Professional Documents
Culture Documents
Fizika 1
Fizika 1
SARAJEVO
INENJERSKA FIZIKA I
-predavanja za 1.sedmicu nastave-
(1.1)
Oznaka
l
m
t
T
I
I
n
Mjerna
jedinica
metar (m)
kilogram (kg)
sekunda (s)
kelvin (K)
amper (A)
kandela (cd)
mol (mol)
Podruje fizike
mehanika
toplina
elektricitet
fotometrija
atomska fizika
1. Duljina ( duina )
Jedinica duljine je metar. Metar je duina koju u vakuumu pree svjetlost za vrijeme od
1/299 792 458 sekunde.
2. Masa
Jedinica mase je kilogram. Kilogram je masa meunarodnog etalona kilograma koji se
uva u Meunarodnom uredu za utege i mjere u Sevresu kraj Pariza.
3. Vrijeme
Jedna sekunda je trajanje od 9 192 631 770 perioda zraenja koje nastaje pri prijelazu
elektrona izmeu dvaju hiperfinih nivoa osnovnog stanja atoma Cs133
4. Jakost elektrine struje
Stalna elektrina struja ima jainu jednog ampera (A) ako, prolazei u svakom od dva
paralelna, ravna, beskonano dugaka vodia, zanemarivo malog presjeka, razmaknuta jedan
metar u vakuumu, uzrokuje izmeu njih silu od 2 10 7
N
(Njutna po metru duljine).
m
5. Termodinamika temperatura
Jedinica termodinamike (apsolutne) temperature je kelvin (K). Jedan kelvin (K) je
termodinamika temperatura koja je jednaka 1/273,16 dijelu termodinamike temperature
trojne take vode.
6. Jakost ( jaina ) svjetlosti
Jedinica jaine svjetlosti je kandela (cd). Jedna kandela je jakost svjetlosti koju u
okomitom pravcu zrai povrina od 1/600 000 m2 crnog tijela na temperaturi skruivanja
platine pod tlakom od 101 325 Pa.
7. Koliina tvari
Jedinica za koliinu tvari je mol. Jedan mol je koliina tvari koja sadri toliko jednakih
estica (molekula, atoma, elektrona, iona i sl.) koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika
12 .
.
6C
Da bi SI sistem bio pogodan za upotrebu usvojena je i tabela decimalnih dijelova i
dekadskih viekratnika osnovnih jedinica:
Prefiksi
faktor
1024
1021
1018
1015
1012
109
106
prefiks
jota
zeta
eksa
peta
tera
giga
mega
oznaka
Y
Z
E
P
T
G
M
faktor
10-1
10-2
10-3
10-6
10-9
10-12
10-15
prefiks
deci
centi
mili
mikro
nano
piko
femto
oznaka
d
c
m
n
p
f
103
102
101
kilo
hekto
deka
10-18
10-21
10-24
k
h
da
ato
zepto
jokto
a
z
y
Dopunske jedinice
fizika veliina
ugao
prostorni ugao
naziv
radijan
steradijan
oznaka
rad
sr
definicija
m m-1
m2 m-2
oznaavamo malom strelicom iznad simbola: v dok iznos vektora (brojnu vrijednost)
oznaavamo samo slovom bez strelice: v, a esto i ovako: v . Vektore moemo obiljeavati i
velikim slovima, koja oznauju poetak i kraj vektora (npr. A B na crteu 1.1)
Crt. 1.1
Vektori su kolinearni ako su im pravci nosioci paralelni. Pri tom vektori mogu biti
jednakog ili suprotnog smjera. Kolinearne vektore jednakog iznosa i smjera smatramo
jednakim. To znai da vektore smijemo pomicati po pravcu nosiocu i paralelno translatirati jer
im se pri tome ne mijenja ni iznos ni smjer.
Crt. 1.2
Zbrajanje ( sabiranje ) vektora
(1.1)
Grafiki, vektore sabiramo tako da poetak drugog vektora paralelnom transformacijom
dovedemo na kraj prvog: rezultanta je vektor koji ide od poetka prvog do kraja drugog
vektora, crt. 1.3.
Crt. 1.3
Uoite da vektorski zbroj nije isto to i algebarski, jer iznos vektora c nije openito
jednak zbroju iznosa a i b ,c=a+b samo kada su smjerovi vektora a i b isti, inae c<a+b
.
Ako imamo vie vektora, grafiki ih zbrajamo na isti nain: kraj jednog dovedemo na
poetak drugog, poetak treeg na kraj drugog itd. Rezultanta je vektor koji spaja poetak
prvog i kraj posljednjeg vektora. Tako dobivamo vektorski poligon (mnogokut). Pri tome
redoslijed crtanja nije bitan.
(1.2)
Crt. 1.4
Iznos rezultante moemo izraunati upotrebom kosinusova pouka
c = a2 + b 2 + 2ab cos
(1.3)
cos =
b2 + c2 a2
2bc
(1.4)
Oduzimanje vektora
Crt. 1.5
Dakle:
(1.5)
c = a b = a + (b)
Da bi smo vektor b oduzeli od vektora a , poetak oba vektora dovodimo u istu toku:
Mnoenje vektora
Vektor a mnoi se pozitivnim skalarom tako da mu se iznos pomnoi, a smjer ostaje
isti. Pri mnoenju negativnim skalarom ( <0), smjer vektora suprotan je smjeru vektora a .
c = b
(1.6)
Ctr. 1.6
Vektorski produkt.
Crt. 1.7 a)
c . Iznos vektorskog produkta jednak je produktu iznosa jednog i drugog vektora i sinusa
kuta meu njima (odnosno povrini paralelograma ije su stranice a i b ):
r r r
a b = c
r r r
a b = c ;
c = ab sin
(1.7)
r r
r r
a b = b a
(1.8)
)(
( )
r
r
r
r
r
r
r r
a b = a x i + a y j + a z k bx i + b y j + bz k
r r
r r
r r
r r
r r
r r
a b = a x b y (i j ) + a y bz i k + a y bx j k + a z bx k i + a z b y k j ,
r r
r r
r
r
r
r r
a b = (a y bz a z b y )i + (a z bx a x bz ) j + (a x b y a y bx )k
(1.9)
r
i
r r
a b = ax
bx
r
j
ay
by
r
k
az
bz
(1.10)
Skalarni produkt.
Produkt dvaju vektora iji je rezultat skalarna veliina zove se skalarni produkt. Skalarni
r r
a b = ab cos
(1.11)
ili
r r
a b = ab b = aba
1
gdje su ab = a cos , ba = b cos , projekcije vektora na zadanu osu, crte 1.8. Znai za
skalarni produkt vrijedi zakon komutacije.
r r r r
a b = b a
(1.12)
Crt. 1.8
2.5 Koordinatni sistem (sustav)
Svaki vektor moemo prikazati kao zbroj dvaju ili vie faktora koje nazivamo njegovim
vektorskim komponentama. To je obratan postupak od zbrajanja vektora. Da bi rastavljanje
u komponente bilo jednoznano odreeno, potrebno je poznavati pravce nosioce
komponenata (crt. 1.9), a, pored toga, broj komponenata mora biti jednak dimenziji prostora u
kojem se vektori nalaze.
Crt 1.9
Smjer u prostoru najee definiramo jedininim vektorom iji je iznos jednak jedinici.
a
a0 =
a
(1.13)
(1.14)
r
r
r
r
v = vxi + v y j + vz k
(1.14)
gdje su vx,vy,vz skalarne komponente vektora v (crt. 1.10). Kako su osi x, y, z meusobno
v = v x2 + v y2 + v z2
(1.15)
Crt. 1.10
r = x i + y j+ z k
(1.16)
r = x2 + y2 + z2
(1.17)
10
Crt. 1.11
1.6 Materijalna taka i kruto tijelo
Fizike pojave su kompleksne tj. ne javljaju se izolirano jedna od druge, nego uvijek
skupno. Pod odreenim uvjetima neke od tih pojava intenzitetom se izdvajaju od drugih koje
se mogu smatrati sekundarnim. Kad e se jedna fizikalna pojava javiti kao primarna ili
sekundarna zavisi od uvjeta pod kojima se odvija. Prouavanje fizikalnih pojava se
pojednostavljuje ukoliko se pod unaprijed danim uvjetima analizira jedna od njih kao
primarna, a ostale kao sekundarne, potpuno zanemare. Prouavanje se pojednostavljuje
uvoenjem idealiziranih modela fizikalnih procesa. Na primjer, pri razmatranju kretanja
materijalnog tijela sekundarni su unutarnji procesi koji se odigravaju u njemu kao
kompleksnom sistemu pa se mogu i izostaviti, a promatrati model tijela koji je osloboen tih
sekundarnih procesa. Iz tih razloga se u mehanici uvode modeli materijalnog tijela pod
pojmovima: materijalne toke, apsolutno krutog tijela, apsolutno elastinog tijela itd.
Materijalna taka je model tijela iji se oblik i dimenzije u danom razmatranju mogu
zanemariti. Na primjer, pri prouavanju kretanja planeta oko Sunca one se mogu smatrati kao
materijalne toke, ije su mase jednake masama planeta a ije se dimenzije mogu zanemariti u
odnosu na veliine rastojanja izmeu Sunca i odgovarajuih planeta.
Apsolutno kruto tijelo je model tijela, koje ni pod kakvim uvjetima ne mijenja svoj oblik
i dimenzije.
Mehaniki sistem je model od vie materijalnih toaka ili tijela koja u opem sluaju
interagiraju kako meusobno tako i sa tijelima iz drugih mehanikih sistema. Ukoliko postoje
samo meusobne interakcije onda kaemo da je mehaniki sistem izoliran.
11