ostavljamo prazno.
Izmjene u postojeim sistemskim vrstama rada (001 - 500) su mogue samo po nazivu i broju razdoblja za prosjek. Mogue je i dodavanje novih
vrsta rada (ifre iznad 500) no tu je potrebno bolje poznavati cjelokupan sistem obrauna zbog toga to mnoge vrste rada podatke za svoje
iznose izvlae iz iznosa drugih vrsta rada.
U izvjetaju Kartica knjienja djelatnika program uzima podatke prema ifri vrste rada (bez obzira na naziv):
Prekovremeni rad mora biti ifra vrste rada 7.
Dravni praznik ifra vrste rada 9.
Plaeni dopust ifra vrste rada 11.
Opravdani izostanak ifra vrste rada 12.
Neopravdani izostanak ifra vrste rada 13.
Godinji odmor ifra vrste rada 16.
Razlika OD-a ifra vrste rada 24.
Pravilnikom o sadraju obrauna plae (NN 32/2015 od 28.3.2015. rok primjene 1.7.2015.) umjesto dosadanjeg obrasca OP uveden je
obrazac Obrauna isplate plae IP1 tj. neisplaene plae NP1.
Obrazac koji je naveden kao ogledni primjer u mnogoemu odstupa od opisnog dijela u samom Pravilniku.
Kako u l. 3. stavak 2. Pravilnika stoji: "Poslodavac u obraunu plae nije obvezan navoditi one podatke iz odredbe stavka 1. ovoga lanka, koji
u razdoblju odnosno mjesecu za koji se plaa ili naknada plae isplauje kod radnika ne postoje." znai i da nije potrebno na isplatnoj listi
navoditi sve nabrojane podatke, a to znai i da nije obavezno potivati strukturu obrasca.
Iz tog razloga smatramo da se moe ispisati samo dodatno proireni skup podataka starog obrasca OP (koji dakle sadri podatke IP1 obrasca) ili
se moe ak ispisati samo popis onih vrsta rada u kojima je bilo sati rada kao to navodi pravilnik s time da je potrebno samo promjeniti nazive
vrsta rada kako bi bile u skladu sa popisom iz pravilnika.
Ovaj pristup smatramo dobrim jer korisnici ne moraju mijenjati postojee povezne ifre u vrstama rada.
Samo vrste rada koje su tipa 1 - Brutto1 i tipa 2 - Bolovanje poduzea e biti uzimane u pretraivanju za specifikaciju obrazaca IP1/NP1. Vrste
rada ostalih tipova:3 - bolovanje fond, 4 - materijalni trokovi, 5 - regres, 6 - akontacija se ne ispisuju u poetnom dijelu DOHODAK i samim tim
ne ulaze u specifikaciju za obrazac IP/NP1.
Uputa:potrebno je u ifrarniku vrsta rada za svaku vrstu rada za koju elite da se prikazuje pod odreenim nazivom (kolona Naziv iz donje tablice)
obrasca IP1/NP1 upisati ifru (211 ili 212 ... itd) iz kolone ifra donje tablice.
Ako se u nekom obraunskom razdoblju pojavljuje u obraunu vrsta rada kojoj niste odredili ifru za povezivanje sa IP1/NP1obrascem njoj e
program kod ispisa automatski pridruiti ifru 600 Ostali propisani, utvreni ili ugovoreni primici.
Redovi koji nemaju ifre e se automatski zbrajati na osnovu svojih podredova.
Naziv
ifra
1. PLANIRANI REDOVNI FOND SATI (za razdoblje isplate)
automatski
se zbraja
1.1. sati rada danju po rasporedu radnog vremena
podatak se
kupi iz
obraunsko-
g razdoblja
polja Broj
sati
razdoblja sati no
1.2. sati rada nou po rasporedu radnog vremena
podatak se
kupi iz
obraunskog razdoblja
polja Sati
no
2. OSTVARENI SATI PO VREMENU
automatski
se zbraja
2.1. sati rada danju
automatski
se zbraja
2.1.1. sati redovnog rada po rasporedu radnog vremena
211
2.1.2. sati prekovremenog rada
212
2.1.3. sati rada u dane blagdana ili neradnih dana
213
2.1.4. sati prekovremenog rada u dane blagdana ili neradnih dana
214
2.1.5. sati rada nedjeljom
215
2.1.6. sati prekovremenog rada nedjeljom
216
2.2. sati rada nou
automatski
se zbraja
221
222
223
224
2.3. sati pripravnosti (ukupno)
230
3. SATI ZA KOJE SE OSTVARUJE PRAVO NA NAKNADU
automatski
se zbraja
3.1. sati godinjeg odmora
310
3.2. sati privremene sprijeenosti za rad zbog bolesti
320
3.3. sati blagdana i neradnih dana
330
3.4. sati plaenog dopusta
340
3.5. sati u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zatite
350
3.6. sati prekida rada do kojeg je dolo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran
360
3.7. sati u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim propustima ili kolektivnim
370
ugovorom
3.8. naknada u sluaju ugovorne zabrane trinog natjecanja
380
4. SATI U KOJIMA RADNIK NIJE RADIO IZ RAZLOGA ZA KOJE JE SAM ODGOVORAN
400
5. UKUPNO (2+3+4)
automatski
se zbraja
6. OSTALI PROPISANI, UTVRENI ILI UGOVORENI DODACI I PRIMICI
600
7. UKUPNI IZNOS PRIMITAKA PO OSNOVAMA OD TOKE 2. DO 6.
automatski
se zbraja

Sljedei korak:7/10 Evidencija doprinosa
Prije svakog obrauna potrebno je definirati obraunsko razdoblje, to je vremensko razdoblje proizvoljno.
Obraunska razdoblja se mogu otvoriti za proizvoljan broj perioda unaprijed, ali je praktinije otvarati ih prije, neposredno prije svakog
obrauna jer nam program u pojedinim prozorima automatski nudi zadnje otvoreno obraunsko razdoblje npr. kod ispisa izvjetaja.
Podaci za unos:
Polje
Opis
ifra je postavljena tako da logiki upuuje na datum GGGG.MM.RR, prva etiri broja oznaavaju godinu,
druga dva mjesec, trea dva redni broj obranuskog razdoblja za taj mjesec
Npr. 20080501 znai da se radi o 2008. godini, 05. mjesecu i 01. znai da je to 1. isplata u petom mjesecu.
ifra obraunskog razdoblja
ifre koje su u rasponu 10010000 do 150000 (tj. godine 1001-1500) su zapravo predloci za obraune.
Npr. kroz takvo obraunsko razdoblje moemo napraviti predloak za prijevozne trokove i sl.
Ovakvi predloci-razdoblja su sa utom podlogom u tabelarnom prikazu.
U jedno razdoblje je mogue kopirati podatke iz nekoliko razdoblja npr. prijevozne trokove i dodatno jo
neko plaanje koje se mjeseno ponavlja
zakljuano razdoblje
kada je ukljuen ovaj check box tada se za to razdoblje nee vie moi pokretati obrauni, svrha mu je
sigurnosna da se ne bi sluajno pokrenuo obraun na nekom starom obraunskog razdoblju jer se to uvijek
moe otkljuati
Razdoblje koje je zakljuano u tabelarnom prikazu se prikazuje crvenim slovima
naziv razdoblja
logino je da upuuje na oznaku razdoblja npr. Plaa za oujak 2005., taj naziv se prikazuje na izvjetajima
kao to su platni listii, rekapitulacija razdoblja i dr.
odabir izmeu obrauna plaa i obrauna drugih dohodaka
tip dohotka
Obraun drugih dohodaka je prikazan sa plavom podlogom za razliku od obrauna plaa.
datum poetka/kraja razdoblja
Poetak i kraj obraunskog razdoblja. Datum kraja ne moe biti vei od datuma poetka.
broj/fond sati razdoblja
odreuje se posebno za svaki kalendarski mjesec, vidi See "Podaci o stopama, osnovicama i dr." on page 720
Polje
Opis
datum isplate plae
vrlo vaan podatak za izvjetaje kod kojih je bitan podatak o datumu isplate, a ne podatak o mjesecu za koji
se vri isplata kao to je npr. ID obrazac
datum uplate doprinosa
ako je razliit od datuma isplate dohotka
prosjena (brutto) plaa
Prosjena brutto plaa za 2016. je 7.943,00 kn, na osnovu toga se izraunava najnia mjesena osnovica za
obraun doprinosa 35% (2.812,95 kn) i najvia osnovica 600% (48.222,00 kn).
minimalna plaa
prema Zakonu o minimalnoj plai (prvi put donesen u Nar.nov. 67/2008 primjena od 1.7.2008), kod
odreivanja minimalne osnovice za obraun doprinosa uzet e se iznos koji je vei tj. 35% prosjene brutto
plae ili minimalna plaa
Zakonska je obveza za puno radno vrijeme isplatiti barem minimalnu brutto plau propisanu ovim zakonom.
Minimalna plaa je plaa za osnovni koeficijent sloenosti poslova.
osnovni osobni odbitak
osnovni osobni odbitak mnoimo sa faktorima osobnih odbitaka koji zavise od broja djece, dodataka za
invalidnost i dr., dobiveni umnoak umanjuje osnovicu za obraun doprinosa iz plae
prosjena neto plaa u RH

"republiki prosjek"
prosjena mjesena isplaena neto plaa po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu
godinu, podatak se koristi kod izrauna dijela iznosa neto plae koji se uplauje na poseban / zatitni rauna,
ostatak neto plae ide na redovan raun
iskljui zatiene raune
sa ukljuenom ovom opcijom mogue je za konkretno razdoblje iskljuiti izraun za zatitni raun (platni
listi i HUB-ovi) bez da se to iskljuuje u kadrovskoj evidenciji za svakog radnika
vrijednost boda
vrijednost boda na nivou poduzea nam je potreban kod reijskog obrauna plaa
prosjeni mjeseni godinji

fond sati
statistiki podatak koji je trenutno 182 sata, podatak nam je potreban kod reijskog obrauna za izraun
satnine
opcija kojom odreujemo da li e se za to obraunsko razdoblje automatski obraunavati krediti radnika koji
su upisani u ifrarnik kredita
obraun kredita
Kad je ova opcija ukljuena obavezno je upisati datum isplate plae (barem fiktivno) kako bi se kod
obrauna deviznih kredita prema tom datumu mogao pronai vaei teaj odabrane teajne liste i valute na
taj datum.
stopa isplate u bonovima,

stopa isplate u gotovini
ova dva naina isplate se mogu predefinirati na nivou poduzea, ako su njihovi postoci zajedno manji od
100% ostatak se isplauje na nain koji je definiran kod svakog radnika pojedinano
stopa refundacije invalida
Informativan podatak, privremeno se ne koristi kod obrauna.
zajamena
odnosi se na tip obrauna zajamena plaa (ifra obrauna 7), program e uzimati ovaj podatak ako je taj
obraun ukljuen u postavkama programa i ako je radniku pridruena ta vrsta rada kod unosa obrauna
podaci o najniim plaama za

SPL obrazac
AOP13, AOP14, AOP15 podaci koji se direktno unose za ispis na SPL obrascu
Vano je naglasiti da se za razliku od dosadanje prakse sve odnosi na obraunska razdoblja, do sada se podrazumijevalo da obraunsko
razdoblje moe biti samo kalendarski mjesec, sada se to vie ne moe poistovjetiti. Dakle, koristi se termin obraunska razdoblja kroz cijelu
aplikaciju (program), u onim dijelovima gdje je potrebno voditi podatke mjeseno kao npr. kod otplate kredita programsko rjeenje to
omoguava jer se za svako razdoblje moe predefinirati da li e se krediti obraunavati ili ne.
Postavljeni parametri vrijede samo za obraunsko razdoblje.
Zabiljeke obrauna se automatski auriraju kod svakog obrauna i pokazuju osnovne informacije za zadnje pokrenuti obraun.
Sljedei korak:8/10 Porez i prirez
Razlikujemo dvije osnovne vrste doprinosa, iz plae i na plau. Za svaki pojedini evidentirani doprinos je mogue pridruiti posebno skupinu
vrsta rada i stopu s kojom e djelovati na te vrste rada. Podaci za unos doprinosa su:
ifra doprinosa
tip (iz ili na plau)
naziv
iro-raun
stope
veza ID i RS, BiH:OLP-1021, GIP-1022, Obrazac 2001
veza IDD
veza JOPPD obrazac
Polja za vezu slue za povezivanje s obrascima.
Veze na JOPPDobrazac
Doprinosi na B stranici JOPPDobrasca
Veza
12.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske

solidarnosti, Istup
12.2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne

kapitalizirane tednje, IIstup
12.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje
12.4. Doprinos za zatitu zdravlja na radu
12.5. Doprinos za zapoljavanje
12.6. Doprinos MIO Istup za sta osiguranja s poveanim

trajanjem
12.7. Doprinos za MIOII stup za sta osiguranja s poveanim

trajanjem
12.8. Poseban doprinos za koritenje zdravstvene zatite u

inozemstvu
12.9. Poseban doprinos za poticanje zapoljavanja osoba s

invaliditetom
Veze na ID i RS
Doprinos
MIO I stup
Veza
1
MIO II stup
Osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinos za zapoljavanje
Ozljede na radu i profesionalna oboljenja
Koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu
Doprinos za zapoljavanje osoba s invaliditetom
MIO I stup poveani sta
MIO II stup poveani sta
Veze na OLP-1021, GIP-1022, MIP-1023, Obrazac 2001, verzija za BiH

Doprinos
Veza
Mirovinsko i invalidsko osiguranje
Zdravstveno osiguranje
Osiguranje od nezaposlenosti
Mirovinsko i invalidsko osiguranje - na teret poslodavca
Zdravstveno osiguranje - na teret poslodavca
Osiguranje od nezaposlenosti - na teret poslodavca
Dodatni za mirovinsko i invalidsko osiguranje - na teret

poslodavca
Dodatni za zdravstveno osiguranje - na teret poslodavca
Pogledajte detaljnije u vezi podeavanja plaa za BiH

Na starom RS obrascu nalazi se samo jedno polje za zdravstveno osiguranje, program e u njega zbrojiti sve doprinose s vezama 3, 5 i 6. Novi RSm obrazac sadri samo podatke o mirovinskom osiguranju. Podatke za MIO I stup program zbraja preko veza 1 i 8, MIO II stup preko veza 2 i 9.
Na ID obrascu svaki od ovih doprinosa je posebno iskazan, ako u svojem poslovanju imate jo neki dodatni doprinos koji nije prikazan na ID
obrascu, a elite ga pridruiti zbroju nekom od postojeih polja na ID obrascu jednostavno mu upiite istu ifru za vezu.
Veze na IDD
Doprinos
MIO I stup, mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
Mir. osig. na temelju gene. solidarnosti za osobe osigurane u odreenim okolnostima
Stopa
Veza
15%
5%
MIO II stup, mir. osiguranje na temelju individalne kapitaliziranje tedenje

Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u odreenim okolnostima
Poseban doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu
5%
15%
0,5%
1%
Stope doprinosa su vaee u trenutku pisanja teksta, korisnik ih sam mijenja po potrebi.
U karakteristinim sluajevima kada neki radnik ne radi cijeli mjesec ili radi nepuno radno vrijeme ili ima plau veu od najvie osnovice,
potrebno mu je runo korigirati obraunane doprinose s obzirom na najniu/najviu osnovicu za obraun doprinosa, te podatke moete
direktno promjeniti u dijelu rezultati obrauna gdje se mogu korigirati svi rezultati obrauna koji se povlae kod izrade izjvetaja i kreiranja R-S
obrasca.
U vezi promjene podataka o porezima i doprinosima preporuujemo da napravite kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo i zaprite ga na
CD nakon svake promjene podataka u ifrarnicima tj. nakon obrauna i predaje plae. Na taj nain ete npr. u 8 mj. 2003. moi ponovo izlistati
originalne izvjetaje sa stanjem ifrarnika od 31.12.2002. ili na neki drugi datum. Za tu operaciju nije potrebno nita posebno instalirati na
raunalo nego samo sa CD-a prebaciti cijeli arhivski direktorij Ipos knjigovodstvo na disk i pokrenuti program.
U ovom trenutku (10.03.2006.) doprinosi za Mirovinsko osiguranje za sta koji se rauna s poveanim trajanjem su bili sljedei, nain obrauna
je takav da se radnicima koji rade na poslovima gdje se 12 mjeseci rauna kao 14 i vie mjeseci obraunavaju dodatni doprinosi na plau za MIO I
stup i MIO II stup uz ve postojee doprinose za MIO iz plae. (Izvor RRiF 10/2004 str. 154)
Broj mjeseci
MIO I stup
MIO II stup
Ukupno
14
3,61%
1,25%
4,86%
15
5,83%
2,01%
7,84%
16
8,39%
2,89%
11,28%
18
13,07%
4,51%
17,58%
Dodatne informacije
Porez i prirez
Kombinacije doprinosa, pojanjenje veza radnici, doprinosi, vrste rada

Ovdje emo prikazati specifinosti kod prilagodbe plaa za BiH.
ifrarnik "ObrDohotka>ifrarnici>Doprinosi" bi otprilike trebao izgledati ovako.

Red.br.
Doprinos
Tip
Stopa
Veza
na
OLP1021,
GIP1022,
SIP2001
1
Mirovinsko i invalidsko osiguranje iz plae
17
Zdravstveno osiguranje iz plae
12,5
Osiguranje od nezaposlenosti iz plae
1,5
0,5

poslodavca
U programu je dakle trenutno kodirano da je npr. Zdravstveno osiguranje iz plaa ono koje ima u polju veza broj 3.
Na osnovu toga program e taj doprinos svrstati na mjesto koje se u OLP-u nalazi u 9. koloni, GIP-u 7. koloni, obrascu 2001 na rednom broju
15.
U tabeli "ObrDohotka>ifrarnici>Porez na dohodak" bi trebao biti samo jedan red

Redni broj
Iznos vei od
0 osobnih odbitaka
Iznos manji ili jednak od
1000 osobnih odbitaka
Paualni iznos
Stopa poreza
10%
Stopa na ukupni iznos
ukljueno
U tabeli prireza "ObrDohotka>ifrarnici>Prirez" bi trebali biti obrisani svi redovi

U "ObrDohotka>ifrarnici>Vrste primitaka (dohodaka)" biste trebali koristiti npr. ifru 1 Plaa - lan OMF-a (naziv nije
bitan)
Koeficijent za minimalnu osnovicu moete staviti na 0,1 da se maksimalno snizi osnovica za doprinose ili je mote prilagoavati trenutnim
propisima koji reguliraju najniu osnovicu za doprinose, analogno koeficijent za maksimalnu osnovicu postavite na 50.
U "ObrDohotka>Obraun plaa>Obraunska razdoblja" pod Osnovni osobni odbitak upiite 300,00 (KM).
Porez i prirez
Sljedei korak:9/10 Unos podataka za obraun
Za obraun poreza je potrebno aurirati tabelu stopa poreza, a program e sam izraunavati porez svakom pojedinom radniku. Podaci za unos u
svakom razredu su:
iznos preko
iznos manje ili jednako
paualni iznos
postotak na sve ili preko iznosa
stopa na sve D ili N , tj. da li e se postotak primjenjivati na cjelokupni iznos ili samo na iznos preko
Program jednostavno smjeta iznos dohotka u jedan od razreda i primjenjuje vrijednosti iz tog razreda to znai da se oznaka beskonano u
zadnjem razredu zamjenjuje sa 99.999.999.999.999 tj. praktino beskonano.
Kod prireza je potrebno popisati sve prireze koje imaju djelatnici u poduzeu tj.
ifra
naziv
ifra opine-grada
stopa prireza na dohodak
U ifrarnik prireza se unose samo one opine-gradovi koji imaju raspisani prirez. Program e taj podatak automatski povezati s kadrovskom
evidencijom tj. kod obrauna e provjeriti da li postoji djelatnik koji stanuje u toj opini koja ima prirez ili obratno.
Karakteristika za hrvatske ratne vojne invalide je da se njima nakon obrauna poreza i prireza taj obraunati iznos umanjuje za postotak
invalidnosti. Podaci o tome se unose u kadrovsku evidenciju (pod ostalo). Program to umanjenje radi automatski kod samog obrauna.
Obraunate vrste rada

Ova tabela ima gotovo identian izgled kao i ekran unosa podataka za obraun, tu se i nalaze podaci koji su uneseni kod tog unosa svaki red
predstavlja jednu vrstu rada bilo da je ona unesena od strane korisnika ili od strane raunala, meutim svaki od tih redova tabele ima u prvoj
koloni ifru obraunskog razdoblja na koje se odnosi, a drugoj koloni ifru radnika na kojeg se odnosi, a u treoj koloni ifru vrste rada.
Ako se ta tabela pregledava odmah nakon unosa podataka, a prije pokretanja obrauna vidjet e se da su to upravo oni podaci koji su bili
uneseni, pod opcijom izmjene se oni mogu i izmjeniti. Nakon izvrenog obrauna svim vrstama rada su dodijeljeni izraunati iznosi i ostali podaci
kao broj bodova, prosjeci i dr., a pojedinim radnicima su obraunate i nove vrste rada i izraunate (minuli rad), i nakon obrauna se ti podaci
mogu runo mijenjati.
Nakon svakog ponovnog pokretanja obrauna sve se vrste rada ponovno obraunavaju bez obzira to im je ve jednom dodijeljen iznos, vrste
rada koje program sam dodijeljuje nee duplirati, ali tu treba biti oprezan, promotrimo primjer sa minulim radom recimo da je radnik kod prvog
prolaza obrauna imao pravo na minuli rad 0,5%, a u meuvremenu se u datoteci radnika izvrila promjena tako da je radniku skinut sta prije
zabunom stavljen na godinu, a sada na pola godine, potrebno je minuli rad runo obrisati iz tabele obraunate vrste rada.
Sumarni rezultati obrauna djelatnika

Sumarni rezultati obrauna su isto u obliku tabele sa ifrom razdoblje i ifrom radnika za svaki red, ali sada moe postojati samo jedan red za
nekog radnika u odreenom obraunskom razdoblju.
Svaki red sadri netto1 iznos, ukupne poreze iz dohotka radnika, brutto1, bolovanja, netto2, lanarinu sindikata, samodoprinose ukupno,
dravni porez na primanja, kredite, materijalne trokove, regres i ukupni iznos za isplatu.
Tabela se takoer moe mijenjati ili brisati itavi redovi, no ako se obrie taj red tj. taj radnik potrebno je i u tabeli obraunate vrste rada obrisati
pripadajue vrste rada tj. sve podatke vezane uz tog radnika uz to obraunsko razdoblje.
Openito pravilo ako ste obraunali radnika u nekom obraunskom razdoblju da bi obrisali sve podatke obraunavanja potrebno je izvriti
brisanja u svih pet datoteka jer su podaci obrauna sloeni u pet datoteka.
Dodatne informacije
Obraunati doprinosi
Tabela doprinosa ima obraunsko razdoblje, ifru radnika ifru doprinosa i obraunati iznos.
Doprinosi koji nemaju ifru radnika su na dohodak i odnose se na itavo poduzee.
Slobodne su izmjene i brisanje te tabele.

Sljedei korak:10/10 Obraun plaa djelatnika
"Podaci za obraun" je unos podataka za obraunska razdoblja.
Podaci se unose selektivno tj. prvo se odabire za koje se obraunsko razdoblje unose podaci, zatim za kojeg radnika (sve se moe direktno upisati
ili preko ifrarnika), onda se za odreenog radnika pozivaju iz ifrarnika (ili se direktno upisuje vrsta rada to je kasnije bre) vrste rada na kojima
je on radio u tom obraunskom razdoblju, pod vrstama rada se podrazumijeva sve to se moe obraunati dakle i bolovanja, regres, stimulacije ...
tj. ne samo obian rad. Detaljan popis svih vrsta rada i algoritam njihovih obrauna je dan u dijelu "Faze obrauna".
Podaci koji se mogu uniijeti za odreene vrste rada su :
postotak (vezano uz stimulacije)
sati (redovan rad po satu i dr.)
broj bodova po satu,
broj bodova (za pretvorbu rada na normu u rad po satu),
koeficijent je samo informativno,
ukupan iznos (za neke vrste rada kao npr. za bolovanje je mogue unijeti direktno cijelo iznos runo).
iznos za isplatu (kod tipa obrauna kada upisujemo eljeni iznos za isplatu)
Vidi Specifinosti plaa u BiH


Idi na prvi korak:1/10 Osnovni unos kao preduvjet obrauna
Nakon unosa podataka za obraun se vri obraun i to po izboru za pojedinog radnika, za radnu jedinicu ili za itavo poduzee, nije ni potrebno
naglaavati da se prvo odabire za koje obraunsko razdoblje se pokree obraun. Ne treba unijeti podatke za sve radnike da bi se pokrenuo
obraun.
Pokretanjem obrauna npr. za odreenog radnika program e mu obraunati sve unesene vrste rada kao i one o kojjma program sam vodi rauna
5 % na godine, minuli rad, radnici na ekanju, invalidi i dr.
Pokretanjem obrauna za poduzee se dogaa isto samo sada za sve radnike koji su uneeni u unosu obrauna ili nisu uneeni ali su evidentirani
kao radnici na ekanju. Dakle ne obraunavaju se svi radnici koji su evidentirani u datoteci radnika.
Tokom obrauna rezultati se upisuju u tri razliite datoteke (tabele).
Pokretanje konanog godinjeg obrauna poreza na plae
Ako radnik u nekom mjesecu nije dobio plau tada nije nastala ni porezna obveza, a time nije iskoriteno pravo radnika na osobni odbitak taj
mjesec. Ako je u nekom mjesecu poslodavac radniku isplatio vie plaa sa zakanjenjem mogao je koristiti samo jedan osobni odbitak pa je dolo
do vee porezne osnovice te i vee porezne obveze zbog primjene vee porezne stope.
Princip je da zadnju plau u tekuoj godini obraunate prije konanog obrauna kao i sve prethodne plae, nakon toga pristupate pokretanju
konanog godinjeg obrauna poreza iz plaa.
Trenutno su mogua dva pristupa ...
1. Konani obraun unutar razdoblja zadnje isplate plae
Prvi je dakle nain da kod pokretanja konanog obrauna odaberete zadnju plau u tekuoj godini (obraunsko razdoblje) pa e program
korekcije poreza i prireza napraviti u tom obraunskom razdoblju na ve izraunatoj plai.
Mana ovog pristupa je da e npr. na DNR obrascu biti vidljiv samo ukupni porez i prirez koji je za 12. mjesec korigiran prema godinjem
obraunu.
U sluaju da viekratno ponavljate konani obraun prije toga morate ponovo pokrenuti redovni obraun za to obraunsko razdoblje kako bi se
ponovo upisali regularni porez i prirez za taj mjesec pa tek onda pokrenuti konani obraun. U protivnom bi se uzeli u obraun korigirani podaci
to nije u redu.
2. Konani obraun u posebnom obraunskom razdoblju napravljenom samo za to
Drugi pristup je da otvorite novo prazno obraunsko razdoblje, moete mu dati naslov "Konani obraun poreza za 2010" i na njemu pokrenete
konani obraun bez bilo kakvog drugog unosa, datum isplate stavite isti kao i datum isplate obraunskog razdoblja zadnje plae. Program e za
to razdoblje za svakog radnika upisati razliku korekcije poreza i prireza tj. razliku godinjeg obrauna i do sada obraunatih poreza i prireza.
Kod ispisa ID obrasca za 12. mjesec nee biti problema jer se podaci pune mjeseno za sva razdoblja koja imaju datum isplate u tom mjesecu.
Na DNR obrascu e za 12. mjesec biti prikazane 2 isplate, redovna za 12. mjesec i jedna na kojoj e se vidjeti samo godinja razlika poreza i
prireza, a bit e prikazan i zbroj redovne plae i razlika poreza i prireza.
Kod ispisa izvjetaja kao to je platni listi poseban je listi za redovnu plau i razliku godinjeg poreza.
Kod ovog pristupa ete kod automatskog RSm upotrijebiti novonapravljenu opciju kojom se kod automatskog kreiranja RSm-a za zadnju plau
moe odrediti i dodatno obraunsko razdoblje iz kojeg e se zbrojiti podaci za isplatu, a to je u ovom sluaju obraunsko razdoblje u kojem smo
napravili konan godinji obraun poreza.
Prednost ovog pristupa je u tome to je razlika godinjeg poreza i priraza ipak prikazana odvojeno pa je samim tim pregleldniji prikaz kod kojeg
radnika je bilo razlika i kolike su te razlike ukupno i po radniku, zbog toga preferiramo ovaj pristup.
U sluaju da ponavljate konani obraun prije toga morate obavezno u meniu ObrDohotka>Rezultati obrauna>Brisanje starih podataka
obrauna obrisati podatke obrauna za to razdoblje (prva kvaica), ne morate obrisati razdoblje u ifrarniku. U protivnom bi se njegovi podaci
uzeli u obraun to nije u redu.
Obzirom da je osnovni osobni odbitak promjenjen u 3. mjesecu 2012. sa 1.800,00 na 2.200 kn to zbrojeno po mjesecima iznosi 25.600,00 ,
prije pokretanja konanog obrauna je potrebno u obraunskom razdoblju promjeniti podatak u polju za Osnovni osobni odbitak sa vaeih
2.200,00 na 2.133,33 kn (2.133,333333 x 12 = 25.600,00). Ako se radi varijanta izmjenom zadnjeg obrauna onda se to napravi privremeno
prije konanog obrauna, ako se radi varijanta sa posebnim obraunskim razdobljem onda se u to razdoblje unosi prosjeni mjeseni Osnovni
osobni odbitak tj. 2.133,333333 kn.
Generalna napomena
Obzirom na kompleksnost uvjeta za konani obraun poreza program nee kontrolirati koji radnici imaju uvjete za pokretanje konanog
obrauna poreza (npr. uvjet ne mijenjanja mjesta prebivalita, uvjet rada u cijelom poreznom razdoblju i sl.). O tome korisnik mora odluiti sam
te ili nakon obrauna korigirati obraunate iznose nekim radnicima ili pokretati obraun samo za pojedine radnike (jedan po jedan).
Jednako tako korisnik mora provjeriti obraunate iznose jer se ne radi samo o matematikom izraunu ve treba vidjeti svakog radnika pod kojim
uvjetima je radio u tekuoj godini.
to god program na kraju obraunao svi obraunati iznosi se nalaze u Rezulatatima obrauna u meniu ObrDohotka>Rezultati obrauna>Tabela
obraunatih sumarnih rezultata pa korisnik moe proizvoljno izvriti rune korekcije na bilo kojem iznosu za bilo kojeg radnika.
Svi podaci koji se prikazuju na izvjetajima se zapravo povlae iz ovih tabela.
Izuzetak su npr. izvjetaji RSm i sl. koji se zapravo prvo automatski kreiraju iz tih tabela (korisnik pokree) pa se onda ispis radi iz tih
dokumenata, ali koji su opet dostupni za izmjene prije ispisa.
Iz ovoga se moe zakljuiti i da bi korisnik mogao runo napraviti konaan obraun poreza plaa jednostavnom korekcijom tabela rezultata
obrauna.
U ispisu DNR obrasca, u sluaju kada radnik ima godinji obraun poreza, iza reda Ukupno je dodan dodatni red Ukupno bez godinjeg obrauna
poreza. Dakle prvi red je ukupni zbroj svih iznosa prikazanih na DNR obrascu, a drugi red je umanjen za iznose godinjeg obrauna poreza GOP.
Da bi program znao koje obraunsko razdoblje se odnosi na godinji obraun poreza potrebno je u naziv obraunskog razdoblja upisati tekst
#GOP#. Ovo vrijedi samo u sluaju kada je godinji obraun poreza u posebnom obraunskom razdoblju tj. nije pribrojan u isto obraunsko
razdoblje sa zadnjom plaom.
Prije nego pristupite automatskom konanog godinjem obraunu poreza plaa potrebno je programu dati informaciju po kojim
razredima e se obraunavati ukupni godinji porez.
Za to je potrebno u Obrdohotka>ifrarnici>Porez na dohodak otvoriti pripadajuu tabelu.
Tabela je korisniki ifrarnik to znai da je korisnik po potrebi moe mijenjati.
Porezne razrede za redovan mjeseni obraun upisujemo sa rednim brojevima 1 do 99, a u poljima za iznose upisujemo broj osobnih odbitaka.
Za konaan obraun emo koristiti redne brojeve od 101 do 199, a polja za iznose emo upisivati apsolutne iznose.
Dodatni redovi koje je potrebno upisati za konaan obraun za 2012. godinu su:
Redni broj
Iznos vei od
101
102
Paualni iznos
Stopa poreza
26400
12
DA
26400
43200
22,83
NE
103
43200
105600
25
NE
104
105600
129600
37,5
NE
105
129600
10000000
40
NE
Stopa poreza
Redni broj
Iznos vei od
Paualni iznos
101
43200
12
DA
102
43200
129600
25
NE
103
129600
10000000
40
NE
Stopa poreza
13,5
DA
Redni broj
Iznos vei od
101
43200
Paualni iznos
102
43200
108000
25
NE
103
108000
129600
30
NE
104
129600
302400
37,5
NE
105
302400
10000000
42,5
NE
(izvor RRIF)
Dodatne informacije
Faze obrauna

Obraun doprinosa na dohodak poduzea se pokree zajedno s obraunom plaa svakog radnika.
Rezultati ovog obrauna se upisuju u datoteku obraunatih doprinosa kao jedan red za svaki doprinos.
Naknadnim pokretanjem obrauna za to razdoblje program ne duplira podatke nego ako ve postoje ti redovi u tabeli samo izrauna nove iznose
ako je bilo promjene u podacima unosa.
Dodatne informacije
Tabela vrsta rada

Sve navedene vrste rada su ponuene preko ifrarnika tj. nije neophodno da se sve koriste, mogue je npr. koristiti samo redovni rad po satu, da
se ostale vrste rada uope ne koriste kao to su mnogobrojne stimulacije. Ima dosta stimulacija zbog onih sluajeva kada se u poduzeima daju
stimulacije za dolazak na posao, za odnos prema radu, za prebaaje i dr.
Sa navedenim vrstama rada su pokrivene potrebe i sloenijeg poduzea sa nekoliko tisua radnika, a upotrebom samo nekoliko vrsta rada
program dobro posluuje i poduzea od 5 do 30 zaposlenih koja spadaju u grupu manjih te onih sa nekoliko stotina kao srednje velikih
poduzea.
vidi Auriranje vrsta rada
Vrste rada koje se ne upotrebljavaju pratktino se nigdje ni ne vide kod obraunavanja ili izvjetaja.
Za sluaj da korisnik eli otvoriti nove vrste rada uz postojee to radi preko ifre 501 na vie.
Popis vrsta rada koje se pojavljuju u obraunu, definiranih u programu i kreiranih od strane korisnika.
Legenda: "x" - ulazni podatak, "o" - automatski se upisuje ili izrauna, "-" - ostaje prazno
ifra
Vrsta rada
Tip
vrste
rada
Tip
obrauna
Sati
Bod po
satu
Bodovi
Koeficijent
Netto
iznos
001
DNEV/SAT 1
01
01
1,00
002
DNEV/SAT 2
01
02
1,00
003
DNEV/UIN
01
03
1,00
004
NO/SAT 1
01
01
1,50
005
NO/SAT 2
01
02
1,50
006
NO/UIN
01
03
1,50
007
PREKOVREMENI
01
03
1,50
008
ZASTOJ STROJA
01
01
1,00
009
DRAVNI PRAZNIK
01
06
1,00
010
RAD NA DRAV. PRAZ.
01
01
1,50
011
PLAENI DOPUST
01
04
1,00
012
OPRAVD. IZOSTANAK
01
01
0,00
013
NEOPR. IZOSTANAK
01
01
0,00
014
ZNG/MUP
01
01
1,00
015
ZAJAMENI DOHODAK
01
07
1,00
016
GODINJI ODMOR
01
04
1,00
017
ZAOSTACI
01
51
1,00
018
ODBICI
01
51
1,00
019
STIMULACIJA %(+)
01
09
020
STIMULACIJA %(-)
01
09
021
STIMULACIJA KN (+)
01
53
022
STIMULACIJA KN (-)
01
53
023
INV. III KATEGORIJE
01
53
024
RAZL. OD-a PO OBR.
01
53
025
RAZLIKA DO ZAJA. ODa
01
53
026
5 % NA GODINE
01
05
027
MINULI RAD
01
10
042
STIMULACIJA2 %(+)
01
09
043
STIMULACIJA3 %(+)
01
09
044
STIMULACIJA4 %(+)
01
09
045
STIMULACIJA5 %(+)
01
09
046
STIMULACIJA2 %(-)
01
09
047
STIMULACIJA3 %(-)
01
09
048
STIMULACIJA4 %(-)
01
09
049
STIMULACIJA5 %(-)
01
09
050
STIMULACIJA2 KN (+)
01
09
051
STIMULACIJA3 KN (+)
01
09
052
STIMULACIJA4 KN (+)
01
09
053
STIMULACIJA5 KN (+)
01
09
054
STIMULACIJA2 KN (-
01
09
055
STIMULACIJA3 KN (-)
01
09
056
STIMULACIJA4 KN (-)
01
09
057
STIMULACIJA5 KN (-)
01
09
028
BOL. PODUZEA
02
52
029
BOL. PODUZEA (-)
02
52
030
BOL. FOND
05
52
031
BOL. FOND (-)
05
52
032
BOL. FOND NJEGA
05
52
033
BOL. FOND NESREA
05
52
034
BOL. FOND PORODILJ.
05
52
035
BOL. PODUZ. NESREA
02
52
036
RAZ. DO ZAJ. BOL.

FON
05
52
037
PRIJEVOZ (+)
03
53
038
PRIJEVOZ (-)
03
53
039
TOPLI OBROK (+)
03
53
040
TOPLI OBROK (-)
03
53
041
ACC REGRES
04
53
Plae redoslijed obrauna

Sljedei korak:2/10 Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troka)
Na samom poetku rada sa programom je potrebno izvriti osnovni unos podataka u raznim ifrarnicima (tj. popisima npr.opina, mjesnih
zajednica i dr.). Potrebno je slijediti nie naveden redoslijed unosa jer se u nekim datotekama1 odreeni podaci pozivaju na podatke iz drugih
datoteka.
1(datoteke moemo poistovjetiti sa obinim izvjetajem, tabelom sa redovima i kolonama)
Redoslijed osnovnog unosa:

popis svih opina u kojima radnici stanuju i rade, detaljnije ... 1
popis radnih (poslovnih) jedinica tj. mjesta troka, detaljnije ... 2
potrebno je popisati sve poslove i rangirati ih prema broju bodova te takve upisati u popis, katalog poslova, detaljnije ... 3
evidencija svih zaposlenih sa podacima o njima u kadrovskoj evidenciji, detaljnije ... 4
vrste rada su ve unijete i dovoljno ih je samo pregledati, detaljnije ... 5
obraunska razdoblja se mogu unositi neposredno prije svakog obrauna, detaljnije ... 6
treba upisati aktualne poreze, prireze i doprinose, detaljnije ... 7
Sam obraun plae moe se napraviti u pet koraka:

1. Evidencija djelatnika u kadrovskoj evidenciji
2. Evidencija poreza, prireza, doprinosa i drugih parametara
Kod sljedeeg obrauna plaa ako nije bilo promjena u kadrovskoj i doprinosima provodimo samo zadnja tri koraka:
Ako su vam podaci za obraun isti ili slini nekom od prolih mjeseci podatke za obraun moete jednostavno kopirati iz starog obrauna u novi,
promjenite potrebne podatke i pokrenite obraun
Za potrebe testiranja obrauna plaa moete pogledati neke tablice sa osnovicama koje su bile tekue u trenutku pisanja uputa, vidi Podaci o
stopama, osnovicama i dr.

Sljedei korak: 3/10 Klasifikacija poslova i bodova
Sve radnike koji rade u poduzeu treba evidentirati prema radnim jedinicama u kojima rade, poduzea koja nemaju radne jedinice otvaraju samo
jednu radnu jedinicu za sve radnike.
1zbog potreba iskazivanja tih podataka na odreenim izvjetajima kao npr. R-Sm obrazac, ID obrazac
2ako poduzee ima radne jedinice potrebno je napraviti tu klasifikaciju,
ako je broj ljudi premalen za takvu raspodjelu otvara se samo jedna radna jedinica
3razrada poslova je bitna ne samo zbog obrauna plae nego i zbog propisa koji zahtijevaju te evidencije, ali ako u ovom trenutku nemate
vremena za to dovoljno je otvoriti npr. samo posao Djelatnik i pridruiti ga svim radnicima
4bez ovog unosa nema obrauna plaa tj. da biste uope obraunali nekome plau oito je da ga prvo morate evidentirati u kadrovskoj
evidenciji.
Podaci koji su neophodni za obraun plaa su u panelu za unos podvueni
5u programu je uneseno pedesetak vrsta rada, za prosjene firme one su sasvim dovoljne, po elji se mogu dodavati nove vrste rada
6preporuamo obraunska razdoblja otvarati za svaki obraun posebno, u trenutku otvaranja novog razdoblja programa e prepisati
podatke iz prethodnog razdoblja te nam tako olakati unos
7provjerite da li su trenutno upisani podaci aurni, a ako nisu uskladite ih
Radne jedinice tj. mjesta troka slue zato da bi se kasnije mogli dobiti razni izvjetaji za pojedine radne jedinice tj. da bi se poslovanje poduzea
moglo detaljnije analizirati. Takoer je mogue pokretati obrade samo za pojedine radne jedinice.
Dodatne informacije
Poslovne jedinice

pojedinog poduzea.
za jedan sat rada.
Podaci za unos su:
ifra posla
naziv posla
broj bodova
broj izvrilaca
Dodatne informacije

Sljedei korak:5/10 Auriranje vrsta rada
Podaci o radnicima koji se trae na unosu su podaci koji se koriste bilo kod samog algoritma obrauna ili kasnije kod raznih izvjetaja.
Polje
fotografija djelatnika
Opis
Prozor djelatnika omoguava prikaz fotografije djelatnika. Fotografije za svakog djelatnika
moete jednostavno kreirati skeniranjem ili jednostavnije digitalnim foto aparatom.
Osobni podaci
Polje
tip dohotka
Opis
Tip dohotka odreuje da li se radniku obraunava redovna plaa iz radnog odnosa ili
obraun drugih dohodaka (ugovori o djelu, autorski honorari i dr.), to dakle istovremeno
odreuje da li je radnik u radnom odnosu kod poslodavca ili ne.
Za radnike u radnom odnosu tj. koji primaju plau ifre su rezervirane od broja 1 do
100.000, a za radnike koji nisu u radnom odnosu ifre kreu od 100.001 do 999.999 i
takvim radnicima se ne moraju ispunjavati sva polja koja su inae predviena za radnike u
radnom odnosu, ti su radnici u tabelarnom prikazu prikazani crvenom bojom.
za radnike u radnom odnosu su predviene ifre od 1 do 100.000
radnicima izvan radnog odnosa i radnicima kojima se obraunava drugi dohodak se
dodjeljuju ifre od 100.001 na dalje
ifra tj. matini broj radnika u poduzeu
Strogo se zabranjuje kasnija izmjena matinog broja radnika u poduzeu nakon to je on

obraunavan u prethodnim obraunskim razdobljima jer su svi proli podaci obrauna
vezani sa radnikom preko njegovog matinog broja. Slino vrijedi i za premjetanje radnika
iz jedne radne jedinice u drugu ako se trai rekapitulacija za radnu jedinicu iz nekog prolog
razdoblja, a broj radnika vie nije isti.
prezime
ime
funkcija
spol
ime oca
djevojako prezime
mjesto roenja
opina roenja
datum roenja
(potrebno radi izrauna 5% na godine)
dravljanstvo
nacionalnost
broj djece
obiteljsko stanje
faktor odbitka kod plae
upisuje se ukupan faktor odbitaka kod plae po svim osnovama

Podaci o stanovanju
mjesto
adresa
za ispis potvrde o plaama
opina
podatak se povlai iz ifrarnika, potrebno za obraun poreza
telefon
Polje
Opis
Podaci o poslu
zanimanje
kvalifikacija
zavrena kola
poslovna jedinica
gradilite, pogon i sl. gdje radnik radi
radno mjesto 1
potrebno kod obrauna po reiji
radno mjesto 2
opina rada
naznaka ako ne postoji glavno mjesto rada
datum prvog zaposlenja uope
prethodni sta
potrebno upisati, nakon toga program sam na osnovi tog podatka i zaposlenja u firmi
izraunava ukupni sta
ugovor o radu, datum, trajanje ...

datum zaposlenja u sadanjoj firmi
regulirao vojnu obvezu
tip radnog odnosa
odreeno, neodreeno, pripravnik ...
posjedovanje i trajanje radne dozvole stranaca

trajanje pripravnikog staa
drava i mjesto rada u inozemstvu
sta osiguranja sa poveanim trajanjem
poslovi sa utvrivanjem radne sposobnosti
tjedno radno vrijeme
Naziv akta temeljem koje osoba radi kod
poslodavca
vrijeme trajanja probnog rada ako je ugovoren
vrijeme mirovanja radnog odnosa
ugovorena zabrana natjecanja i vrijeme
uvjeti i vrijeme produenog mirovinskog
prestao sa radnim odnosom
nain prestanka radnog odnosa
datum prestanka
agencijski radnici, struno osposobljavanje, redoviti studenti, redoviti uenici, praktikant
Polje
Opis
Podaci o dokumentima
OIB
JMBG
broj osobne iskaznice
broj radne knjiice
opina izdavanja radne knjiice
osobni broj osiguranika
vidi Naini isplate plae
nain isplate plae
U sluaju kad radnik ima tekui raun u RBA banci (Raiffeisen banka) za izradu datoteke sa
specifikacijom plaa je potrebno uz broj tekueg rauna upisati i internu ifru (u banci)
komitenta u maksimalnoj duini od 6 znakova.
To ete napraviti na nain da ete prvo upisati broj tekueg rauna, zatim znak ;
(tokazarez) i zatim ifru komitenta.
Primjer1: 1111111111;222222 (u ovom primjeru program e uzeti 222222 za ifru
komitenta)
Primjer2: 1234567890 (u ovom primjeru program e uzeti ifru komitenta 123456 jer nije
bilo znaka ;)
Promjena 14.07.2011
Od ver 10.3 promjenjena je struktura datoteke za plae u RBA banci pa se umjesto internog
broja uzima 10 znamenaka broja tekueg rauna.
broj tekueg rauna

broj tedne knjiice
broj iro rauna
poseban / zatieni raun
vidi Posebni / zatieni rauni
tip algoritma zatienog rauna
Kod koefiicijenta se primjenjuje odnos prema prosjenoj neto plai RH.

Ostalo
Poslodavac je duan voditi i druge od radnika

ili od nadlenog tijela prijavljene podatke od
kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog
odnosa ili u svezi s radnim odnosom
sindikat
invalid 2. kategorije
hrvatski ratni vojni invalid
trudnoa, majinstvo, oinstvo, dojenje djeteta, status samohranog roditelja, status

posvojitelja, profesionalna bolest, ozljeda na radu, profesionalna nesposobnost za rad,
neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, invalidnost, obveze uzdravanja koje terete
radnika, za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu podatak o drugom poslodavcu ili
poslodavcima kod kojih radnik radi u nepunom radnom vremenu i slino
Polje
Opis
djelatnik na ekanju
postotak invalidnosti
osloboen doprinosa na plau
lan obveznog mirovinskog fonda
osnove obrauna za r-s obrazac
Automatske vrste rada
odreivanje automatskih vrsta rada koje e se uzimati u obzir kod ovog djelatnika (koristimo
ako elimo sami odrediti neke specifine automatske vrste rada
5% na godine
Utabeli "ObrDohotka > ifrarnici > Zavisnosti vrsta rada" moemo definirati na koje vrste
rada e se primjenjivat ovaj automatski obraun.
ekanje
Minuli rad
vrste primitka koji e se koristiti kod ovog

radnika, kombinacije doprinosa
kombinacije doprinosa, ovdje odreujemo na neki nain tip obraunavanja doprisnoa za

radnika, ako je npr. radnik lan OMF-a (obvezni mirovinski fond) tada mu se obraunava
doprinos za MIO I i II stup (15% i 5%), ako nije lan OMF-a tada samo I stup (20%)
Obrazac JOPPD
6.1 oznake stjecatelja primitka

6.2 oznaka primitka/obveze doprinosa
7.1 obveza dodatnog doprinosa za MIO s
poveanim trajanjem
8. oznaka prvog/zadnjem mjeseca u obv. MIO
9. oznaka punog, nepunog radnog vremena
16.1 oznaa naina isplate
Zabiljeke
Ovdje moemo upisati sve dodatne podatke za koje ne postoji posebno polje za upis.
Ovi podaci se mogu i ukljuiti u ispis na platnom listiu radnika.
Dodatne informacije
Auriranje vrsta rada - vano !

Sljedei korak:6/10 Otvaranje obraunskih razdoblja
Kako su se nai propisi stalno mijenjali tako se mijenjala i terminologija (brutto plaa, plaa, dohodak, netto plaa, netto1, netto2, materijalni
trokovi, nadoknade i dr.)
Podaci za pojedinu vrstu rada kao to su tip vrste rada da li ulazi u osnovicu za porez na dohodak ine samo srce sistema obrauna plaa jer se
promjene na tim poljima manifestiraju na obraunu i izvjetajima.
Trenutno u ifrarniku postoje gotovo sve vrste rada koje se mogu pojaviti te se ta datoteka uope ne mora mijenjati.
vidi Tabela vrsta rada
Naziv
ifra
naziv
tip vrste rada
Opis
korisnike ifre su od 501 na dalje
naziv koji e se pojavljivati na platnom listiu, naravno naziv treba odgovarati onome kako je
vrsta rada podeena
Tip vrste rada (brutto plaa, bolovanje poduzea, bolovanje fond, ...) je podatak koji nam je
potreban da bismo npr. na kartici knjienja djelatnika ipak mogli razgraniiti odreene
kategorije s njihovim iznosima i satima bez obzira na ostalu terminologiju. Iako se i bolovanje na
teret poduzea smatra plaom ipak smo ga prema ovom kriteriju morali nekako izdvojiti.
Prema ovim tipovima se kasnije na kartici djelatnika razvrstavaju podaci.
vidi Tipovi vrsta rada
tip obrauna
tip obrauna odreuje to e se s tom vrstom rada dogaati kod samog unosa podataka (da li
e se unositi samo sati, sati i iznos, netto iznos za isplatu, postotak od neke druge vrste rada i
sl.) i kad se pokrene obraun (svaka vrsta rada ima svoj algoritam za obraun npr. redovni
dnevni rad po satu, iznos se rauna preko sati, bodova i vrijednosti boda; minuli rad pak rauna
sta, postotak minulog rada i mnoi sa iznosom odreenih vrsta rada itd.)
vidi Tipovi obrauna - algoritma
broj razdoblja za prosjek unazad
u sluaju kada je tip obrauna prosjek prolih razdoblja ovdje odreujemo koliko obraunskih
razdoblja unatrag e program pretraivati da bi izraunao osnovicu za prosjek (npr. plaeni
dopust, godinji odmor)
korisnik proizvoljno odreuje koje vrste rada ulaze u osnovicu za porez, prema novim propisima
ovo bi zapravo bio kriterij da li je neto plaa ili ne, u osnovi sve vrste rada koje kao tip vrste
rada imaju ifru 1 brutto bi trebale biti i osnovica za porez na dohodak meutim zbog sloenosti
problematike ostavljamo korisnicima da sami odreuju podeavanje tih parametara u sluaju da
se pojavi neka specifinost
da li ulazi u osnovicu za porez na dohodak
To polje nije dovoljno za odreivanje da li se na te vrste rada obraunavaju doprinosi, ak

dapae npr. na vojnu slubu se obraunavaju doprinosi, ali u drugim stopama i sl. zbog toga
se svakoj vrsti rada moe u posebnoj tabeli odrediti koji doprinosi e joj se obraunavati.
Preporuamo da kod tipa vrste rada 1 brutto uvijek oznaite i da ulazi u osnovicu za porez na
dohodak, osim u sluaju da ste sigurni da moe biti brutto,a da se ne obraunava porez na
dohodak.
Oznaka primitka za IDobrazac
na drugoj strani IDobrasca se nalazi popis ifri-oznaka primitaka, preko toga broja je mogue
povezati vrste rada i IDobrazac
Isplata u stvarima ili uslugama
preko ovog podatka program moe podijeliti prihoda na stvari i usluge
ifra za Obrazac IP1 /NP1(obraun

isplaene /neisplaene plae)
(bivi obrazac OP - obraunski list)

potrebno je upisati ifru reda obrasca IP1/ NP1 da bi se sati i iznosi iz te vrste rada prikazali u
odreenom redu specifikacije obrasca, vidi tablicu nie
JOPPD b 15.1 ifra neoporezivog primitka
ako se radi o isplati neoporezivog primitka potrebno je unijeti ifru neoporezivog primitka
(Prilog 4.) kako bi program na osnovu tog podatka mogao kod Automatskog kreiranja JOPPD
obrasca u polje B 15.1 unijeti tu ifru, a u polje 15.2 iznos tog neoporeivog primitka.
Izmjene u postojeim sistemskim vrstama rada (001 - 500) su mogue samo po nazivu i broju razdoblja za prosjek. Mogue je i dodavanje novih
vrsta rada (ifre iznad 500) no tu je potrebno bolje poznavati cjelokupan sistem obrauna zbog toga to mnoge vrste rada podatke za svoje
iznose izvlae iz iznosa drugih vrsta rada.
U izvjetaju Kartica knjienja djelatnika program uzima podatke prema ifri vrste rada (bez obzira na naziv):
Prekovremeni rad mora biti ifra vrste rada 7.
Dravni praznik ifra vrste rada 9.
Plaeni dopust ifra vrste rada 11.
Opravdani izostanak ifra vrste rada 12.
Neopravdani izostanak ifra vrste rada 13.
Godinji odmor ifra vrste rada 16.
Razlika OD-a ifra vrste rada 24.

Pravilnikom o sadraju obrauna plae (NN 32/2015 od 28.3.2015. rok primjene 1.7.2015.) umjesto dosadanjeg obrasca OP uveden je
obrazac Obrauna isplate plae IP1 tj. neisplaene plae NP1.
Obrazac koji je naveden kao ogledni primjer u mnogoemu odstupa od opisnog dijela u samom Pravilniku.
Kako u l. 3. stavak 2. Pravilnika stoji: "Poslodavac u obraunu plae nije obvezan navoditi one podatke iz odredbe stavka 1. ovoga lanka, koji
u razdoblju odnosno mjesecu za koji se plaa ili naknada plae isplauje kod radnika ne postoje." znai i da nije potrebno na isplatnoj listi
navoditi sve nabrojane podatke, a to znai i da nije obavezno potivati strukturu obrasca.
Iz tog razloga smatramo da se moe ispisati samo dodatno proireni skup podataka starog obrasca OP (koji dakle sadri podatke IP1 obrasca) ili
se moe ak ispisati samo popis onih vrsta rada u kojima je bilo sati rada kao to navodi pravilnik s time da je potrebno samo promjeniti nazive
vrsta rada kako bi bile u skladu sa popisom iz pravilnika.
Ovaj pristup smatramo dobrim jer korisnici ne moraju mijenjati postojee povezne ifre u vrstama rada.
Samo vrste rada koje su tipa 1 - Brutto1 i tipa 2 - Bolovanje poduzea e biti uzimane u pretraivanju za specifikaciju obrazaca IP1/NP1. Vrste
rada ostalih tipova:3 - bolovanje fond, 4 - materijalni trokovi, 5 - regres, 6 - akontacija se ne ispisuju u poetnom dijelu DOHODAK i samim tim
ne ulaze u specifikaciju za obrazac IP/NP1.
Uputa:potrebno je u ifrarniku vrsta rada za svaku vrstu rada za koju elite da se prikazuje pod odreenim nazivom (kolona Naziv iz donje tablice)
obrasca IP1/NP1 upisati ifru (211 ili 212 ... itd) iz kolone ifra donje tablice.
Ako se u nekom obraunskom razdoblju pojavljuje u obraunu vrsta rada kojoj niste odredili ifru za povezivanje sa IP1/NP1obrascem njoj e
program kod ispisa automatski pridruiti ifru 600 Ostali propisani, utvreni ili ugovoreni primici.
Redovi koji nemaju ifre e se automatski zbrajati na osnovu svojih podredova.
Naziv
ifra
1. PLANIRANI REDOVNI FOND SATI (za razdoblje isplate)
automatski
se zbraja
podatak se
kupi iz
polja Broj
sati
razdoblja sati no
podatak se
kupi iz
polja Sati
no
automatski
se zbraja
automatski
se zbraja
211
212
213
214
2.1.5. sati rada nedjeljom
215
2.1.6. sati prekovremenog rada nedjeljom
216
2.2. sati rada nou
automatski
se zbraja
221
222
223
224
230
automatski
se zbraja
310
320
330
340
350
3.6. sati prekida rada do kojeg je dolo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran
360
3.7. sati u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim propustima ili kolektivnim
ugovorom
370
3.8. naknada u sluaju ugovorne zabrane trinog natjecanja
380
400
5. UKUPNO (2+3+4)
automatski
se zbraja
600
7. UKUPNI IZNOS PRIMITAKA PO OSNOVAMA OD TOKE 2. DO 6.
automatski
se zbraja

Sljedei korak:7/10 Evidencija doprinosa
Prije svakog obrauna potrebno je definirati obraunsko razdoblje, to je vremensko razdoblje proizvoljno.
Obraunska razdoblja se mogu otvoriti za proizvoljan broj perioda unaprijed, ali je praktinije otvarati ih prije, neposredno prije svakog
obrauna jer nam program u pojedinim prozorima automatski nudi zadnje otvoreno obraunsko razdoblje npr. kod ispisa izvjetaja.
Podaci za unos:
Polje
Opis
ifra je postavljena tako da logiki upuuje na datum GGGG.MM.RR, prva etiri broja oznaavaju godinu,
druga dva mjesec, trea dva redni broj obranuskog razdoblja za taj mjesec
Npr. 20080501 znai da se radi o 2008. godini, 05. mjesecu i 01. znai da je to 1. isplata u petom mjesecu.
ifra obraunskog razdoblja
ifre koje su u rasponu 10010000 do 150000 (tj. godine 1001-1500) su zapravo predloci za obraune.
Npr. kroz takvo obraunsko razdoblje moemo napraviti predloak za prijevozne trokove i sl.
Ovakvi predloci-razdoblja su sa utom podlogom u tabelarnom prikazu.
U jedno razdoblje je mogue kopirati podatke iz nekoliko razdoblja npr. prijevozne trokove i dodatno jo
neko plaanje koje se mjeseno ponavlja
zakljuano razdoblje
kada je ukljuen ovaj check box tada se za to razdoblje nee vie moi pokretati obrauni, svrha mu je
sigurnosna da se ne bi sluajno pokrenuo obraun na nekom starom obraunskog razdoblju jer se to uvijek
moe otkljuati
Razdoblje koje je zakljuano u tabelarnom prikazu se prikazuje crvenim slovima
naziv razdoblja
logino je da upuuje na oznaku razdoblja npr. Plaa za oujak 2005., taj naziv se prikazuje na izvjetajima
kao to su platni listii, rekapitulacija razdoblja i dr.
tip dohotka
odabir izmeu obrauna plaa i obrauna drugih dohodaka
Polje
Opis
Obraun drugih dohodaka je prikazan sa plavom podlogom za razliku od obrauna plaa.
datum poetka/kraja razdoblja
Poetak i kraj obraunskog razdoblja. Datum kraja ne moe biti vei od datuma poetka.
broj/fond sati razdoblja
odreuje se posebno za svaki kalendarski mjesec, vidi See "Podaci o stopama, osnovicama i dr." on page 720
datum isplate plae
vrlo vaan podatak za izvjetaje kod kojih je bitan podatak o datumu isplate, a ne podatak o mjesecu za koji
se vri isplata kao to je npr. ID obrazac
datum uplate doprinosa
ako je razliit od datuma isplate dohotka
prosjena (brutto) plaa
Prosjena brutto plaa za 2016. je 7.943,00 kn, na osnovu toga se izraunava najnia mjesena osnovica za
obraun doprinosa 35% (2.812,95 kn) i najvia osnovica 600% (48.222,00 kn).
minimalna plaa
prema Zakonu o minimalnoj plai (prvi put donesen u Nar.nov. 67/2008 primjena od 1.7.2008), kod
odreivanja minimalne osnovice za obraun doprinosa uzet e se iznos koji je vei tj. 35% prosjene brutto
plae ili minimalna plaa
Zakonska je obveza za puno radno vrijeme isplatiti barem minimalnu brutto plau propisanu ovim zakonom.
Minimalna plaa je plaa za osnovni koeficijent sloenosti poslova.
osnovni osobni odbitak
osnovni osobni odbitak mnoimo sa faktorima osobnih odbitaka koji zavise od broja djece, dodataka za
invalidnost i dr., dobiveni umnoak umanjuje osnovicu za obraun doprinosa iz plae
prosjena neto plaa u RH

"republiki prosjek"
prosjena mjesena isplaena neto plaa po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu
godinu, podatak se koristi kod izrauna dijela iznosa neto plae koji se uplauje na poseban / zatitni rauna,
ostatak neto plae ide na redovan raun
iskljui zatiene raune
sa ukljuenom ovom opcijom mogue je za konkretno razdoblje iskljuiti izraun za zatitni raun (platni
listi i HUB-ovi) bez da se to iskljuuje u kadrovskoj evidenciji za svakog radnika
vrijednost boda
vrijednost boda na nivou poduzea nam je potreban kod reijskog obrauna plaa
prosjeni mjeseni godinji

fond sati
statistiki podatak koji je trenutno 182 sata, podatak nam je potreban kod reijskog obrauna za izraun
satnine
opcija kojom odreujemo da li e se za to obraunsko razdoblje automatski obraunavati krediti radnika koji
su upisani u ifrarnik kredita
obraun kredita
Kad je ova opcija ukljuena obavezno je upisati datum isplate plae (barem fiktivno) kako bi se kod
obrauna deviznih kredita prema tom datumu mogao pronai vaei teaj odabrane teajne liste i valute na
taj datum.
stopa isplate u bonovima,

stopa isplate u gotovini
ova dva naina isplate se mogu predefinirati na nivou poduzea, ako su njihovi postoci zajedno manji od
100% ostatak se isplauje na nain koji je definiran kod svakog radnika pojedinano
stopa refundacije invalida
Informativan podatak, privremeno se ne koristi kod obrauna.
zajamena
odnosi se na tip obrauna zajamena plaa (ifra obrauna 7), program e uzimati ovaj podatak ako je taj
obraun ukljuen u postavkama programa i ako je radniku pridruena ta vrsta rada kod unosa obrauna
podaci o najniim plaama za

SPL obrazac
AOP13, AOP14, AOP15 podaci koji se direktno unose za ispis na SPL obrascu
Vano je naglasiti da se za razliku od dosadanje prakse sve odnosi na obraunska razdoblja, do sada se podrazumijevalo da obraunsko
razdoblje moe biti samo kalendarski mjesec, sada se to vie ne moe poistovjetiti. Dakle, koristi se termin obraunska razdoblja kroz cijelu
aplikaciju (program), u onim dijelovima gdje je potrebno voditi podatke mjeseno kao npr. kod otplate kredita programsko rjeenje to
omoguava jer se za svako razdoblje moe predefinirati da li e se krediti obraunavati ili ne.
Postavljeni parametri vrijede samo za obraunsko razdoblje.
Zabiljeke obrauna se automatski auriraju kod svakog obrauna i pokazuju osnovne informacije za zadnje pokrenuti obraun.
Sljedei korak:8/10 Porez i prirez
Razlikujemo dvije osnovne vrste doprinosa, iz plae i na plau. Za svaki pojedini evidentirani doprinos je mogue pridruiti posebno skupinu
vrsta rada i stopu s kojom e djelovati na te vrste rada. Podaci za unos doprinosa su:
ifra doprinosa
tip (iz ili na plau)
naziv
iro-raun
stope
veza ID i RS, BiH:OLP-1021, GIP-1022, Obrazac 2001
veza IDD
veza JOPPD obrazac
Polja za vezu slue za povezivanje s obrascima.
Veze na JOPPDobrazac
Doprinosi na B stranici JOPPDobrasca
Veza

solidarnosti, Istup

12.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje
12.4. Doprinos za zatitu zdravlja na radu

trajanjem

trajanjem

inozemstvu

invaliditetom
Veze na ID i RS
Doprinos
Veza
MIO I stup
MIO II stup
Ozljede na radu i profesionalna oboljenja
Koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu
Doprinos za zapoljavanje osoba s invaliditetom
MIO I stup poveani sta
MIO II stup poveani sta
Veze na OLP-1021, GIP-1022, MIP-1023, Obrazac 2001, verzija za BiH

Doprinos
Veza
Mirovinsko i invalidsko osiguranje
Zdravstveno osiguranje
Osiguranje od nezaposlenosti

poslodavca
Pogledajte detaljnije u vezi podeavanja plaa za BiH

Na starom RS obrascu nalazi se samo jedno polje za zdravstveno osiguranje, program e u njega zbrojiti sve doprinose s vezama 3, 5 i 6. Novi RSm obrazac sadri samo podatke o mirovinskom osiguranju. Podatke za MIO I stup program zbraja preko veza 1 i 8, MIO II stup preko veza 2 i 9.
Na ID obrascu svaki od ovih doprinosa je posebno iskazan, ako u svojem poslovanju imate jo neki dodatni doprinos koji nije prikazan na ID
obrascu, a elite ga pridruiti zbroju nekom od postojeih polja na ID obrascu jednostavno mu upiite istu ifru za vezu.
Veze na IDD
Doprinos
Stopa
MIO I stup, mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
Veza
15%
Mir. osig. na temelju gene. solidarnosti za osobe osigurane u odreenim okolnostima
5%
MIO II stup, mir. osiguranje na temelju individalne kapitaliziranje tedenje
5%
15%
0,5%
1%

Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u odreenim okolnostima
Poseban doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu
Stope doprinosa su vaee u trenutku pisanja teksta, korisnik ih sam mijenja po potrebi.
U karakteristinim sluajevima kada neki radnik ne radi cijeli mjesec ili radi nepuno radno vrijeme ili ima plau veu od najvie osnovice,
potrebno mu je runo korigirati obraunane doprinose s obzirom na najniu/najviu osnovicu za obraun doprinosa, te podatke moete
direktno promjeniti u dijelu rezultati obrauna gdje se mogu korigirati svi rezultati obrauna koji se povlae kod izrade izjvetaja i kreiranja R-S
obrasca.
U ovom trenutku (10.03.2006.) doprinosi za Mirovinsko osiguranje za sta koji se rauna s poveanim trajanjem su bili sljedei, nain obrauna
je takav da se radnicima koji rade na poslovima gdje se 12 mjeseci rauna kao 14 i vie mjeseci obraunavaju dodatni doprinosi na plau za MIO I
stup i MIO II stup uz ve postojee doprinose za MIO iz plae. (Izvor RRiF 10/2004 str. 154)
Broj mjeseci
MIO I stup
MIO II stup
Ukupno
14
3,61%
1,25%
4,86%
15
5,83%
2,01%
7,84%
16
8,39%
2,89%
11,28%
18
13,07%
4,51%
17,58%
Dodatne informacije
Porez i prirez
Kombinacije doprinosa, pojanjenje veza radnici, doprinosi, vrste rada
Porez i prirez
Sljedei korak:9/10 Unos podataka za obraun
Za obraun poreza je potrebno aurirati tabelu stopa poreza, a program e sam izraunavati porez svakom pojedinom radniku. Podaci za unos u
svakom razredu su:
iznos preko
iznos manje ili jednako
paualni iznos
postotak na sve ili preko iznosa
stopa na sve D ili N , tj. da li e se postotak primjenjivati na cjelokupni iznos ili samo na iznos preko
Program jednostavno smjeta iznos dohotka u jedan od razreda i primjenjuje vrijednosti iz tog razreda to znai da se oznaka beskonano u
zadnjem razredu zamjenjuje sa 99.999.999.999.999 tj. praktino beskonano.
Kod prireza je potrebno popisati sve prireze koje imaju djelatnici u poduzeu tj.
ifra
naziv
ifra opine-grada
stopa prireza na dohodak
U ifrarnik prireza se unose samo one opine-gradovi koji imaju raspisani prirez. Program e taj podatak automatski povezati s kadrovskom
evidencijom tj. kod obrauna e provjeriti da li postoji djelatnik koji stanuje u toj opini koja ima prirez ili obratno.
Karakteristika za hrvatske ratne vojne invalide je da se njima nakon obrauna poreza i prireza taj obraunati iznos umanjuje za postotak
invalidnosti. Podaci o tome se unose u kadrovsku evidenciju (pod ostalo). Program to umanjenje radi automatski kod samog obrauna.

Sljedei korak:10/10 Obraun plaa djelatnika
"Podaci za obraun" je unos podataka za obraunska razdoblja.
Podaci se unose selektivno tj. prvo se odabire za koje se obraunsko razdoblje unose podaci, zatim za kojeg radnika (sve se moe direktno upisati
ili preko ifrarnika), onda se za odreenog radnika pozivaju iz ifrarnika (ili se direktno upisuje vrsta rada to je kasnije bre) vrste rada na kojima
je on radio u tom obraunskom razdoblju, pod vrstama rada se podrazumijeva sve to se moe obraunati dakle i bolovanja, regres, stimulacije ...
tj. ne samo obian rad. Detaljan popis svih vrsta rada i algoritam njihovih obrauna je dan u dijelu "Faze obrauna".
Podaci koji se mogu uniijeti za odreene vrste rada su :
postotak (vezano uz stimulacije)
sati (redovan rad po satu i dr.)
broj bodova po satu,
broj bodova (za pretvorbu rada na normu u rad po satu),
koeficijent je samo informativno,
ukupan iznos (za neke vrste rada kao npr. za bolovanje je mogue unijeti direktno cijelo iznos runo).
iznos za isplatu (kod tipa obrauna kada upisujemo eljeni iznos za isplatu)
Vidi Specifinosti plaa u BiH


Idi na prvi korak:1/10 Osnovni unos kao preduvjet obrauna
Nakon unosa podataka za obraun se vri obraun i to po izboru za pojedinog radnika, za radnu jedinicu ili za itavo poduzee, nije ni potrebno
naglaavati da se prvo odabire za koje obraunsko razdoblje se pokree obraun. Ne treba unijeti podatke za sve radnike da bi se pokrenuo
obraun.
Pokretanjem obrauna npr. za odreenog radnika program e mu obraunati sve unesene vrste rada kao i one o kojjma program sam vodi rauna
5 % na godine, minuli rad, radnici na ekanju, invalidi i dr.
Pokretanjem obrauna za poduzee se dogaa isto samo sada za sve radnike koji su uneeni u unosu obrauna ili nisu uneeni ali su evidentirani
kao radnici na ekanju. Dakle ne obraunavaju se svi radnici koji su evidentirani u datoteci radnika.
Tokom obrauna rezultati se upisuju u tri razliite datoteke (tabele).
Pokretanje konanog godinjeg obrauna poreza na plae

Ako radnik u nekom mjesecu nije dobio plau tada nije nastala ni porezna obveza, a time nije iskoriteno pravo radnika na osobni odbitak taj
mjesec. Ako je u nekom mjesecu poslodavac radniku isplatio vie plaa sa zakanjenjem mogao je koristiti samo jedan osobni odbitak pa je dolo
do vee porezne osnovice te i vee porezne obveze zbog primjene vee porezne stope.
Princip je da zadnju plau u tekuoj godini obraunate prije konanog obrauna kao i sve prethodne plae, nakon toga pristupate pokretanju
konanog godinjeg obrauna poreza iz plaa.
Trenutno su mogua dva pristupa ...
1. Konani obraun unutar razdoblja zadnje isplate plae
Prvi je dakle nain da kod pokretanja konanog obrauna odaberete zadnju plau u tekuoj godini (obraunsko razdoblje) pa e program
korekcije poreza i prireza napraviti u tom obraunskom razdoblju na ve izraunatoj plai.
Mana ovog pristupa je da e npr. na DNR obrascu biti vidljiv samo ukupni porez i prirez koji je za 12. mjesec korigiran prema godinjem
obraunu.
U sluaju da viekratno ponavljate konani obraun prije toga morate ponovo pokrenuti redovni obraun za to obraunsko razdoblje kako bi se
ponovo upisali regularni porez i prirez za taj mjesec pa tek onda pokrenuti konani obraun. U protivnom bi se uzeli u obraun korigirani podaci
to nije u redu.
2. Konani obraun u posebnom obraunskom razdoblju napravljenom samo za to
Drugi pristup je da otvorite novo prazno obraunsko razdoblje, moete mu dati naslov "Konani obraun poreza za 2010" i na njemu pokrenete
konani obraun bez bilo kakvog drugog unosa, datum isplate stavite isti kao i datum isplate obraunskog razdoblja zadnje plae. Program e za
to razdoblje za svakog radnika upisati razliku korekcije poreza i prireza tj. razliku godinjeg obrauna i do sada obraunatih poreza i prireza.
Kod ispisa ID obrasca za 12. mjesec nee biti problema jer se podaci pune mjeseno za sva razdoblja koja imaju datum isplate u tom mjesecu.
Na DNR obrascu e za 12. mjesec biti prikazane 2 isplate, redovna za 12. mjesec i jedna na kojoj e se vidjeti samo godinja razlika poreza i
prireza, a bit e prikazan i zbroj redovne plae i razlika poreza i prireza.
Kod ispisa izvjetaja kao to je platni listi poseban je listi za redovnu plau i razliku godinjeg poreza.
Kod ovog pristupa ete kod automatskog RSm upotrijebiti novonapravljenu opciju kojom se kod automatskog kreiranja RSm-a za zadnju plau
moe odrediti i dodatno obraunsko razdoblje iz kojeg e se zbrojiti podaci za isplatu, a to je u ovom sluaju obraunsko razdoblje u kojem smo
napravili konan godinji obraun poreza.
Prednost ovog pristupa je u tome to je razlika godinjeg poreza i priraza ipak prikazana odvojeno pa je samim tim pregleldniji prikaz kod kojeg
radnika je bilo razlika i kolike su te razlike ukupno i po radniku, zbog toga preferiramo ovaj pristup.
U sluaju da ponavljate konani obraun prije toga morate obavezno u meniu ObrDohotka>Rezultati obrauna>Brisanje starih podataka
obrauna obrisati podatke obrauna za to razdoblje (prva kvaica), ne morate obrisati razdoblje u ifrarniku. U protivnom bi se njegovi podaci
uzeli u obraun to nije u redu.
Obzirom da je osnovni osobni odbitak promjenjen u 3. mjesecu 2012. sa 1.800,00 na 2.200 kn to zbrojeno po mjesecima iznosi 25.600,00 ,
prije pokretanja konanog obrauna je potrebno u obraunskom razdoblju promjeniti podatak u polju za Osnovni osobni odbitak sa vaeih
2.200,00 na 2.133,33 kn (2.133,333333 x 12 = 25.600,00). Ako se radi varijanta izmjenom zadnjeg obrauna onda se to napravi privremeno
prije konanog obrauna, ako se radi varijanta sa posebnim obraunskim razdobljem onda se u to razdoblje unosi prosjeni mjeseni Osnovni
osobni odbitak tj. 2.133,333333 kn.
Generalna napomena
Obzirom na kompleksnost uvjeta za konani obraun poreza program nee kontrolirati koji radnici imaju uvjete za pokretanje konanog
obrauna poreza (npr. uvjet ne mijenjanja mjesta prebivalita, uvjet rada u cijelom poreznom razdoblju i sl.). O tome korisnik mora odluiti sam
te ili nakon obrauna korigirati obraunate iznose nekim radnicima ili pokretati obraun samo za pojedine radnike (jedan po jedan).
Jednako tako korisnik mora provjeriti obraunate iznose jer se ne radi samo o matematikom izraunu ve treba vidjeti svakog radnika pod kojim
uvjetima je radio u tekuoj godini.
to god program na kraju obraunao svi obraunati iznosi se nalaze u Rezulatatima obrauna u meniu ObrDohotka>Rezultati obrauna>Tabela
obraunatih sumarnih rezultata pa korisnik moe proizvoljno izvriti rune korekcije na bilo kojem iznosu za bilo kojeg radnika.
Svi podaci koji se prikazuju na izvjetajima se zapravo povlae iz ovih tabela.
Izuzetak su npr. izvjetaji RSm i sl. koji se zapravo prvo automatski kreiraju iz tih tabela (korisnik pokree) pa se onda ispis radi iz tih
dokumenata, ali koji su opet dostupni za izmjene prije ispisa.
Iz ovoga se moe zakljuiti i da bi korisnik mogao runo napraviti konaan obraun poreza plaa jednostavnom korekcijom tabela rezultata
obrauna.
U ispisu DNR obrasca, u sluaju kada radnik ima godinji obraun poreza, iza reda Ukupno je dodan dodatni red Ukupno bez godinjeg obrauna
poreza. Dakle prvi red je ukupni zbroj svih iznosa prikazanih na DNR obrascu, a drugi red je umanjen za iznose godinjeg obrauna poreza GOP.
Da bi program znao koje obraunsko razdoblje se odnosi na godinji obraun poreza potrebno je u naziv obraunskog razdoblja upisati tekst
#GOP#. Ovo vrijedi samo u sluaju kada je godinji obraun poreza u posebnom obraunskom razdoblju tj. nije pribrojan u isto obraunsko
razdoblje sa zadnjom plaom.
Prije nego pristupite automatskom konanog godinjem obraunu poreza plaa potrebno je programu dati informaciju po kojim
razredima e se obraunavati ukupni godinji porez.
Za to je potrebno u Obrdohotka>ifrarnici>Porez na dohodak otvoriti pripadajuu tabelu.
Tabela je korisniki ifrarnik to znai da je korisnik po potrebi moe mijenjati.
Porezne razrede za redovan mjeseni obraun upisujemo sa rednim brojevima 1 do 99, a u poljima za iznose upisujemo broj osobnih odbitaka.
Za konaan obraun emo koristiti redne brojeve od 101 do 199, a polja za iznose emo upisivati apsolutne iznose.
Redni broj
Iznos vei od
101
102
Paualni iznos
Stopa poreza
26400
12
DA
26400
43200
22,83
NE
103
43200
105600
25
NE
104
105600
129600
37,5
NE
105
129600
10000000
40
NE
Stopa poreza
Redni broj
Iznos vei od
Paualni iznos
101
43200
12
DA
102
43200
129600
25
NE
103
129600
10000000
40
NE
Stopa poreza
Redni broj
Iznos vei od
Paualni iznos
101
43200
13,5
DA
102
43200
108000
25
NE
103
108000
129600
30
NE
104
129600
302400
37,5
NE
105
302400
10000000
42,5
NE
(izvor RRIF)
Dodatne informacije
Faze obrauna
Faze obrauna
Faze obrauna ustvari predstavljaju opis algoritma obrauna gdje korisnik moe provjeriti za svaku vrstu rada runo da li je dobiveni iznos
ispravan te na taj nain imati punu kontrolu nad onim to raunalo izraunava. Kod ovako kompleksnog i vanog rada kao to je obraun plaa
ne moe se dozvoliti da ne postoji nikakav nain da se tono provjeri i izvri kontrola dobivenih podataka ako je bilo nekakvih sumnji kod
dobivenih rezultata.
Navedene formule nisu nita drugo nego precizno opisan posao koje raunalo uradi za nekolilo desetaka sekundi, a ovjeku bi bili potrebni dani.
Njima se korisnik moe sluiti u toku provjere ispravnosti aplikacije, a kasnije radi provjere nekih sumnjivih rezultata.
Faze obrauna su zapravo pravilnik za obraun plaa nekog poduzea.
Sve navedene formule je mogue u dogovoru s korisnikom prilagoditi njegovim potrebama ako to ne mijenja temeljne izmjene obrauna.
Nazive vrsta rada koje su ovdje navedene je mogue proizvoljno mijenjati iz same aplikacije bez pomoi programera.

Faze obrauna
Faze obrauna ustvari predstavljaju opis algoritma obrauna gdje korisnik moe provjeriti za svaku vrstu rada runo da li je dobiveni iznos
ispravan te na taj nain imati punu kontrolu nad onim to raunalo izraunava. Kod ovako kompleksnog i vanog rada kao to je obraun plaa
ne moe se dozvoliti da ne postoji nikakav nain da se tono provjeri i izvri kontrola dobivenih podataka ako je bilo nekakvih sumnji kod
dobivenih rezultata.
Navedene formule nisu nita drugo nego precizno opisan posao koje raunalo uradi za nekolilo desetaka sekundi, a ovjeku bi bili potrebni dani.
Njima se korisnik moe sluiti u toku provjere ispravnosti aplikacije, a kasnije radi provjere nekih sumnjivih rezultata.
Faze obrauna su zapravo pravilnik za obraun plaa nekog poduzea.
Sve navedene formule je mogue u dogovoru s korisnikom prilagoditi njegovim potrebama ako to ne mijenja temeljne izmjene obrauna.
Nazive vrsta rada koje su ovdje navedene je mogue proizvoljno mijenjati iz same aplikacije bez pomoi programera.


U ovoj fazi preko raznih vrsta rada izraunavamo osnovnu brutto plau radnika tj. brutto dohodak. Koja sve primanja ulaze u dohodak tj. na koja
primanje se obraunavaju doprinosi iz plaa je regulirano posebnim zakonima iz podruja plaa (Zakon o porezu na dohodak i dr.).
Za svaku vrstu rada je mogue odrediti da li ona ulazi u osnovicu za porez na dohodak.
DNEV/SAT 1:dnevni redovni rad po satu, vrsta posla 1

(01. reijski tip obrauna po satnini 1)
Gdje je podatak za obraun broj sati rada, koji se mnoi sa odgovarajuom satninom za tu vrstu posla (a koja se izvlai iz datoteke kadrova), te se
tako dobije broj bodova.
netto iznos = BROJ SATI * satnina1 * vrijednost boda * 1,0
DNEV/SAT 2: dnevni redovni rad po satu, vrsta posla 2

(02. reijski tip obrauna 2)
Sve je isto kao i DNEV/SAT 1 samo to se iz datoteke kadrova izvlai vrsta posla 2 (tj. satnina).
DNEV/UIN: dnevni redovni rad po uinku

(03. obracun po uinku)
Podatak za obraun je broj bodova koji se dobije iz proizvodnje, a podatak o broju sati rada s kojima je ostvaren taj broj bodova slui samo radi
kasnijeg raunanja prosjeka od-a. Ova vrsta rada slui za pretvorbu podataka o radu po normi u rad po vremenu.
netto iznos = BROJ BODOVA * vrijednost boda * 1,0
NO/SAT 1: noni redovni rad po satu, za vrstu posla 1

(01. reijski tip obrauna po satn. 1)
Ulazni podatak za obraun je broj sati rada, iznos se uvea za 1,5 zbog nonog rada.
NO/SAT 2: noni redovni rad po satu, za vrstu posla 2

(02. reijski tip obrauna po satn.2)
Identino kao i NO/SAT 1 s razlikom to se satnina odabire za vrstu posla 2. Radi se o sluaju kada je radnik koji je u istom obraunskom
razdoblju dio vremena radio na poslu sa jednim brojem bodova , i promijenio vrstu posla te se tako moe obraunati za obadvije vrste rada.
NO/UIN: noni redovni rad po uinku

(03. tip obrauna po uinku)
Ulazni podaci su broj sati rada po normi i broj ostvarenih bodova. Za obraun se koristi samo broj bodova dok se broj sati koristi pri raunanju
prosjeka unazad, 1,5 je uveanje za none uvjete rada.
netto iznos = BROJ BODOVA * vrijednost boda * 1,5
PREKOVREMENI: prekovremeni rad, po danu ili noi, po satu ili normi

(03. obraun po uinku)
To je kombinacija vie tipova obrauna, ali se zbog lakeg unosa podataka svodi na obraun po uinku. Ulazni podaci su:
a.) broj sati prekovremenog rada u reiji (po noi i po danu), korisnik runim proraunom dolazi do broja bodova kao ...
broj bodova= BROJ SATI (dan) * satnina + broj sati (no) * satnina * 1,5
(Uveanje za 1,5 je zbog nonog rada.)
b.)broj sati rada u normi i broj ostvarenih bodova za te sate
broj bodova = BROJ BODOVA (dan) + BROJ BODOVA (no) * 1,5
(Uveanje za 1,5 je zbog nonog rada.)
Ukupan broj bodova koji e korisnik upisati je zbroj pod a.) i b.):
netto iznos = UKUPNO BODOVA * vrijednost boda * 1,5
(Uvecanje za 1,5 je zbog prekovremenog rada.)
!! Korisnik upisuje samo broj sati i broj bodova.
ZASTOJ STROJA: radnik radi po uinku ima zastoj zbog kvara stroja
(01. reijski obraun po satn. 1)
Ulazni podatak za obraun je broj sati zastoja.
netto iznos = BROJ SATI ZASTOJA * satnina * vrijednost boda * 1,0
DRAVNI. PRAZ.: sati dravnog praznika

(06. obraun po prosjeku iz redovnog rada)
Ulazni podatak za obraun je broj sati praznika. Javljaju se dva sluaja:
1. Ako je radnik u tekuem obraunskom razdoblju radio barem jedan sat u vrstama radova :
001
002
003
004
005
006
DNEV/SAT 1
DNEV/SAT 2
DNEV/UIN
NO/SAT 1
NO/SAT 2
NO/UIN
tada se netto iznos rauna kao ...

netto iznos = (S KN / S sati) * SATI PRAZNIKA * 1,0
2. Ako radnik nije radio niti jedan sat u gore navedenim vrstama radova tada je...
netto iznos = BROJ SATI PRAZNIKA * satnina 1 * vrijednost boda * 1,0
RAD NA DRAV. PRAZ.:

(01. reijski obraun 1)
Ulazni podatak za obraun je broj sati rada na dravni praznik.
netto iznos = BROJ SATI RADA * satnina 1 * vrijednost boda * 1,5
PLAENI DOPUST :
(04. obraun tipa dopust)
Ulazni podaci za obraun su broj sati dopusta i prosjek KN/sat iz prethodnog obraunskog razdoblja (ili vie razdoblja).
Kod izraunavanja prosjeka KN/sat, zbroje se svi netto iznosi za odreene vrste rada i rezultat se podijeli sa njihovim zbrojem sati (taj prosjek
rauna raunalo).
KN/sat = suma KN(
001 DNEV/SAT 1
002 DNEV/SAT 2
003 DNEV/UIN
004 NO/SAT 1
005 NO/SAT 2
006 NO/UIN
007 PREKOVREMENI
009 DRAVNI PRAZ.
010 RAD NA DRAV. PRAZ.
026 5% NA GODINE
015 ZAJAMENI DOHODAK
019 STIMULAC. %(+)
020 STIMULAC. %(-)
021 STIMULAC. KN(+)
022 STIMULAC. KN(-)
042 STIMULAC. %(+)
043 STIMULAC. %(+)
044 STIMULAC. %(+)
045 STIMULAC. %(+)
046 STIMULAC. %(-)
047 STIMULAC. %(-)
048 STIMULAC. %(-)
049 STIMULAC. %(-)
050 STIMULAC. KN(+)
051 STIMULAC. KN(+)
052 STIMULAC. KN(+)
053 STIMULAC. KN(+)
054 STIMULAC. KN(-)
055 STIMULAC. KN(-)
056 STIMULAC. KN(-)
057 STIMULAC. KN(-)
) / S SATI
Postupak je identian pri uzimanju u raun vie obraunskih razdoblja. Korisnik moze sam odreivati za koliko e se obraunskih razdoblja
raunati prosjek OD-a!!! (podaci o tome nalaze se u datoteci vrsta rada)
netto iznos = prosjek KN/sat * BROJ SATI DOPUSTA
!! Ako nema podataka o prethodnim razdobljima uzima se kao 001 dnev/sat 1.
OPRAVDANI IZOSTANAK:
Ulazni podatak je broj sati izostanka. Koficijent uveanja je 0,0 tako da je netto iznos uvijek nula, ali sati izostanka moraju biti evidentirani u
izvjetajima.
netto iznos = BROJ SATI IZOSTANKA * satnina * vrijednost boda * 0,0
NEOPR. IZOSTANAK:
Sluaj je isti kao sa opravdanim izostankom
netto iznos = - BROJ SATI IZOSTANKA * satnina * vrijednost boda * 0,0
Broj sati je potrebno unijeti sa negativnim predznakom.
ZNG/MUP: zbor narodne garde, ministarstvo unutarnjih poslova

Ulazni podatak je broj sati izostanka.
netto iznos = BROJ SATI * satnina 1 * vrijednost boda * 1,0
ZAJAMENI DOHODAK: to je zapravo radnik na "ekanju"

(07. ekanje)
Sluajevi koji se mogu pojaviti:
1. Radnik je invalid
1.1. Radnik je invalid II kategorije, on inae ima samo pola fonda sati
netto iznos = (fond sati/2) * satnina 1 * vrijednost boda * 1,0
Kod proracuna vrste rada 5 % na godine, on ima pravo na taj dio dohotka ako je stekao uvjete (starost ili sta), za razliku od
neinvalida.
1.2. Radnik je invalid III kategorije, ima puni fond sati
netto iznos = fond sati * satnina * vrijednost boda * 1,0
Uvjeti za 5 % su kao kod invalida II kategorije.
2. Normalno zdrav radnik na ekanju
Dobije zakonom zajamceni osobni dohodak.
netto iznos = zajamceni OD
Podaci o tome da li je radnik na ekanju, invalid II tj. III kategorije se izvlae iz datoteke kadrova.
GOD. ODMOR:
(04. obraun tipa dopust)
Obraun je isti kao i kod plaenog dopusta. Ulazni podatak je broj sati godinjeg odmora.
netto iznos = BROJ SATI * prosjek KN/sat
Prosjean iznos hrvatskih dinara po satu se rauna kao u vrsti rada plaeni dopust.
KN/sat = suma KN(
001 DNEV/SAT 1
002 DNEV/SAT 2
003 DNEV/UIN
004 NO/SAT 1
005 NO/SAT 2
006 NO/UIN
007 PREKOVREMENI
009 DRAVNI PRAZ.
026 5% NA GODINE
019 STIMULAC. %(+)
020 STIMULAC. %(-)
021 STIMULAC. KN(+)
022 STIMULAC. KN(-)
042 STIMULAC. %(+)
043 STIMULAC. %(+)
044 STIMULAC. %(+)
045 STIMULAC. %(+)
046 STIMULAC. %(-)
047 STIMULAC. %(-)
048 STIMULAC. %(-)
049 STIMULAC. %(-)
050 STIMULAC. KN(+)
051 STIMULAC. KN(+)
052 STIMULAC. KN(+)
053 STIMULAC. KN(+)
054 STIMULAC. KN(-)
055 STIMULAC. KN(-)
056 STIMULAC. KN(-)
057 STIMULAC. KN(-)
) / suma SATI
ZAOSTACI: ispravke iz prethodnog obraunskog razdoblja.

(51 runi obraun)
Kod ove vrste rada racunalo nita ne rauna nego korisnik runo unosi sve podatke. Mogu se unositi: sati, satnina, bodovi, netto iznos.
ODBICI: razne ispravke iz prethodnog obraunskog razdoblja. Isto kao i zaostaci, samo to se mora omoguiti i unos negativnih sati (sa
predznakom minus).
STIMULAC. %(+) :
(09 stimulacija u %)
Ulazni podatak je % npr. 10%, 20%, koji se primjenjuje na slijedece vrste posla.
(% / 100) x suma KN(
001
002
003
004
005
006
007
010
DNEV/SAT 1
DNEV/SAT 2
DNEV/UIN
NO/SAT 1
NO/SAT 2
NO/UIN
PREKOVREMENI
RAD NA DRAV. PRAZ.
) = netto iznos
STIMULAC. %(-):
Sve isto kao kod pozitivne stimulacije samo to je konaan iznos negativan tj. to je destimulacija.
STIMULAC. KN (+): pozitivna stimulacija u hrvatskim dinarima

(53 runi obraun)
Korisnik direktno upisuje netto iznos stimulacije.
STIMULAC. KN (-): identicno kao pozitivna stimulacija.

(53 runi obraun)
INV III KAT.:

(52 runi obraun)
Slucaj obrauna kada je invalid III kategorije prije radio na vrsti posla sa veim brojem bodova pa je kasnije premjeten na radno mjesto sa
manjim brojem bodova.
Radnik se inae normalno obraunava po svim vrstama radova samo mu se kod ove vrste rada runo upie u polje za netto iznos onolika svota
koja je potrebna da bi radnik imao netto iznos kao sa vrstom posla prije premjetaja.
Korisnik upisuje samo brutto iznos.
RAZLIKA OD-A: razlika OD-a po konanom obraunu

(53 runi obraun)
Ulazni podatak je samo brutto iznos, unosi ga korisnik.
RAZLIKA DO ZAJ. OD-a: iznos koji nedostaje do zajamenog OD-a

(53 runi obraun)
Upisuje se samo BRUTTO IZNOS.
5% NA GODINE:
(05 obraun tipa 5 % na godine)
Radnik ima pravo na 5 % iznosa na netto1 osobni dohodak kada navri odreeni broj godina staa ili starosti (razliito za ene i mukarce).
Na taj postotak ima pravo od datuma stjecanja prava pa do kraja radnog staa tj. odlaska u mirovinu.
Podaci o godinama se izvlae iz datoteke kadrova. Radnici koji su na ekanju nemaju pravo na 5%, osim ako su invalidi II ili III kat.
0,05 * suma KN (
001
002
003
004
005
006
007
009
010
015
DNEV/SAT 1
DNEV/SAT 2
DNEV/UIN
NO/SAT 1
NO/SAT 2
NO/UIN
PREKOVREMENI
DRAVNI PRAZ.
RAD NA DRAV. PRAZ.
ZAJAMENI DOHODAK
019 STIMULAC. %(+)

020 STIMULAC. %(-)
021 STIMULAC. KN(+)
022 STIMULAC. KN(-)
042 STIMULAC. %(+)
043 STIMULAC. %(+)
044 STIMULAC. %(+)
045 STIMULAC. %(+)
046 STIMULAC. %(-)
047 STIMULAC. %(-)
048 STIMULAC. %(-)
049 STIMULAC. %(-)
050 STIMULAC. KN(+)
051 STIMULAC. KN(+)
052 STIMULAC. KN(+)
053 STIMULAC. KN(+)
054 STIMULAC. KN(-)
055 STIMULAC. KN(-)
056 STIMULAC. KN(-)
057 STIMULAC. KN(-)
023 INV. III KAT
) = netto iznos
Uvjeti za 5 %:
ene
25 godina staa
50 godina starosti
mukarci
30 godina staa
55 godina starosti
MINULI RAD: 0,5 % na svaku godinu radnog staa

(10 obraun tipa minuli rad)
Ovdje se automatski iz datoteke kadrova izrauna broj godina staa i za svaku se dobije 0,5 % te se taj postotak primjenjuje na slijedee vrste
rada. U programu u postavkama obrauna plaa{linkID=920010009} moete regulirati koliki e biti maximalni postotak za minuli rad.
(godine staza x 0,5) / 100 x suma KN(
001
002
003
004
005
006
007
008
009
010
026
014
DNEV/SAT 1
DNEV/SAT 2
DNEV/UIN
NO/SAT 1
NO/SAT 2
NO/UIN
PREKOVREMENI
ZASTOJ STROJA
DRAVNI PRAZ.
RAD NA DRAV. PRAZ.
5% NA GODINE
ZNG/MUP
015
019
020
021
022
042
043
044
045
046
047
048
049
050
051
052
053
054
055
056
057
ZAJAMENI DOHODAK
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(-)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(-)
STIMULAC. KN(-)
STIMULAC. KN(-)
STIMULAC. KN(-)
) = netto iznos
STIMULAC. %(+):
STIMULAC. %(-):
STIMULAC. KN(+):
(53 runi obraun)
STIMULAC. KN(-):
(53 runi obraun)

Osnovica za izraun doprinosa iz plaa je brutto iznos plae - brutto dohodak.
Korisniku je omogueno:
da moe sam dodavati nove doprinose
da moe odreivati stope za njih
da moe mijenjati postojee stope prije nekog obraunskog razdoblja
Postupak rada kod obrauna doprinosa je sljedei, potrebno je aurirati novi doprinos u datoteci doprinosa sa novom ifrom (ifra mora biti
jednoznana za svaki porez, o tome raunalo vodi kontrolu).
Stope doprinosa se u praksi donose na dui period te se ovdje ne zadaje vremenski period trajanja nego se izmjeni doprinos kada doe do
izmjene, ili aurira novi ako se pojavi novi doprinos.
Program kad obraaunava pojedinog radnika "gleda" u datoteku doprinosa te tom radniku za svaki tamo evidentirani doprinos:
iznos doprinosa iz plaa= (stopa doprinosa x brutto plaa) / 100
Doprinosi na dohodak se obraunavaju u zadnjoj fazi.

Bolovanja su kategorija gdje se i kod runog obrauna nezna neko tono pravilo za obraun iznosa te se ovdje doputa korisniku da runo
upisuje eljeni iznos za bolovanje i broj sati bolovanja.
Bolovanja poduzea ulazi u osnovicu za obraun doprinosa dok bolovanje fonda ne. Prilikom dodavanja novih
vrsta rada tipa bolovanja bolovanja poduzea i bolovanja fonda raunalo razlikuje prema tipu vrste rada "02" i
"03".
BOL. PODUZEA: bolovanja do mjesec dana
(53 runi obraun)
Ulazni podaci koje korisnik upisuje su sati i brutto iznos, program ostala polja ne rauna, tj. za ovu vrstu rada raunalo nita ne rauna.
BOL. PODUZEA (-): ispravak bolovanja na prethodno razdoblje

(53 runi obraun)
Ulazni podaci koje korisnik upisuje su sati i netto iznos, program ostala polja ne rauna, tj. za ovu vrstu rada racunalo nita ne rauna.
Vrijednosti koje su negativne je potrebno unijeti sa predznakom minus.
BOL. FOND: bolovanja preko 30 dana

(53 runi obraun)
Bolovanja za djecu, uvanje trudnoe, trudniko bolovanje, bolovanje invalida.
BOL. FOND(-): bolovanja preko 30 dana

(53 runi obraun)
Bolovanja za djecu, uvanje trudnoe, trudniko bolovanje, bolovanje invalida.
BOL. FOND NJEGA

(53 runi obraun)
BOL. FOND NESRECA

(53 runi obraun)
BOL. FOND PORODILJSKI

(53 runi obraun)
BOL. PODUZ. NESREA

(53 runi obraun)
RAZLIKA DO ZAJ. BOL. FOND

(53 runi obraun)

Osnovica za proraun obustava = brutto iznos (dohodak) - doprinosi iz plaa - osobni odbitak - premije osiguranja
Obustave su u postocima i paualu. Korisniku je omogueno, dodavanje novih obustava i izmjene postojeih, te njihovih stopa.
LANARINA SINDIKATA:
Ulazni podatak je % lanarine, postotak se moe aurirati. Trenutni % je 0,6.
iznos obustave = osnovica x % / 100
POREZ NA DOHODAK:
U narodnim novinama se objavljuje uredba o porezu na dohodak i drugih primanja. Stope su progresivne. Tabela je samo kao primjer, svaka
nova skala moe se jednostavno aurirati kao na papiru.
Redni
broj
Iznos > x osobnih

odbitaka
Iznos <= x
osobnih odbitaka
Paualni iznos
Stopa poreza
Stopa na ukupni
iznos
15%
DA
25%
NE
14
35%
NE
14
100
45%
NE
Korisniku je omogueno da moe u datoteci skala poreza aurirati promjene skale.

U datoteci je za svaki red skale potrebno odrediti: iznos preko , iznos do , paualni iznos, stopu poreza i oznaku da li se stopa primjenjuje na cijeli
iznos ili samo na dio za koji je premaen prag odreenog reda skale.
Postupak koje raunalo izvodi je kao i kod runog rada, uzima osnovicu za obraun radnika i smjeta ga u jedan od razreda skale poreza, tada
prema podacima iz te skale izraunava postotak i dodaje paual da dobije porez.
U sluajevima kada neki radnici ne podlijeu porezu na primanja (iz bilo kojeg razloga npr. zakonom se zatite porodilje i sl.), potrebno je nakon
obrauna u sumarnim rezultatima obrauna izmijeniti iznos poreza na nulu i za tu vrijednost poveati iznos za isplatu.
PRIREZ NA POREZ NA DOHODAK

Kod radnika koji stanuju u opinama-gradovima gdje je propisan prirez raunalo e provjeriti da li radnik stanuje u opini u kojoj smo upisali da
ima prirez i izraunati ga prema upisanoj stopi, a prema formuli:
iznos prireza = iznos poreza na dohodak x % prireza / 100

Kod izrauna netto iznosa za isplatu pojedinog radnika program koristi sljedei postupak:
+ brutto iznos
- doprinosi iz plae
- obustave (lanarine, porez, prirez)
+ materijalni trokovi (topli obrok, prijevoz i sl. do doputene visine)
- krediti
------------------------------= netto iznos za isplatu
Nain isplate
Na platnoj vreici se ispiu sve vrste isplata tj. iznosa koje radnik moe imati.
iznos u bonovima
iznos u gotovini
iznos na tekui raun
iznos na tednu knjiicu
Korisnik e za odreeno obraunsko razdoblje aurirati % iznosa u bonovima, % iznosa u gotovini, a ostatak se isplauje na tekui ili ted.
knjiicu. Ako radnik nema tekui ili ted. knjiicu tada mu se i taj ostatak isplauje u gotovini.
Materijalni trokovi (ulaze u vrste rada):
Da bi neka vrsta rada bila materijalni troak potrebno je da u polju Tip vrste rada (u ifrarniku vrsta rada) pie
04 Materijalni trokovi.
PRIJEVOZ (+): naknada prijevoza
(53 runi obraun)
Upisuje se samo iznos.
PRIJEVOZ (-): ispravak naknade prijevoza

(53 runi obraun)
Upisuje se samo negativan iznos.
TOPLI OBROK (+): naknada za topli obrok

(53 runi obraun)
TOPLI OBROK (-): ispravak naknade za topli obrok

(53 runi obraun)
ACC REGRES: za godinji odmor

(53 runi obraun)
Tu se samo upisuje iznos.
6. Faza obrauna DOPRINOSI NA BRUTTO PLAU

6. Faza obrauna DOPRINOSI NA PLAU

Doprinosi na brutto plau idu na teret poslodavca tj. o njima ne ovisi iznos za isplatu radniku.
iznos doprinosa na plau = brutto plaa x stopa pojedinog doprinosa) / 100
Krediti
Krediti
Postupak obraunavanja kredita radnika je da se prvo formira ifrarnik kredita za svaki kredit za pojedinog radnika.
Upisom kredita automatski se formiraju i sve rate. Jedan radnik moe imati vie kredita i kreditora. Jedan kreditor moe imati vie kredita i
radnika.
U obraunskom razdoblju za kojeg obraunavamo plau je potrebno ukljuiti opciju za obraun kredita, ako imamo vie obraunskih razdoblja u
tom mjesecu, za ostala razdoblja emo iskljuiti obraun kredita jer je logino da se jedan kredit obraunava samo jednom u mjesecu.
Ako postoji potreba da se odreeni kredit stopira do daljnjega, bez obzira da li je do tada ve obraunavan ili ne, to moemo napraviti tako da
ukljuimo opciju stopiran za taj kredit u ifrarniku kredita.
Devizni krediti
Iznos kredita i rata je u lokalnoj ili stranoj valuti to se odreuje opcijom Devizni kredit. Ako smo ukljuili tu opciju onda je potrebno za svaki
kredit odrediti i teajnu listu (npr. Srednji teaj Hrvatske narodne banke) i valutu (npr. eur, usd ...).
Dakle ako smo oznaili kredit kao devizni, upisani iznosi kredita i rata se smatraju deviznim. Kod samog obrauna plaa i kredita obraunati iznosi
e biti upisani u lokalnoj valuti na nain da e program uzeti devizni iznos rate i pomnoiti je sa vaeim teajem u trenutku isplate plae.
U obraunskom razdoblju je kod ukljuene opcije da se obraunavaju krediti za to obraunsko razdoblje obavezno upisati datum isplate plae
(barem fiktivno) kako bi program kod obrauna mogao pronai ispravan teaj. U sluaju da nismo upisali teaj program uzima odnos valuta 1.
Kod pokretanja obrauna program e za odreenog radnika provjeriti da li ima aktivan kredit i uzet e prvu slobodnu ratu u obraun pod uvjetom
da je netto za isplatu dovoljno velik da moe podmiriti iznos rate kredita uvean za minimalan iznos koji smo odredili.
Ako nije bilo dovoljnog iznosa plae za isplatu rate kredita ta se rata nee obraunati, a podatak o tome emo vidjeti u posebnoj tablici
izostavljenih rata.
Miminalan iznos plae ispod kojeg se nee obraunavati kredit moete odrediti u postavkama za obraun plaa.
Nakon obrauna moemo pregledati rezultate obrauna kredita u tablici kao to pregledavamo i ostale rezultate obrauna vrsta rada i doprinosa.
Izvjetaje o kreditima moemo pogledati u raznim izvjetajima, kredit e biti prikazan i na platnom listiu radnika.
Na kojim nivoima se sve moe stopirati kredit

nivo programa gdje se iskljuuje postavka za obraun kredita u plaama
nivo obraunskog razdoblja, za svako obraunsko razdoblje se moe regulirati da li e se obraunavati krediti ili ne
nivo kredita, za svaki kredit se pojedinano moe odrediti da li e se obraunavati ili ne
nivo rate, za svaku pojedinu ratu za odreeni kredit je mogue odrediti da li e se obraunavati ili ne
Svaki puta kada pokrenete obraun plaa za odreeno razdoblje i odreenog radnika program e, kada doe do dijela zaobraun kredita,
najprije obrisati sve obraunate kredite u tom razdoblju i onda e ponovo pristupiti obraunu kredita, a nakon kojeg moda nee obraunati
nita ako ste npr. kredit za tog radnika u meuvremenu ozaili kao stopiran.
Vidi Automatski HUB-obrasci plaa i drugih dohodaka, Rekapitulacije kredita
ifrarnik kredita
Vidi Krediti ,Rekapitulacije kredita ,HUB-ovi kredita,
U ifrarniku potroakih kredita radnika upisujemo kredite koji e se automatski obraunavati kod obrauna plaa.
Podaci za unos
Polje
Opis
ifra
ifra koja jednoznano odreuje kredit, nakon unosa nije je mogue mijenjati kroz izmjenu kredita
Stopiran kredit
Ako je opcija ukljuena kredit e nee obraunavati, ako opciju opet ukljuimo kredit je opet aktivan
Naziv
Naziv kredita koji se pojavljuje na platnom listiu
Kreditor
ifra kreditora iz ifrarnika poslovnih partnera
Radnik
ifra radnika iz kadrovske evidencije
Iznos kredita
Ukupan iznos kredita
Broj rata
Ukupan broj rata
Prva rata
Ovdje moemo predefinirati iznos prve rate
Zadnja rata
Ovdje moemo predefinirati iznos zadnje rate
Ostale rate
Polje se ne moe direktno unositi, ali pokazuje koliki je iznos ostalih rata. Dakle sve rate mogu imati maksimalno tri
razliita iznosa, prva, zadnja i ostale, a mogu biti i sve rate iste u tom sluaju ne upisujemo nita pod prva i zadnja
rata.
Devizni kredit
opcija da li su iznosi u lokalnoj ili stranoj valuti
Teajna lista
teajna lista iz ifranika (npr. Srednji teaj Hrvatske narodne banke)
Valuta
valuta (eur, usd ...)
Obavezno je upisati iznos kredita i broj rata, program e sam izraunati iznose rata. Ako su upisane prva i/ili zadnja rata program e to kod
obrauna ostalih rata uzeti u obzir.
Nakon to smo spremili podatke o kreditu program e generirati sve rate kredita i moemo ih pregledati u tabelarnom prikazu.
Kod izmjene kredita program e provjeriti da li je kredit ve bio u obradi i nee dozvoliti izmjenu iznosa i rata ve samo naziv tog kredita. Kod
pokuaja brisanja takvog kredita to nee biti dozvoljeno.

Svaka vrsta rada bilo da ve postoji sistemski ili je otvorena od strane korisnika ima pridruen tip obrauna. Preko tipa obrauna se precizno
odreuje algoritam za obraun svake vrste rada.
Pojedini tip obrauna moe naravno imati vie razliitiih vrsta rada koje se zbog svojih zajednikih karakteristika mogu obraunavati po istom
algoritmu.
Reijski obraun po satnini 1

Ulazni podatak je broj sati rada.
BROJ SATI * satnina 1 * vrijed. boda * koficij. = netto iznos
Satnina je kada se ukupan broj bodova iz popisa poslova (Kadrovska > Kadrovska evidencija > Popis poslova) podijeli sa prosjenim godinjim
fondom sati (trenutno 182) te se dobije koliko bodova vrijedi jedan sat rada na tom poslu.
Reijski obraun po satnini 2

Ulazni podatak je broj sati rada.
BROJ SATI * satnina 2 * vrijed. boda * koficij. = netto iznos
Obraun po uinku
Ulazni podatak je broj bodova za odreeni izvreni rad.
BROJ BODOVA * vrijed. boda * koeficij. = netto iznos
Ulazni podatak broj sati rada u normi je potreban radi kasnijeg raunanja prosjeka.
Obraun tipa dopust - prosjek prolih razdoblja

Ulazni podatak je broj sati koji se mnoi sa KN/sati, a to je prosjek iz jednog ili vie prethodnih obraunskih razdoblja.
Korisniku je omogueno da sam odreuje broj obraunskih razdoblja unazad za prosjek i to za svaku pojedinanu vrstu rada koja koristi prosjek.
Broj prethodnih radoblja e se raunati samo ona razdoblja u kojima je bilo obraunatih vrsta rada za tog radnika koje se uzimaju za prosjek.
BROJ SATI * KN/sat * koeficijent = netto iznos
KN/sat = suma KN(
001
002
003
004
005
006
007
009
010
026
015
019
020
021
022
042
043
044
045
046
047
048
DNEV/SAT 1
DNEV/SAT 2
DNEV/UIN
NO/SAT 1
NO/SAT 2
NO/UIN
PREKOVREMENI
DRAVNI PRAZ.
RAD NA DRAV. PRAZ.
5% NA GODINE
ZAJAMENI DOHODAK
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(-)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. %(-)
049 STIMULAC. %(-)

050 STIMULAC. KN(+)
051 STIMULAC. KN(+)
052 STIMULAC. KN(+)
053 STIMULAC. KN(+)
054 STIMULAC. KN(-)
055 STIMULAC. KN(-)
056 STIMULAC. KN(-)
057 STIMULAC. KN(-)
) / suma SATI
U sluaju da iz bilo kojeg razloga nema podataka za KN/sat uzet e se tip obracuna 01) reijski obraun po satnini 1.
BROJ SATI * satnina * vrijednost boda * koefic. = netto izns
5% na godine
Korisnik ne unosi podatke. Ulazni podatak se automatski povlai iz datoteke kadrova, a to je provjera da li radnik ima pravo na 5%.
Ako je radnik na ekanju, bez obzira da li je stekao uvjete po godinama nee mu se pridodati iznos za 5%, invalidi na ekanju imaju pravo na 5%.
Ako radnik ima pravo na 5 % on se rauna :
0,05 * suma KN (
001
002
003
004
005
006
007
009
010
015
019
020
021
022
042
043
044
045
046
047
048
049
050
051
052
053
054
055
056
057
023
DNEV/SAT 1
DNEV/SAT 2
DNEV/UIN
NO/SAT 1
NO/SAT 2
NO/UIN
PREKOVREMENI
DRAVNI PRAZ.
RAD NA DRAV. PRAZ.
ZAJAMENI DOHODAK
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(-)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(+)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. %(-)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(+)
STIMULAC. KN(-)
STIMULAC. KN(-)
STIMULAC. KN(-)
STIMULAC. KN(-)
INV. III KAT.
) = netto iznos
Obraun po prosjeku iz redovnog rada - prosjek tekueg razdoblja

(Sluaj kao kod dravnog praznika.)
a) Ulazni podatak je broj sati koji se mnozi sa KN/sati, a to je prosjek za redovne vrste rada kojih je radnik stvarno prisutan na poslu.
(suma KN / suma sati rada ) * BROJ SATI * koeficijent = netto iznos
Vrste rada za koje ulaze u prosjek:
001
002
003
004
005
006
DNEV/SAT 1
DNEV/SAT 2
DNEV/UIN
NO/SAT 1
NO/SAT 2
NO/UIN
b) U sluaju da radnik nema sate u redovnom radu (gore navedene vrste rada) netto iznos se rauna kao tip obrauna 01) reijski tip 1
BROJ SATI * satnina * vrijednost boda * koefic. = netto iznos
ekanje
Korisnik nita ne unosi. program prvo provjerava da li je radnik na ekanju (to se evidentira u datoteci dradnika), a zatim ga smjeta u jednu od
kategorija:
- invalid II kategorije
(fond sati/2) * satnina 1 * vrijednost boda * koef.=netto iznos
- invalid III kategorije
fond sati * satnina 1 * vrijed. boda * koef. = netto iznos
- neinvalid
zajameni OD = netto iznos
Stimulacija u %
Ulazni podatak je % (moe biti u plusu i minusu):
% / 100 x suma KN(
001 DNEV/SAT 1
002 DNEV/SAT 2
003 DNEV/UIN
004 NO/SAT 1
005 NO/SAT 2
006 NO/UIN
007 PREKOVREMENI
010 RAD NA DRAV. PRAZ. ) = netto iznos
Minuli rad
Iz datoteke kadrova se izrauna broj godina staa te se za svaku dobije 0,5% na iznose iz sljedeih vrsta rada:
godine staza x 0,5 / 100 x suma KN(
001 DNEV/SAT 1
002 DNEV/SAT 2
003 DNEV/UIN
004 NO/SAT 1
005 NO/SAT 2
006 NO/UIN
007 PREKOVREMENI
008 ZASTOJ STROJA
009 DRAVNI PRAZ.
026 5% NA GODINE
014 ZNG/MUP
019 STIMULAC. %(+)
020 STIMULAC. %(-)
021 STIMULAC. KN(+)
022 STIMULAC. KN(-)
042 STIMULAC. %(+)
043 STIMULAC. %(+)
044 STIMULAC. %(+)
045 STIMULAC. %(+)
046 STIMULAC. %(-)
047 STIMULAC. %(-)
048 STIMULAC. %(-)
049 STIMULAC. %(-)
050 STIMULAC. KN(+)
051 STIMULAC. KN(+)
052 STIMULAC. KN(+)
053 STIMULAC. KN(+)
054 STIMULAC. KN(-)
055 STIMULAC. KN(-)
056 STIMULAC. KN(-)
057 STIMULAC. KN(-) ) = netto iznos
Postotak ograniava korisnik preko postavke u plaama.
Potrebno je da radnik ima na dan poetka obraunskog razdoblja punu godinu staa da bi za nju dobio 0,5%.
51 Runi obraun
Kod ovog tipa obrauna raunalo nita ne rauna nego korisnik unosi podatke u sva polja odreene vrste rada za koju je pridruen taj tip
obrauna.
ifre >= 50 su runog tipa, razlikuju se samo u broju ponuenih kolona za upis. Kod tipa obracuna 50 dozvoljeni podaci za upis su:
postotak, sati, satnina, bodovi, netto iznos.
52 Runi obraun
Dozvoljeni ulazni podaci su: sati, satnina, bodovi, netto
53 Runi obraun
Dozvoljeni ulazni podaci su: sati, netto iznos.
54 Runi obraun
Dozvoljeni ulazni podaci su: netto iznos.
55 Runi obraun - iznos za isplatu

Dozvoljeni ulazni podaci su: sati, netto iznos za isplatu
Kod ovog tipa obrauna upisujemo eljeni iznos za isplatu, program e sam prilagoditi bruto iznos ove vrste rada s ostalim iznosima tako da iznos
za isplatu bude upravo upisani iznos.
56 Runi obraun - iznos za isplatu

Dozvoljeni ulazni podaci su: netto iznos za isplatu
Kod ovog tipa obrauna upisujemo eljeni iznos za isplatu, program e sam prilagoditi bruto iznos ove vrste rada s ostalim iznosima tako da iznos
za isplatu bude upravo upisani iznos.
Vidi Obraun tipa fiksni iznos za isplatu (netto u brutto)

Tipovi vrsta rada

Svaka vrsta rada se smjeta u jednu skupinu. Skupine se formiraju zavisno od toga da li njihovi iznosi formiraju:
Naziv
Opis
1. brutto
koristimo kod uobiajenih vrsta rada za obraun plaa kao to je redovni rad pa do specifinih vrsta
rada, ali koje i dalje ulaze u klasini bruto iznos plae.
2. bolovanje poduzee
bolovanje na teret poduzea, ono zapravo isto ulazi u brutto plau, ali smo ga morali izdvojiti da
bismo na izvjetajima dobili podatak o toj vrsti bolovanja
3. bolovanje fond
ne ulazi u bruto plau i smatra se posebnim nadoknadama
4. materijalni trokovi
razne nadoknade koje su porezno priznate tj. nadoknade do porezno dopustivih iznosa, sve iznad tih
iznosa bi trebalo obraunavati kao klasinu plau tj. kao tip vrste rada brutto sa ukljuenom opcijom
osnovica za porez na dohodak
5. regres
jedna od porezno dopustivih nadoknada koju smo zbog specifinosti izdvojili u posebnu skupinu
razna obustavljanja plae koja su bila ranije isplaena, kao to je i klasina akontacija plae
6. akontacije
Jedino ovaj tip vrste rada se oduzima od plae

Kojoj skupini pripada pojedina vrsta rada vidi se u tabeli vrsta rada u koloni koja oznaava tip vrste rada, ta podjela je jednako bitna kod samog
obrauna kao i kod izrade izvjetaja.
Pogledajmo tipove vrste rada prema prikazu na platnom listiu
Naziv grupe
Opis
Pod grupom dohodak e se prikazati sve vrste rada sa tipom rada
1. brutto
Dohodak
2. bolovanje poduzee
Obzirom na trenutne propise kod takvih vrsta rada bi trebalo ukljuiti i opciju "Osnovica
za porez na dohodak" jer gotovo da nema vrste rada koja je brutto plaa, a da
istovremeno nije i osnovica za porez na dohodak. U sluaju da je tip vrste rada brutto, a
nije oznaeno osnovica za porez na dohodak takva vrsta rada e na kraju naziva imati
zvjezdicu kao oznaku.
Pod ovom skupinom e se prikazati i bolovanje poduzea.
Ovdje e se ispisivati:
lanarina sindikata, ona koje je predefinirana u kadrovskoj evidenciji kod
djelatnika
porez na dohodak
Obustave
prirez na porez na dohodak

6. akontacije, npr. akontacija plae koja se sada obustavlja
krediti, ukljuuje kredite iz rutine za automatski obraun kredita od ver 8.2
Ovdje se prikazuju sve vrste rada koje imaju tip vrste rada
3. bolovanje fond
Nadoknade
4. materijalni trokovi
5. regres
Zavisnosti vrsta rada

Meusobne zavisnosti vrsta rada, koje vrste rada zavise od drugih, a koje ne. Zavisnosti se mogu regulirati preko tabele zavisnosti.
ifra
Vrsta rada
Tip
vrste
rada
Tip
obrauna
Opis zavisnosti vrste rada
001
DNEV/SAT 1
01
01
ne zavisi od drugih vrsta rada, podaci su broj sati i

satnina
002
DNEV/SAT 2
01
02
ne zavisi, slino kao i 001 vrsta rada
003
DNEV/UIN
01
03
ne zavisi, potrebni podaci : broj bodova, vrijednost

boda i broj sati
004
NO/SAT 1
01
01
ne zavisi, kao i 001 samo je koeficijent 1,50
005
NO/SAT 2
01
02
006
NO/UIN
01
03
007
PREKOVREMENI
01
03
ne zavisi, slino kao i 003 i 006
008
ZASTOJ STROJA
01
01
ne zavisi, slino kao 001
009
DRAVNI PRAZNIK
01
06
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006 zbog prosjeka,

ako nema podataka onda kao 001
010
RAD NA DRAV. PRAZ.
01
01
ne zavisi, kao 001 samo drugi koeficijent
011
PLAENI DOPUST
01
04
zavisi prosjek unazad n razdoblja za vrste rada 001,

002, 003, 004, 005, 006, 007, 009, 010, 026, 015,
019, 020, 021, 022
012
OPRAVD. IZOSTANAK
01
01
ne zavisi
013
NEOPR. IZOSTANAK
01
01
ne zavisi
014
ZNG/MUP
01
01
ne zavisi
015
ZAJAMENI DOHODAK
01
07
ako se radi o inval. onda slino kao 001, a inae se

uzima zajameni doh.
016
GODINJI ODMOR
01
04
zavisi kao i 011 plaeni dopust
017
ZAOSTACI
01
51
ne zavisi
018
ODBICI
01
51
ne zavisi
019
STIMULACIJA %(+)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
020
STIMULACIJA %(-)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
021
STIMULACIJA KN (+)
01
53
ne zavisi
022
STIMULACIJA KN (-)
01
53
ne zavisi
023
INV. III KATEGORIJE
01
53
ne zavisi
024
RAZL. OD-a PO OBR.
01
53
ne zavisi
025
RAZLIKA DO ZAJA. OD-a
01
53
ne zavisi
026
5 % NA GODINE
01
05
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 009,

010, 015, 016, 017, 018, 019, 020, 021, 022, 023
027
MINULI RAD
01
10
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 008,

009, 010, 026, 014, 015, 019, 020, 021, 022
042
STIMULACIJA2 %(+)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
043
STIMULACIJA3 %(+)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
044
STIMULACIJA4 %(+)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
045
STIMULACIJA5 %(+)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
046
STIMULACIJA2 %(-)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
047
STIMULACIJA3 %(-)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
048
STIMULACIJA4 %(-)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
049
STIMULACIJA5 %(-)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
050
STIMULACIJA2 KN (+)
01
09
ne zavisi
051
STIMULACIJA3 KN (+)
01
09
ne zavisi
052
STIMULACIJA4 KN (+)
01
09
ne zavisi
053
STIMULACIJA5 KN (+)
01
09
ne zavisi
054
STIMULACIJA2 KN (-
01
09
ne zavisi
055
STIMULACIJA3 KN (-)
01
09
ne zavisi
056
STIMULACIJA4 KN (-)
01
09
ne zavisi
057
STIMULACIJA5 KN (-)
01
09
ne zavisi
Obrazac JOPPD
Openito
Redoslijed radnji kod poetka rada sa JOPPD obrascem
Automatski unos JOPPD obrasca
Provjera ispravnosti JOPPD obrasca
Kontrole ePorezne JOPPD obrasca
Export u XMLdatoteku za Poreznu upravu
Nain unosa podataka na A stranici
Nain unosa podataka na B stranici
Sadraj podataka obrasca JOPPD l. 77. Pravilnika
Nain popunjavanja podataka l. 78. Pravilnika
Rok dostave podataka na starim obrascima l. 32. Pravilnika
Za koje primitke se dostavlja JOPPD obrazac l. 76. Pravilnika
Openito
Od 1.1.2014. Obrazac JOPPD zamjenjuje slijedeih 6 obrazaca: ID, ID-1, IDD, IDD-1, IP, Rsm.
DNR i IP se i dalje vode interno jer je obaveza poslodavca IP predati radniku na kraju godine, ali se vie ne predaje u PU.
Pratite tekue aktualnosti na temu novi JOPPDobrazac od 1.1.2014. na webu na linku Aktualnosti JOPPD
Direktni link na stranice Porezne uprave sa svim uputama u vezi ispunjavanja JOPPDobrasca PU Upute za JOPPD
Na vrh
Redoslijed pripremnih radnji kod poetka rada sa JOPPD obrascem

Uz standardna podeavanja kod rada sa Obraunom plaa kod poetka rada sa JOPPD obrascem je potrebno izvriti dodatne postavke ako elimo
koristiti automatski unos podataka iz napravljenih obrauna plaa.
1. Kadrovska evidencija
Ukadrovskoj evidenciji je potrebno za svakog radnika upisati podatke vezane uz JOPPDobrazac, , a koji su specifini za svakog pojedinog
radnika, to su podaci sa B stranice JOPPD-a:
- 6.1. Oznaka stjecatelja, Prilog 2
- 6.2. Oznaka primitka, Prilog 3
- 7.1 Obveza doprinosa za MI za staa sa poveanim trajanjem
- 8. Oznaka mjeseca u obveznom osiguranju po istoj osnovi
- 9. Oznaka radnog vremena

- 16.1 Oznaka naina isplate, Prilog 5
Ovi podaci e se koristiti kod rutine za automatsko kreiranje JOPPD obrasca iz podataka obrauna, ti podaci se mogu mijenjati po potrebi prije
svakog obrauna, a njihova promjena ne utjee na ve kreirane JOPPD obrasce.
2. Postavke Obrauna plaa
U prozoru Postavki grupa Obraun dohodaka, podgrupa Obrazac JOPPD je potrebno upisati vrijednosti u polja:
- Oznaka podnositelja Prilog1., A str. III.1.5 (inicijalno 1)
- Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba sa invaliditetom B.7.2. (inicijalno 0)
Ove vrijednosti se odnose na tekuu matinu firmu upisuju se jednom i mijenjaju po potrebi.
3. ifrarnik doprinosa
Potrebno je uz svaki doprinos upisati Veze doprinosa sa JOPPDobrascem na osnovu kojih program kod automatskog kreiranja JOPPD-a moe
znati koji doprinosu se upisuju u koja polja. Detaljni opis svih veza moete vidjeti na linku Evidencija doprinosa
4. Vrste rada
JOPPD B straica 15.1 ifra neoporezivog primitka, ako se radi o isplati neoporezivog primitka potrebno je unijeti ifru neoporezivog primitka
(Prilog 4.) kako bi program na osnovu tog podatka mogao kod Automatskog kreiranja JOPPD obrasca u polje B 15.1 unijeti tu ifru, a u polje
15.2 iznos tog neoporeivog primitka.
Kod automatskog kreiranja JOPPD obrasca mogue je upisati samo jednu vrstu oporezivog primitka po radniku i neogranien broj neoporezivih
primitaka. Razlog tome je to se za oporezivi primitak trai da se u tom redu upie i osnovica za doprinos i osnovica za porez, a to zbog poreznih
razreda nije mogue odrediti za svaku vrstu rada (primitaka) pojedinano. Meutim to je mogue napraviti trikom na nain da kod drugih vrsta
primitaka otvorite novo obraunsko razdoblje za isti datum isplate te ga kroz automtski unos JOPPD obrasca dodate u ve postojei JOPPD.
5. HUB3 obrasci
Utemplate HUBobrascima (PTL_ oznake) je potrebno u pozivima na broj primatelja upisati varijabilna polja #JOPPD# koje e program kod
kreiranja automatskih HUB-ova zamijeniti sa stvarnim iframa JOPPD-a.
6. ifrarnici vezani za JOPPD
Inicijalno je veina ifrarnika u "ObrDohotka>ifrarnici>ifrarnici za JOPPD obrazac" popunjena sa inicijalnim vrijednostima kakve su bile u
trenutku izrade programa, kako nita nije stalno tako e se i ti ifrarnici vremenom mijenjati i dopunjavati pa to korisnik moe napraviti sam.
Inicijalno je uneeno oko 250 razliitih vrijednosti u ifrarnike JOPPDobrasca.
Na vrh

Joppd obrazac moemo kreirati automatski na osnovu podataka izvrenog obrauna, runim unosom ili prvo automatski pa ga moemo doraditi
runom izmjenom preko tipke Izmjena.
Tipka Zbroji stavke
Ako smo runo mijenjali neke dijelove Joppd obrasca A ili B stranice preko tipke Zbroji stavke moemo dati nalog programu da obrie podatke A
stranice i ponovo ih popuni zbrojem sa B stranice.
Detaljnije pogledajte u Obrazac JOPPD automatski unos
Na vrh
Odabirom tipke "Provjeri JOPPD" moemo pokrenuti proces provjere ispravnosti JOPPDobrasca.
Detaljnije vidi Kontrole JOPPD obrasca
Na vrh

Pozicionirajte se u tabelarnom prikazu na eljeni JOPPD obrazac, odaberite tipku "Export u datoteku" i potvrdite u novom prozoru Export.
Dobit ete obavijest o uspjenom (ili neuspojenom) kreiranju datoteke. Datoteka je kreirana u direktoriju "...Ipos
knjigovodstvo\JoppdDatoteke\PartnerX" naziva "obrJoppdGGDDD_dd.mm.gggg_ParX.XML" kao npr. obrJoppd13317_13.11.2013_Par1.XML
Odabirom ikone Foldera (direktorija) desno pored tipke "Export u datoteku" moete otvoriti u Windows Exploreru direkorij sa datotekom.
Za daljnji postupak sa XML datotekom pratite upute za ePorezna aplikaciju na stranicama PU.
Na vrh

Polje
Opis
Unosi se prema tekuem datumu.
I. Oznaka izvjea
Kod podnoenja ispravka ili dopune upisuje se ponovo ista oznaka izvjea GGDDD sa vrstom
izvjea 2 ili 3, to znai da se ifra jednog obrasca (oznaka izvjea) moe ponavljati u datoteci zato
dodajemo svoj dodatak kao i kod RSm obrasca. Struktura bi bila GGDDDRR gdje je RR interni redni
broj. Mora postojati kontrola da ne mogu biti dva ista GGDDD sa vrstom izvjea 1
II. Vrsta izvjea
Inicijalno 1, Prvo izvjee
III.1.3. Adresa elektronike pote
Adresu elektronike pote koja se upisuje na JOPPD obrazac upisati u bazu partnera, program
povlai prvu eMail adresu ako ih je vie upisano.
Prilog 1. (1 Pravna osoba, 2 Fizika osoba, 3 Poslodavci diplomatske misije ....).
III.1.5. Oznaka podnositelja izvjea
Polje "joppd_oznaka_podnos", vezano je za partnera matinu firmu te je potrebno upisati u

postavke nivo partnera.
IV.1. Broj osoba za koje se podnosi

izvjee
Prebrojiti broj razliitih OIB-a na B stranici
IV.2. Broj redaka na B stranici
Prebrojiti sve redove na B stranici
V. Podaci o ukupnom iznosu

obraunanog predujma poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak
Podaci se automatski zbrajaju i upisuju nakon izlaska iz podataka B stranice
VI. Podaci o ukupnom iznosu

obraunanog doprinosa
VII. Podaci o ukupnom iznosu

isplaenih neoporezivih primitaka
VIII. Naplaena kamata za doprinos za

MOII
Sve podatke vezane uz broj osoba sa razliitim OIB-om, broj redova na B stranici te sve iznose A stranice koji predstavljaju sumu podataka
redova sa B stranice program e automatski upisati na A stranicu kada izaemo iz unosa podataka B stranice. Obratite panju da se ne zbrajaju
redom sva ista polja u svim redovima nego to ovisi o kombinacijama oznaka stjecatelja, oznakama primitka u pojedinom redu.
Ako iz bilo kojeg razloga ne elite da program automatski nakon izlaska sa B stranice promjeni podatke na A stranici, drite tipku CTRLdok
kliknete ne tipku Izlaz na B stranici.
Na vrh

Polje
Opis
Svaki red dobiva novi redni broj.Kod renumeracije se sortiraju redovi po OIB-ima osiguranika.
Program je kod unosa i izmjene JOPPD obrasca u prozoru ObrDohotka>Obraun plaa>Obrazac
JOPPDpodeen tako da kada se zavrava unos ili izmjena izlaskom na tipku Izlazu Pojedinanom
prikazuna stranici B, automatski se prema specifikacijama ePorezne popunjavaju polja sa iznosima
na A stranici u zavisnosti od oznaka pojedinih redova na B stranici (oznaka Stjecatelja, Primitaka
itd.).
Jednako tako se radi ponovna renumeracija svih redova na B stranici prema OIB-ima.
1. Redni broj
Ako je iz odreenih razloga potrebno izai iz unosa/izmjene obrasca, a da se ne vri automatsko

zbrajanje i renumeracija potrebno je prilikom klika miem na tipku Izlazdrati na tastaturi tipku
Ctrl(Control).
Ako elite napraviti automatsko zbrajanje A stranice, a ne elite renumeraciju tada kod prvog izlaza
pustite da se napravi i zbrajanje i renumeracija.
Zatim ponovo uite u izmjenu A stranice pa B stranice, drei tipku Ctrlkliknite na tipku
Renumer.program e vam ponuditi da upiete koji e biti prvi (poetni) redni broj npr. ako
upiete broj 100 program e redne brojeve renumerirati kao 100, 101, 102 .... , a ne vie kao 1, 2,
3, .....
Kod izlaska iz stavaka kliknite ne tipku Izlaz, ali pri tome drite tipku Ctrlkako se ne bi radila
automatska renumeracija (1, 2, 3, ...) jer ste je ve napravili sa drugim poetnim brojem.
2. ifra opine/grada prebivalita,

odnosno uobiajenog boravita
Podatak se upisuje u kadrovskoj i automatski se povlai kod runog ili automatskog unosa podataka
3. ifra opine/grada rada
4. OIB stjecatelja primitka, odnosno

osiguranika
5. Ime i prezime osiguranika
6.1. Oznake stjecatelja primitka,

odnosno osiguranika
Upisuju se u oznake iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik., Podatak joppd_ozn_stjecatelja

evidentiramo u kadrovskoj.
6.2. Oznaka primitka/obveze doprinosa
Prilog 3 (1 Primici po osnovi plae, 2 Primici po osnovi plae koja je via od najvie mjesene
osnovice, 3, 4 Naknadni obraun, 21 Ostali primici koji se isplauju uz plau, ..., 41 Obraun
doprinosi po osnovi plae kada plaa nije isplaena, ...).
Polje "joppd_ozn_primitka" evidentiramo u Kadrovskoj
7.1. Obveza dodatnog doprinosa za
irarnik, oznaka se upisuje u kadrovskoj.
mirovinsko osiguranje za sta osiguranja

s poveanim trajanjem
7.2. Obveza posebnog doprinosa za
poticanje zapoljavanja osoba s
invaliditetom
8. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u

obveznom mirovinskom osiguranju po
istoj osnovi
9. Oznaka punog, nepunog radnog

vremena ili rada s polovicom radnog
vremena
10. Broj sati rada
Upisuje se broj obraunanih sati rada za isplatu plae, za slijedee skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019 (osim oznake 0004);
0021-0029; 0031-0039; 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika. Kod isplate zaostale plae ne upisuje se broj sati rada za mjesece za koje se
plaa isplauje, ako je isti iskazan u ranijim razdobljima kod podnoenja izvjea za obraunane
doprinose za obvezna osiguranja po osnovi plae
10.0. Neodraeni sati rada
10. - odraeni sati rada. Kod automatskog unosa program prema iframa Obrasca OP odreuje koji
su sati neodraeni.
10.1./10.2. Razdoblje za koje se

obraunava obveza doprinosa i/ili
razdoblje za koje se primitak isplauje
odnosno u kojem se isplauje
Nie je detaljni opis koji su rasponi datuma, za regularnu plau to su datumi iz obraunskog
razdoblja poetak i kraj.
11. Iznos primitka (oporezivi)
Podatak se nalazi u podacima obrauna plaa, automatski se upisuje kod automatskog punjenja
JOPPD-a
12. Osnovica za obraun doprinosa
JOPPD-a
JOPPD-a
12.1. do 12.9 Podaci o doprinosima
Kao preduvjet moramo u ifrarniku doprinosa upisati veze sa kojima emo pojedini doprinos
povezati sa poljem na B stranici JOPPD obrasca. ifre veza se nalaze u helpu/pomoi ifrarnika
doprinosa.
13.1. Izdatak
JOPPD-a
13.2. Izdatak, uplaeni doprinosi za MO
JOPPD-a
13.3. Dohodak
JOPPD-a
13.4. Osobni odbitak
JOPPD-a
13.5. Porezna osnovica
JOPPD-a
14.1 Iznos poreza na dohodak
JOPPD-a
14.2. Iznos prireza na dohodak
JOPPD-a
15.1. Oznaka neoporezivog primitka
Potrebno je u ifrarniku vrsta rada oznaiti vrste rada za neoporezivi primitaka i to prema Prilogu 4.
Program e te vrste rada automatski upisivati u ovo polje.
15.2. Iznos neoporezivog primitka
Automatski se upisuje kod automatskog JOPPD-a.
16.1. Oznaka naina isplate
16.2. Iznos za isplatu
JOPPD-a
17. Obraunani primitak od nes. rada

(plaa)
JOPPD-a
Kod automatskog punjenja JOPPDobrasca program nee popuniti sva polja na B stranici ako je za odreenu kombinaciu Stjecatelja, Primitka i
Podnositelja predvieno da ta neka polja budu nula.
Na vrh

(1) Izvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan______ iz lanka 76. ovoga Pravilnika
podnosi se na Obrascu JOPPD i sadri podatke o:
1. svim fizikim osobama koje su tijekom izvjetajnog razdoblja (dan, mjesec, godina) ostvarile primitke iz lanka 76. stavka 1. ovoga Pravilnika,
o visini primitaka te o obraunanom i uplaenom porezu na dohodak, prirezu poreza na dohodak, doprinosima za obvezna osiguranja i druge
podatke,
2. svim fizikim osobama za koje su tijekom izvjetajnog razdoblja (dan, mjesec, godina) utvrene osnovice za obraun doprinosa, koje su
koristile odreena prava iz osiguranja prema posebnim propisima, podatke o iznosu doprinosa i druge podatke.
Stranica A
I. Oznaka izvjea
GG001 do GG365(366), godina i redni broj dana u godini na koji j izvrena isplata primitka ili na koji su obraunani i uplaen doprinosi, ako se
JOPPD podnosi nakon poslejdnjeg dana u mjesecu usplate upisuje se oznaka za posljednji dan u mjesecu isplate. Oznaka izvjea se ne moe
ponavljati
Kod podnoenja ispravka ili dopune upisuje se ponovo ista oznaka izvjea GGDDD sa vrstom izvjea 2 ili 3, to znai da se ifra jednog obrasca
(oznaka izvjea) moe ponavljati u datoteci zato se dodaje dodatak kao i kod RSm obrasca. Struktura bi bila GGDDDRR gdje je RR interni redni
broj.
II. Vrsta izvjea
Oznake:
1 - kada se podnosi prvo (izvorno) izvjee
2 - kada se podnosi ispravak ve podnesenog izvjea Poreznoj upravi
3 - kada se dopunjuju podaci iskazani na izvornom izvjeu

Oznaka 1 moe se upisati samo jednom za istu oznaku izvjea, istog podnositelja i istog obveznika plaanja.
III.1. Podaci o podnositelju izvjea
naziv/ime i prezime
adresa
adresa elektronike pote
OIB
oznaka podnositelja iz Priloga 1
Podnositelj izvjea je isplatitelj primitka i/ili obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa, odnosno nositelj osiguranja i/ili sam porezni obveznik
iz lanka 76. stavka 5. ovoga Pravilnika, osim za podnositelje pod oznakom 6, 7, 8 ili 9 iz Priloga 1. Podnositelj izvjea, za koje je podnositelj
izvjea obveznik obraunavanja primitka i/ili obveznih doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima (pod III.1.)
III.2. Podaci o obvezniku plaanja
naziv
adresa
OIB
Podatak o obvezniku plaanja unosi se samo za podnositelje izvjea pod sljedeim oznakama iz Priloga 1: 6. kole, 7. hzmo, 8. hzzo, 9. ostala
tijela. Podnositelj izvjea, za ostale podnositelje (1, 2, 3, 4, i 5) podatak o obvezniku plaanja istovjetan je podacima o podnositelju izvjea
pod III.1. te se ova polja ne popunjavaju
IV.1. Podaci o broju fizikih osoba za koje se podnosi izvjee
IV.2. Podaci o broju redaka na popisu pojedinanih obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD
V. Podaci o ukupnom iznosu obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
V.1. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada
-zbroj redaka pod 1.1. i pod 1.2. sa stranice A Obrasca JOPPD
V.1.1. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaa)
-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0039, 0201, 5403
V.1.2. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (mirovina)
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0101-0119, 0121
V.2. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala
Stjecatelj primitka/osiguranik: 1001-1009
V.3. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava
V.4. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja
V.5. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvruje drugi
dohodak
VI. Podaci o ukupnom iznosu obraunanog doprinosa
VI.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
VI.1.1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa
-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0003, 0005-0009, 0021-0029, 5701-5799
VI.1.2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002
VI.1.3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi poduzetnike plae
VI.1.4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplauje prema
posebnim propisima
VI.1.5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u odreenim
okolnostima
-zbroj stupca 12.1 sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607
VI.1.6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za sta osiguranja koji se rauna s
poveanim trajanjem
-zbroj stupca 12.6. sa stranice B Obrasca JOPPD
VI.2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje
VI.2. 1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje po osnovi radnog odnosa
VI.2. 2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje po osnovi drugog dohotka
VI.2. 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje po osnovi poduzetnike plae
VI.2. 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za osiguranike za koje se doprinos
uplauje prema posebnim propisima
Stjecatelj primitka/osiguranik: 5101-5103, 5201-5299, 5301, 5401-5403, 5608
VI.2. 5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za sta osiguranja koji se
rauna s poveanim trajanjem
VI.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje
VI.3.1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001, 0005, 0008, 0009, 0021-0029, 5701
VI.3.2. Ukupan iznos doprinosa za zatitu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa
VI.3.3. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetnike plae
VI.3.4. Ukupan iznos doprinosa za zatitu zdravlja na radu po osnovi poduzetnike plae
VI.3.5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka
VI.3.6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0005-0007, 5001-5009
VI.3.7. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za obveznike po osnovi korisnika mirovina
VI.3.8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranike za koje se doprinos uplauje prema posebnim propisima
Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5601, 5602, 5603, 5605, 5608
VI.3.9. Ukupan iznos doprinosa za zatitu zdravlja na radu za osiguranike za koje se doprinos uplauje prema posebnim propisima
Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5608
VI.3.10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zatitu zdravlja na radu - za osobe osigurane u odreenim okolnostima

VI.4. Doprinos za zapoljavanje
VI.4.1. Ukupan iznos doprinosa za zapoljavanje
VI.4.2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapoljavanje osoba s invaliditetom
VII. Podaci o ukupnom iznosu isplaenih neoporezivih primitaka
Na vrh
Stranica B
I. OIB podnositelja izvjea
II. Oznaka izvjea-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod I.
III. Vrsta izvjea-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod II.
IV. Redni broj stranice koji se sastoji od broja trenutne stranice i ukupnog broja stranica (__/__)
1. Redni broj
2. ifra opine/grada prebivalita, odnosno uobiajenog boravita
- unosi se za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0004, 0008, 0009, 0021-0029, 0031-0039, te za stjecatelje neoporezivih primitaka iz lanka 13. stavka 2. i
12. ovoga Pravilnika to ih poslodavci isplauju svojim radnicima.
Za ostale skupine stjecatelja primitka/osiguranika i stjecatelja neoporezivih primitaka/primitaka koji ne podlijeu obvezi poreza na dohodak
upisuje se 00000
4. OIB stjecatelja primitka, odnosno osiguranika
5. Ime i prezime stjecatelja primitka, odnosno osiguranika
6.1. Oznake stjecatelja primitka, odnosno osiguranika
upisuju se oznake iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, ili se upisuje 0000 kada se isplauje neoporezivi primitak po osnovi kojeg se ne
utvruje obveza doprinosa za obvezna osiguranja
upisuju se oznake iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa, ili se upisuje 0000 kada se isplauje neoporezivi primitak koji ne podlijee obvezi
doprinosa za obvezna osiguranja i/ili kada izvjee o koritenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno osoba koja je
obveznik doprinosa, te obveznik obraunavanja i obveznik plaanja doprinosa sukladno lanku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima
7.1. Obveza dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem
Upisuje se:
0 - ukoliko podnositelj po osnovi isplaenog primitka/obraunane naknade ili osnovice za obraun doprinosa nema obvezu obrauna
dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem,
1 - ukoliko podnositelj po osnovi isplaenog primitka/osnovice za obraun doprinosa ima obvezu obrauna dodatnog doprinosa za
mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem kada se 12 mjeseci rauna kao 14 mjeseci,
7.2. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom
Upisuje se:
8. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u obveznom mirovinskom osiguranju po istoj osnovi
Upisuje se:
0 - ukoliko po osnovi isplaenog primitka/obraunane naknade ili osnovice za obraun doprinosa ne postoji obveza prethodnog obveznog
mirovinskog osiguranja ili utvrivanja prava po toj osnovi,
1 - ukoliko je to prvi mjesec obveznog mirovinskog osiguranja/koritenja prava iz mirovinskog osiguranja prema osnovi za koju je izvren
obraun,
2 - ukoliko je to zadnji mjesec obveznog mirovinskog osiguranja/koritenja prava iz mirovinskog osiguranja prema osnovi za koju je izvren
obraun,
3 - ukoliko su to ostali mjeseci unutar obveznog mirovinskog osiguranja/koritenja prava iz mirovinskog osiguranja prema osnovi za koju je
izvren obraun,
4 - ukoliko obvezno mirovinsko osiguranje/koritenje prava iz mirovinskog osiguranja prema osnovi za koju je izvren obraun poinje i
zavrava unutar jednog (izvjetajnog) mjeseca,
5 ukoliko je obveza doprinosa nastala nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja i ne odnosi se na odreeni mjesec proveden u tom
osiguranju.
Oznake od 1 do 5 unose se za sve skupine stjecatelja primitka/osiguranika za koje se pod razdoblje za koje se obraunava obveza doprinosa i/ili
razdoblje za koje se primitak isplauje (pod 10.1. i 10.2.) upisuje mjesec dana ili krae od mjesec dana, te vie od mjesec dana ako se isplauju
zaostale plae i mirovine,
9. Oznaka punog, nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena
Upisuje se:
0 ukoliko ne postoji radno vrijeme,
1 ukoliko je osiguranik prijavljen na puno radno vrijeme,
2 ukoliko je osiguranik prijavljen na nepuno radno vrijeme,
3 za osobe koje rade s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s tekoama u razvoju.
Oznake od 1 do 3 unose se za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019 (osim oznake 0004); 0021-0029; 0031-0039; 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika,
10. Broj sati rada
Upisuje se broj obraunanih sati rada za isplatu plae, za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0001-0019 (osim oznake 0004); 0021-0029; 0031-0039; 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika. Kod isplate zaostale plae ne upisuje se broj sati rada za mjesece za koje se plaa isplauje, ako je isti iskazan u ranijim
razdobljima kod podnoenja izvjea za obraunane doprinose za obvezna osiguranja po osnovi plae
10.1./10.2. Razdoblje za koje se obraunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za koje se primitak isplauje odnosno u kojem se isplauje
Razdoblje moe biti:
1. mjesec dana ili krae od mjesec dana ako u jednom mjesecu poinje i/ili zavrava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja, to se
upisuje u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG., i to osobito:
1. kada se isplauje primitak od kojeg se utvruje dohodak od nesamostalnog rada ili kada se obveza doprinosa obraunava po osnovi plae ili
mirovine ako nema isplate primitka, za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 00010299 (osim 0201) i 5403, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu poinje i/ili zavrava razdoblje osiguranja prema istoj
osnovi osiguranja) za koji se primitak isplauje/obveza doprinosa obraunava i uplauje,
2. kada se obveza doprinosa obraunava prema propisanoj mjesenoj osnovici za odreeni mjesec ili dio mjeseca, za slijedee skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5001-5009, 5101-5199, 5201-5299, 5301-5399, 5401-5499 (osim
5403), 5601-5699 i 5701-5799, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu poinje i/ili zavrava razdoblje osiguranja prema
istoj osnovi osiguranja) za koji se obveza doprinosa obraunava i uplauje,
3. kada se isplauju primici na koje se ne plaa porez na dohodak, primici koji se ne smatraju dohotkom odnosno primici koji bi bili oporezivi
porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije ako po osnovi istih ne postoji ni obveza
doprinosa, te se iskazuje mjesec u kojem je primitak stvarno isplaen,
4. kada se istovremeno isplauje oporezivi i neoporezivi dio primitka od nesamostalnog rada, odnosno neoporezivi primitak po osnovi kojeg se
obraunavaju doprinosi za obvezna osiguranja, isti se iskazuju u istom retku, te se iskazuje mjesec na koji se odnosi obveza doprinosa odnosno
mjesec u kojem je primitak isplaen ako nema obveze doprinosa,
5. kada tijelo javne vlasti isplauje naknadu prema posebnom propisu koja ne podlijee obvezi poreza na dohodak niti obvezi doprinosa,
odnosno kada to tijelo priznaje odreena prava iz osiguranja prema posebnim propisima po osnovi kojih ne postoji obveza isplate naknade
odnosno ne postoji obveza obrauna doprinosa, a istovremeno poslodavac za vrijeme priznavanja toga prava nema obvezu isplate
plae/obrauna obveze doprinosa, te kada poslodavac, odnosno druga osoba isplauje naknadu plae na teret sredstava tijela javne vlasti ili na
teret dravnog prirauna, iskazuje se mjesec ili dio mjeseca na koji se naknada odnosi odnosno za koje se pravo iz osiguranja priznaje,
6. kada poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa nema obvezu isplate plae/obrauna doprinosa iz
razloga to radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa i odnosa koji su izjednaeni sa radnim odnosom prema posebnom propisu koristi
odreeno pravo iz osiguranja po osnovi kojeg nadleno tijelo javne vlasti isplauje naknadu plae i/ili obavlja obraun doprinosa za sta
osiguranja za vrijeme koritenja toga prava, iskazuje se mjesec koritenja prava,
2. vie mjeseci, a manje od godinu dana (kalendarske godine), to se upisuje u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG., te se upisuje:
1. kada se isplauje dohodak od nesamostalnog rada za vie proteklih mjeseci iste kalendarske godine (zaostale plae i mirovine)
- za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0299 (osim 0201) i 5403, a za
koje je ranije izvren mjeseni obraun i uplata doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima i isto je iskazano na izvjeima kada je dohodak trebao
biti isplaen, tada se podatak iskazuje na nain da se u isti redak upisuje isplaeni ukupni primitak, izdatak za mirovinsko osiguranje iz primitka
(pod uvjetom da je uplaen) i obraunan i uplaen porez na dohodak i prirez, a podatak o obraunanim i uplaenim doprinosima pod 12.1. do
12.9. se ne iskazuje, te se pod tokom 10.1. i 10.2. iskazuje stvarno razdoblje za koje je taj primitak isplaen-vie mjeseci iste kalendarske
godine. Isplata primitka za prethodni mjesec za koji nije izvren obraun doprinosa i podneseno izvjee, iskazuje se u zasebnom retku, osim ako
se radi o isplati mirovina,
2. kada se iskazuje isplata primitka ueniku ili studentu na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga te se pod razdoblje
upisuje stvarno razdoblje rada koje moe biti i vie mjeseci ali iste kalendarske godine,
3. te kalendarska godina to se upisuje u formatu od 01.01.GGGG. do 31.12.GGGG., i to:
1. kada se obveza doprinosa i poreza na dohodak obraunava prema ostalim primicima uz plau iz lanka 22. Zakona o doprinosima za slijedee
skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019 i 0021-0029, kada se ti primici pripisuju
godini, te se iskazuje godina za koju se primitak isplauje, odnosno godina kojoj se primitak pripisuje,
2. kada se iskazuju razlike na temelju godinjeg obrauna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od nesamostalnog
rada (oznaka 0406 iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa),
3. kada se isplauje primitak od kojeg se utvruje dohodak od kapitala, imovinskih prava, osiguranja te drugi dohodak (skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 1001-1009, 2001-2009, 3001-3009 i 4001-4009), te se iskazuje
godina u kojoj se primitak isplauje,
4. kada se iskazuje obveza za kamate po osnovi doprinosa kod obrauna plae prema sudskoj presudi ili nagodbi, te se iskazuje godina na koju se
plae prema kojoj su kamate obraunane odnose,
11. Ukupni iznos oporezivog primitka
Kada je osnovica via od najvie mjesene ili najvie godinje osnovice za obraun doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, upisuje se
stvarni iznos osnovice (ne upisuje se iznos najvie mjesene ili godinje osnovice),
12.1. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti primjenom propisane stope na osnovicu za
obraun doprinosa
12.2. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje primjenom propisane stope na
osnovicu za obraun doprinosa
12.3. Iznos obraunanih doprinosa za zdravstveno osiguranje primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa
12.4. Iznos obraunanih doprinosa za zatitu zdravlja na radu primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa
12.5. Iznos obraunanih doprinosa za zapoljavanje primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa
12.6. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za sta osiguranja s poveanim trajanjem
primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa.
Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1, 2, 3 ili 4 pod 7.1.
12.7. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za sta osiguranja s poveanim
trajanjem primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa.
12.8. Iznos obraunanog posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranike koji slubeno borave u inozemstvu
odnosno posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranike koji borave na slubenom putu u inozemstvu i
izaslane osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa
12.9. Iznos obraunanog posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom primjenom propisane stope na osnovicu za
obraun doprinosa.
Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1 ili 2 pod 7.2.
13.1. Izdatak
Upisuje se, ovisno o vrsti obrauna, iznos izdatka iz lanka 32. stavka 5. Zakona i lanka 46. stavka 5. ovoga Pravilnika ili iznos doprinosa iz
osnovice kod isplate zaostale plae za mjesec dana rada za razdoblje koje je ranije od 1.1.2003. a za koju je prethodno izvren obraun i zadueni
su doprinosi na minimalnu osnovicu i/ili dio doprinosa iz primitka a koji nije doprinos za mirovinsko osiguranje
13.2. Izdatak - uplaeni doprinos za mirovinsko osiguranje iz primitka
13.3. Dohodak
13.4. Osobni odbitak iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona
14.1. Iznos obraunanog predujma poreza na dohodak
Kod obrauna predujma poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
upisuje se obraunani predujam poreza na dohodak umanjen za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
sukladno lanku 53. stavku 1. Zakona i lanku 61. stavku 15. ovoga Pravilnika,
14.2. Iznos obraunanog predujma prireza porezu na dohodak
odnosno primitka koji bi bio oporeziv porezom na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukije
ureeno, iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom
sa ukljuenim obveznim doprinosima iz osnovice
iz Priloga 5. Nain isplate/izvrenja obveze
Upisuje se iznos ukupnog primitka (oporezivog primitka iz toke 11. i/ili neoporezivog primitka iz toke 15.2.) umanjenog za iznos uplaenih
doprinosa iz primitka, te uplaenog predujma poreza i prireza
Na vrh

(1) Podaci o primicima po pojedinom stjecatelju primitka/osiguraniku na stranici B Obrasca JOPPD upisuju se pojedinano u svaki redak ovisno o
kombinaciji oznake stjecatelja primitka/osiguranika i oznake primitka/obveze doprinosa.
(2) Na stranici B Obrasca JOPPD obvezno se popunjavaju svi stupci u jednom retku sa odgovarajuim oznakama, odnosno iznosima ili se upisuje
0.
(3) Podaci o neoporezivim primicima/primicima koji se ne smatraju dohotkom odnosno primicima koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukije ureeno, iskazuju se pojedinano prema oznaci iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji
se ne smatraju dohotkom, s tim da se na stranici B ne popunjavaju polja pod 3. (osim kada se isplauju neoporezivi primici iz lanka 13. stavka 2.
i 12. ovoga Pravilnika to ih poslodavci isplauju svojim radnicima), te od 6.1. do 14.2., odnosno upisuju se nule, osim polja 10.1. i 10.2. u
kojima se upisuje razdoblje sukladno lanku 77. stavku 3. toki 17. ovoga Pravilnika. Kada tijelo javne vlasti ima obvezu isplate naknade
neposredno osiguraniku, pod 15.1 upisuje se oznaka koja oznaava naknadu plae, a pod 15.2. upisuje se iznos naknade plae. To isto upisuje i
poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa kada ima obvezu isplate naknade plae koja se isplauje na teret
sredstava tijela javne vlasti ili na teret dravnog prorauna.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka ukoliko se fizikoj osobi istovremeno i na isti nain isplauje primitak koji je vii od propisanog
neoporezivog dijela (oporezivi i neoporezivi dio), a za taj neoporezivi dio postoji mjesena obveza dostavljanja podataka na Obrascu JOPPD
sukladno lanku 76. stavku 7. ovoga Pravilnika, ili ako se po osnovi neoporezivog primitka obraunavaju i plaaju doprinosi, tada se isti iskazuju
u istom retku i izvjee se dostavlja u rokovima iz lanka 76. ovoga Pravilnika propisanim za oporezivi dio primitka, odnosno na dan obrauna i
uplate doprinosa.
(5) Ukoliko nakon podnoenja podataka na Obrascu JOPPD i urednog zaprimanja Obrasca JOPPD obveznik podnoenja utvrdi da su svi ili neki
podaci iz podnijetog obrasca netoni, ispravak obavlja podnoenjem novog Obrasca JOPPD i to s oznakom vrste izvjea 2. Dnevno se moe
podnijeti samo jedan obrazac s oznakom 2 za istu oznaku izvjea.
(6) Odbijanje zaprimanja izvornog Obrasca JOPPD uslijed logikih, matematikih i formalnih nedostataka ne smatra se razlogom za podnoenje
ispravka izvornog Obrasca JOPPD iz stavka 5. ovog lanka, ve je potrebno ponovno dostaviti izvorno izvjee koje e biti zaprimljeno tek ako
zadovolji sve propisane uvjete.
(7) Na stranici A, bez izmjena na stranici B, moe se ispraviti samo podatak o elektronikoj poti, a ispravak se vri na slijedei nain:
1. Na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvjea Obrasca JOPPD kao i u izvornom Obrascu JOPPD,
1.2. pod II. upisuje se oznaka 2,
1.3. pod III.1.1., III.1.2., III.1.4. i III.1.5, III.2.1., III.2.2., i III.2.4. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom
Obrascu JOPPD, pod III.1.3. i/ili pod III.2.3. upisuje se nova adresa elektronike pote,
1.4. pod IV.1. upisuje se 0,
1.6. pod V.,VI i VII. nita se ne upisuje.
2. Na stranici B pod I. i II. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, pod III. unosi se oznaka 2, a pod
IV. upisuje se podatak 1/1. Ostali podaci na stranici B ne upisuju se.
(8) Kada se ispravljaju podaci iskazani na stranici B, ispravak se iskazuje na slijedei nain:
1. na stranici A:
1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,
1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se mijenjaju podaci,
1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinanih obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja ispravak,
1.6. pod V., VI. i VII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B obrasca kojim se obavlja ispravak, kako je opisano lankom 77. stavkom 2. ovoga
Pravilnika,
2. na stranici B:
2.1. pod I., II. i 1. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,
2.2. pod III. unosi se oznaka 2,
2.3. pod IV. obvezno se upisuje podatak kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika,
2.4. pod 4. i 5. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,
2.5. Pod ostalim podacima popunjavaju se svi ostali stupci odgovarajueg retka koji se mijenja, kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga
Pravilnika, ovisno o vrsti obrauna i to sa svim podacima koji su trebali biti upisani na izvornom izvjeu da nisu nastupile okolnosti zbog kojih se
ispravak obavlja.
(9) Kada se ispravljeno izvjee podnosi radi ispravka (zamjene) podataka o opim podacima (OIB, ime i prezime) za dva ili vie stjecatelja
primitka/osiguranika odnosno kada se ispravak podnosi zbog zamjene podatka o dva ili vie primitka i/ili osnovice za obraun doprinosa za istog
stjecatelja primitka/osiguranika, redni broj i opi podaci o stjecatelju primitka/osiguraniku moraju biti istovjetni izvornom izvjeu, a pod ostalim
podacima upisuju se ispravljeni podaci prema pripadnosti svakom od stjecatelja primitka/osiguranika odnosno pripadnosti razdoblju.
(10) Dopunom Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3 mogu se nadopunjavati podaci o stjecateljima primitka/osiguranicima koji nisu bili
iskazani na izvornom izvjeu iako je za iste danom podnoenja izvornog izvjea nastupila obveza izvjeivanja te podaci o stjecatelju
primitka/osiguraniku kojemu je na izvornom izvjeu bio unesen pogrean OIB. Dnevno se moe podnijeti samo jedno izvjee sa oznakom vrste
izvjea 3 za istu oznaku izvjea.
(11) Dopuna Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3 obavlja se na slijedei nain:
1. na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvjea Obrasca JOPPD kao i u izvornom izvjeu,
1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvjeu,
1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se dopunjuju podaci,
1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinanih obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja dopuna,
1.6. pod V., VI. i VII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B kako je opisano lankom 77. stavkom 2. ovoga Pravilnika,
2. na stranici B:
2.1. pod I. i II. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvjeu, pod III. unosi se oznaka 3, a pod IV. upisuje se
podatak kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika,
2.2. pod 1. upisuje se slijedei slobodni redni broj sa izvornog izvjea,
2.3. pod ostalim podacima upisuju se podaci za one stjecatelje primitka/osiguranike iji podaci nisu bili iskazani na izvornom izvjeu na nain
kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika.
(12) Podaci o OIB-u podnositelja, OIB-u obveznika plaanja, OIB-u stjecatelja/osiguranika, oznaci izvjea, rednom broju na stranici B Obrasca
JOPPD, te podaci o doprinosima za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje ukoliko je osobni raun u obveznom
mirovinskom fondu zatvoren, ne smiju se ispravljati ili mijenjati.
(13) Ako je na ve podnijetom Obrascu JOPPD pogreno upisan podatak o OIB-u podnositelja i/ili OIB-u obveznika plaanja, podnosi se Obrazac
JOPPD s oznakom 2 vrste izvjea pod pogrenim OIB-om s istom oznakom izvornog Obrasca, pod III. i IV. stranice A upisuju se istovjetni podaci
kao i na izvornom obrascu, pod V., VI. i VII. stranice A upisuju se nule, a na stranici B upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na
izvornom Obrascu JOPPD, osim podataka od 11. do 16.2 koji se popunjavaju s nulama. Nakon toga podnosi se Obrazac JOPPD s istom oznakom
izvjea koje je podneseno pod pogrenim OIB-om, ispravnim OIB-om podnositelja i svim ostalim podacima. Ukoliko je ve podneseno izvjee
pod ispravnim OIB-om s istom oznakom izvjea podaci koji su bili iskazani pod pogrenim OIB-om podnositelja i/ili OIB-om obveznika plaanja
nadopunit e se na ve podneseni Obrazac JOPPD putem Obrasca JOPPD s oznakom 3.
(14) Ako se za nekog stjecatelja primitka/osiguranika u cijelosti briu podaci iz izvornog Obrasca JOPPD, tada se za njega u ispravljenom obrascu
upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca, a podaci od 11. do 16.2. popunjavaju se s nulama.
(15) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu bio unesen pogrean OIB, podnosi se:
- Obrazac JOPPD s oznakom 2 vrste izvjea na kojem se upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca za tog stjecatelja
primitka/osiguranika, a podaci od 11. do 16.2. popunjavaju se s nulama.
- dopuna izvornog Obrasca JOPPD s oznakom 3 s upisanim tonim OIB-om tog stjecatelja primitka/osiguranika i svim ostalim podacima za tog
stjecatelja primitka/osiguranika koji su trebali biti iskazani na izvornom obrascu.
(16) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvruju dobit te tu djelatnost obavljaju u supoduzetnitvu, izvjee na
Obrascu JOPPD sastavljaju i podnose Poreznoj upravi za svakog supoduzetnika.
(17) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona, prilikom iskazivanja podataka o iznosu isplaenih neoporezivih
primitaka za njih osobno, koriste istovrsne oznake iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, kao to je predvieno
za radnike.
(18) U sluaju kada se dostavlja izvjee na Obrascu JOPPD za vie od 3 porezna obveznika odnosno fizike osobe, isplatitelj odnosno podnositelj
izvjea obvezno podnosi podatke iz Obrasca JOPPD elektronikim putem u okviru sustava e - porezna na nain propisan posebnim propisima, te
tehnikim i ostalim uputama.
(19) Obrazac JOPPD koji se ne podnosi elektronikim putem u okviru sustava e-porezna dostavlja se nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema
sjeditu, odnosno prebivalitu ili uobiajenom boravitu isplatitelja, odnosno prema prebivalitu ili uobiajenom boravitu poreznog obveznika
ako je sam obveznik dostavljanja Obrasca JOPPD.
(20) Obrazac JOPPD moe se dostaviti ispisan putem raunala, uz uvjet da sadrajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim
Pravilnikom.
(21) Obrazac JOPPD potpisuje ovlatena osoba podnositelja izvjea, koja peatom i potpisom ili naprednim elektronikim potpisom jami za
istinitost i tonost iskazanih podataka.
(22) Podaci o isplaenim primicima, obraunanim i uplaenim doprinosima za obvezna osiguranja te obraunanom i uplaenom porezu na
dohodak i prirezu dostavljaju se Poreznoj upravi i za potrebe Sredinjeg registra osiguranika.
(23) Za sve uplate za doprinose za obvezna osiguranja i porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koje nisu vezane uz podatke sa izvjea,
podnositelj izvjea, odnosno isplatitelj obvezan je Poreznoj upravi podnijeti specifikaciju rasporeda uplata.
(24) Izvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan______ -Obrazac JOPPD te prilozi 1.
Podnositelj izvjea, 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, 3. Primici/obveze doprinosa, 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom,
5. Nain isplate/izvrenja obveze, sastavni su dio ovoga Pravilnika..
Na vrh

(1) Podaci o isplaenim primicima, obraunanim i uplaenim obveznim doprinosima te obraunanom i uplaenom porezu na dohodak i prirezu
za porezno razdoblje do stupanja na snagu ovoga Pravilnika dostavljaju se Poreznoj upravi na Obrascu ID, Obrascu IDD, Obrascu IDD-1, Obrascu
IP i Obrascu ID-1 prema lancima 63., 65., 76., 77. i 78. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08,
2/09, 9/09-ispravak, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12), najkasnije do 15.07. 2013.
Na vrh

(1) U skladu s lankom 31. stavkom 4., lankom 46. stavcima 4. i 5., lankom 48. stavkom 4., lankom 50. stavkom 6., lankom 51. stavkom 7.
i lankom 60. stavkom 5. Zakona, izvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, dostavljaju isplatitelji
primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili ostali obveznici sukladno posebnim propisima za:
1. primitke od kojih se utvruje dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona,
2. primitke od kojih se utvruje dohodak od imovinskih prava iz lanka 27. Zakona,
3. primitke od kojih se utvruje dohodak od kapitala iz lanka 30. Zakona,
4. primitke od kojih se utvruje dohodak od osiguranja iz lanka 31. Zakona,
5. primitke od kojih se utvruje drugi dohodak iz lanka 32. Zakona,
6. primitke koji se ne smatraju dohotkom iz lanka 9. Zakona, primitke na koje se ne plaa porez na dohodak iz lanka 10. Zakona i lanka 15.
stavka 2. i 3. Zakona, primitke koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije te na
koje se ne plaa predujam poreza na dohodak prema lanku 2. stavcima 4. do 7. ovoga Pravilnika i primitke fizikih osoba po osnovi izravnih
plaanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima a po osnovi kojih se ne utvruje dohodak sukladno lanku 18. stavku 3. Zakona,
te obveznici obraunavanja doprinosa koji, sukladno Zakonu o doprinosima, imaju obvezu Poreznoj upravi dostavljati izvjea o vrsti i iznosu
obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obraunani, razdoblju na koje se obveza odnosi, osiguranicima koji koriste odreena prava
iz osiguranja prema posebnim propisima i o drugim podacima.
(2) Obvezu podnoenja izvjea iz stavka 1. ovoga lanka imaju i tuzemni isplatitelji primitaka iz stavka 1. ovoga lanka kada te primitke isplauju
nerezidentima i/ili izaslanim radnicima, neovisno o tome da li sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska ima
pravo oporezivanja tog primitka ili ne, te poslodavci za svoje radnike za vrijeme koritenja prava iz osiguranja sukladno lanku 182. stavku 3.
Zakona o doprinosima.
(3) Iznimno od stavka 1. toke 6. ovoga lanka izvjee iz stavka 1. ovoga lanka ne podnose isplatitelji, odnosno sami porezni obveznici za:
1. primitke po osnovi darovanja fizikih osoba, a za zdravstvene potrebe iz lanka 9. stavka 1. toke 7. Zakona,
2. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz lanka 9. stavka 2. toke 2.1. podtoke 2.1.5. Zakona,
3. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog ratnih dogaaja iz lanka 9. stavka 2. toke 2.2. Zakona,
4. nasljedstva i darove iz lanka 9. stavka 2. toke 2.3. Zakona,
5. primitke od otuenja osobne imovine iz lanka 9. stavka 2. toke 2.4. Zakona,
6. odtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnou iz lanka 9. stavka 2. toke 2.5. Zakona,
7. primitke ostvarene na nagradnim natjeajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogunost sudjelovanja svih osoba i
igrama na sreu prema posebnom zakonu iz lanka 9. stavka 2. toke 2.6. Zakona
8. pomorski dodatak na brodovima meunarodne plovidbe iz lanka 10. toke 9. Zakona i lanka 13. stavka 2. toke 18. ovoga Pravilnika,
9. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz lanka 10. toke 17. Zakona,

10. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje bi bile oporezive porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja nije ureeno drukije, te za mirovine iz inozemstva ako je ukupni iznos primitaka od nesamostalnog rada ostvaren u iznosu manjem
od iznosa osobnog odbitka sukladno lanku 61. stavku 12. ovoga Pravilnika.
Porezna uprava moe zatraiti dostavu podataka o primicima pod tokama 1. do 10. ovoga stavka te o ostalim primicima.
(4) Isplatitelji primitaka, obveznici obraunavanja i plaanja doprinosa i/ili sami porezni obveznici izvjee iz stavka 1. ovoga lanka podnose
Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili na dan nastanka obveze obrauna i uplate doprinosa ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada
se ti doprinosi obvezno obraunavaju i uplauju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije slijedei dan, a podaci se iskazuju po pojedinom
poreznom obvezniku odnosno fizikoj osobi. Na isti nain obvezni su postupiti i isplatitelji dividendi na koje se ne plaa porez na dohodak prema
lanku 30. stavku 12. i 13. Zakona.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka za dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, od organizacija iz lanka
45. stavka 7. Zakona te izravno od fizikih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona, porezni obveznici podnose
Poreznoj upravi u roku od 8 dana od dana naplate primitka.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka isplatitelji primitaka podnose Poreznoj upravi do posljednjeg dana u
mjesecu u kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaen ili najkasnije slijedei dan, za:
1. primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. stavka 3. Zakona i lanka 15. ovoga Pravilnika, te po osnovi drugog dohotka iz
lanka 32. stavka 3. toke 5. Zakona i lanka 44. stavka 7. ovoga Pravilnika,
2. mirovine koje isplauje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz lanka 45. stavka 3. Zakona i lanka 61. stavka 3. ovoga Pravilnika,
3. primitke od kojih se utvruje drugi dohodak koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim
poslovima u poljoprivredi sukladno Zakonu o poticanju zapoljavanja.
(7) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka isplatitelji neoporezivih primitaka iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka
podnose Poreznoj upravi najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren, odnosno isplaen u prethodnom mjesecu, te se
podnosi zbirno izvjee za sve isplate u tijeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fizikoj osobi, osim
ako ti primici nisu iskazani pojedinano na izvjeu na dan isplate. Primici isplaeni za slubena putovanja za svrhe kojih je isplaen predujam
iskazuju se na izvjeu iz stavka 1. ovoga lanka prema konanom obraunu tih primitaka.
(8) Iznimno od stavka 4. i 7. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka isplatitelji primitaka koji se ne smatraju dohotkom podnose
Poreznoj upravi zbirno godinje izvjee za sve isplate u tijeku jedne godine po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, na zahtjev
Porezne uprave, i to za:
1. primitke od kamata na kunsku i deviznu tednju, na pologe (po vienju i oroene) na iroraunu, tekuem i deviznom raunu koji su ostvareni
od banaka, tedionica i tedno-kreditnih zadruga, iz lanka 9. stavka 1. toke 1. Zakona
2. primitke od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, iz lanka 9. stavka 1. toke 2. Zakona,
3. primitke po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ivota i imovine iz lanka 9. stavka 3. Zakona..
Na vrh
Obrazac JOPPD
Openito
Redoslijed radnji kod poetka rada sa JOPPD obrascem
Kontrole ePorezne JOPPD obrasca

Openito
Od 1.1.2014. Obrazac JOPPD zamjenjuje slijedeih 6 obrazaca: ID, ID-1, IDD, IDD-1, IP, Rsm.
DNR i IP se i dalje vode interno jer je obaveza poslodavca IP predati radniku na kraju godine, ali se vie ne predaje u PU.
Pratite tekue aktualnosti na temu novi JOPPDobrazac od 1.1.2014. na webu na linku Aktualnosti JOPPD
Direktni link na stranice Porezne uprave sa svim uputama u vezi ispunjavanja JOPPDobrasca PU Upute za JOPPD
Na vrh
Redoslijed pripremnih radnji kod poetka rada sa JOPPD obrascem

Uz standardna podeavanja kod rada sa Obraunom plaa kod poetka rada sa JOPPD obrascem je potrebno izvriti dodatne postavke ako elimo
koristiti automatski unos podataka iz napravljenih obrauna plaa.
Ukadrovskoj evidenciji je potrebno za svakog radnika upisati podatke vezane uz JOPPDobrazac, , a koji su specifini za svakog pojedinog
radnika, to su podaci sa B stranice JOPPD-a:
- 6.1. Oznaka stjecatelja, Prilog 2
- 6.2. Oznaka primitka, Prilog 3
- 7.1 Obveza doprinosa za MI za staa sa poveanim trajanjem
- 8. Oznaka mjeseca u obveznom osiguranju po istoj osnovi
- 9. Oznaka radnog vremena
- 16.1 Oznaka naina isplate, Prilog 5
Ovi podaci e se koristiti kod rutine za automatsko kreiranje JOPPD obrasca iz podataka obrauna, ti podaci se mogu mijenjati po potrebi prije
svakog obrauna, a njihova promjena ne utjee na ve kreirane JOPPD obrasce.
2. Postavke Obrauna plaa
U prozoru Postavki grupa Obraun dohodaka, podgrupa Obrazac JOPPD je potrebno upisati vrijednosti u polja:
- Oznaka podnositelja Prilog1., A str. III.1.5 (inicijalno 1)
- Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba sa invaliditetom B.7.2. (inicijalno 0)
Ove vrijednosti se odnose na tekuu matinu firmu upisuju se jednom i mijenjaju po potrebi.
3. ifrarnik doprinosa
Potrebno je uz svaki doprinos upisati Veze doprinosa sa JOPPDobrascem na osnovu kojih program kod automatskog kreiranja JOPPD-a moe
znati koji doprinosu se upisuju u koja polja. Detaljni opis svih veza moete vidjeti na linku Evidencija doprinosa
4. Vrste rada
JOPPD B straica 15.1 ifra neoporezivog primitka, ako se radi o isplati neoporezivog primitka potrebno je unijeti ifru neoporezivog primitka
(Prilog 4.) kako bi program na osnovu tog podatka mogao kod Automatskog kreiranja JOPPD obrasca u polje B 15.1 unijeti tu ifru, a u polje
15.2 iznos tog neoporeivog primitka.
5. HUB3 obrasci
Utemplate HUBobrascima (PTL_ oznake) je potrebno u pozivima na broj primatelja upisati varijabilna polja #JOPPD# koje e program kod
kreiranja automatskih HUB-ova zamijeniti sa stvarnim iframa JOPPD-a.
6. ifrarnici vezani za JOPPD
Inicijalno je veina ifrarnika u "ObrDohotka>ifrarnici>ifrarnici za JOPPD obrazac" popunjena sa inicijalnim vrijednostima kakve su bile u
trenutku izrade programa, kako nita nije stalno tako e se i ti ifrarnici vremenom mijenjati i dopunjavati pa to korisnik moe napraviti sam.
Inicijalno je uneeno oko 250 razliitih vrijednosti u ifrarnike JOPPDobrasca.
Na vrh

Joppd obrazac moemo kreirati automatski na osnovu podataka izvrenog obrauna, runim unosom ili prvo automatski pa ga moemo doraditi
runom izmjenom preko tipke Izmjena.
Tipka Zbroji stavke
Ako smo runo mijenjali neke dijelove Joppd obrasca A ili B stranice preko tipke Zbroji stavke moemo dati nalog programu da obrie podatke A
stranice i ponovo ih popuni zbrojem sa B stranice.
Detaljnije pogledajte u Obrazac JOPPD automatski unos
Na vrh

Odabirom tipke "Provjeri JOPPD" moemo pokrenuti proces provjere ispravnosti JOPPDobrasca.
Detaljnije vidi Kontrole JOPPD obrasca
Na vrh

Pozicionirajte se u tabelarnom prikazu na eljeni JOPPD obrazac, odaberite tipku "Export u datoteku" i potvrdite u novom prozoru Export.
Dobit ete obavijest o uspjenom (ili neuspojenom) kreiranju datoteke. Datoteka je kreirana u direktoriju "...Ipos
knjigovodstvo\JoppdDatoteke\PartnerX" naziva "obrJoppdGGDDD_dd.mm.gggg_ParX.XML" kao npr. obrJoppd13317_13.11.2013_Par1.XML
Odabirom ikone Foldera (direktorija) desno pored tipke "Export u datoteku" moete otvoriti u Windows Exploreru direkorij sa datotekom.
Za daljnji postupak sa XML datotekom pratite upute za ePorezna aplikaciju na stranicama PU.
Na vrh
Polje
Opis
I. Oznaka izvjea
Kod podnoenja ispravka ili dopune upisuje se ponovo ista oznaka izvjea GGDDD sa vrstom
izvjea 2 ili 3, to znai da se ifra jednog obrasca (oznaka izvjea) moe ponavljati u datoteci zato
dodajemo svoj dodatak kao i kod RSm obrasca. Struktura bi bila GGDDDRR gdje je RR interni redni
broj. Mora postojati kontrola da ne mogu biti dva ista GGDDD sa vrstom izvjea 1
II. Vrsta izvjea
Inicijalno 1, Prvo izvjee
III.1.3. Adresa elektronike pote
Adresu elektronike pote koja se upisuje na JOPPD obrazac upisati u bazu partnera, program
povlai prvu eMail adresu ako ih je vie upisano.
Prilog 1. (1 Pravna osoba, 2 Fizika osoba, 3 Poslodavci diplomatske misije ....).
III.1.5. Oznaka podnositelja izvjea
Polje "joppd_oznaka_podnos", vezano je za partnera matinu firmu te je potrebno upisati u

postavke nivo partnera.
IV.1. Broj osoba za koje se podnosi

izvjee
Prebrojiti broj razliitih OIB-a na B stranici
IV.2. Broj redaka na B stranici
Prebrojiti sve redove na B stranici
V. Podaci o ukupnom iznosu

obraunanog predujma poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak
VI. Podaci o ukupnom iznosu

obraunanog doprinosa
VII. Podaci o ukupnom iznosu

isplaenih neoporezivih primitaka
VIII. Naplaena kamata za doprinos za

MOII
Sve podatke vezane uz broj osoba sa razliitim OIB-om, broj redova na B stranici te sve iznose A stranice koji predstavljaju sumu podataka
redova sa B stranice program e automatski upisati na A stranicu kada izaemo iz unosa podataka B stranice. Obratite panju da se ne zbrajaju
redom sva ista polja u svim redovima nego to ovisi o kombinacijama oznaka stjecatelja, oznakama primitka u pojedinom redu.
Ako iz bilo kojeg razloga ne elite da program automatski nakon izlaska sa B stranice promjeni podatke na A stranici, drite tipku CTRLdok
kliknete ne tipku Izlaz na B stranici.
Na vrh

Polje
Opis
Svaki red dobiva novi redni broj.Kod renumeracije se sortiraju redovi po OIB-ima osiguranika.
1. Redni broj
Program je kod unosa i izmjene JOPPD obrasca u prozoru ObrDohotka>Obraun plaa>Obrazac

JOPPDpodeen tako da kada se zavrava unos ili izmjena izlaskom na tipku Izlazu Pojedinanom
prikazuna stranici B, automatski se prema specifikacijama ePorezne popunjavaju polja sa iznosima
na A stranici u zavisnosti od oznaka pojedinih redova na B stranici (oznaka Stjecatelja, Primitaka
itd.).
Jednako tako se radi ponovna renumeracija svih redova na B stranici prema OIB-ima.
Ako je iz odreenih razloga potrebno izai iz unosa/izmjene obrasca, a da se ne vri automatsko
zbrajanje i renumeracija potrebno je prilikom klika miem na tipku Izlazdrati na tastaturi tipku
Ctrl(Control).
Ako elite napraviti automatsko zbrajanje A stranice, a ne elite renumeraciju tada kod prvog izlaza
pustite da se napravi i zbrajanje i renumeracija.
Zatim ponovo uite u izmjenu A stranice pa B stranice, drei tipku Ctrlkliknite na tipku
Renumer.program e vam ponuditi da upiete koji e biti prvi (poetni) redni broj npr. ako
upiete broj 100 program e redne brojeve renumerirati kao 100, 101, 102 .... , a ne vie kao 1, 2,
3, .....
Kod izlaska iz stavaka kliknite ne tipku Izlaz, ali pri tome drite tipku Ctrlkako se ne bi radila
automatska renumeracija (1, 2, 3, ...) jer ste je ve napravili sa drugim poetnim brojem.
2. ifra opine/grada prebivalita,
odnosno uobiajenog boravita
4. OIB stjecatelja primitka, odnosno

osiguranika
5. Ime i prezime osiguranika
6.1. Oznake stjecatelja primitka,

odnosno osiguranika
Upisuju se u oznake iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik., Podatak joppd_ozn_stjecatelja

evidentiramo u kadrovskoj.
Prilog 3 (1 Primici po osnovi plae, 2 Primici po osnovi plae koja je via od najvie mjesene
osnovice, 3, 4 Naknadni obraun, 21 Ostali primici koji se isplauju uz plau, ..., 41 Obraun
doprinosi po osnovi plae kada plaa nije isplaena, ...).
Polje "joppd_ozn_primitka" evidentiramo u Kadrovskoj
7.1. Obveza dodatnog doprinosa za

mirovinsko osiguranje za sta osiguranja irarnik, oznaka se upisuje u kadrovskoj.
s poveanim trajanjem
7.2. Obveza posebnog doprinosa za
poticanje zapoljavanja osoba s
invaliditetom
8. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u

obveznom mirovinskom osiguranju po
istoj osnovi
9. Oznaka punog, nepunog radnog

vremena ili rada s polovicom radnog
vremena
10. Broj sati rada
Upisuje se broj obraunanih sati rada za isplatu plae, za slijedee skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019 (osim oznake 0004);
0021-0029; 0031-0039; 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika. Kod isplate zaostale plae ne upisuje se broj sati rada za mjesece za koje se
plaa isplauje, ako je isti iskazan u ranijim razdobljima kod podnoenja izvjea za obraunane
doprinose za obvezna osiguranja po osnovi plae
10.0. Neodraeni sati rada
10. - odraeni sati rada. Kod automatskog unosa program prema iframa Obrasca OP odreuje koji
su sati neodraeni.
10.1./10.2. Razdoblje za koje se

obraunava obveza doprinosa i/ili
razdoblje za koje se primitak isplauje
odnosno u kojem se isplauje
Nie je detaljni opis koji su rasponi datuma, za regularnu plau to su datumi iz obraunskog
razdoblja poetak i kraj.
11. Iznos primitka (oporezivi)
JOPPD-a
JOPPD-a
JOPPD-a
12.1. do 12.9 Podaci o doprinosima
Kao preduvjet moramo u ifrarniku doprinosa upisati veze sa kojima emo pojedini doprinos
povezati sa poljem na B stranici JOPPD obrasca. ifre veza se nalaze u helpu/pomoi ifrarnika
doprinosa.
13.1. Izdatak
JOPPD-a
13.2. Izdatak, uplaeni doprinosi za MO
JOPPD-a
13.3. Dohodak
JOPPD-a
13.4. Osobni odbitak
JOPPD-a
JOPPD-a
14.1 Iznos poreza na dohodak
JOPPD-a
14.2. Iznos prireza na dohodak
JOPPD-a
Potrebno je u ifrarniku vrsta rada oznaiti vrste rada za neoporezivi primitaka i to prema Prilogu 4.
Program e te vrste rada automatski upisivati u ovo polje.
Automatski se upisuje kod automatskog JOPPD-a.
JOPPD-a
17. Obraunani primitak od nes. rada

(plaa)
JOPPD-a
Kod automatskog punjenja JOPPDobrasca program nee popuniti sva polja na B stranici ako je za odreenu kombinaciu Stjecatelja, Primitka i
Podnositelja predvieno da ta neka polja budu nula.
Na vrh

(1) Izvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan______ iz lanka 76. ovoga Pravilnika
podnosi se na Obrascu JOPPD i sadri podatke o:
1. svim fizikim osobama koje su tijekom izvjetajnog razdoblja (dan, mjesec, godina) ostvarile primitke iz lanka 76. stavka 1. ovoga Pravilnika,
o visini primitaka te o obraunanom i uplaenom porezu na dohodak, prirezu poreza na dohodak, doprinosima za obvezna osiguranja i druge
podatke,
2. svim fizikim osobama za koje su tijekom izvjetajnog razdoblja (dan, mjesec, godina) utvrene osnovice za obraun doprinosa, koje su
koristile odreena prava iz osiguranja prema posebnim propisima, podatke o iznosu doprinosa i druge podatke.
Stranica A
I. Oznaka izvjea
GG001 do GG365(366), godina i redni broj dana u godini na koji j izvrena isplata primitka ili na koji su obraunani i uplaen doprinosi, ako se
JOPPD podnosi nakon poslejdnjeg dana u mjesecu usplate upisuje se oznaka za posljednji dan u mjesecu isplate. Oznaka izvjea se ne moe
ponavljati
Kod podnoenja ispravka ili dopune upisuje se ponovo ista oznaka izvjea GGDDD sa vrstom izvjea 2 ili 3, to znai da se ifra jednog obrasca
(oznaka izvjea) moe ponavljati u datoteci zato se dodaje dodatak kao i kod RSm obrasca. Struktura bi bila GGDDDRR gdje je RR interni redni
broj.
II. Vrsta izvjea
Oznake:
1 - kada se podnosi prvo (izvorno) izvjee
2 - kada se podnosi ispravak ve podnesenog izvjea Poreznoj upravi
3 - kada se dopunjuju podaci iskazani na izvornom izvjeu
Oznaka 1 moe se upisati samo jednom za istu oznaku izvjea, istog podnositelja i istog obveznika plaanja.
III.1. Podaci o podnositelju izvjea
naziv/ime i prezime
adresa
OIB
oznaka podnositelja iz Priloga 1
Podnositelj izvjea je isplatitelj primitka i/ili obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa, odnosno nositelj osiguranja i/ili sam porezni obveznik
iz lanka 76. stavka 5. ovoga Pravilnika, osim za podnositelje pod oznakom 6, 7, 8 ili 9 iz Priloga 1. Podnositelj izvjea, za koje je podnositelj
izvjea obveznik obraunavanja primitka i/ili obveznih doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima (pod III.1.)
III.2. Podaci o obvezniku plaanja
naziv
adresa

OIB
Podatak o obvezniku plaanja unosi se samo za podnositelje izvjea pod sljedeim oznakama iz Priloga 1: 6. kole, 7. hzmo, 8. hzzo, 9. ostala
tijela. Podnositelj izvjea, za ostale podnositelje (1, 2, 3, 4, i 5) podatak o obvezniku plaanja istovjetan je podacima o podnositelju izvjea
pod III.1. te se ova polja ne popunjavaju
IV.1. Podaci o broju fizikih osoba za koje se podnosi izvjee
IV.2. Podaci o broju redaka na popisu pojedinanih obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD
V. Podaci o ukupnom iznosu obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
V.1. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada
-zbroj redaka pod 1.1. i pod 1.2. sa stranice A Obrasca JOPPD
V.1.1. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaa)
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0039, 0201, 5403
V.1.2. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (mirovina)
V.2. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala
V.3. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava
V.4. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja
V.5. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvruje drugi
dohodak
VI. Podaci o ukupnom iznosu obraunanog doprinosa
VI.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
VI.1.1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa
VI.1.2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka
VI.1.3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi poduzetnike plae
VI.1.4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplauje prema
posebnim propisima
VI.1.5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u odreenim
okolnostima
-zbroj stupca 12.1 sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
VI.1.6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za sta osiguranja koji se rauna s
poveanim trajanjem
VI.2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje
VI.2. 1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje po osnovi radnog odnosa
VI.2. 2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje po osnovi drugog dohotka
VI.2. 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje po osnovi poduzetnike plae
VI.2. 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za osiguranike za koje se doprinos
uplauje prema posebnim propisima
Stjecatelj primitka/osiguranik: 5101-5103, 5201-5299, 5301, 5401-5403, 5608
VI.2. 5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za sta osiguranja koji se
rauna s poveanim trajanjem
VI.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje
VI.3.1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa
VI.3.2. Ukupan iznos doprinosa za zatitu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa
VI.3.3. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetnike plae

VI.3.4. Ukupan iznos doprinosa za zatitu zdravlja na radu po osnovi poduzetnike plae
VI.3.5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka
VI.3.6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0005-0007, 5001-5009
VI.3.7. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za obveznike po osnovi korisnika mirovina
VI.3.8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranike za koje se doprinos uplauje prema posebnim propisima
Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5601, 5602, 5603, 5605, 5608
VI.3.9. Ukupan iznos doprinosa za zatitu zdravlja na radu za osiguranike za koje se doprinos uplauje prema posebnim propisima
Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5608
VI.3.10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zatitu zdravlja na radu - za osobe osigurane u odreenim okolnostima
VI.4. Doprinos za zapoljavanje
VI.4.1. Ukupan iznos doprinosa za zapoljavanje
VI.4.2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapoljavanje osoba s invaliditetom
VII. Podaci o ukupnom iznosu isplaenih neoporezivih primitaka
Na vrh
Stranica B
I. OIB podnositelja izvjea
II. Oznaka izvjea-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod I.
III. Vrsta izvjea-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod II.
IV. Redni broj stranice koji se sastoji od broja trenutne stranice i ukupnog broja stranica (__/__)
1. Redni broj
2. ifra opine/grada prebivalita, odnosno uobiajenog boravita
- unosi se za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0004, 0008, 0009, 0021-0029, 0031-0039, te za stjecatelje neoporezivih primitaka iz lanka 13. stavka 2. i
12. ovoga Pravilnika to ih poslodavci isplauju svojim radnicima.
Za ostale skupine stjecatelja primitka/osiguranika i stjecatelja neoporezivih primitaka/primitaka koji ne podlijeu obvezi poreza na dohodak
upisuje se 00000
4. OIB stjecatelja primitka, odnosno osiguranika
5. Ime i prezime stjecatelja primitka, odnosno osiguranika
6.1. Oznake stjecatelja primitka, odnosno osiguranika
upisuju se oznake iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, ili se upisuje 0000 kada se isplauje neoporezivi primitak po osnovi kojeg se ne
utvruje obveza doprinosa za obvezna osiguranja
upisuju se oznake iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa, ili se upisuje 0000 kada se isplauje neoporezivi primitak koji ne podlijee obvezi
doprinosa za obvezna osiguranja i/ili kada izvjee o koritenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno osoba koja je
obveznik doprinosa, te obveznik obraunavanja i obveznik plaanja doprinosa sukladno lanku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima
7.1. Obveza dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem
Upisuje se:
0 - ukoliko podnositelj po osnovi isplaenog primitka/obraunane naknade ili osnovice za obraun doprinosa nema obvezu obrauna
dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem,
7.2. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom
Upisuje se:
8. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u obveznom mirovinskom osiguranju po istoj osnovi
Upisuje se:
0 - ukoliko po osnovi isplaenog primitka/obraunane naknade ili osnovice za obraun doprinosa ne postoji obveza prethodnog obveznog
mirovinskog osiguranja ili utvrivanja prava po toj osnovi,
1 - ukoliko je to prvi mjesec obveznog mirovinskog osiguranja/koritenja prava iz mirovinskog osiguranja prema osnovi za koju je izvren
obraun,
2 - ukoliko je to zadnji mjesec obveznog mirovinskog osiguranja/koritenja prava iz mirovinskog osiguranja prema osnovi za koju je izvren
obraun,
3 - ukoliko su to ostali mjeseci unutar obveznog mirovinskog osiguranja/koritenja prava iz mirovinskog osiguranja prema osnovi za koju je
izvren obraun,
4 - ukoliko obvezno mirovinsko osiguranje/koritenje prava iz mirovinskog osiguranja prema osnovi za koju je izvren obraun poinje i
zavrava unutar jednog (izvjetajnog) mjeseca,
5 ukoliko je obveza doprinosa nastala nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja i ne odnosi se na odreeni mjesec proveden u tom
osiguranju.
Oznake od 1 do 5 unose se za sve skupine stjecatelja primitka/osiguranika za koje se pod razdoblje za koje se obraunava obveza doprinosa i/ili
razdoblje za koje se primitak isplauje (pod 10.1. i 10.2.) upisuje mjesec dana ili krae od mjesec dana, te vie od mjesec dana ako se isplauju
zaostale plae i mirovine,
9. Oznaka punog, nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena
Upisuje se:
0 ukoliko ne postoji radno vrijeme,
1 ukoliko je osiguranik prijavljen na puno radno vrijeme,
2 ukoliko je osiguranik prijavljen na nepuno radno vrijeme,
3 za osobe koje rade s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s tekoama u razvoju.
Oznake od 1 do 3 unose se za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019 (osim oznake 0004); 0021-0029; 0031-0039; 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika,
10. Broj sati rada
Upisuje se broj obraunanih sati rada za isplatu plae, za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0001-0019 (osim oznake 0004); 0021-0029; 0031-0039; 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika. Kod isplate zaostale plae ne upisuje se broj sati rada za mjesece za koje se plaa isplauje, ako je isti iskazan u ranijim
razdobljima kod podnoenja izvjea za obraunane doprinose za obvezna osiguranja po osnovi plae
10.1./10.2. Razdoblje za koje se obraunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za koje se primitak isplauje odnosno u kojem se isplauje
Razdoblje moe biti:
1. mjesec dana ili krae od mjesec dana ako u jednom mjesecu poinje i/ili zavrava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja, to se
upisuje u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG., i to osobito:
1. kada se isplauje primitak od kojeg se utvruje dohodak od nesamostalnog rada ili kada se obveza doprinosa obraunava po osnovi plae ili
mirovine ako nema isplate primitka, za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 00010299 (osim 0201) i 5403, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu poinje i/ili zavrava razdoblje osiguranja prema istoj
osnovi osiguranja) za koji se primitak isplauje/obveza doprinosa obraunava i uplauje,
2. kada se obveza doprinosa obraunava prema propisanoj mjesenoj osnovici za odreeni mjesec ili dio mjeseca, za slijedee skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5001-5009, 5101-5199, 5201-5299, 5301-5399, 5401-5499 (osim
5403), 5601-5699 i 5701-5799, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu poinje i/ili zavrava razdoblje osiguranja prema
istoj osnovi osiguranja) za koji se obveza doprinosa obraunava i uplauje,
3. kada se isplauju primici na koje se ne plaa porez na dohodak, primici koji se ne smatraju dohotkom odnosno primici koji bi bili oporezivi
porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije ako po osnovi istih ne postoji ni obveza
doprinosa, te se iskazuje mjesec u kojem je primitak stvarno isplaen,
4. kada se istovremeno isplauje oporezivi i neoporezivi dio primitka od nesamostalnog rada, odnosno neoporezivi primitak po osnovi kojeg se
obraunavaju doprinosi za obvezna osiguranja, isti se iskazuju u istom retku, te se iskazuje mjesec na koji se odnosi obveza doprinosa odnosno
mjesec u kojem je primitak isplaen ako nema obveze doprinosa,
5. kada tijelo javne vlasti isplauje naknadu prema posebnom propisu koja ne podlijee obvezi poreza na dohodak niti obvezi doprinosa,
odnosno kada to tijelo priznaje odreena prava iz osiguranja prema posebnim propisima po osnovi kojih ne postoji obveza isplate naknade
odnosno ne postoji obveza obrauna doprinosa, a istovremeno poslodavac za vrijeme priznavanja toga prava nema obvezu isplate
plae/obrauna obveze doprinosa, te kada poslodavac, odnosno druga osoba isplauje naknadu plae na teret sredstava tijela javne vlasti ili na
teret dravnog prirauna, iskazuje se mjesec ili dio mjeseca na koji se naknada odnosi odnosno za koje se pravo iz osiguranja priznaje,
6. kada poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa nema obvezu isplate plae/obrauna doprinosa iz
razloga to radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa i odnosa koji su izjednaeni sa radnim odnosom prema posebnom propisu koristi
odreeno pravo iz osiguranja po osnovi kojeg nadleno tijelo javne vlasti isplauje naknadu plae i/ili obavlja obraun doprinosa za sta
osiguranja za vrijeme koritenja toga prava, iskazuje se mjesec koritenja prava,
2. vie mjeseci, a manje od godinu dana (kalendarske godine), to se upisuje u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG., te se upisuje:
1. kada se isplauje dohodak od nesamostalnog rada za vie proteklih mjeseci iste kalendarske godine (zaostale plae i mirovine)
- za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0299 (osim 0201) i 5403, a za
koje je ranije izvren mjeseni obraun i uplata doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima i isto je iskazano na izvjeima kada je dohodak trebao
biti isplaen, tada se podatak iskazuje na nain da se u isti redak upisuje isplaeni ukupni primitak, izdatak za mirovinsko osiguranje iz primitka
(pod uvjetom da je uplaen) i obraunan i uplaen porez na dohodak i prirez, a podatak o obraunanim i uplaenim doprinosima pod 12.1. do
12.9. se ne iskazuje, te se pod tokom 10.1. i 10.2. iskazuje stvarno razdoblje za koje je taj primitak isplaen-vie mjeseci iste kalendarske
godine. Isplata primitka za prethodni mjesec za koji nije izvren obraun doprinosa i podneseno izvjee, iskazuje se u zasebnom retku, osim ako
se radi o isplati mirovina,
2. kada se iskazuje isplata primitka ueniku ili studentu na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga te se pod razdoblje
upisuje stvarno razdoblje rada koje moe biti i vie mjeseci ali iste kalendarske godine,
3. te kalendarska godina to se upisuje u formatu od 01.01.GGGG. do 31.12.GGGG., i to:
1. kada se obveza doprinosa i poreza na dohodak obraunava prema ostalim primicima uz plau iz lanka 22. Zakona o doprinosima za slijedee
skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019 i 0021-0029, kada se ti primici pripisuju
godini, te se iskazuje godina za koju se primitak isplauje, odnosno godina kojoj se primitak pripisuje,
2. kada se iskazuju razlike na temelju godinjeg obrauna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od nesamostalnog
rada (oznaka 0406 iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa),
3. kada se isplauje primitak od kojeg se utvruje dohodak od kapitala, imovinskih prava, osiguranja te drugi dohodak (skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 1001-1009, 2001-2009, 3001-3009 i 4001-4009), te se iskazuje
godina u kojoj se primitak isplauje,
4. kada se iskazuje obveza za kamate po osnovi doprinosa kod obrauna plae prema sudskoj presudi ili nagodbi, te se iskazuje godina na koju se
plae prema kojoj su kamate obraunane odnose,
11. Ukupni iznos oporezivog primitka
Kada je osnovica via od najvie mjesene ili najvie godinje osnovice za obraun doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, upisuje se
stvarni iznos osnovice (ne upisuje se iznos najvie mjesene ili godinje osnovice),
12.1. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti primjenom propisane stope na osnovicu za
obraun doprinosa
12.2. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje primjenom propisane stope na
osnovicu za obraun doprinosa
12.3. Iznos obraunanih doprinosa za zdravstveno osiguranje primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa
12.4. Iznos obraunanih doprinosa za zatitu zdravlja na radu primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa
12.5. Iznos obraunanih doprinosa za zapoljavanje primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa
12.6. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za sta osiguranja s poveanim trajanjem
primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa.

12.7. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za sta osiguranja s poveanim
trajanjem primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa.
12.8. Iznos obraunanog posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranike koji slubeno borave u inozemstvu
odnosno posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranike koji borave na slubenom putu u inozemstvu i
izaslane osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa
12.9. Iznos obraunanog posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom primjenom propisane stope na osnovicu za
obraun doprinosa.
Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1 ili 2 pod 7.2.
13.1. Izdatak
Upisuje se, ovisno o vrsti obrauna, iznos izdatka iz lanka 32. stavka 5. Zakona i lanka 46. stavka 5. ovoga Pravilnika ili iznos doprinosa iz
osnovice kod isplate zaostale plae za mjesec dana rada za razdoblje koje je ranije od 1.1.2003. a za koju je prethodno izvren obraun i zadueni
su doprinosi na minimalnu osnovicu i/ili dio doprinosa iz primitka a koji nije doprinos za mirovinsko osiguranje
13.2. Izdatak - uplaeni doprinos za mirovinsko osiguranje iz primitka
13.3. Dohodak
13.4. Osobni odbitak iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona
14.1. Iznos obraunanog predujma poreza na dohodak
Kod obrauna predujma poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
upisuje se obraunani predujam poreza na dohodak umanjen za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
sukladno lanku 53. stavku 1. Zakona i lanku 61. stavku 15. ovoga Pravilnika,
14.2. Iznos obraunanog predujma prireza porezu na dohodak
odnosno primitka koji bi bio oporeziv porezom na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukije
ureeno, iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom
sa ukljuenim obveznim doprinosima iz osnovice
iz Priloga 5. Nain isplate/izvrenja obveze
Upisuje se iznos ukupnog primitka (oporezivog primitka iz toke 11. i/ili neoporezivog primitka iz toke 15.2.) umanjenog za iznos uplaenih
doprinosa iz primitka, te uplaenog predujma poreza i prireza
Na vrh

(1) Podaci o primicima po pojedinom stjecatelju primitka/osiguraniku na stranici B Obrasca JOPPD upisuju se pojedinano u svaki redak ovisno o
kombinaciji oznake stjecatelja primitka/osiguranika i oznake primitka/obveze doprinosa.
(2) Na stranici B Obrasca JOPPD obvezno se popunjavaju svi stupci u jednom retku sa odgovarajuim oznakama, odnosno iznosima ili se upisuje
0.
(3) Podaci o neoporezivim primicima/primicima koji se ne smatraju dohotkom odnosno primicima koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukije ureeno, iskazuju se pojedinano prema oznaci iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji
se ne smatraju dohotkom, s tim da se na stranici B ne popunjavaju polja pod 3. (osim kada se isplauju neoporezivi primici iz lanka 13. stavka 2.
i 12. ovoga Pravilnika to ih poslodavci isplauju svojim radnicima), te od 6.1. do 14.2., odnosno upisuju se nule, osim polja 10.1. i 10.2. u
kojima se upisuje razdoblje sukladno lanku 77. stavku 3. toki 17. ovoga Pravilnika. Kada tijelo javne vlasti ima obvezu isplate naknade
neposredno osiguraniku, pod 15.1 upisuje se oznaka koja oznaava naknadu plae, a pod 15.2. upisuje se iznos naknade plae. To isto upisuje i
poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa kada ima obvezu isplate naknade plae koja se isplauje na teret
sredstava tijela javne vlasti ili na teret dravnog prorauna.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka ukoliko se fizikoj osobi istovremeno i na isti nain isplauje primitak koji je vii od propisanog
neoporezivog dijela (oporezivi i neoporezivi dio), a za taj neoporezivi dio postoji mjesena obveza dostavljanja podataka na Obrascu JOPPD
sukladno lanku 76. stavku 7. ovoga Pravilnika, ili ako se po osnovi neoporezivog primitka obraunavaju i plaaju doprinosi, tada se isti iskazuju
u istom retku i izvjee se dostavlja u rokovima iz lanka 76. ovoga Pravilnika propisanim za oporezivi dio primitka, odnosno na dan obrauna i
uplate doprinosa.
(5) Ukoliko nakon podnoenja podataka na Obrascu JOPPD i urednog zaprimanja Obrasca JOPPD obveznik podnoenja utvrdi da su svi ili neki
podaci iz podnijetog obrasca netoni, ispravak obavlja podnoenjem novog Obrasca JOPPD i to s oznakom vrste izvjea 2. Dnevno se moe
podnijeti samo jedan obrazac s oznakom 2 za istu oznaku izvjea.
(6) Odbijanje zaprimanja izvornog Obrasca JOPPD uslijed logikih, matematikih i formalnih nedostataka ne smatra se razlogom za podnoenje
ispravka izvornog Obrasca JOPPD iz stavka 5. ovog lanka, ve je potrebno ponovno dostaviti izvorno izvjee koje e biti zaprimljeno tek ako
zadovolji sve propisane uvjete.
(7) Na stranici A, bez izmjena na stranici B, moe se ispraviti samo podatak o elektronikoj poti, a ispravak se vri na slijedei nain:
1. Na stranici A:
1.3. pod III.1.1., III.1.2., III.1.4. i III.1.5, III.2.1., III.2.2., i III.2.4. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom
Obrascu JOPPD, pod III.1.3. i/ili pod III.2.3. upisuje se nova adresa elektronike pote,
1.6. pod V.,VI i VII. nita se ne upisuje.
2. Na stranici B pod I. i II. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, pod III. unosi se oznaka 2, a pod
IV. upisuje se podatak 1/1. Ostali podaci na stranici B ne upisuju se.
(8) Kada se ispravljaju podaci iskazani na stranici B, ispravak se iskazuje na slijedei nain:
1. na stranici A:
1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,
1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se mijenjaju podaci,
1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinanih obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja ispravak,
1.6. pod V., VI. i VII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B obrasca kojim se obavlja ispravak, kako je opisano lankom 77. stavkom 2. ovoga
Pravilnika,
2. na stranici B:
2.1. pod I., II. i 1. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,
2.2. pod III. unosi se oznaka 2,
2.3. pod IV. obvezno se upisuje podatak kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika,
2.4. pod 4. i 5. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,
2.5. Pod ostalim podacima popunjavaju se svi ostali stupci odgovarajueg retka koji se mijenja, kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga
Pravilnika, ovisno o vrsti obrauna i to sa svim podacima koji su trebali biti upisani na izvornom izvjeu da nisu nastupile okolnosti zbog kojih se
ispravak obavlja.
(9) Kada se ispravljeno izvjee podnosi radi ispravka (zamjene) podataka o opim podacima (OIB, ime i prezime) za dva ili vie stjecatelja
primitka/osiguranika odnosno kada se ispravak podnosi zbog zamjene podatka o dva ili vie primitka i/ili osnovice za obraun doprinosa za istog
stjecatelja primitka/osiguranika, redni broj i opi podaci o stjecatelju primitka/osiguraniku moraju biti istovjetni izvornom izvjeu, a pod ostalim
podacima upisuju se ispravljeni podaci prema pripadnosti svakom od stjecatelja primitka/osiguranika odnosno pripadnosti razdoblju.
(10) Dopunom Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3 mogu se nadopunjavati podaci o stjecateljima primitka/osiguranicima koji nisu bili
iskazani na izvornom izvjeu iako je za iste danom podnoenja izvornog izvjea nastupila obveza izvjeivanja te podaci o stjecatelju
primitka/osiguraniku kojemu je na izvornom izvjeu bio unesen pogrean OIB. Dnevno se moe podnijeti samo jedno izvjee sa oznakom vrste
izvjea 3 za istu oznaku izvjea.
(11) Dopuna Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3 obavlja se na slijedei nain:
1. na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvjea Obrasca JOPPD kao i u izvornom izvjeu,
1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvjeu,
1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se dopunjuju podaci,
1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinanih obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja dopuna,
1.6. pod V., VI. i VII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B kako je opisano lankom 77. stavkom 2. ovoga Pravilnika,
2. na stranici B:
2.1. pod I. i II. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvjeu, pod III. unosi se oznaka 3, a pod IV. upisuje se
podatak kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika,
2.2. pod 1. upisuje se slijedei slobodni redni broj sa izvornog izvjea,
2.3. pod ostalim podacima upisuju se podaci za one stjecatelje primitka/osiguranike iji podaci nisu bili iskazani na izvornom izvjeu na nain
kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika.
(12) Podaci o OIB-u podnositelja, OIB-u obveznika plaanja, OIB-u stjecatelja/osiguranika, oznaci izvjea, rednom broju na stranici B Obrasca
JOPPD, te podaci o doprinosima za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje ukoliko je osobni raun u obveznom
mirovinskom fondu zatvoren, ne smiju se ispravljati ili mijenjati.
(13) Ako je na ve podnijetom Obrascu JOPPD pogreno upisan podatak o OIB-u podnositelja i/ili OIB-u obveznika plaanja, podnosi se Obrazac
JOPPD s oznakom 2 vrste izvjea pod pogrenim OIB-om s istom oznakom izvornog Obrasca, pod III. i IV. stranice A upisuju se istovjetni podaci
kao i na izvornom obrascu, pod V., VI. i VII. stranice A upisuju se nule, a na stranici B upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na
izvornom Obrascu JOPPD, osim podataka od 11. do 16.2 koji se popunjavaju s nulama. Nakon toga podnosi se Obrazac JOPPD s istom oznakom
izvjea koje je podneseno pod pogrenim OIB-om, ispravnim OIB-om podnositelja i svim ostalim podacima. Ukoliko je ve podneseno izvjee
pod ispravnim OIB-om s istom oznakom izvjea podaci koji su bili iskazani pod pogrenim OIB-om podnositelja i/ili OIB-om obveznika plaanja
nadopunit e se na ve podneseni Obrazac JOPPD putem Obrasca JOPPD s oznakom 3.
(14) Ako se za nekog stjecatelja primitka/osiguranika u cijelosti briu podaci iz izvornog Obrasca JOPPD, tada se za njega u ispravljenom obrascu
upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca, a podaci od 11. do 16.2. popunjavaju se s nulama.
(15) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu bio unesen pogrean OIB, podnosi se:
- Obrazac JOPPD s oznakom 2 vrste izvjea na kojem se upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca za tog stjecatelja
primitka/osiguranika, a podaci od 11. do 16.2. popunjavaju se s nulama.
- dopuna izvornog Obrasca JOPPD s oznakom 3 s upisanim tonim OIB-om tog stjecatelja primitka/osiguranika i svim ostalim podacima za tog
stjecatelja primitka/osiguranika koji su trebali biti iskazani na izvornom obrascu.
(16) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvruju dobit te tu djelatnost obavljaju u supoduzetnitvu, izvjee na
Obrascu JOPPD sastavljaju i podnose Poreznoj upravi za svakog supoduzetnika.
(17) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona, prilikom iskazivanja podataka o iznosu isplaenih neoporezivih
primitaka za njih osobno, koriste istovrsne oznake iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, kao to je predvieno
za radnike.
(18) U sluaju kada se dostavlja izvjee na Obrascu JOPPD za vie od 3 porezna obveznika odnosno fizike osobe, isplatitelj odnosno podnositelj
izvjea obvezno podnosi podatke iz Obrasca JOPPD elektronikim putem u okviru sustava e - porezna na nain propisan posebnim propisima, te
tehnikim i ostalim uputama.
(19) Obrazac JOPPD koji se ne podnosi elektronikim putem u okviru sustava e-porezna dostavlja se nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema
sjeditu, odnosno prebivalitu ili uobiajenom boravitu isplatitelja, odnosno prema prebivalitu ili uobiajenom boravitu poreznog obveznika
ako je sam obveznik dostavljanja Obrasca JOPPD.
(20) Obrazac JOPPD moe se dostaviti ispisan putem raunala, uz uvjet da sadrajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim
Pravilnikom.
(21) Obrazac JOPPD potpisuje ovlatena osoba podnositelja izvjea, koja peatom i potpisom ili naprednim elektronikim potpisom jami za
istinitost i tonost iskazanih podataka.
(22) Podaci o isplaenim primicima, obraunanim i uplaenim doprinosima za obvezna osiguranja te obraunanom i uplaenom porezu na
dohodak i prirezu dostavljaju se Poreznoj upravi i za potrebe Sredinjeg registra osiguranika.
(23) Za sve uplate za doprinose za obvezna osiguranja i porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koje nisu vezane uz podatke sa izvjea,
podnositelj izvjea, odnosno isplatitelj obvezan je Poreznoj upravi podnijeti specifikaciju rasporeda uplata.
(24) Izvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan______ -Obrazac JOPPD te prilozi 1.
Podnositelj izvjea, 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, 3. Primici/obveze doprinosa, 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom,
5. Nain isplate/izvrenja obveze, sastavni su dio ovoga Pravilnika..
Na vrh

(1) Podaci o isplaenim primicima, obraunanim i uplaenim obveznim doprinosima te obraunanom i uplaenom porezu na dohodak i prirezu
za porezno razdoblje do stupanja na snagu ovoga Pravilnika dostavljaju se Poreznoj upravi na Obrascu ID, Obrascu IDD, Obrascu IDD-1, Obrascu
IP i Obrascu ID-1 prema lancima 63., 65., 76., 77. i 78. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08,
2/09, 9/09-ispravak, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12), najkasnije do 15.07. 2013.
Na vrh

(1) U skladu s lankom 31. stavkom 4., lankom 46. stavcima 4. i 5., lankom 48. stavkom 4., lankom 50. stavkom 6., lankom 51. stavkom 7.
i lankom 60. stavkom 5. Zakona, izvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, dostavljaju isplatitelji
primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili ostali obveznici sukladno posebnim propisima za:
1. primitke od kojih se utvruje dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona,
2. primitke od kojih se utvruje dohodak od imovinskih prava iz lanka 27. Zakona,
3. primitke od kojih se utvruje dohodak od kapitala iz lanka 30. Zakona,
4. primitke od kojih se utvruje dohodak od osiguranja iz lanka 31. Zakona,
5. primitke od kojih se utvruje drugi dohodak iz lanka 32. Zakona,
6. primitke koji se ne smatraju dohotkom iz lanka 9. Zakona, primitke na koje se ne plaa porez na dohodak iz lanka 10. Zakona i lanka 15.
stavka 2. i 3. Zakona, primitke koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije te na
koje se ne plaa predujam poreza na dohodak prema lanku 2. stavcima 4. do 7. ovoga Pravilnika i primitke fizikih osoba po osnovi izravnih
plaanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima a po osnovi kojih se ne utvruje dohodak sukladno lanku 18. stavku 3. Zakona,
te obveznici obraunavanja doprinosa koji, sukladno Zakonu o doprinosima, imaju obvezu Poreznoj upravi dostavljati izvjea o vrsti i iznosu
obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obraunani, razdoblju na koje se obveza odnosi, osiguranicima koji koriste odreena prava
iz osiguranja prema posebnim propisima i o drugim podacima.
(2) Obvezu podnoenja izvjea iz stavka 1. ovoga lanka imaju i tuzemni isplatitelji primitaka iz stavka 1. ovoga lanka kada te primitke isplauju
nerezidentima i/ili izaslanim radnicima, neovisno o tome da li sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska ima
pravo oporezivanja tog primitka ili ne, te poslodavci za svoje radnike za vrijeme koritenja prava iz osiguranja sukladno lanku 182. stavku 3.
Zakona o doprinosima.
(3) Iznimno od stavka 1. toke 6. ovoga lanka izvjee iz stavka 1. ovoga lanka ne podnose isplatitelji, odnosno sami porezni obveznici za:
1. primitke po osnovi darovanja fizikih osoba, a za zdravstvene potrebe iz lanka 9. stavka 1. toke 7. Zakona,
2. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz lanka 9. stavka 2. toke 2.1. podtoke 2.1.5. Zakona,
3. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog ratnih dogaaja iz lanka 9. stavka 2. toke 2.2. Zakona,
4. nasljedstva i darove iz lanka 9. stavka 2. toke 2.3. Zakona,
5. primitke od otuenja osobne imovine iz lanka 9. stavka 2. toke 2.4. Zakona,
6. odtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnou iz lanka 9. stavka 2. toke 2.5. Zakona,
7. primitke ostvarene na nagradnim natjeajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogunost sudjelovanja svih osoba i
igrama na sreu prema posebnom zakonu iz lanka 9. stavka 2. toke 2.6. Zakona
8. pomorski dodatak na brodovima meunarodne plovidbe iz lanka 10. toke 9. Zakona i lanka 13. stavka 2. toke 18. ovoga Pravilnika,
9. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz lanka 10. toke 17. Zakona,
10. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje bi bile oporezive porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja nije ureeno drukije, te za mirovine iz inozemstva ako je ukupni iznos primitaka od nesamostalnog rada ostvaren u iznosu manjem
od iznosa osobnog odbitka sukladno lanku 61. stavku 12. ovoga Pravilnika.
Porezna uprava moe zatraiti dostavu podataka o primicima pod tokama 1. do 10. ovoga stavka te o ostalim primicima.
(4) Isplatitelji primitaka, obveznici obraunavanja i plaanja doprinosa i/ili sami porezni obveznici izvjee iz stavka 1. ovoga lanka podnose
Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili na dan nastanka obveze obrauna i uplate doprinosa ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada
se ti doprinosi obvezno obraunavaju i uplauju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije slijedei dan, a podaci se iskazuju po pojedinom
poreznom obvezniku odnosno fizikoj osobi. Na isti nain obvezni su postupiti i isplatitelji dividendi na koje se ne plaa porez na dohodak prema
lanku 30. stavku 12. i 13. Zakona.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka za dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, od organizacija iz lanka
45. stavka 7. Zakona te izravno od fizikih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona, porezni obveznici podnose
Poreznoj upravi u roku od 8 dana od dana naplate primitka.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka isplatitelji primitaka podnose Poreznoj upravi do posljednjeg dana u
mjesecu u kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaen ili najkasnije slijedei dan, za:
1. primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. stavka 3. Zakona i lanka 15. ovoga Pravilnika, te po osnovi drugog dohotka iz
lanka 32. stavka 3. toke 5. Zakona i lanka 44. stavka 7. ovoga Pravilnika,
2. mirovine koje isplauje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz lanka 45. stavka 3. Zakona i lanka 61. stavka 3. ovoga Pravilnika,
3. primitke od kojih se utvruje drugi dohodak koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim
poslovima u poljoprivredi sukladno Zakonu o poticanju zapoljavanja.
(7) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka isplatitelji neoporezivih primitaka iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka
podnose Poreznoj upravi najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren, odnosno isplaen u prethodnom mjesecu, te se
podnosi zbirno izvjee za sve isplate u tijeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fizikoj osobi, osim
ako ti primici nisu iskazani pojedinano na izvjeu na dan isplate. Primici isplaeni za slubena putovanja za svrhe kojih je isplaen predujam
iskazuju se na izvjeu iz stavka 1. ovoga lanka prema konanom obraunu tih primitaka.
(8) Iznimno od stavka 4. i 7. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka isplatitelji primitaka koji se ne smatraju dohotkom podnose
Poreznoj upravi zbirno godinje izvjee za sve isplate u tijeku jedne godine po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, na zahtjev
Porezne uprave, i to za:
1. primitke od kamata na kunsku i deviznu tednju, na pologe (po vienju i oroene) na iroraunu, tekuem i deviznom raunu koji su ostvareni
od banaka, tedionica i tedno-kreditnih zadruga, iz lanka 9. stavka 1. toke 1. Zakona
2. primitke od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, iz lanka 9. stavka 1. toke 2. Zakona,
3. primitke po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ivota i imovine iz lanka 9. stavka 3. Zakona..
Na vrh
Obrazac JOPPD automatski unos

JOPPDse kreira za svaku isplatu tj. za odreene dane u mjesecu.
Odabirom tipke "Auto JOPPD" otvara se novi prozor u kojem odabiremo Obraunsko razdoblje za koje smo prethodno napravili obraun
plaa/dohodaka .
Tip unosa obrasca moemo odabrati:

1. kreiranje novog JOPPDobrasca i punjenje podataka u njega
ifra obrasca tj. datum isplate e se kreirati na osnovu datuma isplate u tom obraunskom razdoblju, to znai da je taj podatak obavezan.
Ako program primjeti da ve postoji JOPPD obrazac s tim datumom isplate postavit e vam dodatno pitanje da li elite kreirati novi JOPPDobrazac
ili odustajete, ako kreirate novi obrazac on e imati istu osnovnu ifru GGDDD, ali e imati interni dodatak 01, 02...
2. dodavanje podataka obrauna u ve postojei JOPPD obrazac
Ako odaberemo opciju dodavanja podataka u ve postojei JOPPD obrazac otvorit e se novo polje u koje emo upisati ifru JOPPDobrasca u
kojeg emo puniti podatke.
Datum isplate obraunskog razdoblja mora biti isti kao i na JOPPD obrascu u kojeg punimo podatke.
Ovo je situacija u kojoj na jedan JOPPDobrazac elimo dodati podatke obrauna iz dva ili vie obraunskih razdoblja, a koji imaju isti datum
isplate.
Oznaka primitka/obveze doprinosa moe biti:

1. povlaenje podatka iz evidencije radnika
Ukadrovskoj evidenciji je za svakog radnika mogue evidentirati Oznaku primitka/obveze doprinosa koja e se upisati na stranicu B 6.2
2. upis jedne oznake za sve radnike
U sluaju da iz nekog razloga elimo za sve radnike obraunskog razdoblja upisati neku specifinu oznaku primitka tada moemo iskoristiti ovu
opciju, npr. 51 Isplata zaostale plae za koju je prethodno izvren obraun i sl.
Oznaka naina isplate:

1. iz podataka evidencije radnika u kadrovskoj
Standardno se povlai podatak o nainu isplate plae iz kadrovske evidencije za svakog radnika posebno
2. upis jedne oznake za sve radnike
Mogue je odrediti jednu oznaku za sve radnike za konkretan JOPPD npr. u sluaju da elimo isplatiti neoporezive primitke posebno od plae u
gotovini
Punjenje obrasca
Pokretanjem tipke "Auto unos" pokree se punjenje podataka novog/postojeeg JOPPD obrasca.
Stranica A
Kod novog obrasca ident se kreira na osnovu datuma obraunskog razdoblja.
Vrsta izvjea e biti 1-izvorni obrazac.
Datum kreiranja je tekui datum.
Podaci o podnositelju se povlae iz ifrarnika partnera matine firme.
Oznaka podnositelja A III.5 se povlai iz postavki programa, grupa Obraun dohodaka.
Stranica B
Za traeno obraunsko razdoblje e se listati radnici koji imaju kreiran red sumarnih rezultata obrauna.
Program e za pojedinog radnika upisati samo jedan red za ukupan oporezivi primitak i pod oznakom B 6.2 iz kadrovske evidencije toga radnika,
ili ista oznaka za sve radnike ako smo tako definirali. Tome je tako iz razloga to je u sluaju kada na plai imamo vie vrsta rada (vrsta primitaka B
6.2) nemogue za svaku vrstu pojedinano odrediti osnovicu za obraun doprinosa, iznos poreza na dohodak i prirez.
Kada imamo takav sluaj moemo obraun (za isti dan isplate) razdvojiti na dva obraunska razdoblja gdje bi u svakom bila posebna oznaka
primitka te onda JOPPD obrazac moemo kreirati da automatikom kreiramo podatke iz prvog obraunskog razdoblja pa onda iz drugog.
Neoporeziv primitak e program upisivati posebno u svaki red prema oznakama B 15.1 koje je korisnik definirao u ifrarniku Vrsta rada i to nije u
nikakvoj vezi sa oznakama B 6.2 za vrstu oporezivog primitka.
Nakon punjenja podataka B stranice program e zbrojiti podatke za A stranicu i napraviti renumeraciju rednih brojeva B stranice po redoslijedu
OIB radnika, oznaka stjecatelja 6.1, oznaka primitka 6.2.
Automatika punjenja JOPPDobrasca ne moe pokriti sve mogue kombinacije koje se mogu pojaviti u praksi, ali je zato mogue nakon
automatskog punjenja JOPPDobrasca kroz izmjenu/unos raditi proizvoljne preinake JOPPD obrasca, a i nakon izmjena moemo opet automatski
puniti podatke iz dodatnih obraunskih razdoblja.
Dokaz sloenosti je i brojka od 250-ak stranica A4 raznih kontrola koje se rade na ePorezna aplikaciji prije prihvaanja obrasca od strane PU.
Nakon uspjenog automatskog punjenja JOPPDobrasca program e automatski ponuditi i provjeru ispravnosti JOPPD obrasca prema
matematikim kontrolama ePorezne, a koju uvijek moete pokrenuti i preko tipke "Provjeri JOPPD".
Kontrole JOPPDobrasca
Openito
Prilikom slanja XMLdatoteke JOPPDobrasca na internet stranice Porezne uprave (e-Porezna) aplikacija ePorezna e napraviti kontrole obrasca
koje su podijeljene u dvije glavne grupe i to kontrole podataka iskazanih na stranici A Obrasca JOPPD te kontrole iskazanih na stranici B Obrasca
JOPPD.
Sve navedene kontrole moete u obliku dokumenata skinuti sa stranica Porezne uprave, radi se o cca 250-ak stranice kontrola
I. KONTROLE PODATAKA ISKAZANIH NA STRANICI A OBRASCA (dokument: I. KONTROLE STRANICE A)
Kontrole stranice A predstavljaju kontrolu formalne ispravnosti Obrasca te su ove kontrole uvijek restriktivne. Ukoliko Obrazac ne zadovolji
postavljenim kontrolama biti e odbijen.
Ove kontrole su implementirane u programu te ih moete provjeriti i prije slanja na ePoreznu.
U sluaju da prograam pronae greku na A stranici ispisat e je u popisu greaka sa ifrom greke i opisom.
II. KONTROLE PODATAKA ISKAZANIH NA STRANICI B OBRASCA

Stranica B se kontrolira na nain da se kontrolira svaki redak zasebno, kolona po kolonu, podatak po podatak u tri nivoa i to na nain ukoliko
jedan redak zadovolji kontrolu prvog nivoa prelazi se na kontrolu drugog nivoa pa treeg. Ukoliko iskazani podatak u odreenoj koloni ne
zadovolji restriktivnu kontrolu nivoa prekida se kontrola toga podatka te se prelazi na kontrolu slijedeeg podatka u tome retku. Na kraju se
formira popis greaka Obrasca.
Kontrole stranice B podijeljene su u tri grupe (tri nivoa) to:
1. Prvi nivo kontrola: Kontrola formalne ispravnosti (dokument: I. FORMALNE KONTROLE STRANICE B OBRASCA JOPPD)
Ukoliko Obrazac ne zadovolji kontrolu formalne ispravnosti odreenog retka stranice B odbija se u cijelosti.
Ove kontrole su implementirane u programu te ih moete provjeriti i prije slanja na ePoreznu.
2. kontrolu matematikih greaka (dokument: II. MATEMATIKE KONTROLE OBRASCA JOPPD)
Oznaka priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik) i priloga 3. Primici /obveze doprinosarasporeene su u 29 dozvoljenih kombinacija a ovaj
nivo se odnosi na mogue vrijednosti u poljima i mogui maksimalni iznosi bez obzira na razdoblje (po grupama primitaka i stjecatelja. Ukoliko
iskazani podatak u odreenoj koloni ne zadovolji restriktivnu kontrolu nivoa prekida se kontrola te kolone te se prelazi na kontrolu slijedee
kolone/podatka u tome retku.
Radi se o 122 stranice raznih matematikih zavisnosti pojedinih polja, veina ovih kontrola je implementirano u programu te ih moete provjeriti
i prije slanja na ePoreznu. Nisu ukljueni neki specifini sluajevi kao to su isplate prije 1.1.2003., za diplomate, njegovatelje i sl.
U sluaju pronaenih greaka program e ispisati za konkretni redni broj reda ifru greke (prema ePorezna kontrolama) i opis greke.
3. kontrolu logikih greaka (dokument: III. LOGIKE KONTROLE OBRASCA JOPPD)
U ovoj grupi Oznake priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik) i priloga 3. Primici /obveze doprinosarasporeene su istih 29 dozvoljenih
kombinacija a ovaj nivo se odnosi na logike kontrole vezane uz podatke iz ostalih sustava Porezne uprave i usporedbu iskazanih podataka u
Obrascu sa podacima iz sustava Porezne uprave. Ukoliko iskazani podatak u odreenoj koloni ne zadovolji restriktivnu kontrolu nivoa prekida se
kontrola te kolone te se prelazi na kontrolu slijedee kolone/podatka u tome retku.
Logike kontrole nisu mogle biti implementirane u programu jer se radi o provjerama koje usporeuju podatke u Poreznoj upravi, Regosu i sl.
tipa da li je radnik stvarno lan MIOIIstup, da li pojedini podaci odgovaraju PKkartici evidentirajoj u PU, da li radnik stvarno ima beneficirani
radni sta, da li je radnik stvarno invalid, da li je OIB radnika evidentiran u PU (program moe samo provjeriti da li je OIB matematiki ispravan)
itd.
Originalni dokumenti kontrola JOPPDobrasca ePorezna

Otvaranje dokumenata:
Kontrole A stranice
Matematike kontrole JOPPD obrasca v2
Logike kontrole JOPPD obrasca
Link na stranice Porezne uprave Kontrole JOPPD obrasca PU
Popis matematikih kontrola JOPPDobrasca

Popis grupa:
Razdoblje moe biti mjesec ili manje dana i >=01.01.2003
I. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0001, 0002, 0003, 0201, 0202, 0203, 0101, 0102 - IMPLEMENTIRANO
II. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0041, 0042, 0043, 0204, 0205,0206 - IMPLEMENTIRANO
III. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0061, 0062, 0063- IMPLEMENTIRANO
IV. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0103- IMPLEMENTIRANO
Razdoblje moe biti mjesec ili manje dana i < 01.01.2003.
V. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0004, 0052, 0209
VI. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0044, 0064
Razdoblje moe biti mjesec ili manje dana
VII. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0071, 0210, 0301, 0331, 0332, 0333, 0334
VIII. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0403,5101- IMPLEMENTIRANO
IX. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0091, 0214, 5112- IMPLEMENTIRANO
X. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0082, 0212
XI. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0207
XII. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 5102, 5103, 5701, 5702, 5703- IMPLEMENTIRANO
XIII. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 5001, 5002, 5003, 5004, 5005, 5106, 5107, 5108, 5109, 5110, 5111, 0000- IMPLEMENTIRANO
XIV. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0321
XV. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0051, 0081, 0211, 0083, 0302, 0303, 0213, 0404- IMPLEMENTIRANO
XVI. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0322,0323
XVII. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 5104- IMPLEMENTIRANO
XVIII. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 5721- IMPLEMENTIRANO
Razdoblje moe biti mjesec ili manje dana ili vie mjeseci i >= 01.01.2003.
XIX. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0208
Razdoblje mora biti godina dana
XX. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0021- IMPLEMENTIRANO
XXI. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0023 - IMPLEMENTIRANO
XXII. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0401, 0402, 4004, 4005, 4007,4008, 4010, 4011, 4014, 4015, 4017, 4018, 4023,4025, 4026,
4029, 4030,4031- IMPLEMENTIRANO
XXIII. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0406 - IMPLEMENTIRANO
XXIV. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 1001, 1002, 1003, 1004, 1005, 2001, 3001, 3002, 4001, 4002, 4003, 4006, 4009, 4012, 4013,
4016, 4019, 4020, 4021, 4022, 4024, 4027, 4028, 4032, 4033 105- IMPLEMENTIRANO
Razdoblje mora biti godina dana > = 01.01.2003
XXVI. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0022- IMPLEMENTIRANO
XXVII. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0024- IMPLEMENTIRANO
XXVIII. oznaka_primitka_obveze_B_6_2 = 0000- IMPLEMENTIRANO
Pojmovi
Opis pojmova koji se pojavljuju u obraunu plae.
Radno mjesto tj. vrsta posla

Svako radno mjesto je vrednovano sa odreenim brojem bodova, taj broj bodova se odnosi na jedan obraunski mjesec. Dijeljenjem broja
bodova sa prosjenim mjesenim godinjim brojem sati se dobije SATNINA tj. broj bodova po satu za rad u reiji za tu vrstu posla.
Vrijednost boda
je jedinstvena i odreuje se na nivou poduzea
Prosjeni mjeseni godinji fond sati

odreuje se zakonom, moe i nekoliko godina biti isti
Naknade
to su sva bolovanja
Obustave
porez na dohodak
lanarine
krediti
Materijalni troak
prijevoz
topli obrok i dr.
(ne ulaze u osnovicu za obraun doprinosa i poraza, ako su unutar zakonom doputenih granica)
Regres
Redovni rad
sve osim naknada, materijalnih trokova i regresa
Brutto plaa - brutto dohodak

zbroj iznosa svih vrsta rada osim naknada, materijalnih trokova i regresa

Podaci za obraun plaa su na nivou partnera tj. vide se bez obzira u kojoj smo poslovnoj godini.
Koliina podataka s vremenom moe postati tolika da nam to s obzirom na kapacitete raunala stvara probleme. U tom sluaju moemo obrisati
stare podatke, za koje imamo ispisane na papir sve evidencije, izvjetaje i dr.
Brisanjem su ti podaci nepovratno izgubljeni.
Mogue je brisati podatke na nivou
poslovne godine
mjeseca
razdoblja
Mogu se brisati podaci o Obraunu plaa i podaci o Evidenciji radnog vremena u kadrovskoj evidenciji.
Napomena: ako ukljuite opciju brisanja podatka o obraunskom razdoblju tada se automatski ukljuuje i brisanje podataka o plaama i
evidenciji radnog vremena.
Nije mogue obrisati samo podatke o obraunskom razdoblju (ifrarnik obraunskog razdoblja).
Kombinacije doprinosa, pojanjenja veza radnici, doprinosi, vrste rada

U programu postoji ifrarnik vrste primitaka, za svaki takav primitak se moe odrediti neka kombinacija vrsta rada i doprinosa. Svaka kombinacija
automatski ima pridruene sve vrste rada (sadanje postojee, a unoenjem novih vrsta rada one se automatski pridruuju svim kombinacijama),
vidi Slika prozora kombinacije pridruenih doprinosa i vrsta rada
Za svaku vrstu rada u nekoj kombinaciji se mogu pridruiti doprinosi za koje elimo da se obraunavaju na tu vrstu rada. Nakon to na ovaj nain
pripremimo sve eljene kombinacije doprinosa za svaku vrstu primitka moemo ih pridruivati radnicima
Znai da se npr. u jednom obraunu za istu ifru vrste rada mogu kod dva radnika obraunavati razliiti doprinosi ili da se za dvije razliite vrste
rada kod jednog radnika mogu obraunavati razliiti doprinosi.
Svaka vrsta primitka ima svoju kombinaciju doprinosa u odnosu 1 -1. Za svaku vrstu rada u jednoj
kombinaciji se odreuju doprinosi za obraun.
Uputa za korisnike koji su nadogradili program, a prije nisu radili sa kombinacijama doprinosa nego sa skupinama radadoprinosa.
Sistem rada je promijenjen, u ifrarniku vrsta rada i ifrarniku doprinosa vie ne postoji 5 moguih polja za unos skupine
rada-doprinosa, ne postoji u ifrarniku radnika polje za odreivanje rednog broja polja (1-5). Sistem je pojednostavljen, a
istovremeno je omogueno praktino neogranien broj kombinacija, umjesto dosadanjih 5.
Postupak:
- stari ifrarnici koje ste imali: radnici, vrste rada i doprinosi su ostali sa svim zapisima i njih ne morate mijenjati
- oformljeni su novi ifrarnici, "Vrste primitaka" i "Kombinacije doprinosa" koje trebate pregledati i eventualno dopuniti
vaim specifinim primicima i u kombinacijama doprinosa svakoj vrsti rada pridruiti odgovarajue doprinose
- svakom radniku u kadrovskoj trebate pridruiti odgovarajuu vrstu primitka
Grafikon veza: radnici, kombinacije doprinosa (vrste primitaka), vrste rada i doprisnosi
Prvo je potrebno razjasniti kako se uope odreeni doprinos iz ifrarnika doprinosa pridruuje pojedinom radniku tj. zato se ba ti doprinosi
obraunavaju na plau tog radnika.
Osnovni ifrarnici koji postoje za ovu svrhu:
ifarnik vrsta primitaka (meni: "plae>ifrarnici>Vrste primitaka")
kombinacije pridruenih doprinosa vrstama rada (meni "plae>ifrarnici>kombinacije pridruenih doprinosa vrstama rada")
radnici (meni "kadrovska>kadrovska evidencija>djelatnici")
vrste rada (meni "plae>ifrarnici>vrste rada")
doprinosi (meni "plae>ifrarnici>doprinosi")
Radnici
Kod samih radnika u kadrovskoj se ne evidentiraju podaci o tome koje vrste rada se obraunavaju, koji doprinosi i slino, odluka o tome je u
podacima za obraun odreenog razdoblja.
Informacija da li je netko lan obveznog mirovinskog fonda (OMF-a) je samo informativnog karaktera za program.
U kadrovskoj evidenciji za svakog radnika postoji polje "Vrsta primitka". Npr. Plaa lan omf-a, nije lan omf-a, poveani sta, poduzetnika
plaa, Drugi dohodak lan upravnog odbora, Drugi dohodak ugovor o djelu itd. prema kriteriju kako im se obraunavaju doprinosi i porez na
dohodak.
Vrste rada
U ifrarnik vrsta rada upisujemo samo po jednu vrstu rada za sve radnike zajedno, bez obzira na to to e se kod nekih radnika na istu vrstu rada
obraunavati razliiti doprinosi.
Vrste rada se za odreeno obraunsko razdoblje pridruuju odreenom radniku kroz sam unos podataka za obraun (meni "plae>obraun
plaa>unos za obraun"). Vrsta rada ima vei broj da bi se zadovoljile razne potrebe (npr. redovni rad, bolovanje, prekovremeni itd.)
Doprinosi
U ifrarnik doprinosa upisujemo redom sve doprinose za sve tipove kombinacija doprinosa tj. za sve tipove radnika MIO I stup, MIO II stup,
doprinose za poveani sta, zdravstvo, ozljede na radu itd., dakle upisujemo sve doprinose koje emo koristiti u programu.
Kombinacije doprinosa
"Kombinacije doprinosa" je ifrarnik grupa ili kombinacija u kojem povezujemo vrste primitaka sa vrstama rada i doprinosima.
Program kod pokretanja obrauna ide sljedeom logikom,
za odreenog radnika obrauna sve vrste rada tj. dobije iznos brutto plae radnika
u kadrovskoj evidenciji za radnika gleda koja mu je vrsta primitka pridruena
uzima prvu vrstu rada i u tabeli kombinacija doprinosa gleda njegovu kombinaciju i tu vrstu rada koji doprinosi su za tu vrstu rada pridrueni
za obraun i obraunava te doprinose
isto ponavlja za sve ostale vrste rada kod tog radnika
Npr. vrsta rada "Bolovanje poduzea" e imati pridruene sve standardne doprinose, a "Bolovanje fond" nee imati
pridruene doprinose jer se na nju ne plaaju doprinosi.
Postavlja se pitanje zato se nije odmah u kadrovskoj odredilo za odreenog radnika da mu se obraunavaju konkretni doprinosi? Razlog je taj to
se npr. za redovni rad obraunavaju doprinosi po jednoj stopi, a ako je na istoj plai imao npr. vrstu rada Vojna vjeba na to se obraunavaju
druge stope doprinosa ili se neki doprinosi uope ne obraunavaju.
Iz tog razloga su se doprinosi morali vezati na vrste rada, a ne na radnike jer ne ovisi samo o radniku koji e mu se doprinos obraunati nego i o
vrstama rada koje mu se obraunavaju na toj plai.
to je kada imamo u firmi dva radnika koji se npr. zovu Davor i Nenad. Davor je lan OMF-a (obvezni mirovinski fond), a Nenad nije lan OMF-a.
Prema propisima u trenutku pisanja ovih uputa i pod uvjetom da nisu invalidi, vojnici, da nemaju poveani sta i dr., situacija s doprinosima bi
bila sljedea tj. ovako bi trebao izgledati ifrarnik doprinosa.
U ifrarniku vrste primitka tj. "kombinacija pridruenih doprinosa vrstama rada" nije vano koje su ifre ili kako ste nazvali skupine rada lan OMFa, nije lan OMF-a i sl. bitno je da se iz naziva vidi smisao
Primjer koji je ovdje naveden moda nema trenutne vaee doprinose, bit primjera je da se prikae kako program
funkcionira.
ifrarnik radnika
1. Davor
lan OMF-a
vrsta primitka (kombinacija doprinosa): 1 Radni odnos - lan OMF-a
2. Nenad
NIJE lan OMF-a
vrsta primitka (kombinacija doprinosa): 1 Radni odnos - nije lan OMF-a
Vrsta primitka (ifrarnik kombinacija doprinosa)

1. Radni odnos - lan OMF-a
2. Radni odnos - NIJE lan OMF-a
...
ifrarnik vrsta rada
1. Redovni rad
2. Bolovanje fond
ifrarnik doprinosa
Rbr
Naziv
Tip
Vrsta primitka (kombinacija

doprinosa za vrstu rada redovan
rad)
Stopa
Doprinos za MIO I stup lan OMF-a
Doprinosi IZ plae
15,000%
Doprinos za MIO II stup lan OMF-a
Doprinosi IZ plae
5,000%
Doprinos za MIO I stup nije lan OMF-a
Doprinosi IZ plae
Doprinos za osnovno zdravstveno

osiguranje
Doprinosi NA plae
Doprinos za ozljede na radu i prof.

oboljenja
20,000%
15,000%
Doprinosi NA plae
1,700%
Doprinosi NA plae
0,500%
.... ostali doprinosi nisu bitni za primjer
Kod unosa podataka za obraun plaa emo i kod Davora i kod Nenada koristiti iste vrste rada, recimo da su i Davor i Nenad imali Redovan rad i
Bolovanje fond.
Davor
Program e u kadrovskoj nai podatak da mu je vrsta primitka 1 (lan omf-a), za tu kombinaciju i vrstu rada Redovan red program e obraunati
pridruene doprinose pod rednim brojevima 1, 2, 4, 5 i 6.
Za vrstu rada "Bolovanje fond" nema pridruenih doprinosa.
Nenad
Program e u kadrovskoj nai podatak da mu je vrsta primitka 2 (nije lan omf-a), za tu kombinaciju i vrstu rada Redovan rad program e
obraunati pridruene doprinose pod rednim brojevima 3, 4, 5 i 6.
Uputa: redne brojeve doprinosa moete proizvoljno mijenjati da biste doprinose sortirali po elji, za ifre je jedino bitno da su
jedinstvene za svaki red, redni brojevi se mogu i ponavljati.
Kako na R-Sm i ID obrascu postoje polja za upis doprinosa za pojedinog radnika program nekako mora znati koje doprinose treba zajedno zbrojiti
(unutar pojedinog radnika) da bi ih mogao ispravno upisati. Zbog toga postoji polje veza kod svakog doprinosa preko kojeg e se to omoguiti.
Vidi Evidencija doprinosa
Ako obraunavate i doprinos za ozljede na radu upotrijebite vezu 3 jer se taj doprinos na RS-u zbraja sa zdravstvenim doprinosom, jedino tada
morate promjeniti ifru osnove osiguranja "Z" u broj 4 (vidi upute Regosa).
Vidi Vrste primitaka kod obrauna plaa i drugih dohodaka
Vrste primitaka kod obrauna plaa i drugih dohodaka

Openito o primicima
Razlikujemo dvije vrste primitaka, primici steeni nesamostalnim radom u radnom odnosu (plaa) i primitci koji nisu steeni u radnom odnosu
tzv. drugi dohodak.
Plae su jedini dohodak na kojeg se predujam poreza na dohodak obraunava uz uvaavanje osobnog odbitka na mjesenoj
razini na temelju PK kartice.
Preciznija formulacija primitaka od drugog dohotka je da su to svi primici koji NISU steeni prema osnovi
1. nesamostalnog rada
2. samostalne djelatnosti obrta slobodnih zanimanja i poljoprivrede
3. imovine i imovinskih prava
4. kapitala
5. osiguranja
Druge dohotke moemo podijeliti u nekoliko skupina:
1. primici na koje se plaa doprinose za obvezna osiguranja (MIO, zdravstveno)
2. autorske honorare, ukljuujui i honorare umjetnika
3. primitke sportaa i novinara
4. ostali primici na koje se ne plaaju doprinosi za obvezna osiguranja
5. primici koje ostvaruju uenici i studenti posredstvom stududentskih i uenikih udruga
1. Primici na koje se plaaju obvezni doprinosi

Najee prema ugovoru o djelu, to su:
lanovi skuptina i nadzornih odbora trgovaih drutava, odbora, povjerenstava ...
primici trgovakih putnika, agenata, akvizitera, turistikih djelantika, sudskih vjetaka ...
primici u naravi za uporabu zgrada, prometnih sredstava ... fizikim osobama koje nisu u radnom odnosu
ostali nenavedeni primici koje dobivaju fizike osobe koje nisu u radnom odnosu kod isplatitelja
Na ove primitke se plaaju obvezni doprinosi iz primitaka za mirovinsko osiguranje (MIO I i II stup 15% i 5%) i na primitke zdravstveno
osiguranje (15%).
Porezna stopa je 25% i pripadajui prirez, osobni mjeseni odbitak se nema pravo odbiti jer primici ne ovise o mjesenom radu nego o
povremenim primicima.
2. Autorski honorari
Radi se o isporuci autorskog djela na temelju ugovora (jezina djela, glazbena djela, dramska, koreografska, likovna, kiparstvo ..., arhitektura,
dizajna, fotografska, audio-vizualna ...).
Naknade za autorska djela ne podlijeu plaanju obveznih doprinosa.
U izdatke se priznaje 30% primitaka.
Kod umjetnikih autorskih djela (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnika koreografija ...) u izdatke se priznaje dodatnih 25% primitaka, ali
uz posebnu potvrdu.
Primici umjetnika ne podlijeu plaanju doprinosa osim ako im je to redovna, a ne povremena djelatnost.
3. Primitci sportaa i novinara

Razlikujemo profesionalne sportae i novinare kojima je to osnovna djelatnost i sportae i novinare amatere.
Profesionalcima se priznaje 30% izdataka, od doprinosa plaaju samo zdravstveno osiguranje, porez 25%.
Amateri plaaju MIO 20%, zdravstveno osiguranje 15%, porez 25%, ne priznaju im se izdaci. (IDD stupac 3)
4. Ostali primitci na koje se ne plaaju obvezni doprinosi

To su: nagrade uenicima i studentima na praktinom radu, stipendije, sportske stipendije, potpore obiteljima za sluaj smrti, pomoi za
kolovanje, nagrade, naknada sportskim sucima itd.
Na ove primitke se ne plaaju doprinosi, ali podlijeu porezu na dohodak 25% bez mogunosti priznavanja osobnog odbitka.
5. Primici koje ostvaruju uenici i studenti posredstvom stududentskih i uenikih udruga

Na ove primitke plaa se
doprinos za MIO na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u odreenim okolnostima 5% i
poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u odreenim okolnostima 0,5%
Osnovica je razlika primitaka i provizije posrednika, iznosi do 50.000 kn godinje e se osloboditi od oporezivanja, a razlika se oporezuje sa 25%
minus provizija i doprinosi.
Polja za unos vrste primitka

Koeficijent na prosjenu plau za minimalnu osnovicu doprinosa
Prosjena plaa je prosjek 1-8 mjeseca prole godine, evidentira se u obraunskom razdoblju. Minimalna osnovica za doprinose je odreena kao
dio te prosjene plae, a trenutno je se dobije koeficijentom 0,35 (35%).
Vidi ...
Koeficijent na prosjenu plau za maksimalnu osnovicu doprinosa

Prosjena plaa je prosjek 1-8 mjeseca prole godine, evidentira se u obraunskom razdoblju. Maksimalna osnovica za doprinose je odreena kao
dio te prosjene plae, a trenutno je se dobije koeficijentom 6,00 (600%).
Da li se primjenjuje osobni odbitak kod obrauna

U pravilu se osobni odbitak moe koristiti samo kod redovne plae iz radnog odnosa tj. nesamostalnog rada u radnom odnosu. Postoje neke
iznimke gdje se taj odbitak moe koristiti i kod povremenog nesamostalnog rada.
Identifikator kod ispisa ID obrasca za plae

Trenutno postoji 7 identifikatora kod izrade ID obrasca za primitku u radnom odnosu:
1. brojkom 1 kada izvjeuje o podacima koji se odnose na primitke odnosno doprinose za:
radnike u radnom odnosu, openito,
doprinose za produeno mirovinsko osiguranje sezonskog radnika,
doprinose za osiguranje volontera,
primitak po osnovi rada u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane drave te meunarodnoj organizaciji ili predstavnitvu sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj, koji uivaju diplomatski imunitet (lanak 45. stavak 7. Zakona),
primitak (plau) izravno iz inozemstva (lanak 45. stavak 8. Zakona),
2. brojkom 2 kada izvjeuje o podacima koji se odnose na primitke (plau) i doprinose lanova predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti i
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
3. brojkom 3 kada izvjeuje o podacima koji se odnose na poduzetniku plau i doprinose prema poduzetnikoj plai
4. brojkom 4 kada izvjeuje o podacima koji se odnose mirovinu

5. brojkom 5 kada izvjeuje o podacima koji se odnose na naknadu plae i doprinose za osobe koje pruaju pomo i njegu hrvatskim ratnim
vojnim invalidima
6. brojkom 6 kada izvjeuje o podacima koji se odnose na primitke i doprinose za izaslane radnike
7. brojkom 7 kada izvjeuje o podacima koji se odnose na primitke i doprinose za radnika zaposlenog za poslove u kuanstvu poslodavca.
Kod ispisa ID obrasca program uzima u obzir podatke razdoblja koja imaju datum isplate iz traenog
mjeseca.
Program odbacuje razdoblja koja nemaju tip dohotka Plaa iz radnog odnosa.
Unutar pronaenih razdoblja program uzima u obzir samo primitke radnika koji su povezani sa traenim
identifikatorom na nain da za radnika gleda koja vrsta primitka mu je upisana i koji je identifikator upisan
za tu vrstu primitka.
Stopa poreza na dohodak
Kod obrauna plaa stope poreza na dohodak su progresivne i primjenjuje se prema poreznim razredima, kod obrauna drugih dohodaka stopa
poreza na dohodak je fiksna (trenutno 25%). Kod obrauna drugih dohodaka ovdje upisujemo stopu 25, ako se primjenjuju porezni razredi
upisujemo -1.
Stopa priznatog izdatka za umanjenje osnovice za doprinose i porez

Kod obraun drugih dohodaka (npr. autorski honorari) priznat je izdatak (trenutno 30%) na ime umanjenja osnovice za doprinose i porez.
Broj kolone u IDD obrascu za drugi dohodak

Oznaka kolone koja e se puniti u IDD obrascu za tu vrstu primitka
Vidi Kombinacije doprinosa, pojanjenje veza radnici, doprinosi, vrste rada
Prijenos podataka o isplatama na magnetni medij

U sklopu izvjetaja "Potpisna (popisna) lista djelatnika" je mogue ukljuiti opciju da se istovremeno s ispisom izvjetaja generira i datoteka za
EXPORT podataka o plaama koje se isplauju preko banke , a podaci se prenose digitalno (disketa, modem i sl.)
Podaci e se exportirati u datoteku FIRMA_XXXYYY.TXT u direktoriju "...Data\Temp"
(XXX je oznaka exporta banke, YYY je ifra tipa isplate)
Nain isplate odreuje koji e se djelatnici povlaiti za ispis-export, a za koju banku ete primjeniti algoritam exporta odreujete posebno.
U nainima isplate plaa moe se unijeti do 100 razliitih banaka za isplate po tekuim raunima i 100 razliitih banaka za tedne knjiice, uz
jedan nain isplate za bonove i jedan za gotovinu. Za svaki od tih naina isplate se moe dobiti ispis rekapitulacije po djelatnicima u izvjetaju
potpisna lista.
Export podataka na disketu se vri za one banke za koje je trenutno napravljen algoritam (Zagrebaka, Privredna, Slavonska).
Struktura podataka u datoteci FIRMA_XXXYYY.TXT
Zagrebaka banka
Glavni vodei slog:
1 '030'+ // 3 broj sloga
2 '0000000'+ // 7 rezervirano 7 nula
3 '3234495'+ // 7 statistiki broj banke

4 '230500'+ // 6 datum obrade ddmmgg
6 '0000000500000'+ // 13 suma isplata desno pozic. 11 cijelih i dvije decimale
7 '0005' // 4 ukupni broj transakcija
8 '12345678'+ // 8 statistiki broj firme, matini broj
9 '000'+ // 3 podbroj statistikog broja, nule ako ga nema
10 '000000'+ // 6 puta nula, rezervirano
11 '012122'+ // 6 operativni broj matine poslovnice banke
12 '*'+ // zvjezdica
13 ' ' // 3 blanka
Ostali slogovi:
1 '031'+ // 3 broj sloga
3 '000000'+
// 6 referentni broj dnevnika
4 '230500'+ // 6 datum obrade ddmmgg
5 '01'+ // 2 vrsta posla
6 '50'+ // 2 vrsta prometa
7 '000023000'+ // 11 isplata desno pozic. 9 cijelih i dvije decimale
8 '4598762598'+
// 10 broj tekueg rauna djelatnika
9 '000000'+ // 6 rezervirano
10 '12345678'+ // 8 statistiki broj podouzea bit e da je matini broj(kao i prvi slog)
11 '000'+ // 3 podbroj statistikog broja, nule ako ga nema
12 '000000000000'+ // 12 rezervirano
13 '*'+ // zvjezdica
14 ' '+#13#10 // 3 blanka
Obraun tipa fiksni iznos za isplatu (netto u brutto)

Ako elimo obraun slian nekadanjem netto na brutto tada trebamo koristiti vrstu rada koja ima tip obrauna 55.
Inicijalno je u programu to vrsta rada sa ifrom "51 Redovni rad."
Korisnik moe otvoriti i novu ifru vrste rada (od 501 na dalje) i u njoj oznaiti tip obrauna 55.
Kod vrsta rada koje imaju taj tip obrauna upisujemo samo broj sati i eljeni iznos za isplatu, npr. elimo iznos za isplatu na platnom listiu 5000,
00 kn
Odabiremo vrstu rada sa ifrom "51 Redovni rad" i to je jedina vrsta rada koju smo unijeli za odreenog djelatnika.
Tada e program sam izraunati koliki treba biti brutto iznos za tu vrstu rada da bi na platnom listiu iznos za isplatu bio 5000,00 kn.
Osim te vrste rada moemo kombinirati i ostale vrste rada, stimulacije, nadoknade i dr., program e uvijek pokuati podesiti brutto iznos vrste
rada "51 Redovni rad" da u sumi s ostalim stavkama na platnom listiu krajnji iznos bude 5000,00 kn.
Postoje sluajevi kada to i nije mogue npr. ako kao eljeni iznos za isplatu upiemo 5000,00 kn, a pod Stimulacijom u iznosu upiemo 10.000,
00 kn onda je jasno da koliko god smanjili vrstu rada "51 Redovni rad" neemo na kraju moi dobiti iznos za isplatu 5000,00 kn.
Za jednog djelatnika i obraunsko razdoblje je predvieno da postoji samo jedna vrsta rada s tipom obrauna 55, ako upiete i drugu program e
je ignorirati kod obrauna.
Naime radi se o tome da je to jedna jednadba koja moe imati samo jednu nepoznanicu/varijablu.
Prilikom pokretanja obrauna program se ne koristi formulama za preraunavanje netta u brutto nega radi iteraciju tj. mijenja brutto iznos vrste
rada "51 Redovni rad" gore/dole i ponovo pokree obraun sve dok rezultat obrauna ne da iznos za isplatu eljenih 5000 kn, za tog djelatnika.
Premije osiguranja
Od 1.7.2001. je omogueno da se za uplaene premije osiguranja (ivotno, dopunsko zdravstveno, dobrovoljno mirovinsko III stup) moe
dodatno umanjiti osnovica za porez na dohodak.
To vrijedi bez obzira da li djelatnik sam uplauje premije ili poslodavac.
Osnovica za porez na dohodak se moe umanjiti samo do 80% osnovnog osobnog odbitka (koji trenutno iznosi 1250,00 kn) tj. do 1000,00 kn
zajedno za sve premije.
To znai da iznos uplaene premije nije i iznos poreznog izdatka. Korisnik kod upisivanja iznosa izdatka za premiju sam odluuje koji e iznos
upisati (jer ima sluajeva kada se za zdravstveno moe odbiti i vei iznos), ali e program taj iznos umanjiti u sluaju da bi ukupna umanjenja
porezne osnovice poreznu osnovicu dovele u minus.
PK kartice na disketi
Ako ukljuite check box za export podataka istovremeno s ispisom PK kartica na ekranu generirati e se i datoteka sa istim podacima. Osim to na
disketi treba oznaiti podatke tipa
PK1-2003 datum obrade
Matini broj i naziv firme
Mjesto tj. naselje
Uz disketu treba priloiti i Popratni list sljedeeg sadraja, a treba ga dostaviti GZAOP-u i nadlenoj ispostavi Porezne uprave.
OBRAZAC PK-1 ZA 2003. GODINU
MB/JMBG poslodavca:
Naziv/ime poslodavca:
Adresa poslodavca:
Nadlena ispostava PU:
Odgovorna osoba za sadraj magnetskog medija:
Prezime i ime:
Telefonski broj:
Tip magnetskog medija:
Broj slogova na magnetskom mediju:
Datum dostave medija:

Nakon obrauna plaa i izrade RS obrasca moemo pokrenuti rutinu za automatsku izradu HUB-obrazaca poreza i prireza na dohodak, netto
primitaka po raunima, odreenih doprinosa.
HUB-ovi kod obrauna plaa

Trenutno je podrana automatika za sljedee HUB-ove plaa:
Naziv template-a
tj. ifra HUB-a
Naziv
solidarnosti, Istup
PTL_MIO I STUP
PTL_MIO II STUP

12.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje, osnovno
PTL_ZDRAV OSNOVNO
12.4. Doprinos za zatitu zdravlja na radu, ozljede na radu
PTL_ZDRAV OZLJEDE
PTL_ZAPOLJAVANJE
12.6. Doprinos MIO Istup za sta osiguranja s poveanim trajanjem PTL_MIO I POVEANI
trajanjem
PTL_MIO II POVEANI

inozemstvu, izaslani radnici
PTL_ZDRAV IZASLANI

invaliditetom
PTL_ZAPO INVALIDI
Porez i prirez na porez na dohodak (posebno za svaku opinu)
PTL_POREZ I PRI
potrebno je napraviti samo jedan template, a program e za svaku opinu
posebno kreirati jedan HUB
Krizni (solidarni) porez
PTL_KRIZNI POREZ
Netto plaa za isplatu (posebno za svaku vrstu isplate tj. rauna)
PTL_NETTO_XXX
(umjesto XXX je potrebno upisati ifru naina isplate iz ifrarnika naina
isplate u kadrovskoj evidenciji)
Netto plaa za isplatu na po seban/zatieni raun (posebno za

svaku vrstu isplate tj. rauna)
PTL_NETTO ZAT_XXX
U ifrarnik HUB-ova1 je potrebno unijeti tzv. template za svaki od ovih obrazaca, program e prepoznati da se radi o template-u plaa prema
tekstualnoj nazivu template-a HUB-a
(PTL znai Plae TempLate)

Na koji nain se ostvaruje veza izmeu upisanog template-a u HUB-ovima i upisanog doprinosa u Evidenciji doprinosa?
U programu (u kodu) je fiksno odreena fra veze za svaki doprinos, te ifre se upisuju u Evidencijama doprinosa gdje postoji polje (ifra) za vezu
koja odreuje da li je neki doprinos "Doprinos za zapoljavanje" ili "MIOI stup" tj. to se ne odreuje tekstualnim nazivom.
Npr. Doprinos za zapoljavanje ima u polju za vezu broj 4, kada bismo doprinosu koji ima u polju za vezu broj 4 upisali naziv MIO Istup,
program bi ga opet tretirao kao Doprinos za zapoljavanje.
to se tie hub-a za netto plau potrebno je napraviti template hub za one isplate koje se pojavljuju na platnim listiima npr. isplata na raun
zagrebake banke tj. na tekue raune djelatnika, hub za gotovinsku isplatu (ako ga elimo) prema ifrarniku ima ifru 100 tj. PTL_NETTO_100.
U svaki od tih template-a unosimo podatke koji se ne mijenjaju kao to su naziv firme (obrta), mjesto, model i raun platitelja i dr.
1(bivi virmani)
Podaci koji su promjenjivi kao to su iznos, ifra JOPPD-a, mjesec i godina, uplatni rauni poreza i prireza, ifra i naziv opine i dr. se unose preko
posebnih varijabilnih polja npr. #JOPPD# je varijabilno polje za ifru JOPPD-a.
Dakle u pozivima na broj kao to je npr. kod MIO I stup model i poziv na broj su sljedei:
model HR68
poziv na broj 8168-11111111111-#JOPPD#
Model (HR68) je konstanta.
Prvi (8168) i drugi (11111111111) broj u pozivu na broj su konstante tj. oznaka doprinosa i OIB isplatitelja, trei broj je ifra JOPPD-a i ona e se
automatski upisati.
Dakle nakon to pokrenemo automatsko kreiranje HUB-ova za plae program e iz template obrazaca kreirati nove obrasce sa svim fiksnim
podacima, a umjesto varijabilnih polja e upisati podatke specifine za taj obraun.
Za kreiranje obrasca za Porez i prirez na porez na dohodak potrebno je i da u ifrarnicima opina imamo upisane uplatne raune tih opina da bi
ih program mogao automatikom upisati.
Popis varijabilnih polja:
ifra polja
Opis
#JOPPD#
ifra JOPPD-a
#MJE#
mjesec plae iz JOPPD-a
#GOD#
godina plae iz JOPPD-a
#OPC#
naziv opine
#OPCSIF#
ifra opine
#MB#
matini broj firme ili obrta
#OIB#
OIB broj firme ili obrta
datum
promjenjiv sam po sebi
iznos
Novokreirani obrasci e imati ifre HUB-ova kao i template samo e umjesto PTL biti PLA sa dodatkom ifre razdoblja, porezi i prirezi na kraju jo i
ifru opine, a hub za netto plau na kraju ima ifru naina isplate
npr. PLA_20041001_MIO I STUP
npr. PLA_20041001_POREZ I PRI_1333
npr. PLA_20041001_NETTO_201
itd.
Kod HUB-ova gdje se umjesto varijabilnog polja moe upotrijebiti konstantna oznaka (npr. matini broj firme ili obrta) moete upotrijebiti
konstantni izraz tj. ne morate koristiti varijabilno polje (#MB#).
Kreiranje HUB-ova za netto isplatu za pojedinog radnika

Ako elimo moemo umjesto jednog HUB-a za svaki nain isplate kreirati HUB za svakog radnika pojedinano, za to je potrebno u panelu za
automatsko kreiranje HUB-ova oznaiti pripadajuu opciju.
Uobiajeno je da se kreira isplatna lista na papiru i exportira u datoteku koja se onda predaje u banku, meutim ako ne elite ii u banku moete
dakle kreirati hub za netto plau svakog radnika i sve zajedno ih preko internet bankarstva (datoteka zbrojnog naloga) platiti bez odlaska u banku
i ekanja u redu.
Popis dodatnih varijabilnih polja kod tih HUB-ova:
ifra polja
#JOPPD#
#MJE#
#GOD#
#IME#
#PREZ#
#JMBG#
#OIBG#
#TEKRN#
#KNJRN#
#ZIRRN#
Opis
Polje HUBa
ifra JOPPD-a
mjesec plae iz rs-a
pnb
platitelja,
opis
plaanja,
pnb
primatelja
godina plae iz rs-a
pnb
platitelja,
opis
plaanja
ime radnika
naziv
primatelja,
sjedite
primatelja
prezime radnika
naziv
primatelja,
sjedite
primatelja
jedinstaveni matini broj graana
raun
primatelja,
pnb
primatelja
osobni identifikacijski broj graana
raun
primatelja,
pnb
primatelja
broj tekueg rauna iz kadrovske
raun
primatelja,
pnb
primatelja
broj tedne knjiice
raun
primatelja,
pnb
primatelja
iro raun iz kadrovske
raun
primatelja,
pnb
primatelja
#ZASRN#
zatieni raun radnika
raun
primatelja,
pnb
primatelja
#MB#
porezni broj poslovnog partnera
pnbplatitelja
Primjer Zagrebake banke, poslovni subjekti koji nemaju otvoren poslovni raun u ZABI mogu direktno sa poslovnog rauna u drugoj banci
provoditi plaanja na raune svoji zaposlenika u ZABI, nije potrebno sklopiti nikakav ugovor izmeu poslovnog subjekta i ZABE, nije potrebno
donositi dodatne podatke/popise u poslovnice ZABE.
Isplate primanja za zaposlenike sa otvorenim tekuim raunom u ZABI
Tekui raun primatelja:2360000-10000000013
Model: 17
Poziv na broj odobrenja:32xxxxxxxxxx-50
(32xxxxxxxx je #TEKRN#, dakle poziv na broj odobrenja glasi #TEKRN#-50)
Isplate povremenih primanja (regres, boinica i sl.) provode se ispostavljanjem naloga bez oznake 50.
Isplate primanja za zaposlenike s otvorenim iro-raunom i tednom knjiicom u ZABI
iro raun
Raun primatelja:2360000-31xxxxxxxx
tedne knjiice
Raun primatelja:2360000-10000000013
Model:14
Poziv na broj odobrenja:1xxxxxxxxx (tj. broj tedne knjiice)
Automatski HUBobrasci za kredite
Za sve obraunate rata kredita radnika moemo automatski kreirati HUB obrasca i to na nain:
l
l
da se kreira poseban HUB za svaki kredit pojedinano

ili da se kreira poseban HUB za svakog pojedinog kreditora sa zbirnim iznosom kredita
Template
Opis
PTL_KREDIT_X
Template za HUB-ove kredita za svaki pojedinani kredit, umjesto X je potrebno upisati ifru kredita
PTL_KREDITOR_X
Template za HUB-ove kredita za pojedinog kreditora, umjesto X je potrebno upisati ifru kreditora
Prije izrade HUB-ova je potrebno upisati svaki pojedini template kako bi program na osnovu njega mogao kreirati HUB-ove kredita koji imaju
sljedee nazive, npr.:
PLA_20080101_KREDIT_25
ili
PLA_20080101_KREDITOR_325
Automatska polje koje moemo koristiti kod template HUB-ova kredita su:
#KREDIT# - ispisuje naziv kredita
#RATA# - ispisuje broj rate od ukupnog broja npr. 34/120
Automatski HUBobrasci za lanarinu sindikata

Ukadrovskoj evidenciji je svakom radniku mogue pridruiti ifru lanarine sindikata "Kadrovska > ifrarnici > Popis sindikata".
Kod automatske izrade HUB-ova je mogue za svaki sindikat generirati automatski HUB na osnovu njegovog template-a.
Template
PTL_SINDIKAT_X
Opis
Prije izrade HUB-ova je potrebno upisati svaki pojedini template kako bi program na osnovu njega mogao kreirati HUB-ove sindikatakoji imaju
PLA_20080101_SINDIKAT_25
HUB-ovi kod obrauna drugih dohodaka

Trenutno je podrana automatika za sljedee HUB-ove:
Naziv template-a
tj. ifra HUB-a
Naziv
solidarnosti, Istup
DTL_MIO I STUP

DTL_MIO II STUP
DTL_ZDRAV OSNOVNO
DTL_ZDRAV OZLJEDE
DTL_ZAPOLJAVANJE

trajanjem
DTL_MIO I POVEANI

trajanjem
DTL_MIO II POVEANI

DTL_ZDRAV IZASLANI

invaliditetom
DTL_ZAPO INVALIDI
Porez i prirez na porez na dohodak (posebno za svakog radnika)
DTL_POREZ
potrebno je napraviti samo jedan template, a program e za svakog
radnika posebno kreirati jedan HUB
Netto plaa za isplatu (posebno za svaku vrstu isplate tj. rauna po

radnicima)
DTL_NETTO_XXX
HUB za porez i prirez ima specifinost to prvi niz brojeva u pozivu na broj odobrenja nije isti za sve radnike. Zbog toga je potrebno u ifrarniku
Vrste primitaka u polje poziv na broj odobrenja HUB-a upisati tu oznaku da bi kasnije program za svakog pojedinog radnika mogao prema njima
upisati ifre.
U ifrarnik HUB-ova je potrebno unijeti tzv. template za svaki od ovih obrazaca, program e prepoznati da se radi o template-u plaa prema
tekstualnoj ifri HUB-a.
(DTL znai Dohodak TempLate)
to se tie hub-a za netto isplatu potrebno je napraviti template hub za one isplate koje se pojavljuju na obraunskim listiima npr. isplata na
raun zagrebake banke, privredne banka i dr., . tj. na tekue raune djelatnika.
Za razliku od plaa ovdje ne radimo HUB za gotovinsku isplatu.
model 21
poziv na broj 8290 - #MB# - #JOPPD#
Sve znakove unositi bez razmaka
Model (21) je konstanta.
Prvi (8290) broj u pozivu na broj je konstanta tj. oznaka doprinosa, drugi matini broj subjekta, trei ifra JOPPD-a e se automatski upisati.
#JOPPD# - ifra JOPPD-a
#MJE# - mjesec plae iz JOPPD-a
#GOD# - godina plae iz JOPPD-a
#OPC# - naziv opine
#OPCSIF# - ifra opine
#MB# - matini broj firme ili obrta
#OIB# - osobni identifikacijski broj firme/obrta
#PBPOR# - oznaka poreza u pozivu na broj odobrenja kod hub-a za porez i prirez
varijabilna polja koja se primjenjuju kod hub-a za isplatu netto primitka
#IME# - ime radnika iz kadrovske
#PREZ# - prezime radnika iz kadrovske
#JMBG# - jmbg radnika iz kadrovske (koriste se kod polja poziv na broj odobrenja)
#OIBG# - osobni identifikacijski broj graana (koriste se kod polja poziv na broj odobrenja)
#TEKRN# - tekui raun radnika iz kadrovske (koristi se u poljima rauna primatelja i pozivu na broj odobrenja)
#ZIRRN# - tekui raun radnika iz kadrovske (koristi se u poljima rauna primatelja i pozivu na broj odobrenja)
datum - promjenjiv sam po sebi
iznos - promjenjiv sam po sebi
Novokreirani obrasci e imati ifre HUB-ova kao i template samo e umjesto DTL biti DOH sa dodatkom ifre razdoblja, porezi i prirezi na kraju jo i
ifru opine i oznaku poreza, a hub za netto plau na kraju ima ifru naina isplate i ifru radnika
HUB-ovi za netto isplatu primitka drugih dohodaka se rade iskljuivo na iro-raune otvorene kod banaka.
npr. DOH_20041001_MIO I STUP
npr. DOH_20041001_POREZ_100009
npr. DOH_20041001_NETTO_100009
npr. DOH_20041001_NETTO_100025
npr. DOH_20041001_NETTO_100019
(100009 ifra radnika iz kadrovske)

itd.

Openito
Zatieni raun je raun u banci na koji se uplauju samo sredstva izuzeta od ovrhe. Takav raun jo neslubeno nazivaju "35" raun jer poetna
dva broja rauna poinju sa 35.
Kod IBAN konstrukcije zatieni raun na 12 i 13 poziciji ima brojke 3 i 5. npr. HRXX YYYY YYY3 5ZZZ ZZZZ Z
Kada je zbog ovrhe na novanim sredstvima blokiran tekui raun na koji primamo plau, potrebno je otvoriti zatieni raun radinika na koji e
se uplatiti sredstva zatiena od ovrhe. Na tom raunu se sredstvima moe raspolagati bez ogranienja, banka ne naplauje naknadu za otvaranje,
voenje i zatvaranje takvog rauna.
Otvaranje zatienog rauna
U uvjetima ovrhe ovrenik je duan Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA) dostaviti Obavijest za svako primanje, naknadu ili iznos koji su
izuzeti od ovrhe (primanja, naknade i iznosi koji su izuzeti od ovrhe na temelju lanka 172. i lanka 173. Ovrnog zakona, primanja, naknade i
iznosi izuzeti od ovrhe koji se uplauju iz inozemstva, primanja i naknade koji su izuzeti od ovrhe na temelju posebnog zakona i dr.), a uplauju
se ovreniku na raun u banci.
Nakon primitka obavijesti od ovrenika, FINA je duna bez odgode uplatitelju iz Obavijesti dostaviti podatke o ovreniku i vrsti trabine za koju je
ovrha odreena, a radi uskrate uplata izuzetih od ovrhe, te prema banci radi otvaranja posebnog rauna ovrenika. Uplatitelj je duan, odmah po
primitku podataka, bez odgode uskratiti uplatu na ovrenikov raun primanja, naknada ili iznosa koji su izuzeti od ovrhe.
Fina Informacija za graane - primanja i naknade izuzeti od ovrhe
Primjena propisa
Sve naknade plae koju poslodavac isplauje na svoj teret (naknada za godinji odmor, plaeni dopust ...) dijele ovrnu sudbinu plae, OSIM
naknade plae za bolovanje na teret poslodavca.
Od ovrhe su zatiena sve vrste bolovanja:na teret poslodavca, na teret HZZO-a, rodiljni i porodiljni dopust.
Prema odredbama Zakona o radu (NN 93/14) plaa ili naknada plae radnika se moe prisilno ustegnuti u skladu sa posebnim zakonom.
1. Opi porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12.i 73/13.)
2. Obiteljski zakon (Nar. nov., br. 75/14.i 83/14.)
3. Ovrni zakon (Nar. nov., br. 112/12.,25/13. i 93/14.)
Svaki od 3 navedena zakona ima svoja odreenja za izraun zatienog/nezatienog dijela plae, a odnose se manje vie na odreivanje dijela
neto plae koji je izuzet od ovrhe.
Ovrni zakon
a) ako je radnikova neto plaa < neto prosj RH: na zatieni raun ide 2/3 radnikove plae, ostalo ide na redovan raun
b) ako je radnikova neto plaa >= prosj RH: na zatieni raun ide 2/3 prosj. neto plae u RH, ostalo ide na redovan raun
Ovrha radi zakonskog uzdravanja
Ovrha radi uzdravanja djeteta
Opi porezni zakon
Ako je radnikova neto plaa nia od minimalne plae u RH tada se nita ne plijeni, ako je vea mu se moe plijeniti dio plae vei od minimalne
plae. Dakle svota minimalne plae se uplauje na radnikov zatieni raun, ostalo na redovan tj. na vjerovnikov raun.
Neki od primitaka izuzeti od ovrhe:
1. primanja po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i
naknade tete za izgubljeno zdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oteenja prema propisima o invalidskom osiguranju
3. primanja po osnovi socijalne skrbi
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukije odreeno
6. primanja po osnovi stipendije i pomoi uenicima i studentima
7. naknada za rad osuenika, osim za trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja te za trabine naknade tete prouzroene kaznenim djelom
osuenika
8. primanja po osnovi odlija i priznanja
9. rodiljne i roditeljske novane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugaije odreeno
10. utvreni iznosi za uzdravanje djeteta uplaeni na poseban raun kod banke
11. naknada trokova za slubeno putovanje i naknada trokova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju
oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada
12. dar za djecu do 15. godine ivota i potpore za novoroene do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od
nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica tete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za sluaj smrti radnika i smrti lana ue
obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada
15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Primjena u programu
Obzirom na umu zakona i propisa koji reguliraju ovo podruje bila je nemogua misija sve ih preslikati u nekakav automatizam u programu.
Korisnik je obvezan kod svih radnika kod kojih se pirmjenje zatieni raun prekontrolirati rasporeene iznose prema propisima koji se odnose na
pojedine radnike.
Rezultat podatatka o zatienom i nezatienom dijelu rauna u programu moemo vidjeti na ispisu Platnog listia (NP1) i u automatskim HUBovima za isplatu plaa na pojedinane raune radnika.
Ovi podaci ne ovise o obraunu plae tj. nakon promjene podataka u kadrovskoj i/ili obraunskom razdoblju automatski e se promjeniti i
rezultat kod ponovnog ispisa platnih listia i hubova.
Mjesta unosa podataka:
Ukadrovskoj evidenciji u dijelu Podaci o dokumentima postoji polje za upis Posebnog / zatienog IBANrauna radnika kojeg je potrebno upisati
za radnika.
Tip algoritma koji moemo odabrati:
a) Ne primjenjuje se zatieni raun
Bez obzira na ostale podatke za ovog radnika je iskljuena je primjena zatienog rauna.
b) Upis apsolutnog iznosa koji ide na zatieni raun
Apsolutni iznos koji upiemo e se izdvojiti iz neto plae radnika i upisati na zatieni raun, ostatak neto plae ide na redovan raun. Meutim na
redovan raun ide i ostali dio iznosa za isplatu (razne neoporezive nadoknade).
1. primjer
Iznos za isplatu =5000
Neto plaa =4000
Upisani apsolutni iznos =2000
Redovan raun = neto plaa 4000 - zatieni iznos 1000 =3000 kn
Zatieni raun =iznos za isplatu 5000 - 3000 redovan raun =2000
Da je kao apsolutni iznos upisano 10.000 program bi za izraun zatienog dijela uzeo max samo do iznosa neto plae + nadoknade tj. cijeli
iznos za isplatu bi iao na zatieni raun.
Ako se u iznosu za isplatu nalaze nadoknade koje su izuzete od ovrhe, ali se ne smije uplaivati na zatieni raun, tada iz izdvojite u obraun u
posebno obraunsko razdoblje.
Usvim situacijama gdje preko automatizma nije mogue dobiti eljene iznosa zatienog i nezatienog dijela isplate moete kod pojedinih
radnika koristiti upis apsolutnog iznosa koji ide na zatieni raun, ostatak neto plae je redovan raun.
c) Upis koeficijenta neto plae koji ide na zatieni raun
Obzirom na tekue propise ovdje ete upisati npr. 0,25 (kao 1/4), 0,5 (kao 1/2), 0,66666666 (kao 2/3), tj. ovdje moete upisati bilo koju
kombinaciju dijela neto plae koja se rasporeuje na zatieni dio, ostali dio neto plae ide na redovan raun.
Koeficijent koji upiete e se primjenjivati ili na iznos radnikove neto plae ili na iznos prosjene neto plae u RH u zavisnosti da li je neto plaa
manja od republikog prosjeka ili je jednaka ili vea. Koeficijent koji upisujete mora biti vei od 0 i manji ili jednak 1.
Dakle,
ako je neto plaa radnika < od neto prosjeka RH tada se koeficijent za zatieni dio primjenjuje na radnikovu neto plau
ako je neto plaa radnika >= od neto prosjeka RH tada se koeficijent za zatieni dio primjenjuje na neto prosjek RH
Iznos koji ide na redovan raun je neto plaa radnika umanjen za iznos zatienog rauna.
Iznos koji ide na zatieni raun je iznos za isplatu (neto plaa + nadoknade) umanjen za iznos koji ide na redovan raun
2. primjer
Iznos za isplatu =5.000
Neto plaa =4.000
Koeficijent za zatieni iznos =0,5

Prosj. neto plaa =5.500
Redovan raun =neto plaa 4000 - zatieni iznos (4000 x 0,5 =2000) =2000
Zatieni raun =iznos za isplatu 5000 - redovan raun 2000 =3000
3. primjer
Neto plaa =9.000
Koeficijent za zaiteni iznos =0,66666666 (2/3)
Redovan raun =neto plaa 9.000 - zatieni iznos (5500 x 0,66666 =3.666) =5.334
Zatieni raun =iznos za isplatu 10.000 - redovan raun 5.334 =4.666
Kako je Bolovanje na teret poslodavca naknada koja ulazi u bruto primanja kao i plaa, ali je osloboena od ovrhe, prije primjene zatienog
rauna program e iz neto plae primjenom postotnog udjela bolovanja poduzea u bruto plai umanjiti neto plau za taj postotni udio.
Neto plaa =bruto primanja - doprinosi iz plae - porez - prirez.
Iznos za isplatu =neto plaa + nadoknade - obustave.
2. Obraunska razdoblja
Prosjenu neto plau u RH (republiki prosjek)moemo upisati u "ObrDohotka > Obraun plaa > Obraunska razdoblja" tj. za svaki pojedini
obraun.
U obraunskom razdoblju postoji i oznaka check box kojim za to obraunsko razdoblje moemo iskljuiti primjenu zatienog rauna ako to
elimo, a da to ne moramo iskljuivati pojedinano za svakog radnika.
3. Automatski HUB-ovi plaa i zatieni raun

Isti algoritam koji je primjenjen kod ispisa platnih listia program e primjenti i kod izrade automatskih HUB-ova za isplatu plae radnika na
redovan i zatieni raun.
U "ObrDohotka > Obraun plaa > Automatski HUB-ovi plaa" moemo pokrenuti automatsko kreiranje HUB-ova za plae radnika sa ukljuenom
opcijom "Kreiraj HUB za netto isplatu posebno za svakog radnika".
Uz dosdanje template HUB-ove porebno je dodati i novi u vezi isplate plae na zatieni raun PTL_NETTO ZAT_XXX (umjesto XXX je potrebno
upisati ifru naina isplate iz ifrarnika naina isplate u kadrovskoj evidenciji).
Ovaj template je isti kao i za redovnu plau PTL_NETTO_XXX samo je dodana oznaka ZAT (izmeu NETTOi ZAT je space prazan znak).
Primjer kompliciranijeg kompletnog ispisa platnog listia obrauna

- primitak od plae =5.000,00
- bolovanje poduzea = 2.000,00
- bruto primitak =7.000,00
- doprinosi iz plae =1.400,00
- porez =196,80
- prirez =35,42
- neto plaa/primitak =5.367,78
- obustava sindikat =240,00
- nenamjenski kredit =500,00
- potroaki kredit =1.000,00
- ukupno obustave =1.740,00 kn (bez poreza i prireza)
- nadoknada prijevoz =300,00

- bolovanje fond =1.000,00
- ukupno nadoknade =1.300,00
- ukupno za isplatu =neto plaa 5.367,78 + nadoknade 1.300,00 - obustave 1.740,00 =4,927,78
- primjena koeficijenta na neto plau 0,66666666 tj. 2/3 neto plae
- neto plaa od 5.367,78 kn se umanjuje za udio bolovanja poduzea u bruto plai tj. 2.000 /7.000 =0,285714286
- 5.367,78 * 0,285714286 = 1.533,65 je udio bolovanja u neto plai
- neto plaa umanjena za neto bolovanje =5.367,78 - 1.533,65 =3.834,13
- neto plaa je manja od prosjeka neto plae u RH tj. 3.834,13 < 5.510,00 i koeficijent 2/3 se primjenjuje na radnikovu neto plau (u suprotnom
bi bilo na prosjenu plau)
- dio neto plae koji ide na zatieni raun =3.834,13 * 0,66666666 =2.556,09
- dio neto plae koji ide na redovan raun = 3.834,13 - 2.556,09 =1.278,04
- iznos koji ide na zatieni raun =zatieni dio neto plae + bolovanje poduzea u neto plai - obustave + nadoknade =2.556,09 + 1.533,65
- 1.740,00 + 1.300,00 =3.649,74
- krai put:iznos koji ide na zatieni raun =iznos za isplatu - dio neto plae koji ide na redovan raun =4.927,78 - 1.278,04 =3.649,74

POVIJEST
Isplate osobnih primanja su specifina usluga banaka kojom one omoguavaju svojim klijentima (ali i poslovnim subjektima koji nisu klijenti)
isplatu osobnih primanja (plaa) na nain koji je dovoljno brz i efikasan, a da istovremeno podaci o pojedinanim isplatama budu dovoljno
zatieni od neovlatenog prikazivanja.
Banke su zbog toga razvile razliite oblike komuniciranja podataka o isplati osobnih primanja u obliku "specifikacija" koje isplatitelj dostavlja
banci nakon to obrauna plae, a nakon toga alje nalog za plaanje na ukupni iznos svih isplata.
Efekat takvog procesa je (izmeu ostalog) u tome da se na izvatku isplatitelja ne vide pojedinani iznosi isplaeni svakom zaposleniku.
U sluajevima (manjih) isplatitelja, plae se isplauju pojedinanim nalozima kao i svako drugo plaanje i takve isplate su vidljive i na izvatcima.
to praktino znai da moete napraviti zbrojni nalog za isplatu plaa kao i kod klasinog plaanja svojim dobavljaima.
IZMJENE i STANDARDIZACIJA
U procesu uvoenje IBANa u domai platni promet koji je zapoeo 1.6.2012 izraen je standardizirani Format zbrojnog naloga koji ima 3 vrste:
1. nacionalna plaanja u kunama (kunski platni promet)
2. meunarodna plaanja u kunama ili stranoj valuti (devizni platni promet)
3. nacionalna plaanja u stranim valutama
Ove vrste Zbrojnog naloga su u programu Ipos knjigovodstvo vidljive u prozoru "Pomoni pr. > HUB obrasci > HUB 3- obrazac" pa tipka
"Izvjetaji", tab "Zbrojni nalog - export datoteke" ili direktno u "Pomoni pr. > HUB obrasci > Ispis zbrojnog naloga - export datoteke", u polju
"Vrsta naloga u datoteci. Izmjenom standarda Hrvatske udruge banaka dodana je i 4. vrsta Plae ostala i redovna primanja.
Primjenom istih principa uz samo manje dopune potrebnih specifinih podataka koji su znaajni kod isplate plaa, nastala je dakle i vrst a "4"
naloga. Time je definirana jedna standardizirana datoteka za isplatu osobnih primanja koja se koristi u svim bankama. Na taj se nain
poslodavcima znatno olakava priprema podataka pogotovo u sluajevima kad zaposlenici imaju raune u razliitim bankama.
Ovo praktino znai da se exporti specifikacije plaa unutar izvjetaja "ObrDohotka > Izvjetaji > Potpisne (popisne) liste - export
podataka za banke" mogu staviti vam upotrebe jer ih sve zamjenjuje Univerzalna specifikacija nastala dogradnjom postojeeg
Zbrojnog naloga HUB-ova.
Pri tome, standardom se predvia izvravanje ove vrste naloga na dva naina:
1. zbrojni nalog koji se smatra specifikacijom koja se uita u sustav banke i eka pokrie (tj. uplatu) koje e doi kroz postojee kanale, NKS,
HSVP ili neki drugi kanal.
2. zbrojni nalog kojim se, na dan izvrenja zadan u samom nalogu, tereti poslovni transakcijski raun isplatitelja u jednom iznosu, a na drugoj
strani odobrava se N transakcijskih rauna unutar banke. Na izvodu isplatitelja prikazat e se samo jedna stavka (na teret isplatitelja, u korist
nekog prijelaznog rauna u banci)
Ove dvije opcije se definiraju u polju "Nain izvrenja za vrstu naloga 4 Plae, ostala i redovna primanja. Ako je vrsta naloga 1, 2 ili 3 za polja
Nain izvrenja i ifra vrste osobnog primanja je nebitno koje su im vrijednosti.
Pri formiranju Zbrojnog naloga tipa 4 vano je voditi rauna o slijedeem:
Rauni primatelja (zaposlenika) moraju biti u istoj onoj banci kojoj se nalog podnosi. Ukoliko zaposlenici jednog isplatitelja imaju raune u vie
banaka, potrebno je svakoj banci podnijeti poseban nalog.
Poziv na broj platitelja formira se prema Uredbi Vlade RH iz svibnja 2012. godine
Poziv na broj primatelja definira svaka pojedina banka
ifra vrste osobnog primanja (u slogu 309) razliita od 100 i 110 koristi se samo kad se druge vrste primanje isplauju samostalno. U sluaju
mjesenog obrauna koji ukljuuje redovnu plau i (na primjer) naknadu za prijevoz, bolovanje i terenski dodatak nije potrebno razdvajati isplate
u posebne vrste primanja.
Praktina uputa za primjenu kod obrauna plaa

1. Napravite plau kao to ste je radili i do sada.
2. Kreirajte JOPPD u "ObrDohotka > Obraun plaa > Obrazac JOPPD".
3. Napravite automatske HUB-ove za plau u "ObrDohotka > Obraun plaa > Automatski HUB-ovi plaa", u navedenom prozoru oznaite
kvaice: "Nakon izrade oznai obrasce", "Kreiraj HUB za netto isplatu posebno za svakog radnika", odabirom tipke "Kreiraj" dobit ete obavijest o
kreiranim HUB-ovima.
Napomena: podrazumijeva se da ve od ranije imate definirane templatove (predloke) za automatsko kreiranje HUB-ova za neto isplatu,
doprinose, poreze i dr., detaljnije o tome proitajte na linku Automatski HUB-obrasci plaa
4. U prozoru "Pomoni pr. > HUB obrasci > HUB 3- obrazac" u Tabelarnom prikazu provjerite/oznaite (tipka Oznai/Deoznai) sve HUB-ove koje
elite prikazati na Zbrojnom nalogu - specifikaciji plaa i odaberite tipku "Izvjetaji" pa u novom prozoru "HUB 3 - ispis" odaberite tab "Zbrojni
nalog - export datoteke"
5. Podesite sljedee podatke:
- Tip selekcije HUB-a:svi oznaeni obrasci
- oznaite "Kod ispisa Zbrojnog naloga exportiraj podatke o nalozima u datoteku"
- provjerite/promjenite: datume podnoenja, izvrenja, raune platitelja, raun naknade
6. Vrstu naloga u datoteci odaberite:4 Plae, ostala i redovna primanja
7. Nain izvrenja odaberite:
1 Specifikacija koja se alje u sustav Banke jednim od ugovorenih naina i eka uplatu (pokrie) koja e doi kroz neki od internih kanala Banke
ili iz druge banke (putem NKS-a/HSVP-a).
ili
2 Zbrojni nalog koji je ujedno i nalog uplate (pokria) i specifikacija. Na zadani datum izvrenja Banka provodi tereenje transakcijskog rauna
poslodavca (isplatitelja) u jednom iznosu i odobrava transakcijske raune fizikih osoba unutar Banke.
Koritenje naina izvrenja 2 zbrojni nalog dozvoljeno je samo u sluaju kada se datoteka alje u sustav Banke putem internog poslovnog
bankastva. Ako se datoteka alje u sustav Banke putem Interneta ili se donosi u poslovnicu Banke, u datoteci obavezno treba biti unesen nain
izvrenja 1 - specifikacija.
8. Odaberite ifru vrste osobnog primanja (ifre 100 Osobno primanje isplaeno u cijelosti , ....do 399 Ostala osobna primanja)
9. Odaberite tipku "Ispis" (lokacija ispisa na ekran), prikazat e se PrintPreview ispis zbrojnog naloga na ekranu i poruka da je kreirana datoteka
zbrojnog naloga u: Direktoriju\....\UNDatum.txt (UNje univerzalni zbrojni nalog, a datum je datum koji ste naveli). Datoteka je isto tekstualna
datoteka i moete je otvoriti u Notepadu.
Originalnu datoteku sa specifikacijom svih polja Zbrojnog naloga izdanu od Hrvatske udruge banaka moete pogledati na linku
http://www.hub.hr/sites/default/files/zbrojni_nalog_01.06.2013.pdf
Sam direktorij moete automatski otvoriti u Windows Exploreru tako da odaberte tipku "Otvori direktorij"
10. Datoteku dalje koristite u svojoj banci za slanje podataka o plaama ili za direktno plaanje.
IFARNIK VRSTA OSOBNIH PRIMANJA
100 Osobno primanje isplaeno u cijelosti

110 Isplata dijela osobnog primanja
120 Osobno primanje umanjeno za zatieni dio
130 Ugovor o djelu
140 Rad za vrijeme kolovanja
150 Isplata dividende
160 Naknada lanova Upravnog vijea, Skuptina, Nadzornih odbora
170 Primanja od iznajmljivanja turistikih kapaciteta
180 Najam
190 Prijevoz
200 Slubeni put
210 Terenski dodatak
220 Naknada za odvojeni ivot
230 Naknada za bolovanje
240 Naknada za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe
250 Naknada za prekovremeni rad, bonusi, stimulacije, ostale nagrade
260 Regres
270 Boinica, uskrsnica
280 Djeji dar
290 Stipendije, pomo studentima/uenicima za opremu, knjige i ostalo
300 Pomo u sluaju stupanja u brak, smrti zaposlenika/lana obitelji
zaposlenika
310 Pomo u sluaju roenja djeteta
320 Otpremnina
399 Ostala osobna primanja
Automatski unos podataka plae iz predloka

Da bi olakali unos podataka o plai u sluajevima kada se podaci esto ponavljaju iz razdoblja u razdoblje moemo se posluiti predlocima za
unos podataka.
Predloak kreiramo na slian nain kao i redovan unos podataka za obraun plaa, dakle ...
1) korak
U obraunskim razdobljima otvorimo novo obraunsko razdoblje, ifru razdoblja ovoga puta ne odreujemo kao GGGGMMII (godina, mjesec,
isplata) nego po sistemu BBBB0000 gje je BBBB redni broj predloka koji ide od 1001 do 1500 zadnje 4 znamenke koje su inae godina i redni
broj isplate, su 0000.
U naziv razdoblja upisujemo naziv predloka npr.
Predloak za prijevozne trokove
Predloak za kredite
Predloak za topli obrok
Predloak za regres
Predloak za obraun plae i sl.
Dakle moemo imati vie razliitih predloaka u kojima moe biti jedna ili vie vrsta rada tj. moemo ih i kombinirati.
2) korak
Nakon toga u unosu podataka za obraun plaa za eljeni predloak upisujemo podatke kao i za klasian obraun tj. pozivamo ifru razdoblja,
ifru djelatnika i vrstu rada koju elimo upisati. Vrsta rada moe biti bilo koja i podaci za nju mogu biti proizvoljni.
3) korak
Nakon to smo upisali eljene predloke, u dijelu za automatski unos podataka obrauna moemo zatraiti kopiranje podataka iz predloka u neko
regularno obraunsko razdoblje. To razdoblje moe i ne mora imati ve upisane neke podatke.
Primjeri
Ako smo upisali standardne podatke o plai tipa redovan reijski rad, a svaki mjesec djelatnicima na plai dajemo i naknadu za prijevoz tada je
zgodno napraviti predloak Prijevoz na posao gdje za svakog djelatnika moemo upisati toan iznos naknade za prijevoz. nakon upisanih
redovnih podataka kopiranjem predloka e se samo dodati podaci o Prijevozu na posao.
Isto tako ako imamo djelatnike s kreditima tada moemo imati i Predloak za kredite kojeg emo kopirati nakon Predloka za prijevoz na posao.
Naravno da prijevoz na posao i kredite moemo imati i u jednom predloku, ali je bolje to napraviti u dva
predloka radi vee preglednosti.
Osim samih predloaka mogu se kopirati i klasini obrauni tj. ako ovaj mjesec isplaujemo potpuno istu plau kao i proli mjesec moemo
jednostavno otvoriti obraunsko razdoblje za ovaj mjesec i kroz automatski unos iz predloka kopirati podatke iz prolog mjeseca u tekui.
Kod pokretanja unosa podataka moemo dodatno birati da li da se upisuju podaci za djelatnike koji nemaju unijete podatke za tekue razdoblje ili
ne, da li da se unose podaci o vrstama rada djelatnika koji ve imaju upisane te vrste rada ili ne.
Statistiki TMP obrazac

Statistiki TMP obrazac se predaje FINI do 5. u mjesecu za prethodni mjesec.
Obuhvaa sve isporuke naknada materijalnih prava zaposlenika u odreenom mjesecu.
Kako se radi esto o podacima koji se ne iskazuju svi na plai podaci za ispis na obrascu se moraju unijeti za svaki mjesec iz razliitih analitikih
evidencija.
Kod unosa je vano da se polje Godina i mjesec isplate unesu u formatu GGGGMM, dakle etiri znamenke za godinu i dvije za mjesec, npr.
200501.
Naini isplate plae


banku.

Detaljne informacije o svakoj pojedinoj postavki pogledajte u Tipovima obrauna-algoritma.
Doprinosi i porezi
Obraun odbitaka u sluaju vie isplata u toku mjeseca

ZA MJESEC
U MJESECU
Obraun doprinosa iz plaa

iskljuen
UKLJUEN
Obraun poreza na dohodak i prireza

iskljuen
UKLJUEN
Obraun doprinosa na plau
iskljuen
UKLJUEN
Obraun kriznog (solidarnog) poreza na iznos za isplatu

iskljuen
UKLJUEN
Obraun kriznog poreza samo 4% na ukupni iznos kod isplata veih od 6.000,00 kn od 1.7.2010.
iskljuen
UKLJUEN
Kad je ova postavka ukljuena nee se obraunavati 2% na iznose >3000,00 i <= 6000,00 kn
Ukljuivanje tipova obrauna
Obraun po uinku
iskljuen
UKLJUEN
Obraun tipa prosjek prolih razdoblja

iskljuen
UKLJUEN

iskljuen
UKLJUEN

iskljuen
UKLJUEN
Obraun tipa prosjek tekueg razdoblja

iskljuen
UKLJUEN
Obraun tipa stimulacije u %

iskljuen
UKLJUEN
Obraun tipa zajamena plaa

iskljuen
UKLJUEN
Obrazac JOPPD (nivo partnera)
Oznaka podnositelja
Prilog 1., polje III1.5. na stranici A
Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba sa invaliditetom

Polja 7.2. na stranici B
Obrazac JOPPD (nivo programa)
Iznos tolerancije kod provjera JOPPD obrasca

U JOPPd obrascu postoje razne matematike provjere da li je iznos pojedine kolone jednak zbroju nekih drugih kolona i sl., u tim provjerama
moda postoji neki puta razlika za 0,01 kn i sl. pa tu toleranciju ovdje moemo podesiti.
Ostalo
Obraunavanje kredita
iskljuen
UKLJUEN
Minimalni iznos za isplatu nakon obrauna kredita

Primjer: ako ste ovdje upisali vrijednost 1.000,00 to praktino znai da ako je iznos za isplatu prije obrauna kredita 3.000 kn, a rata kredita za
obraun je 2.100 kn program tu ratu kredita nee obraunati jer bi iznos za isplatu nakon obrauna kredita bio manji od traenih 1.000 kn tj.
3.000 - 2.100 = 900 kn < 1.000 kn
Obraun 5% na godine
iskljuen
UKLJUEN
Obraun lanarine sindikata

iskljuen
UKLJUEN
Osnovica za obraun lanarine sindikata

brutto1 + bolovanje
brutto1 + bolovanje - doprinosi iz plaa
brutto1 + bolovanje - doprinosi iz plaa - porez - prirez
Obraun minulog rada

iskljuen
UKLJUEN
Stopa ogranienja kod obrauna minulog rada

10
15
20
25
30
Dodatne informacije
Standardni prozor postavki
Plaa u naravi
Prema poreznim odredbama primici u naravi se takoer smatraju plaom tj. dohotkom od nesamostalnog rada. Smatra se kao da je radnik ili
druga osoba kupio dobro ili platio uslugu svom poslodavcu zamijenivi svoj novani neto primitak s vrijednou dobra ili usluge nakon to je
poslodavac podmirio sve obveze na ime doprinosa, poreza, prireza i pdv-a na svoj teret, to je sluaj kada se primitak u naravi smatra neto svotom,
a mogue je da se taj primitak smatra i bruto svotom tj. da su u vrijednosti primitka sadrane i obveze iz primitka koje se podmiruju na teret
radnika.
to se tie poreznih izvjea RSm, ID, PK1, IP primici u naravi su izjednaeni s plaama tj. ostalim primicima od nesamostalnog rada.
Primici u naravi mogu biti: koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i dr.
Primjer 1
Kada poslodavac daje radniku na cjelodnevno koritenje osobni automobil, plaa u naravi se moe utvrditi kao 1% od nabavne vrijednosti npr.
1% od 100.000 kn = 1000,00 kn mjeseno, plus pdv = 1.200,00 kn mjeseno, recimo da je redovna brutto plaa 10.000 kn.
Primjer iz RRIF-a broj 3/2004 str. 172.
1.200,00 kn plae u naravi uveano je za davanja koje e podmiriti poslodavac tj. brutto iznos je 2.535,14 kn.
U dijelu DOHODAK - PLAA Redovni rad i Plaa u naravi su klasine vrste rada tipa 1 Brutto1 na koje se obraunavaju svi doprinosi i porezi (npr.
50 Redovni rad), no u dijelu OBUSTAVE vrsta rada Obustava plae u naravi je tipa 6 Akontacije/krediti.
Za Obustavu plae u naravi nije bitno koja je ifra vrste rada nego koji je tip vrste rada i tip obrauna. Za
obustavu mora biti tip vrste rada 6 Akontacije\krediti, a tip obrauna najbolje 53 Runi unos: iznos, polje U
skupini za doprinos 3 Ne plaa se doprinos.
Smisao je da vrsta rada Obustava plae u naravi nita ne rauna nego da se njome samo smanji iznos za
isplatu jer je isplata izvrena u naravi.
Dakle u dijelu dohodak smo obraunali i redovni rad za koji e radnik dobiti novac i plau u naravi koju dobiva kroz npr. uslugu, a onda plau u
naravi oduzimamo u dijelu obustava jer je to ve dobio kroz uslugu.
Njegova netto plaa je 7.656.50 kn, ali je za isplatu samo 6.436,50 kn.
Primjer 2
Kada poslodavac daje radniku na cjelodnevno koritenje osobni automobil, plaa u naravi se moe utvrditi kao 1% od nabavne vrijednosti npr.
1% od 100.000 kn = 1000,00 kn mjeseno, plus pdv = 1.200,00 kn mjeseno, recimo da je redovna brutto plaa 10.000 kn.
1.200,00 kn plae u naravi se smatra bruto iznosom tj. davanja za doprisnose i poreze e ii na teret radnika.
U dijelu DOHODAK - PLAA Redovni rad i Plaa u naravi su klasine vrste rada tipa 1 Brutto1 na koje se obraunavaju svi doprinosi i porezi, no u
dijelu OBUSTAVE vrsta rada Obustava plae u naravi je tipa 6 Akontacije/krediti.
Dakle u dijelu dohodak smo obraunali i redovni rad za koji e radnik dobiti novac i plau u naravi koju dobiva kroz npr. uslugu, a onda plau u
naravi oduzimamo u dijelu obustava jer je to ve dobio kroz uslugu.
Njegova netto plaa je 7.038,91 kn, ali je za isplatu samo 5.818,91 kn.
Podaci o stopama, osnovicama i dr.

Ovdje emo prikazati neke osnovne podatke za obraun plaa vaee na dan 01.01.2010.
Podaci su iskljuivo informativnog karaktera i slue za obraun plaa u testiranju, za pravi obraun plaa morate provjeriti vaee propise i
podatke u trenutku izrade obrauna, ograujemo se od eventualnih pogreaka ili pogrenih tumaenja.
Moete ih pronai u nekima od hrvatskih knjigovodstvenih asopisa (RRIF, RIF, RIPUp i dr.).
Podatak fonda sati razdoblja
Mjesec
Radn- Radni
i dani
sati
sijeanj
21
168
veljaa
20
160
oujak
23
184
travanj
22
176
svibanj
21
168
lipanj
22
176
srpanj
22
176
kolovoz
22
176
rujan
22
176
listopad
21
168
studeni
22
176
prosinac 23
184
Najvie i najnie osnovice za obraun doprinosa tekue godine
Opis
2009.
Prosjena plaa ostvarena u razdoblju sijeanj-kolovoz prole godine
7.943,00
Najnia mjesena osnovica za plaanje doprinosa, 35%
Najvia mjesena osnovica za mirovinsko osiguranje 600%
48.222,00
Minimalna plaa prema Zakonu u minimalnoj plai
3.120,00
Osnovice i stope za plaanje doprinosa iz i na plae kod pravnih i fizikih osoba
A. Za rad u punom radnom vremenu

Doprinos
Najnia osnovica
Najvia osnovica
MIO I stup 15%

48.222,00
MIO IIstup 5%
Zdravstveno osiguranje 15%
2.812,95
Ozljede na radu i prof. bolesti 0,5%
Brutto plaa
Zapoljavanje 1,7% do 20 zaposl., 1,6%+0,1% vie od 20 zaposl.
B. Za rad u nepunom radnom vremenu cijeli mjesec (kod jednog poslodavca)

Doprinos
Osnovica
MIO I stup 15%

MIO IIstup 5%
Razmjerno prema radnom
vremenu

Zapoljavanje 1,7% do 20 zaposl., 1,6%+0,1% vie od 20 zaposl.
C. Za rad u nepunom radnom vremenu dio mjeseca

Doprinos
Osnovica
MIO I stup 15%

MIO IIstup 5%
Razmjerno prema radnom vremenu, ali ne manje od korigirane najnie

osnovice
(2.812,95 : broj sati u mjesecu) x broj sati rada
Zapoljavanje 1,7% do 20 zaposl., 1,6%+0,1% vie od 20

zaposl.
Poseban porez na netto primitke

Vlada RH uvodi od 1. kolovoza 2009. krizni porez na sve mirovine, honorare i plae u visini 2% od neto-svote koja je vea od 3.000,00 kn,
odnosno 4% na iste primitke vee od 6.000,00 kn. To znai da uvoenje tog poreza ne poveava bruto- plae radnika, a time se ne poveava ni
osnovica za doprinose, tj. time se ne poveava troak plaa poslodavaca. Time se smanjuje svota neto-plae, honorara (autorskih, ugovora o
djelu) i mirovine koja se isplauje radniku odnosno umirovljeniku.
Nema promjene u obraunu poreza na dohodak, nego samo u visini netoplae koja se smanjuje za navedene progresivne poreze. Iz zakonskog
prijedloga Vlade RH moe se razumijeti ovakvo stupnjevano oporezivanje:
do 3.000,00 kn nee se oporezivati ovi neto primitci;
od 3.001,00 do 6.000,00 kn oporezivanje se provodi po stopi od 2% poreza i

od 6.001,00 kn i vie po stopi od 4% kriznog poreza na neto plae, mirovine i honorare.
Obustava ovog poreza provodi se prije drugih obustava iz neto plaa i mirovina (misli se na kredite, ovrhe i dr. privatne obveze zaposlenika,
odnosno umirovljenika).
Neto plaa do 3.000,00 kn nee biti oporeziva, dok im ona prijee svotu od 3.001,00 kn ona postaje u cijelosti oporeziva sa stopom poreza od
2%, i to do visine od 6.000,00 kn. Na preostali dio neto plae primjenjuje se stopa od 4%. Ukupni krizni porez odbija se od neto plae, to daje
tzv. neto II koji predstavlja svotu za isplatu radniku
Izvor: RRIF, 8/2009
Krizni porez je kodiran direktno u samom programu, korisnik za sada ima samo mogunost ukljuivanja ili iskljuivanja tog obrauna u
postavkama plaa.
1. Zakon o posebnom porezu na plae, mirovine i druge primitke

Poseban porez na plae, mirovine i druge primitke (dalje u tekstu: posebni porez) primjenjuje se, sukladno lanku 7. Zakona, na plae, mirovine i
druge primitke rezidenata koji se isplauju od dana stupanja na snagu Zakona do 31. prosinca 2010. godine.
Prema lanku 4. stavku 1. Zakona, poseban porez plaa se na primitke rezidenata ostvarene od nesamostalnog rada (plae i mirovine) iz lanka
14. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04 i 73/08), primitke od kojih se utvruje drugi dohodak iz lanka 32. Zakona o
porezu na dohodak, primitke koji se fizikim i pravnim osobama isplauju po osnovi dividendi i udjela u dobiti te na mirovine na koje se prema
Zakonu o porezu na dohodak ne plaa porez na dohodak.
Poseban porez plaa se na poreznu osnovicu koju ini (lanak 4. stavci 2. 7. Zakona): ukupni primitak plae ili mirovine umanjen za
obraunane i uplaene obvezne doprinose iz plae, premije osiguranja koje su priznate kao izdatak pri obraunu predujma poreza na dohodak te
predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak, a prije obustava na plau ili mirovinu, ili
ukupni primitak plae ili mirovine umanjen za obraunane i uplaene obvezne doprinose iz plae, premije osiguranja koje su priznate kao izdatak
pri obraunu predujma poreza na dohodak te predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak, a prije obustava na plau ili mirovinu, ili
ukupni primitak od kojeg se utvruje drugi dohodak umanjen za uplaene obvezne doprinose iz primitka te predujam poreza na dohodak i prirez
porezu na dohodak, ili ukupni primitak po osnovi dividende ili udjela u dobiti.
Ukoliko tako utvrena porezna osnovica iz lanka 4. stavaka 2. - 7. Zakona po osnovi plae ili mirovine ili drugog dohotka ili dividende ili udjela
u dobiti prelazi iznos od 3.000,00 kuna, na nju se primjenjuju porezne stope od 2% i 4% na ukupni iznos te porezne osnovice, i to (lanak 5.
Zakona):
na iznos vei od 3.000,00 kn do 6.000,00 kn porezna stopa 2%
na iznos vei od 6.000,00 kn porezna stopa 4%.
Primjerice, ako je fizika osoba ostvarila plau 4.000,00 kn neto, a to ini poreznu osnovicu za obraun, obustavu i uplatu posebnog poreza
prema lanku 4. stavku 2. Zakona, porezna stopa 2% obraunava se na cijeli iznos, odnosno na svih 4.000,00 kn, a ne samo na razliku iznosa
veih od 3.000,00 kn. Nadalje, ako je primjerice fizika osoba ostvarila plau u iznosu 6.500,00 kn neto, porezna stopa 4% obraunava se na
cijeli iznos od 6.500,00 kn, a ne samo na razliku iznosa veih od 6.000,00 kn.
Sukladno lanku 4. stavku 1. toki 1. Zakona, naknade, potpore, nagrade, dnevnice i otpremnine do propisanih iznosa iz lanka 13. Pravilnika o
porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09 i 9/09) koje ne podlijeu oporezivanju porezom na dohodak ne
ukljuuju se ni u osnovicu za obraun posebnog poreza.
Prema lanku 5. stavku 2. Zakona, isplate plaa po sudskim presudama utuene u bruto iznosu i isplate mirovina za protekla porezna razdoblja,
sukladno lanku 45. stavku 3. toki 2. Zakona o porezu na dohodak i lanku 61. stavku 10. Pravilnika o porezu na dohodak, ne podlijeu
oporezivanju posebnim porezom, neovisno o iznosu.
Porezna osnovica za obraun posebnog poreza, u skladu s lankom 5. stavkom 1. Zakona, utvruje se iz ukupno ostvarenih primitaka u tijeku
jednog mjeseca kod jednog isplatitelja, ostvarenih po istoj osnovi (plaa ili mirovina ili drugi dohodak ili dividenda ili udjel u dobiti). Primjerice
ako je poslodavac isplatio radniku prvi dio plae 5. prosinca u iznosu 2.000,00 kn neto, na taj iznos ne obraunava se poseban porez. Meutim
15. prosinca isplatio mu je drugi dio plae u iznosu 3.000,00 kn neto. Pri toj isplati obraunava poseban porez na ukupni iznos plae isplaen u
tom mjesecu, odnosno na 5.000,00 kn.
Obveznik obraunavanja, obustavljanja i plaanja posebnog poreza na plae, mirovine i druge primitke je isplatitelj plaa, mirovina i drugih
primitaka, a uplauje se prilikom svake isplate i istodobno s isplatom plae, mirovine, primitaka od kojih se utvruje drugi dohodak te dividendi i
udjela u dobiti. Iznimka je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji posebni porez na mirovine moe uplatiti do kraja mjeseca u kojem je
mirovina isplaena.
Obveznik plaanja posebnog poreza uplauje posebni porez na raun prihoda Dravnog prorauna: -1902 Poseban porez na plae, mirovine i
druge primitke
Isplatitelji plae, mirovine i drugih primitaka obvezni su o tim isplaenim primicima i uplaenom posebnom porezu podnositi Poreznoj upravi
posebno izvjee i to do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec. Oblik i sadraj izvjea propisati e ministar financija pravilnikom u roku iz
lanka 8. stavka 3. Zakona.
Obrazac R-Sm 2010. OIB

Obzirom na sloenost podataka i ifrarnika koji se pojavljuju u izvjetaju "obrazac R-Sm" za te podatke su kreirane datoteke koje se mogu puniti
automatski i runo doraivati.
vidi dodatne informacije uz obrazac R-S
Automatski unos R-Sm obrasca

Nakon pokretanja obrauna plaa iz i na plau moe se u prozoru R-Sm obrasca pokrenuti tipka "Automatski R-S" koja e za odabrano
obraunsko razdoblje automatski napuniti podatke.
Vrste automatskog unosa su za:
l
l
l
l
00 Nema uplate
01 Potpuna uplata
03 Drugi dohodak,vezano za godinu obrauna
77 Isplata za razdoblje sa vrstom obrauna 00 Nema uplate
Nakon automatskog punjenja podataka moemo runo kroz izmjenu promjeniti sve podatke za koje to ima potrebe.
A stranica je, to se iznosa tie, uvijek samo kontrolni zbroj podataka sa stranica B.
Program prema ifri razdoblja pronalazi podatke u obraunu plaa, sumira po djelatnicima i upisuje u B stranice, A stranica se dobiva kao zbroj
podataka s B stranica.
Bez obzira da li ste izvrili neki od automatskih obrauna, ili kreete od praznog obrasca, prije samog ispisa obrasca moete napraviti rune
korekcije.
Ako smo u stavkama dopisivali nove redove ili radili bilo kakve izmjene na iznosima, moemo pokrenuti tipku "Zbroji stavke" kojom emo u
stranicu A obrasca aurirati izmjene iz stranica B. Ova tipka nee ponovo povlaiti podatke iz rezultata obrauna nego e samo na stranicu A
ponovo zbrojiti ono to fiziki pie na stanicama B.
U sluaju kad je brutto plaa vea od maksimalne osnovice za doprinose (6 prosjenih plaa) program e upisati ukupni dohodak pa osnovicu
za doprinose je potrebno kod tih radnika runo smanjiti na maksimalnu osnovicu, A stranicu moete automatsk aurirati.
S obzirom na to da se doprinosi na plau obraunavaju kao stopa doprinosa puta brutto osnovica za sve djelatnike, kod razrade tih doprinosa po
djelatnicima moe doi do greke u zaokruivanju,
(stopa x suma brojeva <> (stopa x prvi broj) + (stopa x drugi broj) + (stopa x trei broj))
to moete jednostavno ispraviti dodavanjem lipa razlike nekom djelatniku.
Identifikator R-Sm obrasca

Identifikator (tj. pojedini R-Sm obrazac) je vezan uz odreeno obraunsko razdoblje.
Od 1.1.2010. Regos je iz identifikatora izbacio prvi broj koji je oznaavao godinu no u programu Ipos knjigovodstvo je radi kompatibilnosti sa
podacima iz prolih godina interno zadran taj sistem .
Stara struktura identifikatora u Ipos knjigovodstvu do 31.12.209.
GRRRrr tj. GRRrr gdje je G zadnji broj godine, RRR (RR za obrtnike) redni broj obrasca u godini, rr dodatni broja u Ipos knjigovodstvu interno
radi razlikovanja kod ponavljajuih obrazaca. Identifikator koji se prikazuje na R-Sm obrascu kod ispisa je samo GRRR tj. GRR npr. 9004 etvrti
obrazac u 2009. godini.
Nova struktura identifikatora od 1.1.2010.
GGRRRRrr gdje je GG zadnja dva broja godine za koju se predaje obrazac, RRRR redni broj obrasca u tekuoj godini, rr interni broja za
ponavljajue obrasce. Npr. 10000500, 10 za 2010. godinu, 0005 za peti obrazac, 00 interni broja.
Identifikator koji se ispisuje na R-Sm obrascu je RRRR npr. 0005, dok se na stranici B uz identifikator dodatno naglaava godina.
VANO: na poetku nove poslovne godine program e automatski kod unosa poveati redni broj za 1, kako jedino korisnik moe znati da li eli
novi redni broj ili eli novu godinu sa rednim brojem 1 trebate za prvi obrazac u godini runo promjeniti identifikator.
Za 2010. godinu to treba biti GGRRRRrr 10000100.
Broj stranica B koje se prilau stranici A moete znati tek nakon ispisivanja stranica B. Zato prvo ispiite B stranice i onda na A stranici upiite broj
stranica pa ispiite A stranicu.
Podaci o osiguranicima (prezime, jmbg, opina, osnova obrauna) se povlae iz kadrovske evidencije.
Podaci se povlae u punom tekstu tj. ako smo naknadno promjenili ime nekom radniku kod ponovnog ispisa R-Sm obrasca nee se aurirati taj
podatak nego je potrebno ui u izmjenu te stavke obrisati i ponovo upisati ifru radnika.
U sluaju da trebate za jednog djelatnika upisati vie redova, prema pravilniku samo prvi red moe imati redni broj, ostali redovi istog radnika
nemaju iskazan redni broj na ispisu tj. ostaje prazno mjesto.
Na ekranu za unos ostali redovi imaju isti redni broj zato da se kod sortiranja nalaze jedan ispod drugoga. Prilikom ispisa e program ispisati redni
broj samo za prvi red ostali redovi koji imaju isti redni broj e u kolini redbr imati prazno.
ifre opina je potrebno unijeti s kontrolnim brojem iz regosovog ifrarnika opina i gradova.
Jednako tako kod upisa JMBG-a osiguranika program e kod upisa u R-Sm obrazac kontrolirati da li je ispravan JMBG, ako nije upisat e se samo
0 kao oznaka da neto nije u redu.
Razlika izmeu radnika koji jesu od onih koji nisu lanovi OMF-a (obveznog mirovinskog fonda) tj. lanovi II stupa.
U osnovi jedina razlika to se programa tie je u tome da li e im se doprinos za mirovinsko osiguranje iz plae dijeliti na I. i II. stup.
Originalne upute REGOS-a za popunjavanje svakog polja obrasca pogledajte na web stranicama Regosa http://www.regos.hr.
Zadnji aktualni propis od 27.10.2009. Pravilnik o izmjenama pravilnika o obrascu R-Sm vezano za OIB.
Ako radite ispravak RSm obrasca npr. sa ifrom 88 gdje se mijenjaju samo podaci na A stranici i nema B stranice, neete moi ispisati A stranicu.
Da biste to mogli upiite barem jednog djelatnika na B stranicu sa bilo kakvim podacima, ispiite A stranicu i nakong toga moete obrisati
upisanog djelatnika.
Kako podesiti RSm obrazac kod specifinih obrauna ?

Automatsko kreiranje obrasca RSm za Regos u obraunu plaa koji se predaje Fini je mogue kompletno automatski napraviti za najvei broj
standardnih obrauna, za ostali dio specifinih situacija je potrebno runo kroz izmjenu doraditi podatke za specifine obraune pojedinih
radnika.
Kada napravite obraun plaa slijedi kreiranje RSm obrasca:
U samom prozoru RSm obrasca odaberite tipku Auto R-Sm, nakon toga odaberite eljeno obraunsko
razdolje i kreirat e se RSm obrazac A i B stranica
Uite u izmjenu RSm obrasca preko tipke Izmjena i zatim tipka Spremi (na A stranici) da biste doli do
izmjene B stranice tj. pojedinih redova
Pronaite red u kojem je upisan radnik sa specifinim obraunom za kojeg program automatikom nije upisao
sve podatke, odaberite tipku Izmjena i promjenite podatke toga reda onako kako smatrate da treba biti.
Najee je potrebno upisati i vie od jednog reda za pojedinog radnika pa to po potrebi uinite tako da
odaberete tipku Unos kako biste unijeli novi red u RSm B stranicu. Upiite eljeni broj redova sa podacima.
Pri upisu novih redova u polje Redni broj upisujte isti redni broj kao to je redni broj reda koji je ve upisan
za tog radnika kako bi vam svi redovi tog radnika bili zajedno, trebalo bi da svi redovi istog radnika imaju
isti broj. Neka vas za sada ne zabrinjava ako redovi imaju isti broj, ali nisu sortirani prema poljima
razdoblja od do.
Kada ste zavrili sa unosom svih specifinih situacija pojedinih radnika potrebno je osigurati da svi redovi za
istog radnika imaju isti redni broj i da su istovremeno sortirani po datumima razdoblja od do. To emo
postii tako da emo dok smo u Pregledu stavaka B stranice (dakle nismo u unosi ili izmjeni) odabrati tipku
Renumeriraj i program e ponovo napraviti renumeraciju po radnicima i po datumima razdoblja od do.
Napomena: redovi istog radnika prije renumeracije ne moraju imati isti redni broj, ali moraju biti jedan iza
drugoga u nizu, redni brojevi ostalih radnika ne moraju biti po redu!!!
Izaite iz Podataka B stranice i odaberite tipku Zbroji stavke pri vrhu ekrana nakon ega e program ponovo
zbrojiti sve redove B stranice i upisati nove iznose na A stranicu, ukljuujui i broj djelatnika koji nije isto to
i broj redova na B stranici.
Na kraju preko tipke Upis na disketu generirate datoteku koja se predaje, istodobno se generira i HASH broj
na A stranici.
Dodatne informacije
Obrazac R-Sm
Obzirom na sloenost podataka i ifrarnika koji se pojavljuju u izvjetaju "obrazac R-S" za te podatke su kreirane datoteke koje se mogu puniti
vidi dodatne informacije uz obrazac R-S
Automatski unos R-Sm obrasca

Nakon pokretanja obrauna plaa iz i na plau moe se u prozoru R-S obrasca pokrenuti tipka "Automatski R-S" koja e za odabrano obraunsko
razdoblje automatski napuniti podatke.
Vrste automatskog unosa su za:
l
l
l
l
00 Nema uplate
01 Potpuna uplata
03 Drugi dohodak,vezano za godinu obrauna
77 Isplata za razdoblje sa vrstom obrauna 00 Nema uplate
Nakon automatskog punjenja podataka moemo runo kroz izmjenu promjeniti sve podatke za koje to ima potrebe.
Dodatno obraunsko razdoblje koje je mogue upisati se koristi u sluaju da smo napravili konaan godinji obraun poreza iz plaa u
posebnom obraunskom razdoblju, ali naravno sa istim datumom isplate tj. istovremenom isplatom. U tom sluaju prvo razdoblje stavljamo
razdoblje zadnje redovne plae u godini, a drugo razdoblje je razdoblje u kojem je obrauna razlika poreza i prireza prema godinjem obraunu.
Program e u tom sluaju napraviti automatski RSm prema prvom obranskom razdoblju, ali e mu pribrojiti i podatke o iznosu za isplatu iz
drugog obraunskog razdoblja, ostala polja se nee pribrajati bez obzira da li postoje.
Program e pribrajanje raditi samo za radnike koji su imali plau u prvom redovnom obraunskom razdoblju.
U sluaju da smo konaan obraun poreza iz plaa radili u istom razdoblju u kojem i zadnju plau onda su svi podaci ve tu pa se dodatno
obraunsko razdoblje ne koristi.
korekcije.
Ako smo u stavkama dopisivali nove redove ili radili bilo kakve izmjene na iznosima, moemo pokrenuti tipku "Zbroji stavke"
kojom emo u stranicu A obrasca aurirati izmjene iz stranica B. Ova tipka nee ponovo povlaiti podatke iz rezultata
obrauna nego e samo na stranicu A ponovo zbrojiti ono to fiziki pie na stanicama B.
U sluaju kad je brutto plaa vea od maksimalne osnovice za doprinose (6 prosjenih plaa) program e
upisati ukupni dohodak pa osnovicu za doprinose je potrebno kod tih radnika runo smanjiti na maksimalnu
osnovicu, A stranicu moete automatski aurirati.
Openito u poljima za unos

Identifikator (tj. pojedini R-Sm obrazac) je vezan uz odreeno obraunsko razdoblje.
U programu je identifikator proiren s jo dvije znamenke tj. ako u regosu imate identifikator od 4 znamenke (3 za obrtnike) u IPOS-u imate 6 (5
za obrtnike).
Identifikator je za R-1 obveznike G RRR rr tj. 6 znamenaka (G godina, RRR redni broj rs-a u tekuoj godini, rr redni broj rs-a GRRR, npr. neki
ispravak i sl.).
Identifikator je za R-2 obveznike G RR rr tj. 5 znamenaka (G godina, RR redni broj rs-a u tekuoj godini, rr redni broj rs-a GRR, npr. neki ispravak i
sl.).
Podaci se povlae u punom tekstu tj. ako smo naknadno promjenili ime nekom radniku kod ponovnog ispisa R-Sm obrasca nee se aurirati taj
Jednako tako kod upisa JMBG-a osiguranika program e kod upisa u R-Sm obrazac kontrolirati da li je ispravan JMBG, ako nije upisat e se samo
0 kao oznaka da neto nije u redu.
Na originalnom CD-u u direktoriju Razno moete pronai kompletne Narodne novine u vezi problematike R-Sm obrazaca
kao i i originalne upute REGOS-a za popunjavanje svakog polja obrasca.
Zadnji aktualni propis NN 116 od 30.10.2006. Pravilnik o izmjenama pravilnika o obrascu R-Sm
Dodatne informacije

Korisnici koji to ele mogu podatke sa stranice B predavati u obliku datoteke na magnetnom mediju ili preko internet stranica Regosa. Moe se
generirati jedna ili vie datoteka imena REGOS.RM0 (RM1, RM2 ...).
Ako datoteku predajte na magnetnom mediju u poslovnici Fine tada se stranica A, koja mora imati upisan HASH kontrolni broj, predaje u
papirnatom obliku u dva primjerka, jedan ovjereni primjerak vam se vraa
Postupak:
Nakon to ste ispravno ispunili sve podatke na stranicama A i B, odaberite tipku "Export u datoteku" kreirat e se datoteka REGOS.RM0 u
direktoriju ... Ipos knjigovodstvo\Data\Temp s podacima B stranica.
Istovremeno e se generirati HASH kontrolni broj i upisati na stranicu A R-S obrasca.
Tek tada moete ispisati stranicu A obrasca jer se kontrolni broj generira tek prilikom izrade datoteke Regos.rmo.
Svrha HASH kontrolnog broja je da referent regosa kod zaprimanja A stranice i datoteke provjeri da li HASH broj koji je upisan na A stranici
odgovara onom koji se dobije na osnovu vae REGOS.RS0 datoteke. Praktino ne postoji mogunost da jo jedna datoteka (na svijetu) ima isti
kontrolni broj kao vaa koju ste predali.
U sluaju reklamacije nad podacima koje ste predali u regos, moete biti sigurni da datoteka koju ste predali NIJE BILA MIJENJANA (ili
zamijenjena nekom drugom) jer bilo kakva promjena nad njom daje drugaiji HASH kontrolni broj.
Za ispravan unos podataka u datoteku je potrebno:
upisati datum kreiranja R-Sm obrasca koji se upisuje u datoteku
u ifrarniku partnera za matinu firmu u polje "Osoba" upisati ifru osobe iz ifrarnika fizikih osoba
za osobu upisati telefon na poslu i/ili e-mail
Regos je predvidio da u sluajevima kada knjigovodstveni servis ili neka druga osoba predaje obrasce za druge pravne osobe moe upisati svoje
podatke kao ovlatene osobe uz naravno podatke o poreznom obvezniku.
Ako to elite tada je potrebno u meniu "ifrarnici>ifrarnici plaa>Ovlatena firma za predaju rs obrasca" upisati ifru firme (knjigovodstveni
servis) iz baze partnera da se ti podaci mogu upisati na datoteku.
Za te podatke vrijedi isto kao i za matinu firmu tj. mora biti upisana osoba, telefon, mail.
Obrazac R-S
Obzirom na sloenost podataka i ifrarnika koji se pojavljuju u izvjetaju "obrazac R-S" za te podatke su kreirane datoteke koje se mogu puniti
Automatski unos R-S obrasca
Nakon pokretanja obrauna plaa iz i na plau moe se u prozoru R-S obrasca pokrenuti tipka "Automatski R-S" koja e za odabrano obraunsko
razdoblje automatski napuniti podatke.
Nakon automatskog punjenja podataka moemo runo kroz izmjenu promjeniti sve podatke koje elimo.
Sluajevi kod kojih je podran automatski unos:
1. Razdoblje obrauna je vezano za mjesec - vrsta obrauna 01
Popunjavaju se sva polja, isplata je jedna ZA mjesec.
SSRR podatak je zbroj svih sati razdoblja.
Razdoblje s istom osnovom obrauna je uzeto kao prvi i zadnji dan mjeseca razdoblja.
2. Razdoblje obrauna je vezano za godinu - vrsta obrauna 03
Vrsta obrauna je 03 drugi dohodak
Mjesec isplate je 00.
Vrsta obveznika se postavlja na 17 isplatitelj drugog dohotka.
Razdoblje s istom osnovom obrauna je 00 do 00.
O podacima na R-Su
Podatke na A stranici za ukupno obraunate iznose za mjesec dobivamo sumiranjem svih B stranica za taj mjesec.
Kod vie isplata za mjesec za ispravno punjenje podataka radnik mora imati sve isplate tj. ne smije imati imati npr. samo zadnju isplatu ili samo
prvu. Ako je to ipak sluaj runo ga upiite na stranicu B s iznosima nula (korigirajte i A stranicu) da bi ga program ispravno ukljuio u mjeseni
obraun.
Za vrste uplate 04 do 99 i osnove obrauna drugaije od 10 korisnik mora sam intervenirati nad podacima.
korekcije.
Ako smo u stavkama dopisivali nove redove ili radili bilo kakve izmjene na iznosima, moemo pokrenuti tipku "Zbroji stavke" kojom emo u
stranicu A obrasca aurirati izmjene iz stranica B.
Ova tipka nee ponovo povlaiti podatke iz rezultata obrauna nego e samo na stranicu A ponovo zbrojiti ono to fiziki pie na stanicama B.
Identifikator (tj. pojedini R-S obrazac) je vezan uz odreeno obraunsko razdoblje.
U programu je identifikator proiren s jo dvije znamenke tj. ako u regosu imate identifikator od 4 znamenke (3 za obrtnike) u IPOS-u imate 6 (5
za obrtnike).
Identifikator je za R-1 obveznike G RRR rr tj. 6 znamenaka (G godina, RRR redni broj rs-a u tekuoj godini, rr redni broj rs-a GRRR, npr. neki
ispravak i sl.).
Identifikator je za R-2 obveznike G RR rr tj. 5 znamenaka (G godina, RR redni broj rs-a u tekuoj godini, rr redni broj rs-a GRR, npr. neki ispravak i
sl.).
Podaci se povlae u punom tekstu tj. ako smo naknadno promjenili ime nekom radniku kod ponovnog ispisa R-S obrasca nee se aurirati taj
Jednako tako kod upisa JMBG-a osiguranika program e kod upisa u R-S obrazac kontrolirati da li je ispravan JMBG, ako nije upisat e se samo 0
kao oznaka da neto nije u redu.
Kod automatskog punjenja obrasca program e zbrojiti sve doprinose iz i na plau koji se odnose na istu vrstu doprinosa trenutno ih je 4
1 - Mirovinsko I stup
2 - Mirovinsko II stup
3 - Zdravstveno
4 - Zapoljavanje
bez obzira da li se radi o doprinosu IZ ili NA plau podatak koji ih povezuje je u ifrarnicima doprinosa polje "Veza iz i na doprinosa", koristite
brojeve od prema primjeru od 1 do 4. To je inae i redoslijed doprinosa na R-S obrascu.
Trenutna situacija 1.1.2002 lan OMF-a:
STUP
IZ PLAE
NA PLAU
5,75%
8,75%
II
5,00%
10,75%
8,75%
STUP
IZ PLAE
NA PLAU
10,75%
8,75%
II
10,75%
8,75%
koji nisu lanovi OMF-a:
Na originalnom CD-u u direktoriju Razno moete pronai kompletni dokument NN 118/2001 sa ifrarnicima i slikom
obrasca.
Dodatne informacije
Korisnici koji to ele mogu podatke sa stranice B predavati na magnetnom mediju tj. na disketi. Na disketi e se nalaziti jedna ili vie datoteka
imena REGOS.RS0 (RS1, RS2 ...).
Stranica A, koja mora imati upisan HASH kontrolni broj, se predaje u papirnatom obliku u dva primjerka, jedan ovjereni primjerak vam se vraa
Postupak:
Nakon to ste ispravno ispunili sve podatke na stranicama A i B, umetnite praznu nezatienu disketu u disketni ureaj, odabirom tipke "Upis na
disketu" kreirat e se datoteka REGOS.RS0 na disketi s podacima B stranica.
Istovremeno e se generirati HASH kontrolni broj i upisati na stranicu A R-S obrasca.
Tek tada moete ispisati stranicu A obrasca jer se kontrolni broj generira tek na osnovu datoteke na disketi.
Svrha HASH kontrolnog broja je da referent regosa kod zaprimanja A stranice i diskete provjeri da li HASH broj koji je upisan na A stranici
odgovara onom koji se dobije na osnovu vae REGOS.RS0 datoteke.
Praktino ne postoji mogunost da jo jedna datoteka (na svijetu) ima isti kontrolni broj kao vaa koju ste predali.
U sluaju reklamacije nad podacima koje ste predali u regos, moete biti sigurni da datoteka koju ste predali NIJE BILA MIJENJANA (ili
zamijenjena nekom drugom) jer bilo kakva promjena nad njom daje drugaiji HASH kontrolni broj.
Za ispravan unos podataka u datoteku je potrebno:
upisati datum kreiranja R-S obrasca koji se upisuje u datoteku
u ifrarniku partnera za matinu firmu u polje "Osoba" upisati ifru osobe iz ifrarnika fizikih osoba
za osobu upisati telefon na poslu i/ili e-mail
Regos je predvidio da u sluajevima kada knjigovodstveni servis ili neka druga osoba predaje obrasce za druge pravne osobe moe upisati svoje
podatke kao ovlatene osobe uz naravno podatke o poreznom obvezniku.
Ako to elite tada je potrebno u meniu "ifrarnici>ifrarnici plaa>Ovlatena firma za predaju rs obrasca" upisati ifru firme (knjigovodstveni
servis) iz baze partnera da se ti podaci mogu upisati na datoteku.
Za te podatke vrijedi isto kao i za matinu firmu tj. mora biti upisana osoba, telefon, mail.
Program e prilikom upisa podataka na disketu provjeriti da li je disketa u disketnom ureaju, da li je moda zatiena od pisanja i sl. Osigurajte
jednu praznu disketu za predaju u regos, prije nego odnesete disketu u regos napravite kopiju datoteke REGOS.RS0 na svojem disku u posebnom
direktoriju i promjenite joj ime npr.
direktorij Regos datoteke
nazivi datoteka
REGOS200100.RS0
REGOS200200.RS0
REGOS200201.RS0
itd tj. nakon rijei regos dodate ifru identifikatora iz programa.
Izvjetaji
Popis razdoblja
ifrarnik doprinosa
ifrarnik vrsta rada

Platni listii
Ispis trokova proizvodnih plaa po poslovnim jedinicama nam je potreban kod odreivanja direktnih trokova rada i kod opih trokova plaa
reije.
Obrazac PK (export u datoteku)

Kartica knjienja radnika

Platna obraunska lista radnika

Potpisna (popisna) lista (export u datoteku)

Prvo odabirete tip ispisa, za cijelo poduzee ili organizacijsku jedinicu, i obraunsko razdoblje.
Nakon toga odreujete za koji nain isplate e se generirati izvjetaj.
Vidi
Naini isplate plae
Ako elite istovremeno kreirati i datoteku sa specifikacijom plaa za slane u banku tada oznaite jednu od moguih opcija
U sluaju kad radnik ima tekui raun u RBA banci (Raiffeisen banka) za izradu datoteke sa specifikacijom plaa
je potrebno uz broj tekueg rauna upisati i internu ifru (u banci) komitenta u maksimalnoj duini od 7
znakova.
To ete napraviti na nain da ete prvo upisati broj tekueg rauna, zatim znak ; (tokazarez) i zatim ifru
komitenta.
Primjer1: 1111111111;2222222 (u ovom primjeru program e uzeti 2222222 za ifru komitenta)
Primjer2: 1234567890 (u ovom primjeru program e uzeti ifru komitenta 1234567 jer nije bilo znaka ;)
ZAP obrazac, obraun dohotka

SPL statistiki obrazac

lanarina sindikata
Obrazac DNR
Obrazac R-S
ID obrazac do 31.12.2004.
Obrazac R-Sm
Obrazac ID
Obrazac IP
Obrazac TMP
Kombinacije pridruenih vrsta rada i doprinosa

Vrste primitaka
Obrazac IDD

Program prema kriteriju datuma obraunskih razdoblja plaa i prema kriteriju radnih naloga ukljuuje u izvjetaj obraunate vrste rada za
pojedine radne naloge.
Rekapitulacije kredita
Priprema izvjetaja za kredite je napravljena na nain da se korisniku omogui kombiniranje raznih parametara, a to kao rezultat donosi da se na
taj nain moe kreirati vie desetaka izvjetaja u vezi kredita kada se kombiniraju svi parametri.
Redoslijed po ifri uz opciju ukljui sve kredite daje sekvencijalni popis svih kredita evidentiranih u ifrarniku kredita. U ovom sluaju nije
praktino ukljuivati "grupiraj podatke" jer e grupe ostati iste tj. grupiranje e biti po iframa kredita.
Opcija "ukljui samo neotplaene kredite" e dati popis svih kredita koji jo ostaju za otplaivanje, "opcija samo otplaene kredite" e nam dati
samo kredite koji su potpuno otplaeni, a opcija "samo neobraunavane kredite" e nam dati popis kredita kod kojih jo nije obraunata niti
jedna rata. Ove opcije imaju smisla samo kad krediti nisu filtrirani tj. kada je polje za filtriranje podataka po ifri prazno.
Kod redoslijeda po ifri kredita isto tako nema smisla ukljuivati i popis rata jer e se generirati punu stranica.
Kada elimo na ekranu vidjeti podatke o jednom kreditu tada je potrebno odabrati redoslijed po ifri kredita i upisati ifru jednog kredita, u ovom
sluaju ima smisla ukljuiti i prikaz popisa rata.
Redoslijed po nazivu kredita je slian redoslijedu po ifri, oni su isti kada izvjetaj nije dodatno filtriran sa nazivom izvjetaja. U polje za naziv
kredita tako moemo upisati npr. rije "auto" i na izvjetaju emo dobiti sve kredite u kojima se nalazi rije auto. U ovom sluaju dakle ak i kod
upisa dodatnog filtera ima smisla ukljuivati i dodatne opcije kao to su "samo neotplaeni krediti", "samo otplaeni" itd. Prikazivanje popisa rata
je proizvoljno.
Redoslijed po ifri kreditora, bez filtera tj. svi kreditori, nam daje rekapitulaciju kredita po kreditorima i ovdje ima smisla ukljuiti grupiranje
podataka. Upisom ifre kreditora dobivamo sve kredite za tog kreditora.
Kada kliknemo na redoslijed po ifri kreditora, nazivu kreditora, ifri i nazivu radnika automatski e se ukljuiti grupiranje podataka.
Redoslijed po nazivu kreditora je slian kao redoslijed po ifri, ako neznamo ifru kreditora moemo upisati dio naziva kreditora i dobit emo za
njega sve kredite.
Kod redoslijeda po ifri ili nazivu kreditora sa ukljuenom opcijom svi krediti i upisom odreenog razdoblja te grupiranjem podataka dobivamo
izvjetaj o plaenim kreditim po kreditorima za to razdoblje.
Redoslijed po ifri ili nazivu radnika sortira sve kredite po radnicima, praktine su i dodatne opcije za ukljuivanje samo neotplaenih, otplaenih i
neobraunavanih kredita. Opcija grupiranja ima smisla ako ima radnika koji imaju vie od jednog kredita.
Kada su u izvjetaj ukljuene samo rate iz odreenog obraunskog razdoblja kolona Plaeno prikazuje samo plaene kredite u tom razdoblju, a
broj obrauntih i preostalih rata se odnosi na razdoblja od poetka pa do traenog razdoblja. U ispis su ukljuene samo rate iz traenog razdoblja.
Obraunski list plaa (BiH)

Prema Pravilniku o porezu na dohodak vri se evidentiranje isplaenih plaa i drugih oporezivih naknada po osnovu radnog odnosa na obrascu
OLP-1021 - Obraunski list plaa.
Obraunski list je evidencija o dohotku od nesamostalne djelatnosti koju poslodavac vodi za svakog zaposlenika posebno, i u koju se kronoloki
unose podaci o svim isplatama po osnovu nesamostalnog rada,kao i podaci o obraunatim i uplaenim obveznim doprinosima iz plae, poreznim
osnovicama i obraunatoj i uplaenoj mjesenoj akontaciji poreza na dohodak.
Ako je u toku jednog mjeseca bilo vie isplata, svaka isplata se posebno unosi u obrazac, a po isteku mjeseca se svi pojedinani iznosi zbrajaju i
unose u obrazac.
Godinje izvjee o isplaenim plaama (BiH)

Po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine), ili u sluaju prekid radnog odnosa, poslodavac je duan zaposleniku dati izvjetaj o izvrenim
poreznim odbicima na obrascu GIP-1022 - godinji izvjetaj o isplaenim primanjima.
Poslodavac je duan do 31.1. tekue godine dostaviti Poreznoj upravi zbirni izvjetaj za prethodnu godinu za sve porezne obveznike
pojedinano.
Specifikacija uz isplatu plaa (BiH)

Obrazac 2001 podnosi se uz svaku isplatu plaa, a sadri kumulativ svih obraunatih doprinosa i poreza svih zaposlenika zajedno za tu isplatu.
Ukljueni su iznosi plaa, doprinosa na teret zaposlenika i na teret poslodavca te porez na dohodak.
Obrazac IP za 2011
Potrebno je upisati godinu za koju se trai izvjetaj (2011), identifikator je inicijalno 1.
Za export je potrebno oznaiti (ukljuiti) opciju za Export podataka u XMLobrazac.
Datotaka koja e se kreirati je IP_nnnnnnnnnnn_01.XML gdje 11 n predstavlja OIB firme.
Datoteka e se kreirati u direktoriju ...Ipos knjigovodstvo\Data\Temp.
Radi se o shemi verzije 3.0 XMLdatoteke, prema uputama verzije 7 od 1.12.2011. godine.
Kako je navedeno u uputi datoteka se predaje na disketi, CD-u ili DVD-u osobno u PU ili potom.
Za diskete nije sigurno da ih jo uvijek primaju, i nezna se da li primaju podatke na USBsticku.
Na web stranicama Porezne uprave na linku
http://www.porezna-uprava.hr/e-Porezna/e-ip.asp
moete pronai detaljne upute za kontrolu XML datoteke (aplikacija IP validator), kako se i gdje predaje datoteka i dr.
Kada otvorite stranicu sa navedenim linkom sa desne strane se nalazi:
- Upute za poslodavce u PDF formatu (detaljne upute za predaju)
- IPValidator - aplikacija za provjeru formalne ispravnosti xml datoteke (kada skinete datoteku treba je raspakirati, kreira se direktorij ipvalidator i
u njem pokrenete program validator_1_1.exe, upute za rad su u validator_1_0.doc word datoteci)
Ostale datoteke vam nisu potrebne jer iz programa Ipos knjigovodstvo dobivate gotovu XMLdatoteku za predaju u PU.
Ispis obrasca JOPPD
Sljedei korak:5/10 Auriranje vrsta rada
Podaci o radnicima koji se trae na unosu su podaci koji se koriste bilo kod samog algoritma obrauna ili kasnije kod raznih izvjetaja.
Polje
fotografija djelatnika
Opis
Prozor djelatnika omoguava prikaz fotografije djelatnika. Fotografije za svakog djelatnika
moete jednostavno kreirati skeniranjem ili jednostavnije digitalnim foto aparatom.
Osobni podaci
tip dohotka
Tip dohotka odreuje da li se radniku obraunava redovna plaa iz radnog odnosa ili
obraun drugih dohodaka (ugovori o djelu, autorski honorari i dr.), to dakle istovremeno
odreuje da li je radnik u radnom odnosu kod poslodavca ili ne.
Za radnike u radnom odnosu tj. koji primaju plau ifre su rezervirane od broja 1 do
100.000, a za radnike koji nisu u radnom odnosu ifre kreu od 100.001 do 999.999 i
takvim radnicima se ne moraju ispunjavati sva polja koja su inae predviena za radnike u
radnom odnosu, ti su radnici u tabelarnom prikazu prikazani crvenom bojom.
za radnike u radnom odnosu su predviene ifre od 1 do 100.000
radnicima izvan radnog odnosa i radnicima kojima se obraunava drugi dohodak se
dodjeljuju ifre od 100.001 na dalje
ifra tj. matini broj radnika u poduzeu
Strogo se zabranjuje kasnija izmjena matinog broja radnika u poduzeu nakon to je on

obraunavan u prethodnim obraunskim razdobljima jer su svi proli podaci obrauna
vezani sa radnikom preko njegovog matinog broja. Slino vrijedi i za premjetanje radnika
iz jedne radne jedinice u drugu ako se trai rekapitulacija za radnu jedinicu iz nekog prolog
razdoblja, a broj radnika vie nije isti.
prezime
ime
funkcija
spol
ime oca
djevojako prezime
mjesto roenja
opina roenja
datum roenja
dravljanstvo
nacionalnost
broj djece
(potrebno radi izrauna 5% na godine)
Polje
Opis
obiteljsko stanje
faktor odbitka kod plae
upisuje se ukupan faktor odbitaka kod plae po svim osnovama

Podaci o stanovanju
mjesto
adresa
za ispis potvrde o plaama
opina
podatak se povlai iz ifrarnika, potrebno za obraun poreza
telefon
Podaci o poslu
zanimanje
kvalifikacija
zavrena kola
poslovna jedinica
gradilite, pogon i sl. gdje radnik radi
radno mjesto 1
potrebno kod obrauna po reiji
radno mjesto 2
opina rada
naznaka ako ne postoji glavno mjesto rada
datum prvog zaposlenja uope
prethodni sta
potrebno upisati, nakon toga program sam na osnovi tog podatka i zaposlenja u firmi
izraunava ukupni sta
ugovor o radu, datum, trajanje ...

datum zaposlenja u sadanjoj firmi
regulirao vojnu obvezu
tip radnog odnosa
odreeno, neodreeno, pripravnik ...
posjedovanje i trajanje radne dozvole stranaca

trajanje pripravnikog staa
drava i mjesto rada u inozemstvu
sta osiguranja sa poveanim trajanjem
poslovi sa utvrivanjem radne sposobnosti
tjedno radno vrijeme
Naziv akta temeljem koje osoba radi kod
poslodavca
agencijski radnici, struno osposobljavanje, redoviti studenti, redoviti uenici, praktikant
Polje
Opis
vrijeme trajanja probnog rada ako je ugovoren

vrijeme mirovanja radnog odnosa
ugovorena zabrana natjecanja i vrijeme
uvjeti i vrijeme produenog mirovinskog
prestao sa radnim odnosom
nain prestanka radnog odnosa
datum prestanka
Podaci o dokumentima
OIB
JMBG
broj osobne iskaznice
broj radne knjiice
opina izdavanja radne knjiice
osobni broj osiguranika
vidi Naini isplate plae
nain isplate plae
U sluaju kad radnik ima tekui raun u RBA banci (Raiffeisen banka) za izradu datoteke sa
specifikacijom plaa je potrebno uz broj tekueg rauna upisati i internu ifru (u banci)
komitenta u maksimalnoj duini od 6 znakova.
To ete napraviti na nain da ete prvo upisati broj tekueg rauna, zatim znak ;
(tokazarez) i zatim ifru komitenta.
Primjer1: 1111111111;222222 (u ovom primjeru program e uzeti 222222 za ifru
komitenta)
Primjer2: 1234567890 (u ovom primjeru program e uzeti ifru komitenta 123456 jer nije
bilo znaka ;)
Promjena 14.07.2011
Od ver 10.3 promjenjena je struktura datoteke za plae u RBA banci pa se umjesto internog
broja uzima 10 znamenaka broja tekueg rauna.
broj tekueg rauna

broj tedne knjiice
broj iro rauna
poseban / zatieni raun
tip algoritma zatienog rauna
Kod koefiicijenta se primjenjuje odnos prema prosjenoj neto plai RH.

Ostalo
Poslodavac je duan voditi i druge od radnika
trudnoa, majinstvo, oinstvo, dojenje djeteta, status samohranog roditelja, status
Polje
Opis
ili od nadlenog tijela prijavljene podatke od

kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog
odnosa ili u svezi s radnim odnosom
posvojitelja, profesionalna bolest, ozljeda na radu, profesionalna nesposobnost za rad,

neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, invalidnost, obveze uzdravanja koje terete
radnika, za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu podatak o drugom poslodavcu ili
poslodavcima kod kojih radnik radi u nepunom radnom vremenu i slino
sindikat
hrvatski ratni vojni invalid
djelatnik na ekanju
postotak invalidnosti
osloboen doprinosa na plau
lan obveznog mirovinskog fonda
osnove obrauna za r-s obrazac
Automatske vrste rada
odreivanje automatskih vrsta rada koje e se uzimati u obzir kod ovog djelatnika (koristimo
ako elimo sami odrediti neke specifine automatske vrste rada
5% na godine
ekanje
Minuli rad
vrste primitka koji e se koristiti kod ovog

radnika, kombinacije doprinosa
kombinacije doprinosa, ovdje odreujemo na neki nain tip obraunavanja doprisnoa za

radnika, ako je npr. radnik lan OMF-a (obvezni mirovinski fond) tada mu se obraunava
doprinos za MIO I i II stup (15% i 5%), ako nije lan OMF-a tada samo I stup (20%)
Obrazac JOPPD
6.1 oznake stjecatelja primitka

6.2 oznaka primitka/obveze doprinosa
7.1 obveza dodatnog doprinosa za MIO s
poveanim trajanjem
8. oznaka prvog/zadnjem mjeseca u obv. MIO
9. oznaka punog, nepunog radnog vremena
16.1 oznaa naina isplate
Zabiljeke
Ovdje moemo upisati sve dodatne podatke za koje ne postoji posebno polje za upis.
Ovi podaci se mogu i ukljuiti u ispis na platnom listiu radnika.
Dodatne informacije
Auriranje vrsta rada - vano !

pojedinog poduzea.
za jedan sat rada.
Podaci za unos su:
ifra posla
naziv posla
broj bodova
broj izvrilaca
Dodatne informacije
Evidencija aktivnosti rada

Evidencija radnog vremena je prema Pravilniku obveza svakog poslodavca i mora se voditi za svakog radnika na mjestu rada i mora biti aurna
dnevno tj. na kraju radnog dana.
ifrarnik aktivnosti rada je popunjen iz Pravilnika o evidenciji rada, ali se moe dopuniti i dodatnim podacima prema potrebi poslodavca.
Opis polja:
Polje
Opis
ifra
ifra aktivnosti
Naziv
Opis aktivnosti
Skraeni naziv
Skraeni naziv, do 4 znaka koji e se koristiti na izvjetaju
Upis aktivnosti sa vremenom poetka i
Da li e se za tu aktivnosti upisivati vrijeme poetka i kraja aktivnosti
Polje
Opis
kraja
Upis aktivnosti sa unosom broja sati
Da li e se za tu aktivnost upisivati trajanje u satima

Inicijalni podaci kod unosa nove aktivnosti u evidenciji rada
Vrsta rada za upis sati kod obrauna

plaa
ifra vrste rada kod obrauna plaa u koju e se puniti upisani sati
Vrijeme poetka
Inicijalno vrijeme poetka za tu aktivnosti
Vrijeme kraja
Inicijalno vrijeme zavretka za tu aktivnost
Trajanje aktivnosti
Inicijalno trajanje u satima za tu aktivnost
Evidencija o radnom vremenu radnika

Evidencija radnog vremena je prema Pravilniku obveza svakog poslodavca i mora se voditi za svakog radnika na mjestu rada i mora biti aurna
dnevno tj. na kraju radnog dana.
Opis polja:
Polje
Opis
Razdoblje
ifra obraunskog razdoblja iz modula obrauna plaa
Djelatnik
ifra djelatnika iz kadrovske evidencije
Datum
dan za koji se upisuje aktivnost, za odreeni dan je mogue upisati vei broj aktivnosti, datum mora biti
unutar raspona poetka i kraja razdoblja iz irarnika razdoblja
Aktivnost
aktivnost iz ifrarnika aktivnosti
Poetak
vremenski poetak aktivnosti
Kraj
vremenski kraj aktivnosti
Broj sati
vrijeme trajanja aktivnosti
Napomena
dodatni opis kod karakteristinih sluajeva
Vrsta rada
ifra vrste rada u koje e se automatikom moi upisati broj evidentiranih sati
Informacija: evidencija radnog vremena se vodi za pojedino obraunsko razdoblje, a koje ne mora biti na bazi mjeseca nego npr. na
polumjesenom nivou. Za isto razdoblje se vodi i evidencija radnog vremena.
Kako unositi podatke o radnom vremenu
Kod novog unosa (tipka Unos) je bitno na kojem redu smo trenutno pozicionirani u tabelaranom prikazu jer e nam program automatski ponuditi
podatke sa pozicioniranog reda tj.:razdoblje, djelatnika i datum kako bismo nastavili sa unosom dodatnih radnih aktivnosti za tog djelatnika i taj
datum.
Kao pomo imamo dvije opcije (checkBox)

Novi unos novi djelatnik:kod ukljuene ove opcije kod unosa e program zadrati isto razdoblje, isti dan, i istu aktivnost, ali e sam upisati
sljedeeg djelatnika iz kadrovske evidencije. Kod odabira djelatnika upisat e djelatnika sa sljedeom veom ifrom, ali e preskoiti djelatnike
kojima je prestao radni odnos prije poetka ovog razdoblja.
Novi unos novi datum:kod ukljuene ove opcije program e zadrati isto razdoblje, istog djelatnika, istu aktivnost rada, ali e upisati sljedei vei
datum.
to znae boje u tabelarnim prikazima

Prikaz razdoblja
- uta podloga, razdoblje je predloak za unos
- plava podloga, razdoblje je drugi dohodak (nije plaa)
- crvena slova, razdoblje je zakljueno za izmjene
- obina crna slova, razdoblje je za plau i nije zakljuano
Prikaz radnika
- zelena slova, radnik ima evidentiranu aktivnost rada
- obina crna slova, radnik nema evidentiranu niti jendu aktivnost rada
PRAVILNIK
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA
2050
Na temelju lanka 4. stavka 4. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09) ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva donosi
PRAVILNIK
1. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuje sadraj i nain voenja evidencije o radnicima.
(2) Izrazi koji se za fizike osobe u ovom Pravilniku koriste u mukom rodu su neutralni i odnose se na osobe mukog i enskog spola.
lanak 2.
(1) Evidencija o radnicima iz lanka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika mora sadravati podatke o:
1) radnicima i
2) radnom vremenu.
2. PODACI O RADNICIMA
lanak 3.
(1) Evidencija o radnicima poslodavca sadri najmanje sljedee podatke:
1) ime i prezime,
2) osobni identifikacijski broj (OIB)
3) spol,
4) dan, mjesec i godinu roenja,
5) dravljanstvo,
6) o radnoj dozvoli (posjedovanje i trajanje), ako je radnik stranac,
7) prebivalite ili uobiajeno boravite,

8) o zavrenom obrazovanju i drugim oblicima strunog osposobljavanja i usavravanja za rad (steena kolska ili struna sprema te odreena
razina visokog obrazovanja sukladno propisima o visokom obrazovanju) te ostalim oblicima usavravanja tijekom rada koje radnici koriste u svom
radu,
9) dan sklapanja ugovora o radu, odnosno dan izdavanja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu,
10) dan poetka rada,
11) naziv posla, odnosno narav i vrsta rada koje radnik obavlja,
12) naznaka je li ugovor o radu sklopljen na odreeno ili neodreeno vrijeme te oekivano trajanje ugovora o radu na odreeno vrijeme,
13) vrijeme trajanja probnog rada, ako je ugovoreno,
14) trajanje pripravnikog staa, ako je ugovoreno te vrijeme i rezultat polaganja strunog ispita, ako je isti predvien i obavljen,
15) trajanje rada u inozemstvu, drava i mjesto rada, u sluaju upuivanja radnika u inozemstvo,
16) naznaku radi li se o poslovima na kojima se sta osiguranja rauna s poveanim
trajanjem i kako,
17) naznaku radi li se o poslovima na kojima radnik moe raditi samo nakon prethodnog i redovitog utvrivanja radne sposobnosti za njihovo
obavljanje,
18) mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na razliitim mjestima,
19) tjedno radno vrijeme (puno ili nepuno), odnosno propisano skraeno radno vrijeme u satima,
20) ukupni mirovinski sta do poetka rada kod poslodavca,
21) vrijeme mirovanja radnog odnosa,
22) dan prestanka radnog odnosa,
23) razlog prestanka radnog odnosa,
24) naznaku o tomu je li ugovorena zabrana natjecanja i njeno trajanje,
25) uvjete i vrijeme za koje e se uplaivati doprinos za produeno mirovinsko osiguranje za radnike koji su sklopili ugovor o radu na odreeno
vrijeme za stalne sezonske poslove.
(2) Podatke iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac unosi u evidenciju o radnicima iz odgovarajue dokumentacije ili na temelju posebnih propisa,
a radnik je u tu svrhu poslodavcu obvezan pravodobno dostaviti potrebnu osobnu dokumentaciju ili isprave.
(3) Osim podataka iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac je duan voditi i druge od radnika ili od nadlenog tijela prijavljene podatke od kojih
ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom (trudnoa, majinstvo, oinstvo, dojenje djeteta, status
samohranog roditelja, status posvojitelja, profesionalna bolest, ozljeda na radu, profesionalna nesposobnost za rad, neposredna opasnost od
nastanka invalidnosti, invalidnost, obveze uzdravanja koje terete radnika, za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu podatak o drugom
poslodavcu ili poslodavcima kod kojih radnik radi u nepunom radnom vremenu i slino).
(4) Za radnike s kojima poslodavac ima sklopljene ugovore o radu za stalne sezonske poslove, na izdvojenom mjestu rada i u sluaju upuivanja
radnika u inozemstvo, poslodavac je osim podataka iz stavka 1. ovoga lanka duan u evidenciji voditi i druge podatke od kojih ovisi ostvarenje
njihovih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.
lanak 4.
(1) Osim evidencije o radnicima iz lanka 3. ovoga Pravilnika, ako koristi njihov rad, poslodavac je duan voditi i posebne evidencije o:
1) radnicima koje mu je ustupila agencija,
2) osobama koje se kod poslodavca nalaze na strunom osposobljavanju za rad,
3) redovitim studentima koji kod poslodavca rade posredstvom ovlatenih studentskih centara,
4) redovitim uenicima koji kod njega rade posredstvom ovlatenih srednjokolskih ustanova,
5) redovitim uenicima ustanova za strukovno obrazovanje koji kod poslodavca pohaaju praktinu nastavu i vjebe.
(2) Evidencija o osobama iz stavka 1. ovoga lanka sadri podatke od kojih ovisi ostvarenje njihovih prava, a najmanje sljedee podatke:
1) ime i prezime,
2) osobni identifikacijski broj (OIB),
3) spol,
4) dan, mjesec i godina roenja,
5) prebivalite ili uobiajeno boravite,
6) naziv akta temeljem kojeg osoba iz stavka 1. ovoga lanka radi kod poslodavca,
7) naziv posla,
8) mjesto rada,
9) dan poetka rada,
10) dan prestanka rada.
lanak 5.
(1) Evidenciju o radnicima iz lanka 3. ovoga Pravilnika, poslodavac poinje voditi danom poetka rada radnika i aurno je vodi do dana
prestanka radnog odnosa te istu uva kao dokumentaciju trajne vrijednosti.
(2) Evidenciju o osobama iz lanka 4. ovoga Pravilnika, poslodavac poinje voditi danom poetka njihovoga rada kod poslodavca i aurno je
vodi do prestanka rada tih osoba kod poslodavca, te istu uva najmanje est godina.
(3) Evidencija o radnicima iz lanka 3. ovoga Pravilnika i evidencija o osobama iz lanka 4. ovoga Pravilnika vode se pisano na papiru ili u
elektronikom obliku.
lanak 6.
Svaku promjenu podataka iz lanka 3. i 4. ovoga Pravilnika koju poslodavac unosi temeljem izjave, obavijesti i slino ili temeljem osobnih
dokumenata ili isprava, radnik i osoba iz lanka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, duna je prijaviti poslodavcu odmah, a najkasnije u roku od osam
dana od dana nastanka promjene.
lanak 7.
Ako je posebnim propisom utvrena obveza voenja i drugih podataka, osim podataka iz lanka 3. i 4. ovoga Pravilnika, u evidenciji je
poslodavac duan voditi i takve podatke sukladno posebnim propisima.
3. PODACI O RADNOM VREMENU
lanak 8.
(1) Evidencija o radnom vremenu radnika sadri najmanje sljedee podatke:
1) ime i prezime radnika,
2) poetak rada,
3) zavretak rada,
4) vrijeme i sati zastoja, prekida rada i slino do kojega je dolo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
5) ukupno dnevno radno vrijeme u satima te od toga sati:
rada nou,
prekovremenog rada,
6) sati rada u preraspodijeljenom radnom vremenu i razdoblje preraspodijeljenog radnog vremena,
7) sati rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danima utvrenim posebnim propisom,
8) sati provedeni na slubenom putu,
9) sati terenskog rada,

10) sati pripravnosti te sati rada po pozivu,
11) sati koritenja godinjeg odmora,
12) sati privremene nesposobnosti za rad (bolovanje),
13) vrijeme rodiljnog, roditeljskog dopusta ili koritenja drugih prava sukladno posebnom propisu,
14) sati plaenog dopusta,
15) sati neplaenog dopusta,
16) sati nenazonosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena, odobrene ili neodobrene od poslodavca,
17) sati provedeni u trajku,
18) sati iskljuenja s rada (lockout).
(2) Kada je odlukom poslodavca, zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme rasporeeno nejednako po
tjednima unutar razdoblja od etiri mjeseca, poslodavac je duan redovito evidentirati sve podatke iz stavka 1. ovoga lanka, a ostvarene
prekovremene sate na kraju mjeseca u kojemu je odstupanje od punog ili nepunog radnog vremena iznosilo vie od dvanaest sati mjeseno,
odnosno na kraju toga razdoblja, ako je njegovim protekom, prosjeno tjedno radno vrijeme bilo due od punog ili nepunog radnog vremena.
(3) Osim podataka iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac je duan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje
pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom utvrene posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
(4) Poslodavac je duan evidenciju o radnom vremenu imati u poslovnom prostoru, odnosno na mjestu rada radnika.
lanak 9.
Evidencija iz lanka 8. ovoga Pravilnika vodi se po razdobljima isplate plae i naknade plae, a mora se voditi uredno, razumljivo i aurno na
zavretku radnog dana radnika, a u sluaju da neki od tih podataka nije poznat na kraju radnog dana radnika, poslodavac je duan isti
evidentirati odmah po saznanju toga podatka.
lanak 10.
Ako nije drukije ureeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili
ugovorom o radu, poslodavac je na odgovarajui nain duan voditi podatke o radnom vremenu potrebne za ostvarivanje prava iz radnog
odnosa i za radnike s kojima ima sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada.
lanak 11.
(1) Poslodavac je duan na odgovarajui nain voditi odgovarajue podatke iz lanka 8. ovoga Pravilnika i za:
1) radnike koji su kao rukovodee osoblje statutom, drutvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima poslodavca ovlateni voditi
poslove poslodavca i koji samostalno donose odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca, te za radnike lanove obitelji poslodavca fizike
osobe koji ive u zajednikom kuanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavljaju odreene poslove za poslodavca ako s njima nije
ugovorio samostalnost u odreivanju radnog vremena, stanke te dnevnog i tjednog odmora,
2) punoljetne radnike za koje je kolektivnim ugovorom ureena iznimka od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru uz osiguranje
zamjenskog odmora u skladu s lankom 3. stavkom 5. Zakona o radu.
lanak 12.
(1) Podaci o radnom vremenu vode se pisano na papiru ili u elektronikom obliku, pri emu se mogu koristiti odgovarajue kratice s jasnim
pojanjenjem znaenja istih, te se uvaju najmanje est godina.
(2) Radnik ima pravo uvida u evidenciju iz lanka 2. ovoga Pravilnika.
lanak 13.
Ovaj Pravilnik e se objaviti u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. lipnja 2010. godine.
Klasa: 011-01/09-01/148
Urbroj: 526-08-01/1-10-1
Zagreb, 24. svibanj 2010.
Ministar
mr. sc. uro Popija, v. r.
PRAVILNIK
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA
2314
Na temelju lanka 85. stavka 4. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09) ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva donosi
PRAVILNIK
lanak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuje sadraj obrauna plae, naknade plae ili otpremnine.
(2) Izrazi koji se za fizike osobe u ovom Pravilniku koriste u mukom rodu su neutralni i odnose se na osobe mukog i enskog spola.
lanak 2.
(1) Obraun plae i naknade plae sadri:
1) podatke o poslodavcu:
za pravnu osobu: tvrtku, sjedite, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) i iro raun,
za fiziku osobu: ime i prezime, adresu, OIB i iro raun,
2) podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, raun,
3) razdoblje za koje se plaa ili naknada plae isplauje,
4) podatke o radnom vremenu i iznosu plae.
lanak 3.
(1) Podaci o radnom vremenu i iznosu plae iz lanka 2. stavka 1. podstavka 4. ovoga Pravilnika sadre najmanje:
1) planirani redoviti fond sati u isplatnom razdoblju, s posebno iskazanim planiranim satima rada danju, odnosno planiranim satima rada nou,
2) ostvarene sate rada danju s posebno iskazanim satima:
redovitog rada prema rasporedu radnog vremena,
prekovremenog rada i
rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrenim posebnim zakonom,
3) ostvarene sate rada nou s posebno iskazanim satima:
redovitog rada prema rasporedu radnog vremena,
prekovremenog rada i
rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrenim posebnim zakonom,
4) sate pripravnosti,
5) sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plae, s posebno iskazanim satima:
godinjeg odmora,
privremene sprijeenosti za rad zbog bolesti,

sate blagdana i neradnih dana utvrenih posebnim zakonom,
sate plaenog dopusta,
sate u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu,
sate prekida rada do kojega je dolo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
sate u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom,
6) sate u kojima radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran,
7) ostale propisane, utvrene ili ugovorene dodatke i primitke,
8) vrste i iznose doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz plae i to:
za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup),
za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje (II. stup),
9) iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak,
10) utvreni iznos plae ili naknade plae,
11) utvreni iznos obustave,
12) utvreni iznos za isplatu,
13) datum isplate plae,
14) datum dospijea plae odnosno naknade plae koja nije isplaena ili nije isplaena u cijelosti.
lanak 4.
(1) Obraun otpremnine sadri:
1) podatke o poslodavcu:
za pravnu osobu: tvrtku, sjedite, OIB i iro raun,
za fiziku osobu: ime i prezime, adresu, OIB i iro raun,
2) podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, raun,
3) podatke o otpremnini.
lanak 5.
(1) Podaci o otpremnini iz lanka 4. stavka 1. podstavka 3. ovoga Pravilnika sadre najmanje:
1) mjerila za utvrivanje otpremnine i to:
broj godina za koje je radnik ostvario pravo na otpremninu,
iznos prosjene bruto plae u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu,
druga ugovorena ili utvrena mjerila,
2) iznos bruto otpremnine i od toga:
neoporezivi iznos,
oporezivi iznos,
3) vrste iznosa doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz otpremnine i to:
za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup),
za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje (II. stup),
4) iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak,
5) iznos otpremnine za isplatu, kojeg ine zbroj neoporezivog iznosa i neto od oporezivog iznosa otpremnine,
6) datum isplate,
7) datum dospijea za isplatu otpremnine koja nije isplaena ili nije isplaena u cijelosti.
lanak 6.
(1) Obraun plae radnika upuenog na rad u inozemstvo, osim podataka iz lanka 2., 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika, sadri i podatak o osnovici
prema kojoj su obraunati doprinosi.
(2) Obraun plae pomorca koji je lan posade broda u meunarodnoj plovidbi, sadri podatke o iznosu bruto plae i o broju dana za koje
pomorac ima pravo na dodatak, te iznos pomorskog dodatka.
lanak 7.
Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da poslodavac u propisanom roku radniku nije dostavio obraun iz kojeg je vidljivo kako
je utvren iznos plae, naknade plae ili otpremnine ili utvrdi da poslodavac radniku nije dostavio obraun dugovane, a neisplaene plae,
naknade plae ili otpremnine ili utvrdi da ti obrauni nemaju propisani sadraj, rjeenjem e poslodavcu naloiti dostavu obrauna sa svim
propisanim podacima.
lanak 8.
Poslodavac je obraunske isprave, iji je sadraj propisan ovim Pravilnikom, duan uvati trajno.
lanak 9.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
lanak 10.
Pri izradi obraunskih isprava iz ovoga Pravilnika, moe se koristiti obrazac obraunske isprave za isplatu plae i naknade plae (obrazac OP) i
obrazac obraunske isprave za otpremninu (obrazac OTP), koji su u prilogu ovoga Pravilnika i ine njegov sastavni dio.
Klasa: 011-01/09-01/241
Urbroj: 526-08-01/1-10-11
Ministar
mr. sc. uro Popija, v. r.
OBRAUNSKA ISPRAVA ZA ISPLATU PLAE NAKNADE PLAE
(Obrazac OP)
I. PODACI O POSLODAVCU
1. Naziv / ime i prezime ____________________________________
2. Adresa _______________________________________________
3. Osobni identifikacijski broj ________________________________
4. iro raun _____________________ kod ____________________ II. PODACI O RADNIKU
1. Ime i prezime ________________________________
2. Adresa ______________________________________
3. Osobni identifikacijski broj ________________________
4. Raun __________________ kod ________________
III. RAZDOBLJE NA KOJE SE PLAA ODNOSI: GODINA _______, MJESEC ______ DANI U MJESECU OD ______ DO _______
IV. PODACI O RADNOM VREMENU I PLAI SATI/DATUM IZNOS
1. PLANIRANI REDOVITI FOND SATI (za razdoblje isplate)

2.1.1. sati redovitog rada po rasporedu radnog vremena
2.2. sati rada nou
2.2.1. sati redovitog rada po rasporedu radnog vremena
3.6. sati prekida rada do kojega je dolo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran
3.7. sati u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom
5. UKUPNO SATI (2+3+4)
7. UKUPNI IZNOS PRIMITAKA PO OSNOVAMA IZ TOKE 2. 6.
8. VRSTE I IZNOSI DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA KOJI SE OBUSTAVLJAJU IZ PLAE
8.1. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. STUP)
8.2. za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje (II. STUP)
9. IZNOS PREDUJMA POREZA I PRIREZA POREZU NA DOHODAK
10. UTVRENI IZNOS PLAE NAKNADE
11. OSNOVA I IZNOS OBUSTAVE
12. UTVRENI IZNOS ZA ISPLATU
13. DATUM ISPLATE
14. DATUM DOSPIJEA PLAE ILI NAKNADE PLAE KOJA NIJE ISPLAENA ILI NIJE ISPLAENA U CIJELOSTI
NAPOMENE:
(Obrazac OTP)
OBRAUNSKA ISPRAVA ZA ISPLATU OTPREMNINE
I. PODACI O POSLODAVCU
1. Naziv / ime i prezime ____________________________________

2. Adresa _______________________________________________
3. Osobni identifikacijski broj ________________________________
4. iro raun _____________________ kod ____________________ II. PODACI O RADNIKU
1. Ime i prezime ________________________________
2. Adresa ______________________________________
3. Osobni identifikacijski broj ________________________
4. Raun __________________ kod ________________
III. PODACI O OTPREMNINI
1. MJERILA ZA UTVRIVANJE OTPREMNINE BROJ/DATUM IZNOS
1.1. broj godina za koje je radnik ostvario pravo na otpremninu
1.2. iznos prosjene bruto plae u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu
1.3. druga ugovorena ili utvrena mjerila
2. IZNOS BRUTO OTPREMNINE OD TOGA:
2.1. neoporezivi iznos
2.2. oporezivi iznos
3. VRSTE I IZNOSI DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA KOJI SE OBUSTAVLJAJU IZ OTPREMNINE
3.1. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. STUP)
3.2. za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje (II. STUP)
4. IZNOS PREDUJMA POREZA I PRIREZA POREZU NA DOHODAK
5. IZNOS OTPREMNINE ZA ISPLATU (neoporezivi iznos + neto od oporezivog iznosa otpremnine)
6. DATUM ISPLATE OTPREMNINE
7. DATUM DOSPIJEA ZA ISPLATU OTPREMNINE KOJA NIJE ISPLAENA ILI NIJE ISPLAENA U CIJELOSTI
NAPOMENE:
Auto unos evidencije rada iz predloka

Da bi olakali unos podataka o evidenciji rada u sluajevima kada se podaci esto ponavljaju iz razdoblja u razdoblje moemo se posluiti
predlocima za unos podataka.
Predloak kreiramo na slian nain kao i redovan unos evidencije rada, dakle ...
1) korak
U obraunskim razdobljima otvorimo novo obraunsko razdoblje, ifru razdoblja ovoga puta ne odreujemo kao GGGGMMII (godina, mjesec,
isplata) nego po sistemu BBBB0000 gje je BBBB redni broj predloka koji ide od 1001 do 1500 zadnje 4 znamenke koje su inae godina i redni
broj isplate, su 0000.
U naziv razdoblja upisujemo naziv predloka npr.
Predloak za evidenciju rada za grupu radnika X
Predloak za evidenciju rada za grupu radnika Y i sl.
Predloak za evidencijeu rada za sve radnike
Dakle moemo imati vie razliitih predloaka u kojima mogu biti razliite aktivnosti rada, ili razliiti radnici i sl., moemo ih i kombinirati.
2) korak
Nakon toga u unosu podataka za evidenciju rada radnika eljeni predloak upisujemo podatke kao i za klasinu evidenciju tj. pozivamo ifru
razdoblja, ifru djelatnika i aktivnost. Aktivnosti mogu biti bilo koje i podaci za nju mogu biti proizvoljni.
Napomena:obzirom da se ne radi o stvarnom unosu nego o predloku za svakog radnika upisujemo samo jedan dan i aktivnosti za taj dan,
program e na osnovu aktivnosti tog dana upisati u stvarno razdoblje aktivnosti za sve dane poevi od prvog do zadnjeg dana ciljnog
razdoblja.
3) korak
Nakon to smo upisali eljene predloke, u dijelu za automatski unos podataka moemo zatraiti kopiranje podataka iz predloka u neko
regularno obraunsko razdoblje. To razdoblje moe i ne mora imati ve upisane podatke za neke radnike.
Ako ciljno razdoblje ve ima upisane podatke za neke radnike upis podatka za te radnike e se preskoiti.
Primjeri
Ako smo upisali standardne podatke o za evidenciju rada, a svaki mjesec djelatnicima evidentiramo isti aktivnosti tada je zgodno napraviti
predloak za to.
Osim samih predloaka mogu se kopirati i klasini unosi tj. moemo jednostavno otvoriti obraunsko razdoblje za ovaj mjesec i kroz automatski
unos iz predloka kopirati podatke iz prolog mjeseca u tekui.
Auto unos sati u obraun plaa

Iz evidencije rada radnika je mogue automatski popuniti vrste rada kod unosa za obraun plaa.
Kod upisa svake radne aktivnosti radnika istovremeno se moe odrediti vrsta rada na koju se vee ta aktivnost.
Obratite panju koje vrste rada pridruujete radnim aktivnostima u evidenciji radnog vremena. Vrste rada koje inae kod runog unosa
zahtijevaju samo podatak o broju sati su kompletno unesene na taj nain, ali kod vrsta rada gdje je potrebno i runo upisati neki podatak npr.
iznos je potrebno runo dopuniti kroz izmjenu.
Kod pokretanja rutine automatskog punjenja vrsta rada program e za razdoblje koje ste odredili i za svakog radnika pojedinano pronai sve
upisane radne aktivnosti i unutar njih ifre vrste rada koje su povezane tj. za svaku aktivnost je odreena ifra vrste rada koje se koristi kod
punjenja broja sati, prema tim iframa program e u to razdoblje upisati te vrste rada.
Za radnika koji ve ima upisanu neku vrstu rada nee upisivati nita.

Inicijalan prikaz slike djelatnika u kadrovskoj evidenciji
iskljueno
UKLJUENO
Postavka regulira da li e se ulaskom u prozor pregleda djelatnika automatski prikazivati slike djelatnika.
Ako je ova postavka iskljuena jo uvijek moete prikaz slika ukljuiti i u samom prozoru.
Ukljuena kontrola unosa trajanja aktivnosti i broja sati kod evidencije radnog vremena ako odreena u ifrarniku
aktivnosti
iskljueno
UKLJUENO
Postavka regulira da li e se kod unosa aktivnosti za radnika u evidenciji radnog vremena, a za koje aktivnosti je u ifrarniku aktivnosti odreen
npr. obavezan unos broja sati, kontrolirati da li su sati uneeni ili ne.
Smisao ove postavke je da moemo u odreenoj situaciji upisati i aktivnosti bez unosa broja sati i/ili vremena trajanja od do iako je za tu aktivnost
to odreeno kao obavezno, na taj nain ne moramo mijenjati ifrarnik aktivnosti nego samo privremeno samo ovu postavku.
Vidi Kako prikazati fotografije u programu

Openito
Zatieni raun je raun u banci na koji se uplauju samo sredstva izuzeta od ovrhe. Takav raun jo neslubeno nazivaju "35" raun jer poetna
dva broja rauna poinju sa 35.
Kod IBAN konstrukcije zatieni raun na 12 i 13 poziciji ima brojke 3 i 5. npr. HRXX YYYY YYY3 5ZZZ ZZZZ Z
Kada je zbog ovrhe na novanim sredstvima blokiran tekui raun na koji primamo plau, potrebno je otvoriti zatieni raun radinika na koji e
se uplatiti sredstva zatiena od ovrhe. Na tom raunu se sredstvima moe raspolagati bez ogranienja, banka ne naplauje naknadu za otvaranje,
voenje i zatvaranje takvog rauna.
Otvaranje zatienog rauna
U uvjetima ovrhe ovrenik je duan Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA) dostaviti Obavijest za svako primanje, naknadu ili iznos koji su
izuzeti od ovrhe (primanja, naknade i iznosi koji su izuzeti od ovrhe na temelju lanka 172. i lanka 173. Ovrnog zakona, primanja, naknade i
iznosi izuzeti od ovrhe koji se uplauju iz inozemstva, primanja i naknade koji su izuzeti od ovrhe na temelju posebnog zakona i dr.), a uplauju
se ovreniku na raun u banci.
Nakon primitka obavijesti od ovrenika, FINA je duna bez odgode uplatitelju iz Obavijesti dostaviti podatke o ovreniku i vrsti trabine za koju je
ovrha odreena, a radi uskrate uplata izuzetih od ovrhe, te prema banci radi otvaranja posebnog rauna ovrenika. Uplatitelj je duan, odmah po
primitku podataka, bez odgode uskratiti uplatu na ovrenikov raun primanja, naknada ili iznosa koji su izuzeti od ovrhe.
Fina Informacija za graane - primanja i naknade izuzeti od ovrhe
Primjena propisa
Sve naknade plae koju poslodavac isplauje na svoj teret (naknada za godinji odmor, plaeni dopust ...) dijele ovrnu sudbinu plae, OSIM
naknade plae za bolovanje na teret poslodavca.
Od ovrhe su zatiena sve vrste bolovanja:na teret poslodavca, na teret HZZO-a, rodiljni i porodiljni dopust.
Prema odredbama Zakona o radu (NN 93/14) plaa ili naknada plae radnika se moe prisilno ustegnuti u skladu sa posebnim zakonom.
1. Opi porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12.i 73/13.)
2. Obiteljski zakon (Nar. nov., br. 75/14.i 83/14.)
3. Ovrni zakon (Nar. nov., br. 112/12.,25/13. i 93/14.)
Svaki od 3 navedena zakona ima svoja odreenja za izraun zatienog/nezatienog dijela plae, a odnose se manje vie na odreivanje dijela
neto plae koji je izuzet od ovrhe.
Ovrni zakon
Ovrha radi zakonskog uzdravanja

Ovrha radi uzdravanja djeteta
Opi porezni zakon
Ako je radnikova neto plaa nia od minimalne plae u RH tada se nita ne plijeni, ako je vea mu se moe plijeniti dio plae vei od minimalne
plae. Dakle svota minimalne plae se uplauje na radnikov zatieni raun, ostalo na redovan tj. na vjerovnikov raun.
Neki od primitaka izuzeti od ovrhe:
1. primanja po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i
naknade tete za izgubljeno zdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oteenja prema propisima o invalidskom osiguranju
3. primanja po osnovi socijalne skrbi
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukije odreeno
6. primanja po osnovi stipendije i pomoi uenicima i studentima
7. naknada za rad osuenika, osim za trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja te za trabine naknade tete prouzroene kaznenim djelom
osuenika
8. primanja po osnovi odlija i priznanja
9. rodiljne i roditeljske novane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugaije odreeno
10. utvreni iznosi za uzdravanje djeteta uplaeni na poseban raun kod banke
11. naknada trokova za slubeno putovanje i naknada trokova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju
oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada
12. dar za djecu do 15. godine ivota i potpore za novoroene do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od
nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica tete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za sluaj smrti radnika i smrti lana ue
obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada
15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Primjena u programu
Obzirom na umu zakona i propisa koji reguliraju ovo podruje bila je nemogua misija sve ih preslikati u nekakav automatizam u programu.
Korisnik je obvezan kod svih radnika kod kojih se pirmjenje zatieni raun prekontrolirati rasporeene iznose prema propisima koji se odnose na
pojedine radnike.
Rezultat podatatka o zatienom i nezatienom dijelu rauna u programu moemo vidjeti na ispisu Platnog listia (NP1) i u automatskim HUBovima za isplatu plaa na pojedinane raune radnika.
Ovi podaci ne ovise o obraunu plae tj. nakon promjene podataka u kadrovskoj i/ili obraunskom razdoblju automatski e se promjeniti i
rezultat kod ponovnog ispisa platnih listia i hubova.
Mjesta unosa podataka:
Ukadrovskoj evidenciji u dijelu Podaci o dokumentima postoji polje za upis Posebnog / zatienog IBANrauna radnika kojeg je potrebno upisati
za radnika.
Tip algoritma koji moemo odabrati:
a) Ne primjenjuje se zatieni raun
Bez obzira na ostale podatke za ovog radnika je iskljuena je primjena zatienog rauna.
b) Upis apsolutnog iznosa koji ide na zatieni raun

Apsolutni iznos koji upiemo e se izdvojiti iz neto plae radnika i upisati na zatieni raun, ostatak neto plae ide na redovan raun. Meutim na
redovan raun ide i ostali dio iznosa za isplatu (razne neoporezive nadoknade).
1. primjer
Iznos za isplatu =5000
Neto plaa =4000
Upisani apsolutni iznos =2000
Redovan raun = neto plaa 4000 - zatieni iznos 1000 =3000 kn
Zatieni raun =iznos za isplatu 5000 - 3000 redovan raun =2000
Da je kao apsolutni iznos upisano 10.000 program bi za izraun zatienog dijela uzeo max samo do iznosa neto plae + nadoknade tj. cijeli
iznos za isplatu bi iao na zatieni raun.
Ako se u iznosu za isplatu nalaze nadoknade koje su izuzete od ovrhe, ali se ne smije uplaivati na zatieni raun, tada iz izdvojite u obraun u
posebno obraunsko razdoblje.
Usvim situacijama gdje preko automatizma nije mogue dobiti eljene iznosa zatienog i nezatienog dijela isplate moete kod pojedinih
radnika koristiti upis apsolutnog iznosa koji ide na zatieni raun, ostatak neto plae je redovan raun.
c) Upis koeficijenta neto plae koji ide na zatieni raun
Obzirom na tekue propise ovdje ete upisati npr. 0,25 (kao 1/4), 0,5 (kao 1/2), 0,66666666 (kao 2/3), tj. ovdje moete upisati bilo koju
kombinaciju dijela neto plae koja se rasporeuje na zatieni dio, ostali dio neto plae ide na redovan raun.
Koeficijent koji upiete e se primjenjivati ili na iznos radnikove neto plae ili na iznos prosjene neto plae u RH u zavisnosti da li je neto plaa
manja od republikog prosjeka ili je jednaka ili vea. Koeficijent koji upisujete mora biti vei od 0 i manji ili jednak 1.
Dakle,
ako je neto plaa radnika < od neto prosjeka RH tada se koeficijent za zatieni dio primjenjuje na radnikovu neto plau
ako je neto plaa radnika >= od neto prosjeka RH tada se koeficijent za zatieni dio primjenjuje na neto prosjek RH
Iznos koji ide na redovan raun je neto plaa radnika umanjen za iznos zatienog rauna.
Iznos koji ide na zatieni raun je iznos za isplatu (neto plaa + nadoknade) umanjen za iznos koji ide na redovan raun
2. primjer
Neto plaa =4.000
Koeficijent za zatieni iznos =0,5
Redovan raun =neto plaa 4000 - zatieni iznos (4000 x 0,5 =2000) =2000
Zatieni raun =iznos za isplatu 5000 - redovan raun 2000 =3000
3. primjer
Neto plaa =9.000
Koeficijent za zaiteni iznos =0,66666666 (2/3)
Redovan raun =neto plaa 9.000 - zatieni iznos (5500 x 0,66666 =3.666) =5.334
Zatieni raun =iznos za isplatu 10.000 - redovan raun 5.334 =4.666
Kako je Bolovanje na teret poslodavca naknada koja ulazi u bruto primanja kao i plaa, ali je osloboena od ovrhe, prije primjene zatienog
rauna program e iz neto plae primjenom postotnog udjela bolovanja poduzea u bruto plai umanjiti neto plau za taj postotni udio.
Neto plaa =bruto primanja - doprinosi iz plae - porez - prirez.
Iznos za isplatu =neto plaa + nadoknade - obustave.
2. Obraunska razdoblja
Prosjenu neto plau u RH (republiki prosjek)moemo upisati u "ObrDohotka > Obraun plaa > Obraunska razdoblja" tj. za svaki pojedini
obraun.
U obraunskom razdoblju postoji i oznaka check box kojim za to obraunsko razdoblje moemo iskljuiti primjenu zatienog rauna ako to
elimo, a da to ne moramo iskljuivati pojedinano za svakog radnika.
3. Automatski HUB-ovi plaa i zatieni raun

Isti algoritam koji je primjenjen kod ispisa platnih listia program e primjenti i kod izrade automatskih HUB-ova za isplatu plae radnika na
redovan i zatieni raun.
U "ObrDohotka > Obraun plaa > Automatski HUB-ovi plaa" moemo pokrenuti automatsko kreiranje HUB-ova za plae radnika sa ukljuenom
opcijom "Kreiraj HUB za netto isplatu posebno za svakog radnika".
Uz dosdanje template HUB-ove porebno je dodati i novi u vezi isplate plae na zatieni raun PTL_NETTO ZAT_XXX (umjesto XXX je potrebno
upisati ifru naina isplate iz ifrarnika naina isplate u kadrovskoj evidenciji).
Ovaj template je isti kao i za redovnu plau PTL_NETTO_XXX samo je dodana oznaka ZAT (izmeu NETTOi ZAT je space prazan znak).
Primjer kompliciranijeg kompletnog ispisa platnog listia obrauna

- primitak od plae =5.000,00
- bolovanje poduzea = 2.000,00
- bruto primitak =7.000,00
- doprinosi iz plae =1.400,00
- porez =196,80
- prirez =35,42
- neto plaa/primitak =5.367,78
- obustava sindikat =240,00
- nenamjenski kredit =500,00
- potroaki kredit =1.000,00
- ukupno obustave =1.740,00 kn (bez poreza i prireza)
- nadoknada prijevoz =300,00
- bolovanje fond =1.000,00
- ukupno nadoknade =1.300,00
- ukupno za isplatu =neto plaa 5.367,78 + nadoknade 1.300,00 - obustave 1.740,00 =4,927,78
- primjena koeficijenta na neto plau 0,66666666 tj. 2/3 neto plae
- neto plaa od 5.367,78 kn se umanjuje za udio bolovanja poduzea u bruto plai tj. 2.000 /7.000 =0,285714286
- 5.367,78 * 0,285714286 = 1.533,65 je udio bolovanja u neto plai
- neto plaa umanjena za neto bolovanje =5.367,78 - 1.533,65 =3.834,13
- neto plaa je manja od prosjeka neto plae u RH tj. 3.834,13 < 5.510,00 i koeficijent 2/3 se primjenjuje na radnikovu neto plau (u suprotnom
bi bilo na prosjenu plau)
- dio neto plae koji ide na zatieni raun =3.834,13 * 0,66666666 =2.556,09
- dio neto plae koji ide na redovan raun = 3.834,13 - 2.556,09 =1.278,04
- iznos koji ide na zatieni raun =zatieni dio neto plae + bolovanje poduzea u neto plai - obustave + nadoknade =2.556,09 + 1.533,65
- 1.740,00 + 1.300,00 =3.649,74
- krai put:iznos koji ide na zatieni raun =iznos za isplatu - dio neto plae koji ide na redovan raun =4.927,78 - 1.278,04 =3.649,74
ifrarnici
Naini isplate plae
banku.

Dravljanstvo
ifrarnik koji koristimo u kadrovskoj evidenciji djelatnika.
mr, dr, i sl. koristimo ih kod kadrovske evidencije djelatnika.
Nacionalnosti
ifrarnik koji koristimo kod kadrovske evidencije djelatnika.
Obiteljsko stanje

Popis blagdana, praznika i ostalih neradnih dana kod evidencije o radu radnika.
Kod automatskog unosa ovi dani e se preskakati.
Ovo se ne odnosi na nedjelje i subote, dakle ove dane ne treba upisivati.
Izvjetaji
Popis djelatnika - osnovni podaci
Matini kartoni djelatnika - detaljni podaci

Popis poslova
Djeca djelatnika
Poslovanje obrtnika
Koje poslovne knjige trebaju voditi obrtnici?
Poslovne knjige prema propisima o dohotku

Knjiga primitaka i izdataka, KPI
knjiga postoji u programu Ipos knjigovodstvo
Popis dugotrajne imovine, DI
u Ipos knjigovodstvu se koristi modul Osnovna sredstva, s iskljuenim radom s kontima
Evidencija o trabinama i obvezama, TO
u Ipos knjigovodstvu se vodi saldakonti kupaca i dobavljaa, s iskljuenim radom s kontima, korisnici koji vode knjige IRa i URa u koje unose sve
raune, takoer ne bi morali voditi knjigu TO
Knjiga prometa, KPR
ne moraju je voditi korisnici koji te podatke osiguravaju u obrascu KPI, takoer niti oni koji te evidencije vode u knjizi popisa KP
Poslovne knjige prema propisima o PDV-u

Za evidenciju o izdanim, primljenim, plaenim i naplaenim raunima i porezu dohodai obveznici pdva trebaju voditi
Knjigu izlaznih rauna, obrazac IR-a
za redovne isporuke, za primljene predujmove, za vlastitu potronju, knjiga postoji u Ipos knjigovodstvu
Knjiga ulaznih rauna, obrazac UR-a
za redovne isporuke, za dane predujmove, za vlastitu potronju, za uvoz, knjiga postoji u Ipos knjigovodstvu
Poslovne knjige i evidencije prema propisima o trgovini

Knjiga popisa o nabavi i prodaji robe, KP
sastavni dio knjige su i primke o zaduenju za robu, knjiga postoji u Ipos knjigovodstvu
Poslovne knjige obrtnika dobitaa prema zakonu o porezu na dobit

Dnevnik
Glavna knjiga
Pomone poslovne knjige analitikog knjigovodstva (kupci, dobavljai, robno ...)
Obrtnici obveznici poreza na dohodak osim navedenih knjiga mogu za potrebe poslovanja koristiti i
Saldakonti kupaca
Saldakonti dobavljaa
Robno-materijalno knjigovodstvo
PC kasu u maloprodaji
Maloprodajno skladite
Obraun plaa
Knjiga primitaka i izdataka

Knjiga primitaka i izdataka je evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju.
Temeljno naelo evidentiranja primitaka i izdataka u knjizi KPI jest naelo blagajne, tj. primici odnosno izdaci od poslovnih dogaaja koji utjeu
na dohodak utvruju se tek nako primljenih uplata tj. obavljenih isplata.
Tipka Knjiga KPI u knjienju izvoda glavne knjige

Dok se nalazimo u knjienju dokumenta tipa izvod u modulu Financijsko bit e nam dostupna ova tipka. Dodatni uvjet je naravno da je matina
firma oznaena kao korisnik R-2 u poslovnim partnerima.
Tipka radi na dva naina:
1. klik na tipku e tekue pozicioniranu stavku upisati u knjigu KPI, upisat e se Redni broj, Datum, Opis, Broj temeljnice, te Primitak ili Izdatak na
iro-raun. Nakon toga program e nas prebaciti na sljedeu stavku.
2. klik + istovremeno dranje tipke CTRL e automatski prebaciti sve stavke sa izvoda koje imaju konto koji poinje sa 4.... i imaju dugovni iznos.
Kako se inae svi redovni ulazni i izlazni rauni mogu automatikom upisati preko PDVmodula ovdje dodatno moemo upisati i stavke koje
direktno knjiimo na trokove, a moramo ih kasnije runo upisati u knjigu KPI.
Primici:
unose se ukupni primici zajedno s naplaenim PDV-om, a PDV sadran u tim primicima - naplaenim naknadama evidentira se u posebnom polju.
Stupac ukupni primici je zbroj: primici u gotovini, na iro-raun, u naravi, minus PDV.
Izdaci:
unose se ukupni izdaci zajedno s plaenim PDV pretporezom ukljuujui i izdatke iz l. 19., st. 1., t. 1. i t. Zakona o porezu na dohodak.
l. 19 (izdaci za reprezentaciju, 30% poslovnih izdataka za osobna motorna vozila i dr. sredstva koja slue prijevoz poduzetnika, te rent a car
vozila - ostali izdaci iz l. 19. se ne iskazuju u knjizi primitaka i izdataka)
Stupac ukupni izdaci je zbroj svih izdataka minus stupac s PDV-om, minus stupac l. 19.
Polje veza pdv-kpi omoguava da se poveu knjige ura i ira u pdv modulu tako da se kod tih knjiga vidi koji raun je veza s kojim primitkomizdatkom.
Unos podataka u knjigu KPI mora se obaviti:
za razdoblje od 1.-15. u mjesecu do 25. u mjesecu
za razdoblje od 16.-31. u mjesecu do 10. u sljedeem mjesecu
Dodatne informacije
Renumeracija stavaka
Nakon premjetaja odreenih redova promjenom datuma ovom akcijom moemo ponovo dobiti slijed rednim brojeva. Renumeracija prema
rednim brojevima e posloiti redove knjige prema rednim brojevima, a zatim obrisati sve redne brojeve i ponovo ih dodijeliti od 1 na dalje.
Dakle ako smo obrisali neke redne brojeve ili neke duplicirali zato da bismo red premjestili na neko drugo mjesto ponovnim dodjeljivanjem rednih
brojeva moemo taj redoslijed zadrati sa slijednim rednim brojevima.
Knjiga prometa
Evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije poetka idueg radnog dana, upisuju blagajniki primitci (gotovina i ekovi).
Dakle evidentiramo samo utrak naplaen u gotovini i ekovima, a ne preko iro-rauna. Primitci naplaeni preko iro-rauna evidentiraju se
izravno u Knjizi primitaka i izdataka.
Knjiga prometa se vodi za svaku poslovnu jedinicu (radnju, prodajno mjesto ili dr.) koja obavlja prodaju na malo ili prua usluge.
Ukupna svota iz knjige KPR se upisuje u knjigu KPI u stupac svota primitaka u gotovini i ekovima.
Knjigu prometa nisu obavezni voditi porezni obveznici koji ne obavljaju djelatnost u vie poslovnih jedinica, i to uz uvjet da unos podataka o
blagajnikim primicima u KPI obavljaju na kraju radnog dana, a najkasnije prije poetka idueg radnog dana.
Renumeracija stavaka knjige prometa

od 1 na dalje.
Dakle ako smo obrisali neke redne brojeve ili neke duplicirali zato da bismo red premjestili na neko drugo mjesto ponovnim dodjeljivanjem rednih
brojeva moemo taj redoslijed zadrati sa slijednim rednim brojevima.
Izvjetaji
Ispis knjige primitaka i izdataka
Mogue opcije:
od do rednom broja
od do datuma
sve stavke po rednom broju ili datumu
ispis kumulativa od poetka knjige
mogue je ispisati samo one redove knjige koji u opisu sadre odreeni tekst
Ispis knjige prometa

Odrediti prodavaonicu/skladite jer se KP knjiga vodi po prodavaonicama.
Svi redovi, od do rednog broja ili od do datuma.
Redoslijed ispisa redova knjige:
od do rednog broja
od do datuma
Mogue je ukljuiti kumulativ od poetka knjige do traenog reda.
Mogue je ukljuiti datum i vrijeme ispisa i promjeniti naslov izvjetaja.
Mogue je ispisati samo one redove knjige koji u opisu sadre odreeni tekst

Rezidenti1 trebaju voditi u obliku posebnog oblika poslovnih knjiga odgovarajue evidencije o platnom prometu s nerezidentima. Pri tome je
nebitno da li se ti isti poslovni dogaaji prate i u nekim drugim evidencijama.
Radi se o evidencijama tekuih i kapitalnih poslova s inozemstvom koje se prate posredstvom Nadzorne knjige.
Sadraj i nain voenja nadzorne knjige je propisan Naredbom o voenju nadzorne knjige o tekuim i kapitalnim poslovima s inozemstvom NN
br. 145/03.
Vidi
Naredba o voenju nadzorne knjige
Naredba ne propisuje precizno koje vrste nadzornih knjiga treba voditi, ali radi voenja preglednije evidencije dobro je ustrojiti zasebne nadzorne
knjige po svakoj vrsti tekuih i kapitalnih poslova.
Za sve vrste nadzornih knjiga se daje jedinstveni obvezni sadraj, plus dodatni podaci specifini za odreeni posao.
Bit je u praenju pojedinih poslova, zato se u programu uvodi polje ifra i godina posla s kojom se odreuje svaki pojedini posao, a koji moe
imati vie unosa u jednoj ili vie knjiga.
JEDINSTVENI OBVEZNI SADRAJ

Tip nadzorne knjige
Redni broj
Datum unosa podataka
ifra posla
Godina posla
Oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje plaanja ili naplate (predugovor, ugovor, pismo namjere, predraun, raun,
zakljunica ...)
Naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao
Ugovorena vrijednost posla
Valuta
Naznaka u ije je ime i za iji raun sklopljen posao
Postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije
Nain izvrenog plaanja ili naplate odnosno prijenosa sredstava (instrument platnog prometa, gotovina i dr.)
Datum plaanja
Iznos plaanja
Oznaka i datum odobrenja ili rjeenja dobivenog od tijela dravne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima, sukladno odredbama
Zakona o deviznom poslovanju, za sklapanje i izvravanje poslova iz podruja tekuih i kapitalnih transakcija s inozemstvom (odobrenja
HNB-a, potvrda MF PU, odobrenje prospekta Komisije za vrijednosne papire RH ...)
Oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao ve upisan u neku od nadzornih knjiga
NADZORNA KNJIGA IZVOZA ROBE

Jedinstveni obvezni sadraj
Broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD)
1- pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podrunica u inozemstvu
- podrunice stranih trgovakih drutava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadlenog tijela dravne vlasti u RH
- trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizike osobe sa sjeditem odnosno prebivalitem u RH koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku
djelatnost za koju su registrirane
Podaci o zemlji podrijetla robe

Podaci o zemlji u koju se roba izvozi
Vrsta robe
NADZORNA KNJIGA UVOZA ROBE

Broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD)
Podaci o zemlji podrijetla robe
Podaci o zemlji iz koje se roba uvozi
Vrsta robe
NADZORNA KNJIGA PRUENIH USLUGA

Vrsta usluge
NADZORNA KNJIGA PRIMLJENIH USLUGA

Vrsta usluge
NADZORNA KNJIGA OSTALIH TEKUIH POSLOVA

vrsta posla
NADZORNA KNJIGA KREDITA ODOBRENJA

Broj i datum zakljuenog ugovora o kreditu ili o jamstvu ili zalonom pravu, odnosno otkupu potraivanja
Iznos kredita u valuti
Vrsta i namjenu kredita
Banka preko koje se koristi kredit
Datum prijenosa sredstava kredita na raun banke u zemlji ili inozemstvu
Kamatna stopa i ukupna svota kamata
Trokovi po kreditu
Instrument osiguranja
Datum prijave kreditnog posla i transakcija po kreditu HNB-u
NADZORNA KNJIGA KREDITA ZADUENJA

Broj i datum zakljuenog ugovora o kreditu ili o jamstvu ili zalonom pravu, odnosno otkupu potraivanja
Iznos kredita u valuti
Vrsta i namjenu kredita
Banka preko koje se koristi kredit
Datum prijenosa sredstava kredita na raun banke u zemlji ili inozemstvu
Kamatna stopa i ukupna svota kamata
Trokovi po kreditu
Instrument osiguranja
Datum prijave kreditnog posla i transakcija po kreditu HNB-u
NADZORNA KNJIGA IZRAVNIH ULAGANJA U REZIDENTA

Datum prijave izravnih ulaganja Hrvatskoj narodnoj banci
NADZORNA KNJIGA IZRAVNIH ULAGANJA U NEREZIDENTA

Datum prijave izravnih ulaganja Hrvatskoj narodnoj banci
NADZORNA KNJIGA PRODAJE NEKRETNINE NEREZIDENTU

NADZORNA KNJIGA KUPNJE NEKRETNINE U INOZEMSTVU

NADZORNA KNJIGA INVESTICIJSKIH RADOVA U INOZEMSTVU

Naziv i sjedite nositelja posla, ako investicijske radove izvodi vie rezidenata potrebno je navesti nazive i sjedite svih sudionika
(kooperanata) u poslu
Vrstu ugovorenih investicijskih radova u inozemstvu
Zemlju u kojoj se radovi izvode
Vrijednost ugovorenih radova u devizama
Rok zavretka radova
Izvore osiguranja sredstava (vlastita i tua) za financiranje radova koji se izvode na kredit
Vrijednost ulaganja u radove izvozom domae opreme i druge robe ili kupnjom opreme i druge robe u inozemstvu, u devizama
Datum zavretka i primopredaje radova te datum izvrenja obrauna sa stranim naruiteljem radova
Iznos deviza u stranoj banci zadran zbog dobrog izvrenja posla te rok naplate tog iznosa
Dokaz o prijenosu sredstava s deviznih rauna nakon zavretka investicijskih radova
Podatke o stranom osiguravatelju radova i opreme te o iznosu premije osiguranja akoj je tako predvieno ugovorom o izvoenju radova,
odnosno propisima zemlje u kojoj se radovi izvode
NADZORNA KNJIGA POSLOVA S VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I UDJELIMA U INVESTICIJSKIM FONDOVIMA

Vrsta vrijednosnog papira
Izdavatelj i zemlja izdavatelja vrijednosnog papira
Bonitetna ocjena vrijednosnog papira
Skrbnika banka u Republici Hrvatskoj preko koje je izvrena transakcija
Datum prijave posla HNB-u
NADZORNA KNJIGA OSIGURANJA ZA PREMIJE I ISPLATE U SVEZI S OSIGURANJEM OSOBA I IMOVINE

NADZORNA KNJIGA OSIGURANJA ZA PREMIJE I ISPLATE U SVEZI S OSIGURANJEM KREDITA ODNOSNO ZAJMA
NADZORNA KNJIGA DEPOZITNIH POSLOVA REZIDENTA SA STRANIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

Vrsta posla odnosno namjena za koju se otvara raun u inozemstvu
Broj i datum ugovora o otvaranju rauna, te naziv i sjedite strane financijske institucije
Broj otvorenog rauna
Rok i produenje roka na koji je raun otvoren, odobreni iznos stanja sredstava na raunu
Datum dostave izvjea HNB-u o stanju sredstava na raunu u inozemstvu
Datum povrata sredstava u zemlju
Datum zatvaranja rauna

Datum dostave obavijesti HNB-u o zatvaranju rauna u inozemstvu
NADZORNA KNJIGA NAPLATE PO OSNOVI OSTALIH KAPITALNIH POSLOVA (autorske naknade patenti, dizajn,
trgovake marke, izumi, povrati u sluaju otkaza ugovora i pogrenih uplata, obeteenja i sl.)
NADZORNA KNJIGA PLAANJA PO OSNOVI OSTALIH KAPITALNIH POSLOVA (autorske naknade patenti, dizajn,
trgovake marke, izumi, povrati u sluaju otkaza ugovora i pogrenih uplata, obeteenja i sl.)
Naredba o voenju nadzorne knjige NN br. 145/03

2128
Na temelju lanka 50. stavak 4. Zakona o deviznom poslovanju (Narodne novine, br. 96/03), ministar financija donosi
NAREDBU
o voenju nadzorne knjige o tekuim i kapitalnim poslovima s inozemstvom
Ope odredbe
I.
(1) Ovom Naredbom ureuje se sadraj nadzorne knjige i nain na koji rezidenti vode nadzornu knjigu o tekuim i kapitalnim poslovima s
nerezidentima.
(2) Propisani podaci unose se u nadzornu knjigu neovisno o tome upisuju li se ti podaci u posebne knjige i evidencije temeljem drugih propisa.
(3) U nadzornu knjigu unose se podaci o svakom sklop-ljenom tekuem i kapitalnom poslu s inozemstvom te o plaa-njima i naplati po tim
poslovima u stranim sredstvima plaanja i u kunama.
II.
Nadzorne knjige u smislu ove Naredbe, poslovne su knjige u kojima se, u svakoj zasebno, razvrstavaju i evidentiraju sklopljeni tekui i kapitalni
poslovi s nerezidentima nastali s osnove:
1. trgovine robom,
2. prometa usluga,
3. ostalih tekuih poslova koji obuhvaaju: uobiajene kratko-rone bankarske i kreditne instrumente, plaanje kamata i neto-dohotka od ostalih
ulaganja, plaanje na ime amortizacije zajmova, smanjenje vrijednosti izravnih ulaganja i raspodjelu dobiti na osnovi udjela u vlasnitvu,
prijenose s osnove likvidiranih teta na temelju ugovora o osiguranju, naknade za koncesije, lanarine, kazne (penale) i dr.,
4. kreditnih poslova,
5. izravnih ulaganja,
6. ulaganja u nekretnine,
7. poslova s vrijednosnim papirima na tritu kapitala i tritu novca te poslova s udjelima u investicijskim fondovima,
8. osiguranja,
9. depozitnih poslova,
10. ostalog kretanja kapitala: autorske naknade (patenti, dizajn, trgovake marke, izumi), povrati u sluaju otkaza ugovora i pogrenih uplata,
obeteenja i slino.
III.
Nadzornu knjigu duni su voditi sljedei rezidenti:

1. pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podrunica u inozemstvu,
2. podrunice stranih trgovakih drutava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadlenog tijela dravne vlasti ili uprave u
Republici Hrvatskoj,
3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizike osobe sa sje-d item odnosno prebivalitem u Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju
gospodarsku djelatnost za koju su regis-trirane.
IV.
Banke su dune voditi nadzornu knjigu o sklopljenim tekuim poslovima s nerezidentima kada te poslove obavljaju u svoje ime i za svoj raun.
Voenje i uvanje nadzorne knjige
V.
(1) Nadzorna knjiga moe se voditi u obliku uvezane knjige, kartica ili elektronskog zapisa, odnosno u onom obliku koji omoguuje uvid i
kontrolu deviznog poslovanja rezidenta.
(2) Odgovorna osoba mora ovjeriti nadzornu knjigu koja se vodi u obliku uvezane knjige ili kartica, odnosno ovjeriti ispis nadzorne knjige kada se
ona vodi u obliku elektronskog zapisa.
(3) Nadzorna knjiga mora biti dostupna deviznoj kontroli odmah, a najkasnije sljedei radni dan.
(4) Sve isprave iz kojih se podaci unose u nadzornu knjigu i isprave ije se oznake upisuju u nadzornu knjigu kao povezne reference moraju biti
dostupne deviznoj kontroli najkasnije slje-d ei radni dan.
(5) Nadzorna knjiga uva se najmanje est godina.
Unos podataka u nadzornu knjigu
VI.
(1) Podaci koji se unose u nadzornu knjigu zasnivaju se na ispravama o tekuim i kapitalnim transakcijama s inozemstvom.
(2) Podaci se u nadzornu knjigu unose svaki zasebno redoslijedom kako nastaju i to u roku pet dana od dana primitka isprave.
(3) Odgovorna osoba duna je ovjeriti naknadne ispravke unesenih podataka u nadzornu knjigu.
Obvezni sadraj nadzorne knjige
VII.
Svaka vrsta nadzorne knjige iz toke II. ove Naredbe mora sadravati sljedee podatke:
redni broj i datum unosa podataka,
oznaku i datum isprave koja je osnovom za izvrenje plaanja ili naplate (predugovor, ugovor, pismo namjere, pred-raun, raun,
zakljunica...),
naziv tvrtke i zemlju sjedita nerezidenta s kojim je sklop-ljen posao,
ugovorenu vrijednost posla,
naznaku u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao,
postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije,
datum, iznos i nain izvrenog plaanja ili naplate odnosno prijenosa sredstava (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),
oznaku i datum odobrenja ili rjeenja dobivenog od tijela dravne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima, sukladno odredbama Zakona o
deviznom poslovanju, za sklapanje i izvravanje poslova iz podruja tekuih i kapitalnih transakcija s inozemstvom (odobrenja Hrvatske narodne
banke, potvrda Ministarstva financija - Porezne uprave, odobrenja prospekta Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske),
oznaku rednog broja i godine unosa podataka ako je posao ve upisan u neku od nadzornih knjiga.
VIII.
Nadzorna knjiga uvoza robe, odnosno nadzorna knjiga izvoza robe, uz podatke iz toke VII. ove Naredbe, treba sadravati:
broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD),
podatke o zemlji podrijetla robe, zemlji iz koje se roba uvozi, odnosno zemlji u koju se roba izvozi.
IX.
Nadzorna knjiga investicijskih radova u inozemstvu, uz podatke iz toke VII. ove Naredbe, treba sadravati i sljedee podat-ke:
naziv i sjedite nositelja posla; ako investicijske radove izvodi vie rezidenata, potrebno je navesti nazive i sjedita svih sudionika (kooperanata)
u poslu,
vrstu ugovorenih investicijskih radova u inozemstvu,
zemlju u kojoj se radovi izvode,
vrijednost ugovorenih radova u devizama,
rok zavretka radova,
izvore osiguranja sredstava (vlastita i tua) za financiranje radova koji se izvode na kredit,
vrijednost ulaganja u radove izvozom domae opreme i druge robe ili kupnjom opreme i druge robe u inozemstvu, u devizama,
datum zavretka i primopredaje radova te datum izvrenja obrauna sa stranim naruiteljem radova,
iznos naplate u nacionalnoj netransferabilnoj valuti zemlje u kojoj se izvode radovi,
iznos deviza u stranoj banci zadran zbog dobrog izvrenja posla te rok naplate tog iznosa,
dokaz o prijenosu sredstava s deviznih rauna nakon zavretka investicijskih radova,
podatke o stranom osiguravatelju radova i opreme te o iznosu premije osiguranja ako je tako predvieno ugovorom o izvoenju radova,
odnosno propisima zemlje u kojoj se radovi izvode.
X.
Nadzorna knjiga izravnih ulaganja, uz podatke iz toke VII. ove Naredbe, treba sadravati:
datum prijave izravnog ulaganja Hrvatskoj narodnoj banci.
XI.
Nadzorna knjiga poslova s vrijednosnim papirima i udjelima u investicijskim fondovima, uz podatke iz toke VII. ove Naredbe, treba sadravati i
sljedee podatke:
vrstu vrijednosnog papira,
izdavatelja i zemlju izdavatelja vrijednosnog papira,
bonitetnu ocjenu vrijednosnog papira,
skrbniku banku u Republici Hrvatskoj preko koje je izvrena transakcija,
datum prijave posla Hrvatskoj narodnoj banci.
Za poslove s udjelima u investicijskim fondovima na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ove Naredbe koje se odnose na nadzornu knjigu
poslova s vrijednosnim papirima.
XII.
Nadzorna knjiga poslova osiguranja s nerezidentima vodi se odvojeno:
1. za premije i isplate u svezi s osiguranjem osoba i imovine,
2. za premije i isplate u svezi s osiguranjem kredita odnosno zajma.
XIII.
Nadzorna knjiga depozitnih poslova rezidenta sa stranim financijskim institucijama, uz podatke iz toke VII. ove Naredbe, treba sadravati i
sljedee podatke:
vrstu posla odnosno namjenu za koju se otvara raun u inozemstvu,
broj i datum ugovora o otvaranju rauna, te naziv i sjedite strane financijske institucije,
broj otvorenog rauna,
rok i produenje roka na koji je raun otvoren, odobreni iznos stanja sredstava na raunu,
datum dostave izvjea Hrvatskoj narodnoj banci o stanju sredstava na raunu u inozemstvu,
datum povrata sredstava u zemlju,
datum zatvaranja rauna,
datum dostave obavijesti Hrvatskoj narodnoj banci o zatvaranju rauna u inozemstvu.
XIV.
Nadzorna knjiga kreditnih poslova, uz podatke iz toke VII. ove Naredbe, treba sadravati i sljedee podatke:
datum i broj zakljuenog ugovora o kreditu ili o jamstvu ili zalonom pravu, odnosno otkupu potraivanja,
iznos kredita u valuti,
vrstu i namjenu kredita,
banku preko koje se koristi kredit,
datum prijenosa sredstava kredita na raun banke u zemlji ili inozemstvu,
kamatnu stopu i ukupnu svotu kamata,
trokove po kreditu,
instrument osiguranja,
datum prijave kreditnog posla i transakcija po kreditu Hrvatskoj narodnoj banci.
Prijelazne i zavrne odredbe
XV.
Danom primjene ove Naredbe prestaje vrijediti Naredba o voenju nadzorne knjige svakog sklopljenog vanjskotrgovinskog posla i kreditnog
posla s inozemstvom (Narodne novine, br. 112/93).
XVI.
Ova Naredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 1. sijenja 2004.
Klasa: 011-01/03-01/66
Urbroj: 513-11/03-4
Zagreb, 12. rujna 2003.
Ministar financija
dr. Mato Crkvenac, v. r.
Ispis nadzornih knjiga

Svaku od 16 nadzornih knjiga se moe pojedinano ispisati po kriterijima
od do rednog broja
od do ifre posla
od do datuma plaanja
Od do rednog broja je ispis po redoslijedu unosa, a ifra posla obuhvaa vie unosa (rednih brojeva) koji su vezani uz jedan posao.
Kriptografija
O Kriptografiji
Definicije nekih pojmova u kriptografiji
Pojam
Objanjenje
Autentifikacija
Proces provjere korisnikog identiteta, tj. provjera da li je korisnik upravo taj za kojeg se predstavlja.
Autentifikacija korisnika se provodi u cilju dobivanja pristupa odreenim podacima, odnosno
raunalnim resursima.
CA root certifikat
CA certifikat kojeg je izdao i potpisao taj isti CA, tj. subjekt certificiranja je upravo taj CA koji je i izdao
certifikat. CA root certifikat sadri javni klju CA i naziv tog CA.
Certifikacijsko tijelo (CA)
Trea strana od povjerenja koja potvruje identitet i izdaje certifikat fizikoj osobi, poslovnom
subjektu, aplikaciji ili posluitelju (servisu). CA moe biti pravna ili fizika osoba autorizirana od PMA
za izdavanje i potpisivanje certifikate u skladu s objavljenim CP-om.
Certifikat
Potvrda u elektronikom obliku koja:

identificira CA koji izdaje certifikate,
imenuje i identificira subjekt naveden u certifikatu
sadri subjektov javni klju,
ima upisano vrijeme valjanosti certifikata,
ima znaenje u skladu s vaeim propisima i standardima,
elektroniki je potpisan od strane CA.
Davatelj usluga certificiranja (CSP)
Pravna ili fizika osoba koja izdaje certifikate i daje druge usluge povezane s elektronikim potpisima.
Davatelj usluga izdavanja kvalificiranih Pravna ili fizika osoba koja izdaje kvalificirane certifikate ili daje druge usluge povezane s naprednim
certifikata
elektronikim potpisima.
Dekripcija
Proces u kriptografiji kojim se obavlja dekodiranja enkriptiranih podataka u razumljive podatke,

koritenjem dekripcijskog kljua i dekripcijskog algoritma.
Dekripcijski klju
Klju koji se koristi uz dekripcijski algoritam za dekripciju podataka u cilju dobivanja razumljivih
podataka iz enkriptiranih. Kod asimetrine kriptografije dekripcija podataka se obavlja koritenjem
privatnog kljua primatelja. Kod elektronikog potpisa dekripcija saetka potpisanih podataka se
obavlja javnim kljuem potpisnika.
Elektroniki potpis
Skup podataka u elektronikom obliku koji su pridrueni ili su logiki povezani s drugim podacima u
elektronikom obliku i koji slue za identifikaciju potpisnika i utvrivanje vjerodostojnosti potpisanoga
elektronikog dokumenta.
Elektroniki zapis
Cjelovit skup podataka koji su elektroniki generirani, poslani, primljeni ili sauvani na elektronikom,
magnetnom, optikom ili drugom mediju. Sadraj elektronikog zapisa ukljuuje sve oblike pisanog i
drugog teksta, podatke, slike i crtee, karte, zvuk, glazbu, govor raunalne baze podataka.
Enkripcija
Proces u kriptografiji kojim se podaci mijenjaju tako da se informacije uine nerazumljivim za subjekte
koje ne posjeduju odgovarajui dekripcijski klju. Uporabom dekripcijskog kljua u postupku
dekripcije ove se informacije ponovno mogu uiniti razumljivim.
Enkripcijski klju
Klju koji se koristi uz enkripcijski algoritam u cilju enkripcije podataka. Kod asimetrine kriptografije
enkripcija podataka se obavlja koritenjem javnog kljua primatelja. Kod elektronikog potpisa
enkripcija saetka se obavlja privatnim kljuem potpisnika.
Identifikator objekta (OID)
Identifikator koji predstavlja specifian objekt. OID se sastoji od brojeva odijeljenih tokama i
navedenih u hijerarhijskom poretku. Svaki broj identificira poseban vor u stablu vorova, poevi od
korijena tog stabla.

Ime subjekta
Polje certifikata koje sadri jedinstveni identifikator imena subjekta (polje subject).
Infrastruktura javnog kljua (PKI)
Arhitektura, organizacija, hardver, softver, osoblje, pravila, operativni postupci i procedure koje
zajedniki podravaju implementaciju i rad kriptografskog sustava javnog kljua za upravljanje
ivotnim ciklusom digitalnih certifikata.
Izdavatelj vremenskog iga
Pravna ili fizika osoba koja daje usluge izdavanja vremenskog iga (davatelj usluga izdavanja
vremenskog iga)
Javni klju (Public key)
Javno dostupan kriptografski klju koji odgovara uparenom privatnom kljuu. Javni klju moe sluiti
za provjeru elektronikog potpisa (ako je javno objavljen kao dekripcijski klju) ili za enkripciju
podataka (ako je javno objavljen kao enkripcijski klju).
Kriptografija javnog kljua
Tip kriptografije poznat i kao asimetrina kriptografija koja koristi par kljueva za sigurnu enkripciju i
dekripciju poruka ili podataka.
Kvalificirani certifikat
Elektronika potvrda kojom se potvruje identitet potpisnika u postupcima razmjene elektronikih

zapisa. Kvalificiranim certifikatom davatelj usluga izdavanja kvalificiranih certifikata potvruje
napredni elektroniki potpis.
Lightweight Directory Acess Protocol

(LDAP)
Aplikacijski protokol koji radi iznad TCP/IP sloja, a slui za pristup i odravanje distribuiranih usluga
povezivanja, pretraivanja i izmjena informacija putem mrenog internetskog protokola.
Lista opozvanih certifikata (CRL)
Lista koja sadri popis opozvanih certifikata.
Napredan elektroniki potpis
Elektroniki potpis koji pouzdano jami identitet potpisnika i koji:

je povezan iskljuivo s potpisnikom,
nedvojbeno identificira potpisnika,
nastaje koritenjem sredstava kojima potpisnik moe samostalno upravljati i koja su iskljuivo pod
nadzorom potpisnika,
sadrava izravnu povezanost s podacima na koje se odnosi i to na nain koji nedvojbeno
omoguava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka.
Opa pravila davanja usluge

certificiranja - Certificate Policy (CP)
Dokument koji sadri temeljna pravila i skup naela davanja usluga certificiranja za usluge vezane uz
izdavanje i upravljanje ivotnom vijekom certifikata. Opa pravila davanja usluge certificiranja
predstavljaju temeljni dokument davatelja usluga certificiranja te se u pravilu javno objavljuje kako bi
bio dostupan svim sudionicima koji koriste certifikate.
Opa pravila davanja usluge ugradnje

vremenskog iga
Dokument koji sadri temeljna pravila i skup naela davanja usluge izdavanja vremenskog iga, te
predstavlja temeljni dokument izdavatelja vremenskog iga. Ovaj dokument se u pravilu javno
objavljuje kako bi bio dostupan svim sudionicima koji koriste vremenski ig.
Opoziv certifikata
Radnja koja certifikat nepovratno ini nevaeim od tog trenutka pa nadalje. Opoziv postaje vaei
objavom CRL u kojoj je naznaen i opoziv tog certifikata.
Osoba ovlatena za zastupanje
Osoba koja vlastitim oitovanjem volje sklapa pravni posao ili poduzima neku drugu pravnu radnju za
drugog (zastupnik). Ovlatenje za zastupanje moe se temeljiti na zakonu, statutu, drutvenom
ugovoru ili pravilima pravne osobe, aktu nadlenog dravnog tijela ili na punomoi.
Par kljueva
Dva matematiki povezana kriptografska kljua (privatni klju i njegov odgovarajui javni klju), koji
imaju svojstva da:
jedan klju iz para kljueva moe biti koriten za enkripciju podataka, a koji se mogu dekriptirati
samo koritenjem drugog kljua iz istog para kljueva, i
u sluaju poznavanja samo jednog kljua nije mogue otkriti drugi klju.
Period valjanosti certifikata
Vremenski period tijekom kojeg vrijedi certifikat. Ovaj vremenski period poinje vremenom oznaenim
u polju vrijedi odi zavrava vremenom vrijedi do.
Poslovni subjekt
1. Pravne osobe,
2. Tijela javne vlasti,
3. Fizike osobe s registriranom djelatnou
Potpisnik
Osoba koja posjeduje sredstvo za izradu elektronikog potpisa kojim se potpisuje, a koja djeluje u
svoje ime ili u ime fizike ili pravne osobe koju predstavlja.
Pouzdajua strana
Fizika osoba/graanin, pripadajua osoba ili poslovni subjekt koja na osnovu provjere vremenskog
iga ostvaruje povjerenje u uslugu vremenskog iga, odnosno prihvaa valjanost vremenskog iga.
Pripadajua osoba
Osoba zaposlena u poslovnom subjektu ili na drugi nain povezana s poslovnim subjektom, a koja je
od strane istog poslovnog subjekta autorizirana za dobivanje certifikata. Takav certifikat identificira
osobu i poslovni subjekt te naznauje da je ta osoba povezana s poslovnim subjektom.
Privatni klju
Kriptografski klju kojeg korisnik uva u tajnosti, a koji odgovara uparenom javnom kljuu. Koristi se
za izradu elektronikog potpisa ili za dekriptiranje podataka enkriptiranih odgovarajuim javnim
kljuem.
Profil certifikata
Detaljan opis oblika i sadraja te pojedinih polja u certifikatu.
Razlikovno ime subjekta (DN subjekta)
Jedinstveno ime subjekta upisano u certifikat koje jedinstveno identificira subjekt kojem je certifikat
izdan. Razlikovno ime je jedinstveno unutar jednog CA.
Saetak dokumenta
Digitalna prezentacija sadraja podataka, elektronikog zapisa, elektronikog dokumenta, elektronike

isprave i sl. dobivena pomou obrade nekim od pouzdanih standardiziranih algoritama za izradu
saetaka (engl. hash algorithm), odobrenih od mjerodavnih tijela. Primjeri algoritama saetka su MD5,
SHA-1 i SHA-2. Algoritam saetka garantira jedinstvenu povezanost saetka s pripadajuim
dokumentom jer je praktino nemogue dobiti istu vrijednost saetka za dva dokumenta koji se i za
najmanju pojedinost razlikuju po sadraju. Iz saetka je nemogue rekonstruirati izvorni dokument.
Vremenski ig
Elektroniki potpisana potvrda izdavatelja koja potvruje sadraj podataka na koji se odnosi u
navedenom vremenu
Zaporka
Tajna rije ili niz znakova kojeg unosi korisnik u cilju dobivanja pristupa podacima ili pristupa
odreenom sustavu.
Kratice
Kratica
Objanjenje
CA Certification Authority
Certifikacijsko tijelo
CRL Certificate Revocation List
Lista opozvanih certifikata
DN Distinguished Name
Razlikovno ime
GMT Greenwich Mean Time
Srednje vrijeme po Greenwichu
LDAP Lightweight Directory Access

Protocol
Protokol za pristup informacijskim direktorijima
LRA Local Registration Authority
Lokalni registracijski ured
OID Object Identifier
Identifikator objekta
PIN Personal Identification Number
Osobni tajni broj za aktivaciju smart kartice, USB tokena ili slinog ureaja
PKI Public Key Infrastructure
Infrastruktura javnog kljua
RA Registration Authority
Registracijski ured
SSL Secure Sockets Layer
Kriptografski protokol za sigurnu razmjenu podataka putem Interneta
TSA Time-Stamping Authority
Izdavatelj vremenskog iga
TSP Time-Stamp Protocol
Protokol za rad i koritenje servisa vremenskog iga
TSS Time-Stamping Service
Usluga vremenskog iga
URL Uniform Resource Locator
Web adresa odreenog resursa na Internetu
Openito o vremenskom igu

Usluga izdavanja vremenskog iga u elektronikom svijetu predstavlja vremensku ovjeru podataka, elektronikih zapisa, elektronikih dokumenta
i sl., od strane izdavatelja vremenskog iga kao tree strane od povjerenja.
U daljnjem tekstu e se radi jednostavnijeg, pristupanijeg i kraeg izraavanja umjesto pojmova podaci, elektroniki zapis, elektroniki
dokument, elektronika ispravai sl. koristiti termin dokument. Primjena vremenskog iga u dokumentu e tako podjednako oznaavati
primjenu vremenskog iga nad skupom podataka, primjenu u elektronikom zapisu, elektronikom dokumentu, elektronikoj ispravi i sl.
Korisnik koristi uslugu vremenskog iga na nain da izdavatelju vremenskog iga poalje zahtjev za izdavanje vremenskog iga. Na temelju
korisnikog zahtjeva izdavatelj izrauje traeni vremenski ig te ga alje korisniku koji dobiveni vremenski ig ugrauje u dokument. Zahtjev za
vremenski ig i sam vremenski ig su propisno oblikovani skupovi podataka koji se prenose sredstvima za razmjenu podataka, kao to je
raunalna mrea, odnosno Internet.
Izradu zahtjeva za vremenski ig i ugradnju vremenskog iga u dokument obavlja softver (aplikacija) na strani korisnika, a vrijeme od slanja
zahtjeva do zaprimanja vremenskog iga od izdavatelja je reda veliine sekunde. Vremenski ig ugraen u dokument omoguuje pouzdano
dokazivanje da je dokument postojao prije trenutka u vremenu koji je naznaen u vremenskom igu. Svaka, pa i najmanja naknadna promjena u
dokumentu i u ugraenom vremenskom igu se lako otkriva. Tako se naknadnom provjerom (verifikacijom) vremenskog iga pouzdano moe
utvrditi i da li je ovjereni dokument modificiran nakon vremena naznaenog u vremenskom igu.

Prije samog rada sa digitalnim potpisivanjem dokumenata pogledajte i podesite postavke za rad u Postavke kriptografije, a koje e se automatski
upisati svaki puta kada pokrenete program za Digitalno potpisivanje dokumenata.
U samom programu Ipos knjigovodstvo, PDF dokumente, moete i automatski potpisivati (npr. u prozoru PrintPreview za pregled izvjetaja ili u
Fakturiranju u prozoru veleprodajnih rauna) gdje e se kod odabira tipke za potpisivanje automatski u pozadini izvravati rutina za potpisivanje.
Ovdje direktno u programu za potpisivanje to moete napraviti sa bilo kojim dokumentom koji ne mora biti iz programa Ipos knjigoovdstvo, a
moete i u nekim situacijama izvriti potpisivanje drugaijim postavkama (drugim certifikatom i sl.), a da ne mijenjate stalne postavke.
Opcija
Izvorna PDFdatoteka
Objanjenje
Odabiremo PDFdatoteku koju emo digitalno potpisati
Upisujemo ili odabiremo naziv PDFdatoteke koja e biti potpisana.
Izvorna datoteka ostaje kao takva, a program kreira novu datoteku sa potpisom.
Ciljana PDFdatoteka
Nakon odabira izvorne datoteke program e automatski upisati naziv ciljane datoteke
sa dodtinatkom "_signed.pdf"
Softverski certifikat u datoteci
Automatski iz postavki ili moete odabrati i neki drugi certifikat.
Certifikat iz Sistem certifikat stora
Tip potpisa

Digitalni potpis nije ono to se vidi na dokumentu kod pregleda na ekranu ili kod ispisa
na pisa, ak i ako se na dokumentu kod ispisa nigdje ne vidi informacija o digitalnom
potpisu on moe imati digitalni potpis jer je on u samoj datoteci dokumenta i npr.
pregledom PDF dokumenta sa Adobe Readerom ili Adobe Acrobatom ete vidjeti
informaciju o digitalnom potpisu i svim njegovim detaljima.
Ova opcija dakle regulira samo da li e se na samom ispisu dokumenta vizualno vidjeti
informacija da li je dokument digitalno potpisan, od koga, kada i dr. informacije.
Widget font i encoding

Naziv autora dokumenta
Npr. Ja sam autor ovog dokumenta, Slaem se sa uvjetima stavjanjem potpisa na ovaj
dokument, Ja sam pregledao ovaj dokument, Potvrujem tonost i cjelovitost ovog
dokumenta, Odobravam ovaj dokument itd.
Lokacija
Upiite grad.
Inicijalno u potpis e se upisati tekue vrijeme sa lokalnog raunala, ali moet upisati i
web adresu nekog od TSA(Time Stamping Authority) servera.
Zahtjev potvrde vremena(timestamp)
Koristi se kako bi se dokazalo postojanje odreenih podataka prije odreene vremenske

toke (npr ugovore, raune, istraivake podatke, medicinsku dokumentaciju, ...), bez
mogunosti da vlasnik moe antidatirati vremenske oznake.
Zbog nesusretljivosti osoblja Fine nije bila mogua provedba koritenja Finine usluge
vremenskog peata, ali tako je to u dravnim institucijama i firmama u veinskom
vlasnitvu drave. Upuujemo korisnike da TSA providera potrae izvan Hrvatske.
Wikipedia link: Trusted timestamping
Enkripcija (ifriranje) dokumenta
Da li da se pdf dokument nakon potpisivanje enkriptira tj. ifrira kljuem iz certifikata na

nain da ga se moe proitati samo sa drugim parom kljua
Enkripcija zaglavlja dokumenta
Da li da se, osim sadraja, kriptiraju i podaci u zaglavlju dokumenta (duina dokumenta,

tko je autor, kada je dokument napisan i dr.)
Algoritam enkripcije
RC4/40 bits (Acrobat 4), RC4/128 bits (Acrobat 5), AES/128 bits (Acrobat 6, 7),
AES/256 bits (Acrobat 9), AES/256 bits (Acrobat X)
Enkripcija certifikatom
Koritenje istog certifikata za enkripciju koji se koristi i kod potpisivanja
Enkripcija lozinkom
Jednostavni upisa lozinke koju je potrebno upisati prilikom otvaranja dokumenta
Akcija nakon potpisivanja
Nikakva akcija, Kopiraj u Clipboard, Otvori dokument, Otvori mjesto datoteke (Windows
Explorer)
Pomoni programi
HUB obrasci
HUB 3 - uputa o obliku, sadraju i upotrebi standardiziranih naloga za plaanje u
platnom prometu
Izvor:dokument preuzet sa stranica Hrvatske udruge banaka iz PDF oblika pa nema naih znakova, original moete proitati na
HRVATSKA UDRUGA BANAKA Centar Kaptol Nova Yes 17 10000 Zagreb CROATIA tel. + 385 1 4860 080 fax 4860 081
e-mail : hub@hub.hr web-site: www.hub.hr
HRVATSKA UDRUGA BANAKA
CROATIAN BANKING ASSOCIATION
UVOD
U procesu pribliZavanja Hrvatske clanstvu u EU, od 1.1.20 II. poceo se primjenjivati novi Zakon o platnom prometu (ZPP) kako bi se i nase
zakonodavstvo u tom dijelu uskladilo s europskorn Payments Services Directi ve (PSD). U okviru tog zakona Hrvatska narodna banka je donijela
Odluku o naJozima za placanje (NN 3/20 I 1) cija primjena zahtijeva i izmjenu dosadasnjeg standardiziranog obrasca platnog prometa. U tu svrhu
bank:e su standardizirale nove obrasce platnog prometa HUB 3 i HUB 3A. Jedna od najvaZnijih tocaka je uvodenje standardiziranog oblika broja
raeuna (IBAN) i u domaci platni promet. IBAN su hrvatske banke svojim klijentima dodijelile jos krajern 2007. godine, ali se do sada koristio
iskljucivo u platnom prometu s inozemstvom. U domacem platnom prometu se moze poceti koristiti 01.06.2012., a od I. lipnja 2013. lBAN
konstrukcija transakcijskih racuna koristit ce se za izvrsavanje svih platnih transakcija. Banke su odlucile da ce s primjenom krenuti u ponedjeljak
04.06.2012. godine.
Novirn ZPP-om postupno ce se izjednaciti i nacin obavljanja transakcija u domacoj val uti i drugim val utama u zemlji - nacionalne platne
transakcije s nacinom obavljanjaprekogran;cnih transakcija (unutar EU), dok ce za manji dio medunarodnih transakcija (izvan EU) i dalje biti
potrebni dodatni podaci iako u manjem obujmu nego danas. Novi obrazac platnog prometa prilagoden je vee sada tom buducem stanju.
Na postojecim obrascima u zadnjih godin u dana uvedenje i 2D Bar code (2DBK) koji u velikoj mjeri olaksava iubrzava njihovu obradu na
Salterima banaka i drugih institucija, pa je za njega na novom obrascu predvideno prikladno mjesto.
Uputa o obliku, sadnaju i upotrebi sumdardiziranih naloga za pla anje HUB 3 i HUB 3A u platnom
prometu travanj 2012.
Na temelju clanka 21. Ugovora o osnivanju GIU Hrvatska udruga banaka (u nastavku: HUB) i clanka 3. Poslovnika Odbora za platni promet HUBa, nakon uskladenja svojih stajalista, putem Odbora za platni promet HUB-a banke clan ice (u nastavku: clanice) HUB-a pripremile su novi
standardizirani nalog za placanje i pribvatile
UPUTU
o obliku, sadriaju iupotrebi standardiziraoih oaloga za plaeanje
(HUB 3 iHUB 3A) u platoom prometu
I.OPCE ODREDBE
1.
Ovom uputom ureduju se oblik. sadrlaj i u potreba standardiziranih naloga za placanje ito u dva oblika: obrascima HUB 3 i HUB 3A, a prema speci
fikaciji iz tocke 3.
Nalog za placanje namijenjen je prijenosu sredstava u zemlji i inozemstvu i gotovinskom poslovanju sudionika platnog prometa.
2.
Obrazac naloga za placanje sadrZava sve potrebne podatke za placanje (bezgotovinski prijenos sredstava), te za isplatu iuplatu gotovine. Oblik i
druge karakteristike obrazaca jarnce mogucnost skeniranja iOCR prepoznavanja sadriaja, rucnu obradu i oci tavanje podatka koriStenjem 2DBK
(samo za nacionalne transakcije).
HUB je za5titio industrijska oblicja (uzorke) obrazaca naloga za placanje HUB 3 i HUB 3A pri Zavodu za in telek:tualno vlasnistvo Republike
Hrvatske.
II. VRSTA I OBLIK NALOGA ZA PLACAN.JE
3.
Nalog za placanjc je u skJadu s tehnoloskim standardom otisnut na papiru odredene standardne kakvoce u pravokutnom obl iku.
Obrazac HUB 3 sastoji se iz originala i kopije, ikomplet je od dva lista, koji je bizgan u glavi, te ima strogi paser listova. Ako je za pojedine svrbe
potrebno, obrazac H U B 3 smije imati i vise od jedne kopije jednakih svojstava kao i2. list.
Papir: I. list: NCR OCR. 90 glm2 (original)
2. list: NCR CF. 50- 60 glm2 (preporucuje se 57 g/m2
Tisak: 1. li st: CRVENA: PANTONE WARM RED C (vrsta crvene boje i raster te boje) CRNA: koristi se iskljucivo za oznake potrebne pri tehnoloskoj
obradi
2. list: ZELENA: PANTONE 334 C (vrsta zelene boje i raster te boje)
Format: 150 x 102 mm (4").
Obrazac HUB 3A ima uzduin u perforaciju na 150 mm, i u tom dijelu je formatom sukladan obrascu HUB 3, a talon ima 60 mm.
Papir: OCR 90 glm2
Tisak: CRVENA: PANTONE WARM RED C (vrsta crvene boje i raster te boje) CRNA: koristi se iskljuci vo za oznake potrebne pri tehnoloskoj obradi
Format: 210 x 1 02 nun (4"), od cega se s desne strane na talon odnosi 60 x 1 02 mm (4").
U slucaju posebne potrebe visina obrasca HUB 3 moze biti 1ninimalno
99 mm umjesto 1 02 mm, npr. kad su na papiru formata A4 otisnuta 3 obrasca.
Raster: u polju "iznos" kod obrasca (HUB 3 iHUB 3A) za zatamnjena polja koristi se
45% rastera. a za ostala zatamnjena pol ja 20% rastera pripadajucih boja, odnosno kori sti se ni ti intcnzitet pigmentacije boje, primjeren za
obradu.
Ill. SADRZAJ NALOGA ZA PLACANJE
4.
Nalog za placanje sadrtava sljedece elemente:
Naziv obrasca (UNTVERZALNI NALOG ZAPLACANJE odnosno NALOG ZA NAC IONALNA PLACANJA) nalazi se iznad ostalih podataka o lransakciji.
Oznaka 7.a HlTNOST (kriZic) te lZNOS upisuju se u prvom dijelu naloga. Dio podataka o PLAffiELJU sadrfava: naziv (ime) iadresu platitelja, IBAN
te model i poziv na broj platitelja (referenca platitelja).
Dio podataka o PRlMATEUU sadriava: naziv (ime) i adresu primatelja, IBAN primatelja sredstava te model ipoziv na broj primatelja (referenca pri
matel ja).
Nakon toga upisuje se sifra namjene i tekst opisa placa nja. Na nalogu se upisuje trazeni datum izvrenja naloga.
Kod univerzalnog platnog naloga (HUB 3) u lijevom donjem dijelu upisuju se podaci potrebni za prekograni na i inozemna pJacanja i statisticke
podatke. Kod naloga za nacionalna plaeanja (HUB 3A) prostor u lijevom donjem di jelu moze se koristiti za 2DBK ili se taj prostor ostavlja prazan.
Na obrascu su razdvojeni prostori za peeat korisnika platnih usluga i potpis ovla5tene osobe.
Pred videno je da banke i drugi pruiatelji platnih usluga za ovjeru primitka/potvrdu izvrsenja naloga koriste prostor ispod crte na donjem dijelu
obrasca (bez tocno propisanog rasporeda). Tu se moze upisati datum, vrijeme, referenca pru:Zatelja platnih usluga, radno mjesto islicno.
Detaljnija pravila ispunjavanja pojedinib polja na nalogu opisana su u tocki 6.
Osim navedenih elemenata, obrasci HUB 3 i HUB 3A u lijevom dijelu u okomitom ispisu pocevsi odozdo, trebaju sadrZavati:
naziv naloga, ispisan kao Obr. HUB 3 iii O br. HUB JA, au nastavku naziv tiskare iii izdavaca, te interna oznaka po potrebi.
Obrazac HUB 3 u donjem desnom dijelu takoder treba imati broj stranice naloga: broj
1 za original crvene boje i broj 2 za kopiju zelene boje.
Talon obrasca H UB 3A moze sadrZati dodatne oznake, kao sto je logotip (znak) ili nazi v banke odnosno institucije koja ispostavlja naJog za
placanje, iii naslov koji oznacava svrhu tog dijela obrasca (npr. POTVRDA 0 UPLATI).
Izgled obrazaca naloga za placanje HUB 3 i H UB 3A nalazi se u prilogu ove upute. Drugi obrasci koji se bilo kojom karakteristikom razlikuju od
navedenih, ne smatraju se obrascima naloga za placanje HUB 3 odnosno HUB 3A.
IV.JSPUNJAVANJE NALOGA ZA PLACANJE
5.
Nalog za placanje HUB 3 namijenjen je racunalnom i rucnom ispunjavanju podataka. a HUB 3A racunalnom (strojnom) ispunjavanju podataka na
sljedeci nacin:
rucno ispunjavanje - velikim tiskanim slovi ma; u svaku kucicu upisuje se po jedno slovo iii brojka (znamenka); obvezna upotreba olovaka tarnne
boje (cma ili plava);
strojno ispunjavanje- neproporcional nim fontom (npr. Courier), nije obvezno "slaganje" u kucice, za obrazac RUB 3A na talonu je dopl!Stena
upotreba proporcionaJnih fontova.
Sadrzaj polja upisuje se tako da je izravnan na lijevoj strani -pocetk.u polja, osim pol ja kod koji h su definirana drukcija pravila (iznos).
6.
Pojedina poJja obrasca naloga za placanje ispunjavaju se ovako: Hitnost:
U odgovarajucoj se kucici oznacuje znakom X. Defin:icija hitnosti ovisi o uvjetima pojedinog prutatelja pJatnih usluga.
Valuta plaeanja:
Slovna oznaka valute u kojoj se obavlja transakcija. Na HUB 3A obrascu rnoze se koristiti samo oznaka za nacionaJnu vaJutu u Hrvatskoj.
Iznos:
13 cijelih rnjesta i 2 mjesta za decimaJe; desno poravnano, bez razmaka; tznos zapoci nje znakom zaSt:ite "=" (dvije vodoravne crtice) ili
zvjezdicom "*".
Platitelj:
Naziv platitelja: naziv (i me), adresa, nije propisano formatiranje
Broj racuoa:
IBAN platitelja u obliku HRxx xxxx xxxx xxxx xxxx x.
do 01.06.2013.moze se koristiti konstrukcija racuna VBDI(7)- broj(I O), odnosno moze se upisi vati i taj oblik.
pri uplati gotovine ovo polje sene ispunjava. Poziv na broj platitelja (zaduzenja):
model: upisuje se "HR" i dvoznamenkasti model kontrole poziva na broj. Ukoliko i spred broja modela nije nista upisano pretpostavlja se da pise
..HR.'. Pravila ispunjavanja poziva na broj platitelja i primatelja za naloge prema driavnoj riznici i drugim javnim tije/ima odredena su vaiecom
Naredbom o nacinu uplacivanja prihoda proracuna, obveznih doprinosa iprihoda za financiranje drugih javnih potreba i Jedinstvenim pregledom
osnovnih mode/a 'poziva na broj", s opisom mode/a, sadriajem i objasnjenjem za njihovu primjenu te nacinom izracuna kontrolnog broja.
poziv na broj: najvise 22 numericka znaka s crticama, u skladu s modelom pri uplati gotovine ovo polje se ne ispunjava.
Primatelj:
Naziv primateJja: naziv (ime), adresa, nije propisano formati ranje
Broj racuoa:
[BAN primatelja u obliku HRxx xxxx xxxx xxxx xxxx x.
Za prekogranicna i medunarodna placanja dufina IBAN-a ovisi o pravilima u zemlji primatelja, maksimaJno 34 znaka.
do 01.06.2013.moze se koristiti konstrukcija ractma VBDJ(7)-broj(l 0). odnosno moze se upisivati itaj oblik ako je primatelj u Hrvatskoj.
kod medunarodnih placanja u zemlje koje ne koriste IBAN upisuje se broj racuna primatelja.
pri isplati gotovine ovo poJje sene ispunjava. Poziv na broj primatelja (odobrenja):
model : upisuje se "HR'' i dvoznamenkasti model kontrole poziva na broj. Ukoliko isprcd broja modela nije nista upisano pretpostavlja se da piSe
"HR".
poziv na broj: najvise 22 numericka znaka s crticama, u sklad u s modelom.
pri isplati gotovi ne ovo polje se ne ispunjava. Sifra namjeoe:
U pisuje se cetveroslovna sifra namjene transakcije prema ISO 20022 standardu.
Opis placanja:
Upisuje se tekstualni opis placanja u najvie 4 retka po 35 znakova u svakom retku.
Datum izvrsenja:
Datum na koji podnositelj naloga zeli terecenje svog racuna ti. izvr5enje naloga.
Dodatni podaci za prekogranicna i medunarodna plaeaoja: BLC i/ili naziv banke primatelja:
Koristi se samo kod prekogranicnih iii medunarodnih naloga, uz navodenje IBAN-a ili raeuna primatelja. Ako je na nalog upisan BIC tada naziv
banke nije potreban. Oznaka vrste primatelja:
Znakom "X" oznacava se da li je primatelj u inozemstvu pravna iiifizicka osoba.
Ukoliko nije popunjeno, pretpostavlja se pravna osoba.
Valuta pokrica:
Navodi se kratica valute u kojoj se tereti racun platitelja (ako to nije val uta u kojoj se izvrsava nalog).
Troskovna opcija:
Znakom "X" oznacava se nacin naplate troskova:
a) BEN- primatelj snosi sve troskove
b) SHA- i platitelj i primatelj snose (svaki svoje) troskove c) OUR - platitelj snosi sve troskove
Ukoliko nije oznaceno, pretpostavlja se opcija "SHA".
Na nalogu HUB 3A umjesto dodatnih podataka za inozemna placanja na njihovom mjestu se stavlja 2DBK. Detal jna struktura i tehnicki opis 2DBK
bit ce regulirani posebnom Uputom.
Pecat korisnika PU:
Pecat korisnika platne usluge.
Potpis korisnika PU:
Jedan iii dva potpisa, u skladu s pravilima autorizacije.
Sadriaj talona kod obrasca HUB 3A
Sva polja talona su neformatirana te se u njih mogu upisivati skraceni nazivi platitelja i/ili primatelja.te skraceni opis placanja. Jedino podatak o
iznosu, broju racuna primatelja i poziv na broj primatelja moraju biti ponovljeni u cijelosti.
Na talonu se takoder moze ovjeravati obavljanje transak:cije (prirnitak naloga za placanje).
7.
Obvezna polja pri ispunjavanju naloga za placanjc:
Nalog za uplatu je valjan, odnosno banka ce ga izvrsiti, ako ima popunjene harem
ove elemente:
l. Naziv (ime) platitelja
2. Broj racuna prirnatelja

3. Valuta placanja
4. Iznos
5. Datum izvrenja.
Nalog za isplatu je valjan, odnosno hanka ce ga izvrsiti, ako ima popunjene harem ove elemente:
1. Broj racuna platitelja
2. Naziv (ime) primatelja
3. Valuta placanja
4. lznos
5. Datum izvrsenja
6. Ovjera platitelja.
Nalog za bezgotovinsko placanje (prijenos) je valjan, odnosno banka ce ga izvrsiti, ako ima popunjene harem ove elemente:
I. Broj racuna platitelja
2. Broj racuna primatelja. Za prekogranicna imedunarodna placanja potrebno je popuniti i Naziv (ime) primatelja te njegovu adresu
3. Valuta placanja
4. Iznos
5. Datum izvr5enja
6. Ovjera korisnika platne usluge.
Namjenu naloga za placanje (uplata, isplata iii prijenos) odreduju popunjeni obvezni elementi platitelja i/ili primatelja.
V. OBRAZAC NALOGA ZA PLACANJE KAO POTVRDA
8.
Obrazac naloga za placanje moze se upotrijebiti i kao potvrda. U tu svrhu sluZi:
A kod ohrasca HUB 3 ovjerena kopija obrasca i
A kod ohrasca HUB 3A ovjereni talon.
Kada se radi o uplati, ovjerena kopija/e obrasca HUB 3 iovjereni talon obrasca
HUB 3A sl uze kao potvrda o izvrsenom placanju.
Kada se radi o prijcnosu sredstava, kopija/e obrasca HUB 3 i ovjereni talon ohrasca HUB 3A sll1Ze kao potvrda primitka naloga za placanje u
hanku.
VI. PRIJELAZNE I ZAKLJUCNE ODREDBE

9.
Ova uputa stupa na snagu s danom prihvacanja Odbora za platni promet HUB-a. S danom stupanja na snagu ove Upute clanice HUB-a osigurat ce
uvjete za primjenu ove Upute u svojoj banci i postupat ce po odredbama ove Upute.
Uputa prestaje vrijediti ako tako odl uci Odbor za platni promet HUB-a, iii ako se utvrdi da vise ne odgovara potrebama vise od polovine clanica
HUB-a. tako da se clanice izjasne o odustajaoju od Upute iii pisanim putem, iii neposrednirn usmenim izja5njavaojem na sjednici Odbora za platni
promet HUB-a.
10.
Postu pak za promjene i dopune ove Upute moze se pokren uti odlukom Odbora za platni promet HUB-a, a predlafe ih Odbor il i pojedinacno
banka clanica HUB-a.
IJ .
Ova Uputa oe ureduje troskove inaknade za izvrsavanje naloga za placanje.
U Zagrebu, dana 18. travnja 201 2.
Vesna Cebetarevic, Predsjednica Odbora Zoran Boha ektor HUB-a
HUB 1 - uputa o upotrebi naloga za plaanje

Na temelju lanka 21. Ugovora o osnivanju GIU Hrvatska udruga banaka (u nastavku: HUB) i lanka 3. Poslovnika Odbora za platni promet HUBa, a u svezi s lankom 7. stavkom 2. Odluke o nalozima za plaanje (NN 14/02, u nastavku: Odluka), nakon usklaenja svojih stajalita, a u elji
da se osigura kontinuirano obavljanje platnog prometa, putem Odbora za platni promet HUB-a banke lanice (u nastavku: lanice) HUB-a
pripremile su novi standardizirani nalog za plaanje i prihvatile
UPUTU
o obliku, sadraju i upotrebi naloga za plaanje u domaem platnom prometu
I. OPE ODREDBE
1. Ovom uputom ureuju se oblik, sadraj i upotreba naloga za plaanje u domaem platnom prometu, i to sa dva oblika standardiziranog
papirnatog naloga za plaanje - obrascima HUB 1 i HUB 1-1. Navedeni obrasci namijenjeni su sudionicima u platnom prometu (prema Zakonu o
platnom prometu u zemlji, NN 117/2001) kao nadomjestak za obrasce platnog prometa koji su se do sada upotrebljavali i izdavali u skladu s
Pravilnikom o obliku, sadraju i uporabi obrazaca platnog prometa (NN 81/96, s izmjenama i dopunama), u daljnjem tekstu - Pravilnik:
1. Obrasci za gotovinska plaanja:
a) za uplate: Opa uplatnica - obrazac br. 10 i Opa uplatnica - obrazac br. 10-1
b) za isplate: Uputnica - obrazac br. 25 i Nalog za gotovinsku isplatu - obrazac br. 28
2. Obrasci za bezgotovinska plaanja: Opi nalog za prijenos - obrazac br. 40 i Opi nalog za prijenos - obrazac br. 40-1. Nalog za
plaanje u prvom je redu namijenjen prijenosu sredstava, ali omoguava i gotovinsko poslovanje sudionika platnog prometa.
2. Obrazac naloga za plaanje sadrava sve potrebne podatke za plaanje (bezgotovinski prijenos sredstava), te za isplatu i uplatu gotovine. Oblik
obrasca jami mogunost obrade ICR tehnologijom (Intelligent Character Recognition) i klasinu runu obradu. Sve lanice prihvaat e i
obrazac s logotipom bilo koje banke kao i univerzalni obrazac ako takav obrazac HUB 1 ili HUB 1-1 zadovoljava svojstva navedena u ovoj uputi.
HUB je zatitio industrijska oblija (uzorke) obrazaca naloga za plaanje HUB 1 i HUB 1-1 pri Zavodu za intelektualno vlasnitvo Republike
Hrvatske, pod brojem: D20030074. HUB daje pisano odobrenje za upotrebu industrijskog oblija (uzorka) i tiskanje navedenih obrazaca svim
bankama i drugim korisnicima, temeljem njihove zamolbe.
II. VRSTA I OBLIK NALOGA ZA PLAANJE

3. Nalog za plaanje je u skladu s tehnolokim standardom otisnut na papiru odreene standardne kakvoe u pravokutnom obliku. UPUTA o
obliku, sadraju i upotrebi naloga za plaanje u domaem platnom prometu Hrvatska udruga banaka Svibanj 2003. Str. 2 od 6 Obrazac HUB 1
sastoji se iz originala i kopije, i komplet je od dva lista, koji je bigan u glavi, te ima strogi paser listova. Ako je za pojedine svrhe potrebno,
obrazac HUB 1 smije imati i vie od jedne kopije jednakih svojstava kao i 2. list.
Papir: 1. list: NCR OCR, 90 g/m2 (original)
2. list: NCR CF, 50 - 60 g/m2 (preporuuje se 57 g/m2)
Tisak: 1. list: CRVENA: PANTONE WARM RED C (vrsta crvene boje i raster te boje)
CRNA: koristi se iskljuivo za oznake potrebne pri tehnolokoj obradi
2. list: ZELENA: PANTONE 334 C (vrsta zelene boje i raster te boje)
Format: 150 x 102 mm (4'').
Obrazac HUB 1-1 ima uzdunu perforaciju na 150 mm, i u tom dijelu je formatom sukladan obrascu HUB 1, a talon ima 60 mm.
Papir: OCR 90 g/m2

Tisak: CRVENA: PANTONE WARM RED C (vrsta crvene boje i raster te boje)
CRNA: koristi se iskljuivo za oznake potrebne pri tehnolokoj obradi
Format: 210 x 102 mm (4''), od ega se s desne strane na talon odnosi 60 x 102 mm (4'').
U sluaju posebne potrebe visina obrasca HUB 1-1 moe biti minimalno 99 mm umjesto 102 mm, npr. kad su na papiru formata A4 otisnuta 3
obrasca.
Raster: u polju iznos obrazaca HUB 1 i HUB 1-1 koristi se 45% rastera, a za ostala zatamnjena polja 20% rastera pripadajuih boja, odnosno
koristi se nii intenzitet pigmentacije boje, primjeren za obradu.
III. SADRAJ NALOGA ZA PLAANJE

4. Nalog za plaanje sadrava sljedee elemente: gornji dio sadrava ime NALOG ZA PLAANJE, njegovu namjenu (prijenos, isplata, uplata) i
oznaku za hitnost, u drugom dijelu upisuje se IZNOS, dio podataka o PLATITELJU sadrava: naziv (ime) i adresa platitelja, broj rauna te model
i poziv na broj (zaduenja), dio podataka o PRIMATELJU sadrava: naziv (ime) i adresa primatelja, broj rauna primatelja sredstava te model i
poziv na broj (odobrenja); u petom dijelu upisuju se statistika obiljeja, ifra opisa plaanja i tekst opisa plaanja na dnu dokumenta upisuju se
preostali podaci: datum podnoenja, datum valute/uplate/isplate, ovjera nalogodavca, ovjera banke i potpis primatelja (ako slui kao isplatnica),
kod HUB 1-1, na talonu se ponavljaju: iznos, platitelj (broj rauna platitelja ili naziv odnosno ime platitelja), poziv na broj zaduenja, broj rauna
primatelja, poziv na broj odobrenja i prostor za ovjeru banke da je zaprimila nalog.
UPUTA o obliku, sadraju i upotrebi naloga za plaanje u domaem platnom prometu Hrvatska udruga banaka Svibanj 2003. Str. 3 od 6
Osim navedenih elemenata, obrasci HUB 1 i HUB 1-1 u lijevom dijelu u okomitom ispisu poevi odozdo, trebaju sadravati:
naziv naloga, ispisan kao Obr. HUB 1 - ili Obr. HUB 1-1 -, a u nastavku
naziv tiskare ili izdavaa, te interna oznaka po potrebi.
Obrazac HUB 1 u donjem desnom dijelu takoer treba imati broj stranice naloga: broj 1 za original crvene boje i broj 2 za kopiju zelene boje.
Obrasci HUB 1 i HUB 1-1 mogu imati logotip (znak) ili naziv banke odnosno institucije koja ispostavlja, tiska ili provodi nalog za plaanje u
gornjem lijevom slobodnom prostoru na obrascima HUB 1 i HUB 1-1.
Talon obrasca HUB 1-1 moe sadrati dodatne oznake, kao to je logotip (znak) ili naziv banke odnosno institucije koja ispostavlja nalog za
plaanje, ili naslov koji oznaava svrhu tog dijela obrasca (npr. POTVRDA O UPLATI). Izgled obrazaca naloga za plaanje HUB 1 i HUB 1-1 nalazi
se u prilogu ove upute. Drugi obrasci koji se bilo kojom karakteristikom razlikuju od navedenih, ne smatraju se obrascima naloga za plaanje HUB
1 odnosno HUB 1-1.
IV. ISPUNJAVANJE NALOGA ZA PLAANJE

5. Nalog za plaanje HUB 1 namijenjen je raunalnom i runom ispunjavanju podataka, a HUB 1-1 iskljuivo raunalnom (strojnom) ispunjavanju
podataka na sljedei nain:
runo ispunjavanje - velikim tiskanim slovima; u svaku kuicu upisuje se po jedno slovo ili brojka (znamenka); obvezna upotreba olovaka tamne
boje (crna ili plava);
strojno ispunjavanje - neproporcionalnim fontom (npr. Courier), nije obvezno "slaganje" u kuice, za obrazac HUB 1-1 na talonu je doputena
upotreba proporcionalnih fontova, s tim da podaci na talonu moraju biti identini podacima na glavnom dijelu naloga.
Sadraj polja ispisuje se tako da je izravnan na lijevoj strani - poetku polja, samo se iznos upisuje u polje izravnano desno.
6. Pojedina polja obrasca naloga za plaanje ispunjavaju se ovako:
Polja za namjenu naloga za plaanje:
prijenos
isplata gotovine
uplata gotovine i
hitnost (samo kod naloga za prijenos!)
u odgovarajuoj se kuici oznauju znakom X.
Iznos: 13 cijelih mjesta i 2 mjesta za decimale; desno poravnano, bez razmaka; iznos zapoinje znakom zatite ''='' (dvije vodoravne crtice) ili
zvjezdicom ''*''.
Platitelj:
Naziv platitelja: naziv (ime) i adresa, u najvie tri retka.
Broj rauna:
broj transakcijskog rauna: u obliku 7 znakova VBDI - 10 znakova transakcijski raun (9999999-9999999999); obvezan ispis svih znamenaka;
pri uplati gotovine ovo polje se ne ispunjava.
Poziv na broj (zaduenja):
model: 2 numerika znaka;
poziv na broj: najvie 22 numerika znaka s crticama, u skladu s modelom; pri uplati gotovine ovo polje se ne ispunjava.
Primatelj:
Naziv primatelja: naziv (ime), adresa, u najvie tri retka.
Broj rauna:
broj transakcijskog rauna: u obliku 7 znakova VBDI - 10 znakova transakcijski raun (9999999-9999999999); obvezan ispis svih znamenaka;
pri isplati gotovine ovo polje se ne ispunjava.
Poziv na broj (odobrenja):
model: 2 numerika znaka;
poziv na broj: najvie 22 numerika znaka s crticama, u skladu s modelom; pri isplati gotovine ovo polje se ne ispunjava.
Statistika obiljeja:
Ne upisuju se do donoenja odgovarajue upute.
ifra opisa plaanja:
Upisuje se vezna oznaka prema Pregledu veznih oznaka i objanjenje za upisivanje brojeva veznih oznaka u obrasce platnog prometa iz Pravilnika.
Opis plaanja:
Upisuje se tekstualni opis plaanja.
Datum valute/uplate/isplate:
datum izvrenja naloga - kod prijenosa je mogu upis datuma unaprijed; oblik DDMMGGGG.
Datum podnoenja:
datum predaje naloga za plaanje u banci: u obliku DDMMGGGG.
Potpis primatelja:
(samo pri isplati gotovine) potpis osobe koja je primila gotovinu.
Ovjera nalogodavca:
jedan ili dva potpisa koji se ne smiju prekrivati, peat.
Ovjera banke:
prostor u kojem banka moe potvrditi primitak naloga.
Pravila ispunjavanja za sve vrste naloga za plaanje u trenutku donoenja ove upute odreena su: Pravilnikom o obliku, sadraju i uporabi
obrazaca platnog prometa; za vezne oznake slui Prilog 1. Pravilnika (Pregled veznih oznaka i objanjenje o upisivanju brojeva veznih oznaka u
obrasce platnog prometa), a za popunjavanje elementa "poziv na broj" slui Prilog 2. Pravilnika (Pregled osnovnih modela "poziva na broj" s
objanjenjem o njihovoj primjeni), vaeom Naredbom o nainu uplaivanja prihoda prorauna, obveznih doprinosa i prihoda za financiranje
drugih javnih potreba.
7. Obvezna polja pri ispunjavanju naloga za plaanje:
Nalog za uplatu je valjan, odnosno banka e ga izvriti ako ima popunjene barem ove elemente:
1. Naziv (ime) platitelja
2. Broj rauna primatelja
3. Iznos
4. Datum uplate.
Nalog za isplatu je valjan, odnosno banka e ga izvriti ako su popunjeni barem ovi elementi:
1. Broj rauna platitelja
2. Naziv (ime) primatelja
3. Iznos
4. Datum isplate
5. Ovjera platitelja.
Nalog za bezgotovinsko plaanje (prijenos) valjan je, odnosno banka e ga izvriti ako ima popunjene barem ove elemente:
1. Broj rauna platitelja
2. Broj rauna primatelja
3. Iznos
4. Datum valute
5. Ovjera nalogodavca.
Namjenu naloga za plaanje odreuju popunjeni obvezni elementi platitelja i/ili primatelja, ak i onda kad oznaka u polju za namjenu naloga nije
odgovarajua.
V. OBRAZAC NALOGA ZA PLAANJE KAO POTVRDA

8. Obrazac naloga za plaanje moe se upotrijebiti i kao potvrda. U tu svrhu slui:
kod obrasca HUB 1 ovjerena kopija obrasca i
kod obrasca HUB 1-1 ovjereni talon.
Kada se radi o uplati, ovjerena kopija kod obrasca HUB 1 i ovjereni talon kod obrasca HUB 1-1 slue kao potvrda o izvrenom plaanju. Kada se
radi o prijenosu sredstava, kopija kod obrasca HUB 1 i ovjereni talon kod obrasca HUB 1-1 slue kao potvrda primitka naloga za plaanje u banku.
VI. PRIJELAZNE I ZAKLJUNE ODREDBE

9. Ova uputa stupa na snagu s danom prihvaanja Odbora za platni promet HUB-a. S danom stupanja na snagu ove upute lanice HUB-a osigurat
e uvjete za primjenu ove Upute u svojoj banci i postupat e po odredbama ove upute. Uputa prestaje vrijediti ako tako odlui Odbor za platni
promet HUB-a, ili ako se utvrdi da vie ne odgovara potrebama vie od polovine lanica HUB-a, tako da se lanice izjasne o odustajanju od upute
ili pisanim putem, ili neposrednim usmenim izjanjavanjem na sjednici Odbora za platni promet HUB-a.
10. Postupak za promjene i dopune ove upute moe se pokrenuti odlukom Odbora za platni promet HUB-a, a predlae ih Odbor ili pojedinano
banka lanica HUB-a.
11. Ova uputa ne ureuje trokove i naknade za izvravanje naloga za plaanje.
U Zagrebu, dana 07. svibnja 2003.
Predsjednik Odbora za platni promet HUB-a: Direktor GIU Hrvatska udruga banaka:
Vesna ebetarevi, v.r. dr Zoran Bohaek, v.r.

HUB obrazac - nalog za plaanje

Datoteka HUB-a je na nivou partnera-firme tj. upisani obrasci u jednoj matinoj firmi se ne vide u drugoj. Samim ulaskom u unos automatski se
pune podaci: raun platitelja matine firme, naziv i sjedite.
Polja tipa poziv na broj i sl. se ne mogu inicijalno editirati osim ako se miem klikne na njih. Upisom ifre partnera u polje U korist rauna
automatski se pune njegovi podaci o nazivu, sjeditu i raunu.
ifra obrasca je alphanumeriki niz za jednostavnije pronalaenje upisanih obrazaca i njihovo sortiranje, program automatski stavlja ifru koja je
zapravo godina, mjesec, dan, sat, minuta, sekunda, milisekunda kreiranja obrasca, ali je korisnik moe proizvoljn promjeniti.
Oznaavanjem i deoznaavanjem obrazaca moemo ispisati vie obrazaca istovremeno. Istovremeno s oznaavanjem i deoznaavanjem obrazaca
program e prikazivati broj i iznos oznaenih obrazaca.
Ako elite brzo obrisati vei broj HUB-ova to ete najbre napraviti tako da oznaite sve HUB-ova koje briete i nakon toga samo drite tipku 'B'
na tipkovnici. Program e zapravo pozivati prozor za brisanje, a tipka 'B' e odabrati rije 'Brii' kao odgovor i tako sve dok se ne obriu svi HUBovi u prikazu.
Ako vam se ne poklapaju kuice na obrascima s ispisom moete koordinate svake kuice promjeniti u prozoru koordinate obrazaca.
U tabelarnom prikazu oznaeni virmani e biti prikazani na zelenoj podlozi, a tzv. template hubovi e imati crvena slova.
Dodatne informacije
Automatski HUB-obrasci plaa

Potrebno je oznaiti da li e se ipisati samo selektirani obrazac ili svi koji su oznaeni (zeleno).
Kod poziva prozora za ispis obrazaca automatski e biti postavljen obrazac koji je bio tekue pozicioniran u prozoru s obrascima.
Tip obrasca odreuje da li obrasce ispisujemo kao Nalog za nacionalna plaanja sa talonom na laserskom, inkjet pisau tj. A4 formatu papira ili
kao Univerzalni nalog za plaanje na matrinom pisau s traktorom za format 12" kopirno.
Dodatne informacije
Automatski HUB-obrasci plaa

Potrebno je oznaiti da li e se ipisati samo selektirani obrazac ili svi obrasci koji su oznaeni (zeleno). Kod poziva prozora za ispis obrazaca
automatski e biti postavljeno svi oznaeni obrasci.
Ovdje se na prazan A4 papir zapravo ispisuje obrazac Zbrojni nalog za prijenos.
Svi HUB-ovi e biti prikazani u obliku klasinog izvjetaja s podacima na zadnjoj strani o broju hubova i ukupnom iznosu. U sluaju da plaanje
vrimo preko FINE donoenjem diskete tada predajemo i Zbrojni nalog, a ako plaanje vrimo internetom tada zbrojni nalog moemo koristiti za
interne potrebe.
Ako je oznaena opcija Istovremeno s ispisom Zbrojnog naloga exportiraj podatke u datoteku tada e se u prikazanom direktoriju
"X:\IposPrijenos\Virmani_ParY" kreirati datoteka "MMddmmyy.ZAP".
(X je lokalni disk, Y ifra partnera, MM magnetni medij, dd dan, mm mjesec, yy godina)
Datoteku zatim moemo poslati internetom ili kopirati na disketu. Procedura je sljedea:
1) kreiramo eljene hub obrasce
2) oznaimo ih pritiskom na tipku Oznai/Deoznai
3) pozovemo prozor za izvjetaje
4) napravimo ispis na papir (bez ispisa u datoteku)
5) provjerimo da li je sve u redu sa svakim hub-om
6) ako neto nije u redu napravimo izmjenu, ako je sve u redu vraamo se u prozor za ispis i ukljuimo opciju za Export zajedno s ispisom
Zbrojnog naloga
Napomene:
svi hub-ovi moraju imati isti datum predaje i datum valute, ako neki hub-ovi imaju razliit datum valute, datum predaje ili raun tereenja,
mora se kreirati posebna datoteka
na svim hubovima je isti raun platitelja
mogu se koristiti samo nove konstrukcije rauna
u jednoj datoteci moe biti maksimalno 5000 hubova
prilikom izrade huba ne morate upisivati datum predaje i datum valute jer e se kod izrade naloga i datoteke upotrijebiti datumi koje
navedete u prozoru prije ispisa izvjetaja, ovi datumi se automatski mogu upisati na sve oznaene hubove kod ispisa
tek kod finalnog, provjerenog ispisa oznaite opciju da se selektirani hubovi deselektiraju
ako radite disketu za plae na njoj ne smiju biti nikakvi drugi hubovi, za ostale hubove morate raditi drugu disketu
na hubovima obavezno popunite polja za predbroj poziva na broj odobrenja i zaduenja, ako su prazna stavite oznaku 99, ako ne elite da
sadraj bude pod kontrolnim brojem ostavite prazno za predbroj, ako upotrijebite bilo koji predbroj od 01 do 98 smatrat e se da je
sadraj pod kontrolom kontrolnog broja
obavezno popunite polje vezne oznake (prva kuica desno od 'ifra'), ako plaate raun ifra je 01, avans 02, plaanje doprinosa, poreza i
sl. 08, itd.
podaci na zbrojnom nalogu-papir moraju biti identini onima na disketi-datoteci
IPOS ne odgovara za sadraj podataka koje vi upisujete, jedino za tehniku ispravnost prijenosa tih podataka
na disketu-datoteku, IPOS je tu tehniku provjeru napravio u FINI i ona je u redu.
Specifikacija datoteke:
Tekstualna datoteka sastoji se od redova duljine 250 znakova. Prvi red oznake 0, drugi red oznake 9, ostali redovi oznake 1 predstavljaju
pojedinane virmane.
Tip sloga "0" (labela)
(za polja bez opisa ne kontrolira se sadraj; mogu biti slobodno popunjena)
R.br.
Naziv
Duljina
Pozija
01
ZN0OPBRO
15
02
ZN0IDKOR
13
6 18
Opis
03
ZN0NAZKO
50
19 68
Naziv nalogodavatelja
04
ZN0MJEST
10
69 78
Sjedite nalogodavatelja
05
ZN0DATUM
79 84
Datum predaje u banku u formatu DDMMYY

(primjer 151001)
06
ZN0BRPAK
85 87
07
ZN0ADDRKO
88 94
08
ZN0KODSTR
95 95
09
ZN0TIPDP
96 97
10
ZN0IZDOK
98 100
11
ZN0VBDI
101 107
Broj banke
12
ZN0NIDKOR
18
108 125
Broj transakcijskog rauna (popunjeno prvih 10

mjesta, ostalih 8 mjesta su praznine)
13
ZN0REZER
116
126 241
14
ZN0D2000
242 249
Datum predaje u banku u formatu DDMMYYYY

(primjer 15102001)
15
ZN0TIPSL
250 250
Oznaka sloga - fiksno 0
Tip sloga "9" (vodei slog logike cjeline - raun zaduenja)
R.br.
Naziv
Duljina
Pozija
Opis
01
ZN09PBRO
15
02
ZN9IDNAL
13
6 18
03
ZN9NAZIV
50
19 68
Naziv nalogodavatelja
04
ZN9MJEST
10
69 78
Sjedite nalogodavatelja
05
ZN9SVOTA
15
79 93
Ukupan iznos naloga u logikoj cjelini; popunjeno

sa vodeim nulama
06
ZN9BRNAL
94 98
Ukupan broj naloga u logikoj cjelini; popunjeno

sa vodeim nulama
07
ZN9VBDI
99 105
Broj banke - fiksno 1234567
08
ZN9NOID
18
106 123
Broj transakcijskog rauna (popunjeno prvih 10

mjesta, ostalih 8 mjesta su praznine)
09
ZN9DATUM
124 131
Datum valute u formatu DDMMYYYY (mora biti

tekui datum ili do 14 dana unaprijed)
10
ZN9REZER
118
132 249
11
ZN9TIPSL
250 250
Tip sloga "1" (pojedinani nalog - raun odobrenja)
R.br.
Naziv
Duljina
Pozija
Opis
01
ZN1OPZAP
15
Broj podrunice ZAP-a u raunu primatelja

(popunjava se samo za iro-raun otvoren u ZAPu)
02
ZN1DNAL
13
6 18
iro-raun primatelja u ZAP-u (popunjava se samo

za iro-raun otvoren u ZAP-u)
03
ZN1NAZIV
50
19 68
Naziv primatelja
04
ZN1MJEST
10
69 78
Sjedite primatelja
05
ZN1MOBRZ
79 80
Model poziva na broj zaduenja
06
ZN1PNBZA
22
81 102
Poziv na broj zaduenja
07
ZN1SVRHA
36
103 138
Svrha doznake
08
ZN1VEZOZ
139 140
09
ZN1DRZAD
141 142
10
ZN1DRODO
143 144
11
ZN1SVOTA
13
145 157
Iznos pojedinog naloga; popunjeno sa vodeim

nulama
12
ZN1MOBRO
158 159
Model poziva na broj odobrenja
13
ZN1PNBOD
22
160 181
Poziv na broj odobrenja
14
ZN1VBDI
182 188
Vodei broj depozitne institucije u raunu

primatelja
15
ZN1NOID
18
189 206
Raun primatelja (popunjava se samo za raune

po novoj konstrukciji)
16
ZN1OZPRI
207 208
17
ZN1REZER
41
209 249
18
ZN1TIPSL
250 250
Dodatne informacije
Potrebno je oznaiti da li e se ipisati samo selektirani obrazac ili svi obrasci koji su oznaeni (zeleno). Kod poziva prozora za ispis obrazaca
automatski e biti postavljeno svi oznaeni obrasci.
Ovdje se na prazan A4 papir zapravo ispisuje obrazac Zbrojni nalog za prijenos.
Svi HUB-ovi e biti prikazani u obliku klasinog izvjetaja s podacima na zadnjoj strani o broju hubova i ukupnom iznosu. U sluaju da plaanje
vrimo preko FINE donoenjem diskete tada predajemo i Zbrojni nalog, a ako plaanje vrimo internetom tada zbrojni nalog moemo koristiti za
interne potrebe.
Ako je oznaena opcija Istovremeno s ispisom Zbrojnog naloga exportiraj podatke u datoteku tada e se u prikazanom direktoriju X:\...Ipos
knjigovodstvo\Data\Temp\HUB_ParY kreirati datoteka UNGGGGMMDD.txt
(X je lokalni disk, Y ifra partnera, UN univerzalni nalog, dd dan, mm mjesec, yy godina)
Datoteku zatim moemo poslati internetom ili kopirati na disketu. Procedura je sljedea:
1) kreiramo eljene hub obrasce
2) oznaimo ih pritiskom na tipku Oznai/Deoznai
3) pozovemo prozor za izvjetaje
4) napravimo ispis na papir (bez ispisa u datoteku)
5) provjerimo da li je sve u redu sa svakim hub-om
6) ako neto nije u redu napravimo izmjenu, ako je sve u redu vraamo se u prozor za ispis i ukljuimo opciju za Export zajedno s ispisom
Zbrojnog naloga
Napomene:
svi hub-ovi moraju imati isti datum predaje i datum valute, ako neki hub-ovi imaju razliit datum valute, datum predaje ili raun platitelja,
mora se kreirati posebna datoteka
na svim hubovima je isti raun platitelja
u jednoj datoteci moe biti maksimalno 5000 hubova
prilikom izrade huba ne morate upisivati datum predaje i datum valute jer e se kod izrade naloga i datoteke upotrijebiti datumi koje
navedete u prozoru prije ispisa izvjetaja, ovi datumi se automatski mogu upisati na sve oznaene hubove kod ispisa
tek kod finalnog, provjerenog ispisa oznaite opciju da se selektirani hubovi deselektiraju
ako radite disketu za plae na njoj ne smiju biti nikakvi drugi hubovi, za ostale hubove morate raditi drugu disketu
na hubovima obavezno popunite polja za brojeve modela poziva na broj, ako su prazna stavite oznaku HR99, ako ne elite da sadraj bude
pod kontrolnim brojem ostavite prazno za predbroj, ako upotrijebite bilo koji predbroj od 01 do 98 smatrat e se da je sadraj pod
kontrolom kontrolnog broja
podaci na zbrojnom nalogu-papir moraju biti identini onima na disketi-datoteci
IPOS ne odgovara za sadraj podataka koje vi upisujete, jedino za tehniku ispravnost prijenosa tih podataka na disketu-datoteku, IPOS je tu
tehniku provjeru napravio u FINI i ona je u redu.
Tekstualna datoteka sastoji se od redova duljine 1000 znakova. Prvi red oznake 300, drugi red oznake 301, ostali redovi oznake 309
predstavljaju pojedinane hubove, zakljuni red 399.
Detaljnu specifikaciju datoteke moete pronai na stranicama Fine ili HUB-a (Hrvatske udruge banaka).
Dodatna pojanjena u vezi zbrojnog naloga za isplatu (specifikaciju plaa) vidi:HUB zbrojni nalog za isplatu osobnih primanja (specifikacija
isplate plaa)
Dodatne informacije
HUB - koordinate kuica

Na ovom mjestu moete promijeniti koordinatu svake kuice na HUB obrascu. Postoje dva tipova koordianta, pri vrhu ekrana moete vidjeti koji
tip koordinata je trenutno aktivan. Promjena tipa se vri u postavkama HUB-a.
Postupak:
Potrebno je kliknuti na tipku Izmjena. Miem odaberemo odreeno polje, te ga dok istovremeno drimo pritisnutu tipku ALT pomiemo sa
strelicama (gore, dole, lijevo, desno).
Tipkom spremi spremamo novo postavljene koordinate, a tipkom odustani se vraamo na staro.
Toan raspored kuica odreujemo probanjem. Ispisujemo na obian papir HUB i usporeujemo ga sa originalnim HUB-om, zatim
pomiemo kuice i tako dok se ne utimaju.
Ako elimo pomicati sve kuice istovremeno tada ukljuimo opciju Sva polja istovremeno.
U zadnjem statusnom redu prozora moemo vidjeti numerike koordinate svake kuice dok je
pomiemo. Te koordinate predstavljaju piksele na ekranu.
U sluaju da se kod ispisa na pisa nita ne ispisuje provjerite da li je u setup-u paper size postavljeno
'custom'.
Postavke HUB-a
Tip HUB-a koji se koristi u programu
HUB3 (od 1.6.2012.)
HUB 1
Korisnici koji iz bilo kojeg razloga ele koristiti stari HUB1 mogu ovdje regulirati koji HUB e biti aktivan u programu kod nekih automatskih radnji
sa HUB-ovima (pozivanje iz dobavljaa, kreiranje u plaama ...)
Datum koji se nudi kod unosa novog obrasca

dananji
sutranji
Odabir datuma koji e biti inicijalno postavljen kod unosa novog obrasca
Inicijalna valuta plaanja kod HUB3

Upisati npr. HRK za inicijalnu valutu plaanja kod unosa novog huba.
Predznak (2 slova) kod modela plaanja platitelja i primatelja

Upisati npr. HR kao predznak kod unosa novog huba.
Postavke papira za ispis HUB-a
format A4 za laserski pisa

format 12" za matrini pisa
Ako ispisujete obrasce na klasinom grafikom pisau (laser, ink jet) papir ima drugaiji format nego kada ga ispisujete na perforiranom papiru za
matrini pisa, iz tog razloga treba podesiti ovu opciju
Inicijalna postavka medija ispisa kod poziva ispisa HUB-a (trenutno zakljuano za izmjene)
papir - obrazac
magnetni medij - datoteka
Odreujemo koji e se medij inicijalno postavljati kod poziva ispisa HUB-a.
Naziv neproporcionalnog fonta za ispis HUB obrazaca (trenutno zakljuano za izmjene)

Preporueno Courier New
Veliina fonta za ispis HUB obrazaca

Preporueno 8 pointsa.

Nakon obrauna plaa i izrade RS obrasca moemo pokrenuti rutinu za automatsku izradu HUB-obrazaca poreza i prireza na dohodak, netto
primitaka po raunima, odreenih doprinosa.
HUB-ovi kod obrauna plaa

Trenutno je podrana automatika za sljedee HUB-ove plaa:
Naziv template-a
tj. ifra HUB-a
Naziv
solidarnosti, Istup
PTL_MIO I STUP

PTL_MIO II STUP
PTL_ZDRAV OSNOVNO
PTL_ZDRAV OZLJEDE
PTL_ZAPOLJAVANJE
12.6. Doprinos MIO Istup za sta osiguranja s poveanim trajanjem PTL_MIO I POVEANI
trajanjem
PTL_MIO II POVEANI

PTL_ZDRAV IZASLANI

invaliditetom
PTL_ZAPO INVALIDI
Porez i prirez na porez na dohodak (posebno za svaku opinu)
PTL_POREZ I PRI
potrebno je napraviti samo jedan template, a program e za svaku opinu
posebno kreirati jedan HUB
Krizni (solidarni) porez
PTL_KRIZNI POREZ
Netto plaa za isplatu (posebno za svaku vrstu isplate tj. rauna)
PTL_NETTO_XXX
Netto plaa za isplatu na po seban/zatieni raun (posebno za

svaku vrstu isplate tj. rauna)
PTL_NETTO ZAT_XXX
U ifrarnik HUB-ova1 je potrebno unijeti tzv. template za svaki od ovih obrazaca, program e prepoznati da se radi o template-u plaa prema
tekstualnoj nazivu template-a HUB-a
(PTL znai Plae TempLate)

Na koji nain se ostvaruje veza izmeu upisanog template-a u HUB-ovima i upisanog doprinosa u Evidenciji doprinosa?
U programu (u kodu) je fiksno odreena fra veze za svaki doprinos, te ifre se upisuju u Evidencijama doprinosa gdje postoji polje (ifra) za vezu
koja odreuje da li je neki doprinos "Doprinos za zapoljavanje" ili "MIOI stup" tj. to se ne odreuje tekstualnim nazivom.
Npr. Doprinos za zapoljavanje ima u polju za vezu broj 4, kada bismo doprinosu koji ima u polju za vezu broj 4 upisali naziv MIO Istup,
program bi ga opet tretirao kao Doprinos za zapoljavanje.
to se tie hub-a za netto plau potrebno je napraviti template hub za one isplate koje se pojavljuju na platnim listiima npr. isplata na raun
zagrebake banke tj. na tekue raune djelatnika, hub za gotovinsku isplatu (ako ga elimo) prema ifrarniku ima ifru 100 tj. PTL_NETTO_100.
model HR68
poziv na broj 8168-11111111111-#JOPPD#
Model (HR68) je konstanta.
Prvi (8168) i drugi (11111111111) broj u pozivu na broj su konstante tj. oznaka doprinosa i OIB isplatitelja, trei broj je ifra JOPPD-a i ona e se
automatski upisati.
1(bivi virmani)
ifra polja
Opis
#JOPPD#
ifra JOPPD-a
#MJE#
mjesec plae iz JOPPD-a
#GOD#
godina plae iz JOPPD-a
#OPC#
naziv opine
#OPCSIF#
ifra opine
#MB#
matini broj firme ili obrta
#OIB#
OIB broj firme ili obrta
datum
iznos
Novokreirani obrasci e imati ifre HUB-ova kao i template samo e umjesto PTL biti PLA sa dodatkom ifre razdoblja, porezi i prirezi na kraju jo i
ifru opine, a hub za netto plau na kraju ima ifru naina isplate
npr. PLA_20041001_MIO I STUP
npr. PLA_20041001_POREZ I PRI_1333
itd.
Kod HUB-ova gdje se umjesto varijabilnog polja moe upotrijebiti konstantna oznaka (npr. matini broj firme ili obrta) moete upotrijebiti
konstantni izraz tj. ne morate koristiti varijabilno polje (#MB#).
Kreiranje HUB-ova za netto isplatu za pojedinog radnika

Ako elimo moemo umjesto jednog HUB-a za svaki nain isplate kreirati HUB za svakog radnika pojedinano, za to je potrebno u panelu za
automatsko kreiranje HUB-ova oznaiti pripadajuu opciju.
Uobiajeno je da se kreira isplatna lista na papiru i exportira u datoteku koja se onda predaje u banku, meutim ako ne elite ii u banku moete
dakle kreirati hub za netto plau svakog radnika i sve zajedno ih preko internet bankarstva (datoteka zbrojnog naloga) platiti bez odlaska u banku
i ekanja u redu.
Popis dodatnih varijabilnih polja kod tih HUB-ova:
ifra polja
#JOPPD#
Opis
ifra JOPPD-a
Polje HUBa
mjesec plae iz rs-a
pnb
platitelja,
opis
plaanja,
pnb
primatelja
godina plae iz rs-a
pnb
platitelja,
opis
plaanja
ime radnika
naziv
primatelja,
sjedite
primatelja
prezime radnika
naziv
primatelja,
sjedite
primatelja
jedinstaveni matini broj graana
raun
primatelja,
pnb
primatelja
osobni identifikacijski broj graana
raun
primatelja,
pnb
primatelja
broj tekueg rauna iz kadrovske
raun
primatelja,
pnb
primatelja
broj tedne knjiice
raun
primatelja,
pnb
primatelja
iro raun iz kadrovske
raun
primatelja,
pnb
primatelja
#ZASRN#
zatieni raun radnika
raun
primatelja,
pnb
primatelja
#MB#
porezni broj poslovnog partnera
pnbplatitelja
#MJE#
#GOD#
#IME#
#PREZ#
#JMBG#
#OIBG#
#TEKRN#
#KNJRN#
#ZIRRN#
Primjer Zagrebake banke, poslovni subjekti koji nemaju otvoren poslovni raun u ZABI mogu direktno sa poslovnog rauna u drugoj banci
provoditi plaanja na raune svoji zaposlenika u ZABI, nije potrebno sklopiti nikakav ugovor izmeu poslovnog subjekta i ZABE, nije potrebno
donositi dodatne podatke/popise u poslovnice ZABE.
Isplate primanja za zaposlenike sa otvorenim tekuim raunom u ZABI
Tekui raun primatelja:2360000-10000000013
Model: 17
Poziv na broj odobrenja:32xxxxxxxxxx-50
(32xxxxxxxx je #TEKRN#, dakle poziv na broj odobrenja glasi #TEKRN#-50)
Isplate povremenih primanja (regres, boinica i sl.) provode se ispostavljanjem naloga bez oznake 50.
Isplate primanja za zaposlenike s otvorenim iro-raunom i tednom knjiicom u ZABI
iro raun
Raun primatelja:2360000-31xxxxxxxx
tedne knjiice
Raun primatelja:2360000-10000000013
Model:14
Poziv na broj odobrenja:1xxxxxxxxx (tj. broj tedne knjiice)
Automatski HUBobrasci za kredite
Za sve obraunate rata kredita radnika moemo automatski kreirati HUB obrasca i to na nain:
l
l
da se kreira poseban HUB za svaki kredit pojedinano

ili da se kreira poseban HUB za svakog pojedinog kreditora sa zbirnim iznosom kredita
Template
Opis
PTL_KREDIT_X
PTL_KREDITOR_X
Template za HUB-ove kredita za pojedinog kreditora, umjesto X je potrebno upisati ifru kreditora
Prije izrade HUB-ova je potrebno upisati svaki pojedini template kako bi program na osnovu njega mogao kreirati HUB-ove kredita koji imaju
ili
Automatska polje koje moemo koristiti kod template HUB-ova kredita su:
#KREDIT# - ispisuje naziv kredita
#RATA# - ispisuje broj rate od ukupnog broja npr. 34/120
Automatski HUBobrasci za lanarinu sindikata

Ukadrovskoj evidenciji je svakom radniku mogue pridruiti ifru lanarine sindikata "Kadrovska > ifrarnici > Popis sindikata".
Kod automatske izrade HUB-ova je mogue za svaki sindikat generirati automatski HUB na osnovu njegovog template-a.
Template
PTL_SINDIKAT_X
Opis
Prije izrade HUB-ova je potrebno upisati svaki pojedini template kako bi program na osnovu njega mogao kreirati HUB-ove sindikatakoji imaju
HUB-ovi kod obrauna drugih dohodaka

Trenutno je podrana automatika za sljedee HUB-ove:
Naziv template-a
tj. ifra HUB-a
Naziv
solidarnosti, Istup
DTL_MIO I STUP

DTL_MIO II STUP
DTL_ZDRAV OSNOVNO
DTL_ZDRAV OZLJEDE
DTL_ZAPOLJAVANJE

trajanjem
DTL_MIO I POVEANI

trajanjem
DTL_MIO II POVEANI

DTL_ZDRAV IZASLANI

invaliditetom
DTL_ZAPO INVALIDI
Porez i prirez na porez na dohodak (posebno za svakog radnika)
DTL_POREZ
potrebno je napraviti samo jedan template, a program e za svakog
radnika posebno kreirati jedan HUB
Netto plaa za isplatu (posebno za svaku vrstu isplate tj. rauna po

radnicima)
DTL_NETTO_XXX

HUB za porez i prirez ima specifinost to prvi niz brojeva u pozivu na broj odobrenja nije isti za sve radnike. Zbog toga je potrebno u ifrarniku
Vrste primitaka u polje poziv na broj odobrenja HUB-a upisati tu oznaku da bi kasnije program za svakog pojedinog radnika mogao prema njima
upisati ifre.
U ifrarnik HUB-ova je potrebno unijeti tzv. template za svaki od ovih obrazaca, program e prepoznati da se radi o template-u plaa prema
tekstualnoj ifri HUB-a.
(DTL znai Dohodak TempLate)
to se tie hub-a za netto isplatu potrebno je napraviti template hub za one isplate koje se pojavljuju na obraunskim listiima npr. isplata na
raun zagrebake banke, privredne banka i dr., . tj. na tekue raune djelatnika.
Za razliku od plaa ovdje ne radimo HUB za gotovinsku isplatu.
model 21
poziv na broj 8290 - #MB# - #JOPPD#
Sve znakove unositi bez razmaka
Model (21) je konstanta.
Prvi (8290) broj u pozivu na broj je konstanta tj. oznaka doprinosa, drugi matini broj subjekta, trei ifra JOPPD-a e se automatski upisati.
#JOPPD# - ifra JOPPD-a
#MJE# - mjesec plae iz JOPPD-a
#GOD# - godina plae iz JOPPD-a
#OPC# - naziv opine
#OPCSIF# - ifra opine
#MB# - matini broj firme ili obrta
#OIB# - osobni identifikacijski broj firme/obrta
#PBPOR# - oznaka poreza u pozivu na broj odobrenja kod hub-a za porez i prirez
varijabilna polja koja se primjenjuju kod hub-a za isplatu netto primitka
#IME# - ime radnika iz kadrovske
#PREZ# - prezime radnika iz kadrovske
#JMBG# - jmbg radnika iz kadrovske (koriste se kod polja poziv na broj odobrenja)
#OIBG# - osobni identifikacijski broj graana (koriste se kod polja poziv na broj odobrenja)
#TEKRN# - tekui raun radnika iz kadrovske (koristi se u poljima rauna primatelja i pozivu na broj odobrenja)
#ZIRRN# - tekui raun radnika iz kadrovske (koristi se u poljima rauna primatelja i pozivu na broj odobrenja)
datum - promjenjiv sam po sebi
iznos - promjenjiv sam po sebi
Novokreirani obrasci e imati ifre HUB-ova kao i template samo e umjesto DTL biti DOH sa dodatkom ifre razdoblja, porezi i prirezi na kraju jo i
ifru opine i oznaku poreza, a hub za netto plau na kraju ima ifru naina isplate i ifru radnika
HUB-ovi za netto isplatu primitka drugih dohodaka se rade iskljuivo na iro-raune otvorene kod banaka.
npr. DOH_20041001_MIO I STUP
npr. DOH_20041001_POREZ_100009
npr. DOH_20041001_NETTO_100009
npr. DOH_20041001_NETTO_100025
npr. DOH_20041001_NETTO_100019

itd.

POVIJEST
Isplate osobnih primanja su specifina usluga banaka kojom one omoguavaju svojim klijentima (ali i poslovnim subjektima koji nisu klijenti)
isplatu osobnih primanja (plaa) na nain koji je dovoljno brz i efikasan, a da istovremeno podaci o pojedinanim isplatama budu dovoljno
zatieni od neovlatenog prikazivanja.
Banke su zbog toga razvile razliite oblike komuniciranja podataka o isplati osobnih primanja u obliku "specifikacija" koje isplatitelj dostavlja
banci nakon to obrauna plae, a nakon toga alje nalog za plaanje na ukupni iznos svih isplata.
Efekat takvog procesa je (izmeu ostalog) u tome da se na izvatku isplatitelja ne vide pojedinani iznosi isplaeni svakom zaposleniku.
U sluajevima (manjih) isplatitelja, plae se isplauju pojedinanim nalozima kao i svako drugo plaanje i takve isplate su vidljive i na izvatcima.
to praktino znai da moete napraviti zbrojni nalog za isplatu plaa kao i kod klasinog plaanja svojim dobavljaima.
IZMJENE i STANDARDIZACIJA
U procesu uvoenje IBANa u domai platni promet koji je zapoeo 1.6.2012 izraen je standardizirani Format zbrojnog naloga koji ima 3 vrste:
1. nacionalna plaanja u kunama (kunski platni promet)
2. meunarodna plaanja u kunama ili stranoj valuti (devizni platni promet)
3. nacionalna plaanja u stranim valutama
Ove vrste Zbrojnog naloga su u programu Ipos knjigovodstvo vidljive u prozoru "Pomoni pr. > HUB obrasci > HUB 3- obrazac" pa tipka
"Izvjetaji", tab "Zbrojni nalog - export datoteke" ili direktno u "Pomoni pr. > HUB obrasci > Ispis zbrojnog naloga - export datoteke", u polju
"Vrsta naloga u datoteci. Izmjenom standarda Hrvatske udruge banaka dodana je i 4. vrsta Plae ostala i redovna primanja.
Primjenom istih principa uz samo manje dopune potrebnih specifinih podataka koji su znaajni kod isplate plaa, nastala je dakle i vrst a "4"
naloga. Time je definirana jedna standardizirana datoteka za isplatu osobnih primanja koja se koristi u svim bankama. Na taj se nain
poslodavcima znatno olakava priprema podataka pogotovo u sluajevima kad zaposlenici imaju raune u razliitim bankama.
Ovo praktino znai da se exporti specifikacije plaa unutar izvjetaja "ObrDohotka > Izvjetaji > Potpisne (popisne) liste - export
podataka za banke" mogu staviti vam upotrebe jer ih sve zamjenjuje Univerzalna specifikacija nastala dogradnjom postojeeg
Zbrojnog naloga HUB-ova.
Pri tome, standardom se predvia izvravanje ove vrste naloga na dva naina:
1. zbrojni nalog koji se smatra specifikacijom koja se uita u sustav banke i eka pokrie (tj. uplatu) koje e doi kroz postojee kanale, NKS,
HSVP ili neki drugi kanal.
2. zbrojni nalog kojim se, na dan izvrenja zadan u samom nalogu, tereti poslovni transakcijski raun isplatitelja u jednom iznosu, a na drugoj
strani odobrava se N transakcijskih rauna unutar banke. Na izvodu isplatitelja prikazat e se samo jedna stavka (na teret isplatitelja, u korist
nekog prijelaznog rauna u banci)
Ove dvije opcije se definiraju u polju "Nain izvrenja za vrstu naloga 4 Plae, ostala i redovna primanja. Ako je vrsta naloga 1, 2 ili 3 za polja
Nain izvrenja i ifra vrste osobnog primanja je nebitno koje su im vrijednosti.
Pri formiranju Zbrojnog naloga tipa 4 vano je voditi rauna o slijedeem:
Rauni primatelja (zaposlenika) moraju biti u istoj onoj banci kojoj se nalog podnosi. Ukoliko zaposlenici jednog isplatitelja imaju raune u vie
banaka, potrebno je svakoj banci podnijeti poseban nalog.
Poziv na broj platitelja formira se prema Uredbi Vlade RH iz svibnja 2012. godine
Poziv na broj primatelja definira svaka pojedina banka
ifra vrste osobnog primanja (u slogu 309) razliita od 100 i 110 koristi se samo kad se druge vrste primanje isplauju samostalno. U sluaju
mjesenog obrauna koji ukljuuje redovnu plau i (na primjer) naknadu za prijevoz, bolovanje i terenski dodatak nije potrebno razdvajati isplate
u posebne vrste primanja.
Praktina uputa za primjenu kod obrauna plaa

1. Napravite plau kao to ste je radili i do sada.
2. Kreirajte JOPPD u "ObrDohotka > Obraun plaa > Obrazac JOPPD".
3. Napravite automatske HUB-ove za plau u "ObrDohotka > Obraun plaa > Automatski HUB-ovi plaa", u navedenom prozoru oznaite
kvaice: "Nakon izrade oznai obrasce", "Kreiraj HUB za netto isplatu posebno za svakog radnika", odabirom tipke "Kreiraj" dobit ete obavijest o
kreiranim HUB-ovima.
Napomena: podrazumijeva se da ve od ranije imate definirane templatove (predloke) za automatsko kreiranje HUB-ova za neto isplatu,
doprinose, poreze i dr., detaljnije o tome proitajte na linku Automatski HUB-obrasci plaa
4. U prozoru "Pomoni pr. > HUB obrasci > HUB 3- obrazac" u Tabelarnom prikazu provjerite/oznaite (tipka Oznai/Deoznai) sve HUB-ove koje
elite prikazati na Zbrojnom nalogu - specifikaciji plaa i odaberite tipku "Izvjetaji" pa u novom prozoru "HUB 3 - ispis" odaberite tab "Zbrojni
nalog - export datoteke"
5. Podesite sljedee podatke:
- Tip selekcije HUB-a:svi oznaeni obrasci
- oznaite "Kod ispisa Zbrojnog naloga exportiraj podatke o nalozima u datoteku"
- provjerite/promjenite: datume podnoenja, izvrenja, raune platitelja, raun naknade
6. Vrstu naloga u datoteci odaberite:4 Plae, ostala i redovna primanja
7. Nain izvrenja odaberite:
1 Specifikacija koja se alje u sustav Banke jednim od ugovorenih naina i eka uplatu (pokrie) koja e doi kroz neki od internih kanala Banke
ili iz druge banke (putem NKS-a/HSVP-a).
ili
2 Zbrojni nalog koji je ujedno i nalog uplate (pokria) i specifikacija. Na zadani datum izvrenja Banka provodi tereenje transakcijskog rauna
poslodavca (isplatitelja) u jednom iznosu i odobrava transakcijske raune fizikih osoba unutar Banke.
Koritenje naina izvrenja 2 zbrojni nalog dozvoljeno je samo u sluaju kada se datoteka alje u sustav Banke putem internog poslovnog
bankastva. Ako se datoteka alje u sustav Banke putem Interneta ili se donosi u poslovnicu Banke, u datoteci obavezno treba biti unesen nain
izvrenja 1 - specifikacija.
8. Odaberite ifru vrste osobnog primanja (ifre 100 Osobno primanje isplaeno u cijelosti , ....do 399 Ostala osobna primanja)
9. Odaberite tipku "Ispis" (lokacija ispisa na ekran), prikazat e se PrintPreview ispis zbrojnog naloga na ekranu i poruka da je kreirana datoteka
zbrojnog naloga u: Direktoriju\....\UNDatum.txt (UNje univerzalni zbrojni nalog, a datum je datum koji ste naveli). Datoteka je isto tekstualna
datoteka i moete je otvoriti u Notepadu.
Originalnu datoteku sa specifikacijom svih polja Zbrojnog naloga izdanu od Hrvatske udruge banaka moete pogledati na linku
http://www.hub.hr/sites/default/files/zbrojni_nalog_01.06.2013.pdf
Sam direktorij moete automatski otvoriti u Windows Exploreru tako da odaberte tipku "Otvori direktorij"
10. Datoteku dalje koristite u svojoj banci za slanje podataka o plaama ili za direktno plaanje.
IFARNIK VRSTA OSOBNIH PRIMANJA

100 Osobno primanje isplaeno u cijelosti
110 Isplata dijela osobnog primanja
120 Osobno primanje umanjeno za zatieni dio
130 Ugovor o djelu
140 Rad za vrijeme kolovanja
150 Isplata dividende
160 Naknada lanova Upravnog vijea, Skuptina, Nadzornih odbora
170 Primanja od iznajmljivanja turistikih kapaciteta
180 Najam
190 Prijevoz
200 Slubeni put
210 Terenski dodatak
220 Naknada za odvojeni ivot
230 Naknada za bolovanje
240 Naknada za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe
250 Naknada za prekovremeni rad, bonusi, stimulacije, ostale nagrade
260 Regres
270 Boinica, uskrsnica
280 Djeji dar
290 Stipendije, pomo studentima/uenicima za opremu, knjige i ostalo
300 Pomo u sluaju stupanja u brak, smrti zaposlenika/lana obitelji
zaposlenika
310 Pomo u sluaju roenja djeteta

320 Otpremnina
399 Ostala osobna primanja
Financijski kalkulator
Financijski kalkulator nam omoguava jednostavne izraune nekih financijskih veliina kao to su razni obrauni kamata, izraun potroakog
kredite, izraun otplate zajma i sl.
Naini obrauna kamata

Anticipativni nain obrauna kamata znai da se nijhov obraun vri i isplauje ili pribraja unaprijed za neko vremensko razdoblje, pri emu se
kamate obraunavaju od konane vrijednosti iznosa.
Dekurzivni nain obrauna kamata znai da se njihov obraun vri i isplauje ili pribraja danom iznosu na kraju danog vremenskog razdoblja, pri
emu se kamate obraunavaju od poetne vrijednosti iznosa.
q - anticipativni kamatnjak
p - dekurzivni kamatnjak
q = (100*p) / (100+p)
p = (100*q) / (100-q)
Jednostavni kamatni raun (jednostavne kamate)

Jednostavni kamatni raun koristi se ako se kamate izraunavaju na istu, poetnu glavnicu za svako razdoblje ukamaivanja.
K = C * (p * n / 100)
K - kamate
C - glavnica
p - godinji kamatnjak
n - broj godina ukamaivanja
Ako vrijeme nije dano u godinama nego u drugoj vremenskoj jedinici tada koristimo faktor za konverziju tj. umjesto n upotrebljavamo n'.
- za godine n' = g / 1
- za mjesece n' = m / 12
- za dane n' = d / 365
1. Kalkulator potroakog kredita
Jednostavan kamatni obraun sa anticipativnim obraunom kamatama.

Potroaki kredit je poseban imovinsko-pravni odnos kreditora (banke ili trgovake tvrtke) i korisnika kredita (individualnog potroaa) u kojem
kreditor ustupa korisniku kredita uz odreene uvjete odreeni novani iznos za kupnju odreene vrste roba, a korisnik se kredita obvezuje da e
se pridraati uvjeta i otplatiti ustupljeni novani iznos zajedno s kamatama u predvienom roku jednakim mjesenim ratama, a to se regulira
zakljuivanjem ugovora o potroakom kreditu izmeu kreditora i korisnika kredita.
Osnovna karakteristika potroakom kredita je da se kamata obraunava anticipativno, to jest kamate se obraunavaju na poetku svakog
mjeseca na ostatak duga. Najprije se od iznosa odobrenog potroakog kredita C obraunava i oduzima udio (uee) u gotovini U po stopi p i
time se odreuje stvarni iznos kredita C1. Na iznos C1 obraunavaju se i dodaju ukupne kamate K i time se utvruje ukupno dugovanje C2.
Kamate za svaki mjesec raunaju se uz fiksnu kamatnu stopu q po jednostavnom kamatnom raunu. Na kraju, iznos konstantne mjesene rate R
izraunava se dijeljenjem ukupnog dugovanja C2 s brojem rata (tj. mjeseci) m.
U - uee
p - stopa uea
C - odobreni kredit
C1 - stvarni dug
c2 - ukupan dug
K - ukupne kamate
m - broj mjeseci tj. rata
q - anticipativni godinji kamatnjak
U = C p / 100
C1 = C - U = C - (C p/100) = C (1 - p/100)
K = C1 (m+1) q / 2400
C2 = C1 + K = C1 (1 + ((m + 1) q / 2400))
2. Sloeni kamatni raun

Formula za izraun konanog iznosa po sloenom kamatnom raunu u sluaju da je temeljno razdoblje ukamaivanja jednako vremenu na koje se
odnosi kamatna stopa
C = C (1 + p/100) n
o
n
C = C rn
n
C - konaan iznos
n
C - poetni iznos
o
p - nominalna kamatna stopa

n - broj razdoblja ukamaivanja
r - dekurzivni kamatni faktor = (1 + p/100)
Ako temeljno razdoblje ukamaivanja n nije jednake duljine kao temeljno razdoblje na koje se odnosi kamatna stopa p, potrebno je preraunati
kamatnu stopu i izraziti je u temeljnom vremenu kapitalizacije.
m - faktor konverzije
n1 - duljina vremenskog razdoblja na koje se odnosi nominalna kamatna stopa p
n2 - duljina vremenskog razdoblja u kojem se obavlja kapitalizacija, ukamaivanje
p' - konformna kamatna stopa
p - relativni kamatnjak
r
m = n1 / n2
p =p/m
r
p' = 100 * ( m(1+(p/100)) - 1) ili p' = 100 * ((1+(p/100)) 1/m - 1)
tj. C = C * (1 + p'/100) m
n
Konformni kamatnjak za razdoblja kraa od temeljnog razdoblja na koja se odnosi nominalna stopa uvijek je manji od odgovarajueg relativnog
kamatnjaka, a za razdoblja dulja od temeljnog razdoblja na koja se odnosi nominalna stopa uvijek je vei od odgovarajueg relativnog
kamatnjaka.
Ako je zadan konformni kamatnjak tada je
p = 100 * ((1+(p'/100))^m - 1)
Zajmovi (obraun kredita)

Zajam se odobrava na osnovi ugovora koji zakljuuju kreditor (obino banka) i korisnik zajma (poduzee ili individualna osoba). Ugovorne
strane odluuju o tome koje e se odredbe unijeti u ugovor, ali je nuno da se utvrdi sljedee:
- iznos zajma
- kada e i na koji nain davatelj zajma izvriti svoje obveze
- kamatna stopa za redovnu i zateznu kamatu i eventualno mjere za osiguranje od djelovanja inflacije
- poek (grace razdoblje) odnosno razdoblje nakon kojeg poinje redovno vraanje zajm
- nain vraanja
- rok vraanja zajma
Zajam se otplauje anuitetima. Anuitet je periodini iznos koji plaa korisnik zajma, a sastoji se od dva dijela: otplatne kvote (dio kojim se
otplauje osnovni dug, ukljuujui i interkalarne kamate ako nisu prije plaene) i sloenih kamata (dio kojim se plaa naknada za koritenje
ustupljenih financijskih sredstava).
Otplata (amortizacija) zajma vodi se pregledno prema rokovima otplate i za svaki se rok rauna nominalni iznos anuiteta, kamate, otplatne kvote i
ostatka duga. Takav pregled, u formi tablice, naziva se plan otplate, plan amortizacije, otplatna osnova ili otplatna tablica.
Modeli amortizacije mogu biti
1. sa nominalno jednakim anuitetima
2. sa nominalno jednakim otplatnim kvotama
Zajam uz nominalno jednake anuitete

Pretpostavke:
- obraun kamata je sloen i dekurzivan
- anuiteti su (nominalno) jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim jedinicama na kraju razdoblja (postnumerando)
- duljina razdoblja ukamaivanja jednaka je duljini vremenskog dospijea izmeu dva sukcesivna anuiteta i iznosi 1
- kamatnjak je stalan (fiksan) u cijelom razdoblju amortizacije zajma
C, C - nominalni iznos odobrenog zajma

o
a - iznos nominalno jednakih anuiteta

n - broj razdoblja amortizacije zajma
I - iznos kamata na kraju n-tog razdoblja
n
R - iznos otplatne kvote na kraju n-tog razdoblja

n
C - ostatak duga na kraju n-tog razdoblja

n
p - stalni dekurzivni kamatnjak za jedinino vremensko razdoblje

r - dekurzivni kamatni faktor = (1 + p/100)
Iznos zajma:
C = (a / rn ) * ((rn - 1) / (r - 1))
Iznos anuiteta:
a = C * ((rn * (r-1)) / (rn - 1))
Iznos kamata:
I =C
n
* p' / 100
n-1
Otplatna rata
R =a-I
n
r= (1 + p/100)
Ako anuiteti nisu godinji, a kamatna stopa je zadana na godinjoj razini, potrebno je najprije izraunati konformni kamatnjak za razdoblje na koje
se odnosi anuitet i vrijeme izraziti u jedinicama obrauna kamata.
p' - konformni kamatnjak za vremensku jedinicu anuiteta (dan, mjesec, tromjeseje itd.)
n' - broj rata za vremensku jedinicu anuiteta
Kod izrade otplatne tablice koristimo se formulom za izraun kamata u n-razdoblju

Kamata n I = C
n
n-1
* p' / 100
Anuitet je isti za sva razdoblja.

Glavnica R = anuitet - I
n
Izraun broja anuiteta

n =- (log (1-(C p / 100 a)) / log(1+(p/100)))
Obraun kamata
Prozor za unos podataka obrauna kamata
Prije unosa podataka za obraun moramo unijeti/aurirati kamatne stope za obraun
Vidi Konformne kamatne stope
Prije samog obrauna kamata je potrebno unijeti podatke za obraun. Podaci se sastoje od glave:
ifra obrauna: redni broj

datum obrauna: ispisuje se na dokumentu
opis obrauna: interni opis radi evidencije
ifra partnera na kojeg se odnosi obraun
tip kamatne stope za obraun vidi Tipovi kamatnih stopa
tekst prije, tekst iza obrauna stavaka: standardni tekstovi koji se pridruuju pojedinom obraunu
Nakon upisa glave podataka upisujemo stavke:
opis promjene/dokumenta: tekst koji se prikazuje kod ispisa obrauna upiite npr. broj rauna ili uplatu tj. ovdje upisujete podatke o
dokumentu uz mogui dodatni opis da je to Rn 345 za neplaeni materijal
novi obraun: promjene moemo unositi slijedom kao nova zaduenja i uplaene iznose, a da se obraunavaju kao jedan obraun, ako
pak elimo napraviti obraun kamata za nekoliko nezavisnih rauna tj. nekoliko nezavisnih obrauna tada to naznaimo u ovom polju,
tada se nee mijeati kamate iz tih obrauna
promjena stanja: dospjee iznosa za plaanje, ili sa minusom uplaeni iznos
poetni (datum dospjea) i zavrni datum (datum uplate)
zadnji dan: da li da se u obraun ukljui zadnji dan
Prilikom unosa stavaka nema ogranienja koliko emo podataka unijeti npr.
R.br
Opis
Promjena
Poetak
Kraj
1.
Rn 345/98 - 1. obraun
1000,00
15.06.1998.
03.07.1998.
2.
Uplata - plaen dio duga
-300,00
04.07.1998.
20.07.1998.
3.
Rn 450/98 - 2. obraun
900,00
15.07.1998.
28.08.1998.
.
.
20...
Automatski unos podataka za obraun kamata

Nakon prelaska u dio panela za unos pojedinih promjena za obraun kamata bit e dostupne dvije tipke za automatski unos "1 Rn" i "Svi Rn".
Odabirom tipke "1 Rn" otvara se dodatni prozor u koji je potrebno upisati broj rauna, godinu i datum kraja obrauna, upis podataka
potvrujemo tipkom "Auto unos".
Program e za partnera iz zaglavlja dokumenta i upisanog rauna pronai sve vezane OK-ove i uplate koji su zatvarani sa tim raunom, te sve
uplate koje su zatvarane sa vezanim OK-ovima. Relevantni datumi su datumi dospijea i datumi uplata.
Prije unosa podataka program e napraviti provjeru da li za odreeni raun treba obraun kamata i to po kriteriju da barem u jednom meuzbroju
osnovica bude > 0, ali i da istovremeno razlika datuma bude >= 1 (tj. nema obrauna ako je datum uplate isti kao datum dospijea).
Na kraju kod upisa podataka program e kod upisa dokumenata upisati podatke broj, godina, datum i opis iz saldakontija.
Odabirom tipke "Svi Rn" program trai upis samo datum kraja obrauna i za navedenog partnera e upisati sve raune koji zadovoljavaju gore
navedeni kriterij.
Nakon upisanih i spremljenih podataka potreno je u izvjetajima ispisati odreeni obraun i to je sve.
Ako promijenimo odreene podatke obrauna moemo ponovo zatraiti ispis koji e takoer biti promjenjen jer se obraun zapravo vri uvijek
iznova prilikom ispisa dokumenta obrauna kamata.
Zadnje plaanje se ne unosi jer se za njega ne obraunava kamata. Tj. kada je samo jedno plaanje ono se ne unosi. Npr. pogledajmo primjer
kada je raun plaen odjednom:
Unosimo iznos koji je plaen odjednom tj. iznos osnovice za koji raunamo kamatu (to je iznos rauna, ne uplate).
Unosimo poetni datum tj. datum dospjea tj. datum od kojeg raunamo kamate za zakanjenje plaanja. Zavrni datum je datum kada je iznos
plaen. Kada je raun plaen npr. u tri puta, primjer.
Raun od 5.1.2000. iznos 5000,00 kn , dospjee plaanja 15.1.2000.,
10.2.2000. je plaeno 3000,00 kn
15.2.2000. je plaeno 1500,00 kn
02.3.2000. je plaeno 500,00 kn,
tj. obraun vrimo na dan uplate konanog iznosa tj. 2.3.2000.
Unos za obraun:
1) Opis: Rn 5/2000 Iznos: 5000,00 Poetni datum: 15.1.2000 Zavrni datum: 10.2.2000. Ukljui zadnji dan: NE
2) Opis: uplata Iznos: 3000,00 Poetni datum: 10.2.2000 Zavrni datum: 15.2.2000. Ukljui zadnji dan: NE
3) Opis: uplata Iznos: 1500,00 Poetni datum: 15.2.2000 Zavrni datum: 02.3.2000. Ukljui zadnji dan: DA
Dakle obraun kamata zavrava sa 2.3.2000 kada je plaen zadnji iznos na koji se ne obraunava kamata.
Zatezna kamata obraunava se od 20.07.2004. (NN 94/04 od 12.07.2004.) primjenom dekurzivnoga jednostavnoga kamatnog rauna
na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obraunskog razdoblja.
Pri obraunu zatezne kamate primjenjuje se ovaj mate-matiki izraz:
C x p x n
K=
-------------
100
gdje oznake imaju sljedee znaenje:
K = zatezna kamata
C = glavnica
p = stopa zatezne kamate
n = broj godina
Pri obraunu zatezne kamate za obraunsko razdoblje krae od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se ovaj
matematiki izraz:
C x p x d
K = ------------36.500
odnosno za prijestupnu godinu:
C x p x d
K = -----------36.600
gdje oznake imaju sljedee znaenje:

K = zatezna kamata
C = glavnica
p = stopa zatezne kamate
d = broj dana.
Ispis obrauna kamata

Prilikom svakog ispisa uvijek se i obraunavaju kamate tako da je dovoljno promijeniti unos podataka da se kod ponovnog ispisa prikae novi
obraun.
Moemo ispisati jedan obraun, praktino je iz prozora za unos podataka obrauna pozvati izvjetaje i bit emo pozicionirani na ispis obrauna
koji je bio tekui u pregledu unosa podataka.
Tekstove prije i iza stavaka moemo pripremiti unaprijed. Moemo imati i vie od dvije ifre tekstova.
Ispis kamatnih stopa

Ispisuju se kamatne stope jednog tipa od do datuma.

Dnevnik dogaaja je zamiljen da se u njega kronoloki unose svi poslovni dogaaji kao to su razni sastanci, telefonski razgovori, odlazna i
dolazna pota, podsjetnici na stvari koje treba napraviti, alarmi u odreene dane za neke radnje i sl.
Vrste dogaaja koji se mogu evidentirati nisu niim ograniene.
Boje dogaaja
uto - podsjetnik za tekueg korisnika
zeleno - alarm za tekueg korisnika iji datum jo nije dospio
crveno - alarm za tekueg korisnika iji datum je dospio
plavo - podsjetnik ili alarm za druge korisnike tj. ne za tekueg korisnika
bijelo - obian dogaaj
Nain prikaza dogaaja

Dnevnik dogaaja
Kronoloki popis svih dogaaja svih korisnika u vidu tabelarnog prikaza.
Ako u firmi radi vie ljudi svaki od njih evidentira svoje poslovne dogaaje. Na taj nain voditelji poslova mogu tono vidjeti to je tko u firmi
radio, ili ako nekog nije bilo jedan dan na poslu sljedei dan moe iz dnevnika dogaaja vidjeti to se sve dogaalo dok njega nije bilo i na taj
nain biti u toku.
Dok smo u Tabelarnom prikazu pritiskom na tipku Ctrl moemo brzo vidjeti saet i pregledan prikaz tekueg dogaaja u
tabeli.
Kartica dogaaja
U prozoru poslovnih partnera je isto tako integriran prozor dnevnika dogaaja s prikazom dogaaja samo za tekueg partnera. Takav prikaz je
pogodan kada ostvarujemo kontakt s odreenim partnerom, moemo vidjeti sve kontakte (sastanke, razgovore) ostvarene s njim, isto tako i tko
je ostvario te kontakte i detalje oko tih kontakata.
Na taj nain moemo odgovoriti na kontakt odreenog partnera bez obzira tko ga je prije toga kontaktirao jer je o njemu sve zapisano.
Dok smo u Tabelarnom prikazu pritiskom na tipku Ctrl moemo brzo vidjeti saet i pregledan prikaz tekueg dogaaja u
tabeli.
Kada nas neki partner nazove i predstavi se, odabirom tipke F5 pozivamo prozor Poslovnih partnera,
poinjemo upisivati poetna slova njegovog naziva i pronalazimo ga ako je ve evidentiran. U donjem dijelu
moemo vidjeti sve njegove zadnje dogaaje/kontakte sa naom firmom.
Odabirom tipke Alt+D moemo automatski pozvati prozor sa dnevnikom dogaaja i poeti pisati sadraj
telefonskog razgovora, u Temu i/ili Sadraj, a automatski e se upisati: broj dogaaja, datum, vrijeme, ifra
partnera, tko je kreirao dogaaj, eventualno kome je dogaaj namjenjen.
Osobni podsjetnici
Prikaz svih dogaaja koji su stavljeni u podsjetnik ili alarm korisniku koji je uao u program ili ostalim korisnicima
Tjedni pregled
Pregled u vidu tjednog kalendara gdje su zabiljeeni svi podsjetnici tipa alarm koji se aktiviraju na odreeni datum. U ovom djelu moemo vidjeti
npr. koji sastanci su predvieni za tekui ili sljedei tjedan. Moemo vidjeti svoje dogaaje-alarme ili alarme svih korisnika.
Napredno pretraivanje
Panel u kojem moemo pronai neke dogaaje preko niza kriterija.
Podaci koje evidentiramo za pojedini dogaaj

redni broj unosa (automatski)
tekui datum i vrijeme (automatski)
tip dogaaja (automatski Openiti tip)
korisnik koji kreira dogaaj (automatski)
korisnik koji prima dogaaj (ako je namijenjen odreenoj osobi)
partner (automatski ako je pozvan iz poslovnih partnera)
tema (200 znakova)
sadraj (neogranieni unos)
Redni broj
nam govori o redoslijedu unosa poslovnih dogaaja.
Tekui datum i vrijeme
nastanka dogaaja ili kada bi se trebao dogoditi.
Tip dogaaja
Tipovi dogaaja sa ifrom od 1-100 su predefinirani u programu, a dogaaji sa ifrom od 101 na dalje su otvoreni za korisnike.
Korisnik moe sam dodati proizvoljan broj tipova dogaaja. Svrstavanje nekih dogaaja u odreene grupe je interesantno zbog mogunosti da
se iz svih dogaaja izvuku na prikaz samo dogaaji neke grupe npr. samo sastanci ili telefonski razgovori i sl.
Koji e sve tipovi dogaaja postojati ovisi o potrebama pojedinog korisnika.
Vidi Popis korisnika

Kreirao
Program e automatski postaviti ifru korisnika koji je uao u program, to je logino, ali se to moe izmjeniti. Zgodno je da se za svaki dogaaj
vidi tko ga je ostvario, evidentirao i sl.
Prima
Moemo odrediti korisnika kojem smo namijenili ovaj dogaaj tj. eventualno pitanje.
Partner
Polje za upis partnera nije obavezno ispuniti. Ako Dnevnik dogaaja pozivamo iz prozora poslovnih partnera tada e u polje partnera automatski
biti upisan podatak za partnera na kojem smo bili pozicionirani. Ujedno e se svi dogaaji vezani uz tog partnera prikazivati u tabeli partnera.
Tema
Tema je kratki opis je duine do 200 znakova i u najveem broju sluajeva e biti dovoljan.
Sadraj
Ako je potrebno dodatno obrazloiti dogaaj tada se to moe napraviti ovdje, duina teksta nije ograniena.
Savjet: dok ste pozicionirani na nekom redu u dnevniku dogaaja, a ne vidite cijeli tekst kratkog opisa moete
pritisnuti tipku Ctrl (Control) i prikazat e vam se tekst teme i sadraja u novom prozoru, kada otpustite tipku
Ctrl vraate se u stari prikaz
Tipka Odgovori
Umjesto tipke za Unos moemo upotrijebiti tipku Odgovori, i ovdje ulazimo u unos novog dogaaja, ali e se u polje "Prima" automatski upisati
ifra korisnika koji je kreirao dogaaj na koji odgovaramo, isto tako e se u sadraj upisati podaci iz dogaaja na koji odgovaramo.
Ako je dogaaj na koji odgovaramo bio u podsjetniku automatski e se maknuti iz podsjetnika. Ovo moemo izbjei ako dok
odabiremo tipku "Odgovori" drimo tipku Ctrl.
Dogaaj na koji odgovaramo je tekue pozicionirani dogaaj u tabelarnom prikazu neposredno prije odabira tipke Odgovori.
Dodavanje dogaaja odreenom korisniku u podsjetnik

Dogaaj odreenom korisniku stavljamo u podsjetnik u "Pojedinanom prikazu" na nain da upiemo (ako ve nije automatski upisan iz polja
Prima) korisnika u polje ispod popisa "Podsjetnik korisnicima", odabirom odreene tipke (Dodaj podsjetnik, Dodaj alarm, Dodaj podsjetnik svi
korisnici, Dodaj alarm svi korisnici, Obrii podsjetnik/alarm) pokreemo akciju.
Jedan dogaaj moe biti stavljen u podsjetnik vie korisnika, isto tako neki dogaaj moe biti stavljen u podsjetnik i u alarm
istovremeno.
Npr. ako dogaaj kojim obavjetavamo neke zaposlene da podignu bonove za gorivo stavimo trima korisnicima u podsjetnik svaki od njih e
pojedinano morati proitati dogaaj i maknuti podsjetnik.
Ikona sata pored korisnika koji prima dogaaj u Pojedinanom prikazu kod unosa/izmjene oznaava da li e se dogaaj
automatski kod spremanja staviti u podsjetnik tom korisniku bez potrebe za dodatnom akcijom dodavanja podsjetnika.
U prikazu "Osobni podsjetnici" moemo na brzi nain vidjeti koje sve imamo podsjetnike/alarme. To moemo prikazati za svakog korisnika
pojedinano, ali i za sve korisnike istovremeno.
Brisanje odreenog podsjetnika moe napraviti jedino korisnik koji je kreirao dogaaj, korisnik kojemu je
dogaaj u podsjetniku ili nadzornik. Korisnik kojem je dogaaj stavljen u podsjetnik odgovaranjem na
dogaaj automatski brie podsjetnik, tipka "Odgovori".
Program za slanje maila (Internet Direkt)

Openito
Pomoni program napravljen unutar programa Ipos knjigovodstvo.
Namjena ovog programa nije da zamjeni va program za mailove nego da automatizira neke svakodnevne radnje vezane uz knjigovodstvo i
slanje mailova, iz tog razloga ne postoji mogunost primanja mailova, to obavljate direktno u svojem mail programu.
Kod samog slanja maila program se spaja na va mail server sa podacima koje ste odredili u Postavke mail programa i alje mail direktno.
Nain rada
Pomoni program za slanje mailova moete pozvati iz menia "Pomoni pr. > Indy Mail > Slanje maila" gdje podatke maila upisujete sami ili ga
moete pozvati iz drugih dijelova programa Ipos knjigovodstvo (npr poslovni partneri, Fakturiranje u veleprodaji, VP rauni) gdje e se zavisno
od mjesta pozivanja automatski upisati odreeni podaci.
Opcija
Objanjenje
From
Upisuje se automatski iz postavki
To
Upisujete direktno ili se automatski upisuje ako je pozvan iz drugog dijela programa
Subjekt
Upisujete direktno se automatski upisuje ako je pozvan iz drugog dijela programa
CC
Carbon Copy, adrese za slanje kopija maila
BCC
Blind Carbon Copy, adrese za slanje kopija maila - sakrivene osnovnom primatelju "To"
Obavijest o isporuci
Zahtjev za primanje obavijesti o isporuci
Tekst maila
Automatski je upisan tekst potpisa, i eventualno dodatni tekst zavisno od mjesta

pozivanja programa
Status slanja maila
Prikaz komunikacije sa mail serverom
Popis datoteka
Preko tipki Dodavanje i Brisanje moete dodavati datoteke koje aljete mailom, kod
pozivanja iz npr. rauna u VP mogu se automatski upisati datoteke rauna
Poalji mail
Pokreete proces slanja maila

Prije samog rada sa digitalnim potpisivanjem dokumenata pogledajte i podesite postavke za rad u Postavke kriptografije, a koje e se automatski
upisati svaki puta kada pokrenete program za Digitalno potpisivanje dokumenata.
U samom programu Ipos knjigovodstvo, PDF dokumente, moete i automatski potpisivati (npr. u prozoru PrintPreview za pregled izvjetaja ili u
Fakturiranju u prozoru veleprodajnih rauna) gdje e se kod odabira tipke za potpisivanje automatski u pozadini izvravati rutina za potpisivanje.
Ovdje direktno u programu za potpisivanje to moete napraviti sa bilo kojim dokumentom koji ne mora biti iz programa Ipos knjigoovdstvo, a
moete i u nekim situacijama izvriti potpisivanje drugaijim postavkama (drugim certifikatom i sl.), a da ne mijenjate stalne postavke.
Opcija
Izvorna PDFdatoteka
Objanjenje
Odabiremo PDFdatoteku koju emo digitalno potpisati
Upisujemo ili odabiremo naziv PDFdatoteke koja e biti potpisana.
Izvorna datoteka ostaje kao takva, a program kreira novu datoteku sa potpisom.
Ciljana PDFdatoteka
Nakon odabira izvorne datoteke program e automatski upisati naziv ciljane datoteke
sa dodtinatkom "_signed.pdf"
Softverski certifikat u datoteci
Certifikat iz Sistem certifikat stora
Tip potpisa
Digitalni potpis nije ono to se vidi na dokumentu kod pregleda na ekranu ili kod ispisa
na pisa, ak i ako se na dokumentu kod ispisa nigdje ne vidi informacija o digitalnom
potpisu on moe imati digitalni potpis jer je on u samoj datoteci dokumenta i npr.
pregledom PDF dokumenta sa Adobe Readerom ili Adobe Acrobatom ete vidjeti
informaciju o digitalnom potpisu i svim njegovim detaljima.
Ova opcija dakle regulira samo da li e se na samom ispisu dokumenta vizualno vidjeti
informacija da li je dokument digitalno potpisan, od koga, kada i dr. informacije.
Widget font i encoding

Naziv autora dokumenta
Npr. Ja sam autor ovog dokumenta, Slaem se sa uvjetima stavjanjem potpisa na ovaj
dokument, Ja sam pregledao ovaj dokument, Potvrujem tonost i cjelovitost ovog
dokumenta, Odobravam ovaj dokument itd.
Lokacija
Upiite grad.
Inicijalno u potpis e se upisati tekue vrijeme sa lokalnog raunala, ali moet upisati i
web adresu nekog od TSA(Time Stamping Authority) servera.
Zahtjev potvrde vremena(timestamp)
Koristi se kako bi se dokazalo postojanje odreenih podataka prije odreene vremenske

toke (npr ugovore, raune, istraivake podatke, medicinsku dokumentaciju, ...), bez
mogunosti da vlasnik moe antidatirati vremenske oznake.
Zbog nesusretljivosti osoblja Fine nije bila mogua provedba koritenja Finine usluge
vremenskog peata, ali tako je to u dravnim institucijama i firmama u veinskom
vlasnitvu drave. Upuujemo korisnike da TSA providera potrae izvan Hrvatske.
Wikipedia link: Trusted timestamping
Enkripcija (ifriranje) dokumenta
Da li da se pdf dokument nakon potpisivanje enkriptira tj. ifrira kljuem iz certifikata na

nain da ga se moe proitati samo sa drugim parom kljua
Enkripcija zaglavlja dokumenta
Da li da se, osim sadraja, kriptiraju i podaci u zaglavlju dokumenta (duina dokumenta,

tko je autor, kada je dokument napisan i dr.)
Algoritam enkripcije
RC4/40 bits (Acrobat 4), RC4/128 bits (Acrobat 5), AES/128 bits (Acrobat 6, 7),
AES/256 bits (Acrobat 9), AES/256 bits (Acrobat X)
Enkripcija certifikatom
Koritenje istog certifikata za enkripciju koji se koristi i kod potpisivanja
Enkripcija lozinkom
Jednostavni upisa lozinke koju je potrebno upisati prilikom otvaranja dokumenta
Akcija nakon potpisivanja
Nikakva akcija, Kopiraj u Clipboard, Otvori dokument, Otvori mjesto datoteke (Windows
Explorer)
Indeks
A
aktivnosti 739
alarm 806
American 325
Amortizacija osnovnog sredstva 587
amortizacijske skupine 586
aplikativni digitalni ceftifikat 93, 406, 529
arhiviranje dokumenata 138
Arhiviranje podataka 87
artikli 219
Audio-video upute 62
auto unos aktivnosti iz predloka 749
auto unos iz datoteke 160
auto unos sati iz evidencije rada 750
auto upis stavaka 399, 459, 527, 563
automatizacija rabata 401
Automatska evidencija zaliha maloprodaje 560
Automatska evidenicija stanja zaliha robe 449
automatska promjena poreza 560
automatske stavke 329
automatsko zatvaranje konta glavne knjige 275
automatsko zatvaranje saldakontija 319
autor programa 57
autorski honorari 692
B
Backup 87
BiH 601
BiH plae 601
brutto bilanca 302
C
Cassa 205
cassa-sconto 402
certifikat 93, 406, 529
Cesija 279
Cjenici artikala i usluga 359
Cjenici u maloprodaji 566

cjenik programa 61
CROSCAN 547
CSV 149
D
deinstalacija 28, 31
digitalni certifikat 145
digitalno potpisivanje 145, 772, 809
dimenzije prozora 86
Diners 325
Direktni upis podataka bez kontrola izvan programa - maloprodaja 565
display 251
distributeri programa 61
djelatnosti 242
dnevnik 331
dnevnik dogaaja 806
dnevnik glavne knjige 272, 301
dnevnik maloprodaje 559
Dnevnik osnovnih sredstava 586
dnevnik robnog knigovodstva 441
dogaaj 806
dokumentacija eksterna 138
dokumentacija povezivanje 138
dokumenti dobavljaa 246
dokumenti glavne knjige 246
Dokumenti u maloprodaji 252
domaa valuta 250
doregistracija 36
drugi dohodak 692
E
E-REGOS 727
ekonominost 288
eksterna dokumentacija 138
Evidencija aktivnosti korisnika u programu 229
evidencija aktivnosti rada 739
Evidencija obronih plaanja 325
evidencija radnog vremena 740

Evidencija serijskih brojeva 222, 390, 467, 519, 570
Export-import stavaka dokumenta 449, 568
export podataka 149
export robnih dokumenata 450
export stavaka dokumenta 443, 448, 557
F
fakturiranje u veleprodaji uvod 357
filter 148, 218, 387
Filtriranje podataka 148, 387
FINA 727
financijski pokazatelji 174, 288, 300
fiskalizacija 93, 127, 230, 406, 529
fiskalizacija rauna 93, 406, 529
fiskalna kasa 127, 230
fiskalni raun 127, 230
FlashFiler servis 49
Formatiranje teksta kod slobodnog unosa 151
fotografije 152, 394
G
glavna knjga dnevnik 272
glavni prozor programa 70
Grafiki logo na memorandumu 150
grafikon kretanja sredstava glavne knjige 307
Grafikon N najprodavanijih artikala - pita graf 437
Grafikon N najprodavanijih artikala - stupac graf 438
Grafikon ostvarenog prometa - pita graf 330
Grafikon ostvarenog prometa - pita grafikon 437
Grafikon ostvarenog prometa tokom godine 437
Grafikon poreznih obveza 356
Grafikon prometa po mjesecima - pita graf 552
H
help 62
HTM 149
hub3 787
HUB3 plae 709, 797
I
identifikacija 69
prozor za identifikaciju: uvodni prozor 69
indeksi 150
informacije o programu 59
instalacija programa 30, 33
Instalacija programa za naprednije 48
Interna izdatnica 448, 557
Interna povratnica 448, 557
Inventurni manjak 448, 557
ispis amortizacijskih skupina 589
Ispis cjenika 360, 429
Ispis definicije veza UR-a IR-a i PDV obrasca 352
Ispis dnevnika maloprodaje 577
ispis dnevnika osnovnih sredstava 589
ispis HUB-a na papir 784
Ispis kartica artikala 478, 577
ispis kartica sredstava 589
Ispis knjige popisa robe 551
ispis knjige primitaka i izdataka 760
Ispis knjige prometa 760
Ispis PDV (PDV-K) obrasca 352
Ispis popisa artikala i usluga 479
Ispis popisa cjenika 429
ispis popisa sredstava 589
Ispis prometa i salda kartica 479, 577
Ispis prometa kartica OS-a 590
Ispis rekapitulacije maloprodaje prema artiklima 550
Ispis rekapitulacije ponuda po artiklima 434
Ispis rekapitulacije prodaje po artiklima 429
Ispis specifikacija dokumenata po kontima 479, 578
Ispis specifikacija temeljnica 479, 578
Ispis specifikacije konta OS-a 590
Ispis specifikacije temeljnice OS-a 590
Ispis stanja automatske zalihe robe 480
Ispis stanje automatske zalihe robe 578
Ispis tabelarnik prikaza 87

Ispis temeljnica glavne knjige 479, 578
Ispis temeljnica OS-a 590
ispis u datoteku 784
ispis u raznim valutama 329
Ispis ulazne kalkulacije 483, 581
isplate 317
ispostave poreznih uprava 245
izdvojene lokacije 107
Izlaz osnovnog sredstva 587
izvjetaj u valuti 329
izvod iz knjigovodstva 302
izvod otvorenih stavaka 332
J
jedinice 214
jednostruki unos 80
JIR 93, 406, 529
K
Kako promjeniti broj temeljnice ve upisanim dokumentima 328
kalkulacije 443
kartice 331, 441
Kartice artikala 558
kartice glavne knjige 275, 301
Kartice osnovnih sredstava 586
kartice saldakonti 318
kartice zatvaranja 332
kartino poslovanje 325
kaskadni rabat 379
kassa-skonto 402
klasifikacije 221
Knjiga popisa robe 518, 569
Knjiga popisa robe - auto upis iz dnevnika maloprodaje 519, 569
Knjiga popisa robe - renumeracija stavaka 519, 569
knjiga primitaka i izdataka 759
Knjiga prometa 759
knjige I-RA ispis 351
knjige U-RA ispis 351

Kombinacije doprinosa 688
komisija 475
komisijska prodaja 475
komisiona prodaja 475
kompenzacija 322
Konformne kamatne stope 225
konta za automatsko kontiranje 248
kontni plan 209
Kopiranje cjenika 365
korisnici 69, 215
Krediti 639
Krizni porez 721
kvalifikacije 245, 756
L
ladica 251
likvidnost 288
logo 150
lokacija IPOS-a 57
Lokacije 107
LOT 393, 470
lozinka 69
M
Maloprodajni cjenici artikala i usluga 583
MasterCard 325
matine firme 74
matine poslovne godine 73
Minimalne i maksimalne zalihe 483, 581
minuli rad 253
Mogunost spremanja poloaja i dimenzija prozora 86
mreni rad 29, 32
N
naini isplate plae 245, 712, 756
naini plaanja 244
nadzorne knjige 761
navionalnosti 245, 757
Nazivi kolona u ispisu rauna 177, 420

neradni dani 258, 757
Neregularan ulazak u program 154
Normativi artikala i usluga 226, 388
O
o autoru 57
obiteljsko stanje 246, 757
obrazac PDV 344
Obrona plaanja 325
odgoda plaana 201
odgovori 68
Odreivanje prozora za automatsko pozivanje 227
Odreivanje putanje do vanjskih programa (editor 149
kalkulator...) 149
ogranienja unosa 61
OIB 126, 229
opine 244
opz-stat-1 333
opzstat 333
osnove plaanja 244
ostali dodohak 692
otkljuavanje 30, 33, 38
otkljuavanje programa 38
otpremnica kupcu 447
otpremnice kupcima u maloprodaji 557
P
Parametri kod pokretanja programa 54, 151
partneri 201
pdf 772, 809
pdf signer 772, 809
pdv 345
PDV obrazac 344
photos 152, 394
pitanja 68
pitanja i odgovori 68
placa u naravi 716
plae 692
poetni saldo glavne knjige 272
poetno stanje 272
Podeavanje RSma 724
podsjetnik 806
Pojanjenja veza 688
radnici - doprinosi - vrste rada 688
poloaj prozora 86
Polja kod PDV obrasca 250
Popis cjenika 364
Popis filtera artikala 228
Popis fitlera partnera 228
popis korisnika 69, 215
Popis sindikata 253
popis sredstava 586
popravak datoteka 82
porez na promet 211
porezne evidencije uvod 342
porezni propisi 345
poruke i upiti 84
POS kontrolni kodovi 251
posavke fakturiranje - nivo programa 177, 420
poseban porez 721
poseban raun 703, 751
posebni rauni 703, 751
poslovne godine 74
poslovne jedinice 214
poslovni partneri 201
poslovni suradnici 209
postavke 174, 300
postavke obrauna plaa 191, 713
Postavke robnog knjigovodstva - na nivou programa 185, 477
povijest verziija i nadogradnji 46
povratna naknada 396, 472, 522, 573
Povratnica kupca 448, 557
pozivanje dokumentacije 138
pozivne oznake 244

Predbroj kod poziva broja s modemom 250
prekidai 84, 163, 173-174, 299-300
prekidai huba 194, 789
Prekidai kadrovske evidencije 194, 750
Prekidai maloprodaje - na nivou programa 190, 576
Prekidai osnovnih sredstava 191, 589
Prekidai pc blagajne u maloprodaji 186, 543
prekidai poreznih evidencija 175, 349
prestanak radnog odnosa 245, 756
prijeboj 322
Prijenos podataka u maloprodaji 525
Prijenosnica 447, 556
prijevozna sredstva 254
printer 251
pripremne inventure 466
problemi indeksi 150
Probna i registrirana verzija programa 60
Procjena trajanja zaliha 483, 581
profitabilnost 288
proizvodnja 487
prometi i salda kartica 331
promjena poreza 560
protustavke temeljnica dobavljaa 329
prozor jednostrukog unosa 80
prozor poruka i upita 84
prozor prekidaa 84, 163
prozori 86, 227
putne relacije 254
R
rabat na raunima 379
rabati u veleprodaji 401
rauni saldakonti 310
Rad s izdvojenim lokacijama 107
Rad s prozorima 86
otvaranje: spremanje ... 86
Rad s tabelama (redoslijed i veliina kolona) 87

radni nalozi 461, 496
radno vrijeme 740
referentna lista korisnika 61
registracija 29, 32, 36
regos 727
reinstalacija 36
reklamirani raun 127, 230
renumeracija I-RA 346
renumeracija knjige primitaka i izdataka 759
Renumeracija stavaka knjige prometa 760
renumeracija U-RA 346
revalorizacija nabavnih cijena 447
Revalorizacija osnovnog sredstva 587
rezervacije artikala 385
robno-materijalne kartice 441
rokovi dospjea plaanja 332
rs-m 727
RSM 727
RTF 149
runo zatvaranje saldakonti 319
S
S/N 222, 390, 467, 519, 570
saldakonti dnevnik 318
saldakonti dokumenti 310
saldakonti poetno stanje 320
saldakonti prijenos temeljnica 319
saldakonti temeljnice 318
SCAN 547
serija 393, 470
Serijski brojevi 222, 390, 467, 520, 570
servis 49
simulacija poslovanja 295
simulacija tipkovnice 160
simulator 295, 297
simulator brutto bilance 297
simulator korisnikih izvjetaja 295

sindikat 253
sistem pomoi help 62
slike 152, 395
sloeni artikli i usluge 226, 388
Specifini obraun plaa 724
Specifinosti BiH 601
Specifinosti RSma 724
specifikacija dokumenata saldakonti 332
specifikacija temeljnica rauna 332
specifikacija za isplatu plaa 709, 797
storno dokumenta OS-a 587
storno dokumenti saldakontija 318
suradnici 209
are 393, 470

ifra 254
ifrarnik kredita 640
T
tarifne skupine poreza na promet 211
teajne liste 215
tehnike informacije o programu 59
tekst iza obrauna 254, 259
tekst na kraju putnog naloga 255, 259
tekstovi na cjenicima 248, 259
Tekstovi na dokumentima za obraun kamata 250, 260
tekstovi na izvodu otvorenih stavka saldakontija 248, 260
Tekstovi na maloprodajnim raunima 250, 260
tekstovi na raunima i predraunima 247, 261
tekstovi na radnim nalozima 247, 260
temeljnice 319
Temeljnice osnovnih sredstava 587
temeljnice rauna 332
temeljnice robnog knjigovodstva 441
Temeljnice u maloprodaji 553
Tip izlaznog rauna 248
tip knjienja 329

top lista 434, 551
tovarni list 394, 471
tremol 127, 230
TXT 149
U
udaljenje lokacije 107
ugovor o djelu 692
Ulaz osnovnog sredstva 586
ulazne kalkulacije 443
Ulazne kalkulacije u maloprodaji 565
upis stavaka iz vanjske datoteke 399, 459, 527, 563
uplate 317
Uputa za OIB 126, 229
Upute za registraciju/doregistraciju 36
Upute za reinstalaciju programa 35
usluge 217
uvod 27, 342
knjigovodstvo poduzetnika 27
poetak 27
uvod materijalno 440
uvod robno 440
Uvod u maloprodaju 553
uvodni dio 487, 586
Uvodni dio pc blagajna 511
Uvoenje OIB-a 126, 229
uvoenje u rad-postupak 64
V
valute 243, 329
Veza UR-a IR-a s PDV obrascem 345
vezne oznake 254
vezne oznake virmana 244
virmani 254
vrste primitaka 692
vrste taaja 244
W
WMF 149
X
XLS 149
XML export 450
Z
zadaci putnih naloga 254
zaduenost 288
zamjena konta 156, 282
Zapisnik o promjeni cijena 555
zatieni raun 703, 751
zatvaranje konta 275
zbrojni nalog 784, 788
zemlje 242
ZKI 93, 406, 529

Knjiga Ipos

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjiga Ipos

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sadraj

Upute za nadogradnju - auriranje nove verzije programa

Upute za reinstalaciju programa

Uputa za otkljuavanje programa

Rjeavanje tehnikih problema

Nadogradnja verzija ranijih od ver 7

Upute za ZLATNU NADOGRADNJU - auriranje nove verzije programa

Upute za NEXUS NADOGRADNJU - auriranje nove verzije programa

Povijest verzija i nadogradnji

Instalacija programa za naprednije

Instalacija Nexus Servisa

Verzija 3.X Nexus servera

Verzija 2.X Nexus servera

Parametri kod pokretanja programa

Podeavanje Ipos direktorija za rad

Lokacija firme IPOS d.o.o.

Tehnike informacije o programu

Probna i registrirana verzija programa

Cjenik programskih proizvoda

Cjenik programskih proizvoda

Cjenik i uvjeti odravanja

Referentna lista korisnika

Lista distributera programa

Upotreba sistema pomoi-helpa

Postupak kod uvoenja programa u rad

Pitanja i odgovori u vezi programa

Opisi karakteristinih prozora

Prozor za identifikaciju i lozinku

Glavni prozor programa

Prozor matinih firmi i poslovnih godina

Prozor standardnog ifrarnika

Prozor pregleda izvjetaja

Prozor jednostrukog unosa

Prozor dvostrukog unosa

Prozor trostrukog unosa

Prozor za popravak indeksnih datoteka

Prozor za popravak datoteka s podacima

Prozor poruka i upita

Prozor postavki programa

Rad s meniima - izbornicima

Rad s prozorima, otvaranje, spremanje ...

Rad s tabelama (redoslijed i veliina kolona)

Ispis tabelarnih prikaza

Arhiviranje podataka - backup

Objanjenje relacija analitika - sintetika, temeljnice

Rad s izdvojenim lokacijama

Rjeavanje tehnikih problema

Upute za uvoenje i rad sa OIB-om

to je OIB i zato se uvodi?

Kako postupati u programu Ipos knjigovodstvo

Eksterna dokumentacija povezana sa programom

Princip smjetanja dokumenata

Tipovi i nazivi datoteka sa dokumentacijom

Kako se eksterni dokument povezuje u programu?

Vie datoteka vezano za jedan dokument

Jednostavni postupak povezivanja dokumenata u programu

Jednostavni postupak otvaranja povezanog dokumenta

Tipka Dokument+Shift na tastaturi

Savjet u pogledu broja i veliine eksternih datoteka-dokumenata

Formular za dojavu greke

Export podataka u formate RTF, XLS, HTM i dr.

Odreivanje putanje do vanjskih programa (editor, kalkulator...)

Do sada poznati nerijeeni problemi

Problemi s indeksnim datotekama