EKOLOGIJA BILJAKA

Doc.dr.sc.Anelka Lai
Monika olak

OSNOVNI POJMOVI

Ekologija znanost koja prouava odnose meu ivim

organizmima, kao i njihov utjecaj na okoli u kojem
obitavaju te utjecaj tog okolia na njih

Ekologija oikos (kua, dom, stanite), logos (znanost)

Pojam ekologija prvi je javno upotrijebio njemaki zoolog

Ernst Haeckel 1886.godine u svojoj knjizi Sveopa
morfologija organizama

EKOLOKI FAKTORI (IMBENICI)

Ekoloki faktori - svi utjecaji koji odreuju vanjsku

sredinu i omoguavaju ivot odreenog organizma

Osnovne osobine ekolokih faktora:

djeluju kompleksno (kao cjelina)

neprekidno se mijenjaju u vremenu i prostoru

meusobno su uvjetovani

EKOLOKI FAKTORI (IMBENICI)

1.

Podjela ekolokih faktora:

Abiotiki

klimatski

edafski (fizike, kemijske i bioloke osobine zemljita (tla) i

stijena na kojem zemljite nastaje)

orografski (osobine reljefa)

2.

Biotiki (obuhvaa sve utjecaje koji dolaze od drugih

organizama i koji djeluju na odreenu vrstu)

3.

Antropogeni

EKOLOKI FAKTORI(IMBENICI)

Ekoloka valencija amplituda variranja pojedinog

ekolokog imbenika u ijim granicama je mogu ivot
nekog organizma

Eurivalentni organizmi (sa irokom ekolokom valencijom

Stenovalentni organizmi (sa uskom ekolokom valencijom)

Ekoloki optimum ona vrijednost ekolokog faktora u

okviru ekoloke valencije pri kojoj se ivotni procesi
najbolje odvijaju

Gornja i donja granica neke ekoloke valencije su

maksimum i minimum

Intezitet djelovanja ekolokih imbenika

ADAPTACIJE I IVOTNI OBLICI BILJAKA

Adaptacija prilagoavanje organizama sredini (okolini); nain

na koji se organizam odrava u ivotu u promjenjivim ivotnim
okolnostima; uvjetovane su nasljednim imbenicima i uvijek su
u skladu sa stanitem u kojem organizmi ive

Stanite odreeni prostor na Zemlji koji se odlikuje

specifinom kombinacijom ekolokih imbenika

ivotna forma skup svih adaptivnih osobina koji se javljaju

kod organizma jedne vrste kao odgovor na utjecaje ekolokih
faktora

ivotni oblici biljaka

Prema poloaju organa biljke koji opstaju tijekom

nepovoljnih uvjeta razlikujemo pet osnovnih ivotnih
oblika biljaka:

1.

Fanerofita (Ph) (Malus sylvestris)

2.

Hamefita (Ch) (Thymus sp.)

3.

Hemikriptofita (H) (Echium rubrum, Poaceae)

4.

Kriptofita (G, Hyd) (Anemone nemorosa)

5.

Terofita (T) (Solanum hispidum)

NIVOI ORGANIZACIJE EKOLOKIH

SUSTAVA

Populacija skup jedinki

iste vrste na odreenom prostoru

koje se mogu meusobno razmnoavati
i davati plodno potomstvo

Biocenoza zajednica organizama razliitih vrsta

biljaka, ivotinja, gljiva i mikroorganizama u
jednom ogranienom ivotnom prostoru

Ekosustav dinamian kompleks zajednica biljaka,

ivotinja, mikroorganizama i njihovog neivog okolia

Biom zemljopisno rairen ekosustav koji se odlikuje

odreenim dominantnim vrstama vegetacija
(npr.tropska kina uma, tundra..)

Biosfera vrhunski bioloki sustav u kojem se

objedinjuju svi stupnjevi organizacije ivog svijeta; svi
ekosustavi Zemlje

KLIMA

Klima ili podneblje kao meteoroloki pojam je skup

meteorolokih imbenika i pojava koje u odreenom
vremenskom periodu ine prosjeno stanje atmosfere nad
nekim dijelom Zemljine povrine

Bioklima skup klimatolokih parametara koji znaajno

utjeu na razvitak ivih bia

ako se takvi parametri odnose na biljke govorimo o

fitoklimi

Klimatoloki parametri koji se koriste kao elementi za odreivanje

fitoklime:

Srednja godinja temperatura

Srednji i apsolutni minimum najhladnijeg mjeseca

Srednji i apsolutni maksimum najtoplijeg mjeseca

Temperature pojedinih mjeseci vegetacijske periode

Temperatura tla

Ukupna godinja koliina padalina

Koliina padalina svakog mjeseca

Broj kinih dana

Koliina rose

Broj dana pod snijegom

Broj dana bez padalina

Pojedini od navedenih parametara obino se stavljaju u

meuodnose i izrauju se formule, grafikoni i dijagrami

Meu najpoznatijima su

1.

Langov kini faktor

2.

Graanov mjeseni kini faktor

3.

Walterov klimadijagram

4.

Embergerov pluviotermijski kvocijent

WALTEROV KLIMADIJAGRAM

Unose se klimatoloki parametri, i to oborine po

mjesecima i temperature zraka koji se stavljaju u
odreene meuodnose, a zatim se donose zakljuci o
znaajkama analizirane klime

Odnosi su najee: t u C, koliina oborina u mm

1:2 za suna podruja i izraavanje estoke sue
1:3 za umjerenu vlanost
1:4 za humidna podruja i suvinu vlanost godine

EMBERGEROV PLUVIOTERMIJSKI
KVOCIJENT

P-ukupna godinja koliina padalina

M-srednji maksimum najtoplijeg mjeseca
m srednji minimum najhladnijeg mjeseca

ARIDNA

0-30

SEMIARIDNA

30-65

SUBHUMIDNA

65-95

HUMIDNA

95-175

PERHUMIDNA

preko 175

LANGOV KINI FAKTOR

Lang

KF(g) =

je 1915. uveo Godinje kine faktore (KFg) kao

izraz odnosa ukupnih godinjih oborina (O) i
temperaturnog faktora (T) koji se dobije kad se suma
pozitivnih mjesenih srednjih temperatura podijeli s 12

ARIDNA

40

SEMIARIDNA

40-60

SEMIHUMIDNA

60-80

HUMIDNA

80-160

PERHUMIDNA

160

GRAANOV MJESENI KINI FAKTOR

(KFm)

Mjeseni

KF(m) =

Humiditet klime pojedinih mjeseci izraava se na osnovu

mjesenog kinog faktora na sljedei nain: PERARIDNA (pa)

kini faktor (KFm) predouje odnos izmeu

vrijednosti prosjenih mjesenih oborina (o) i srednje
mjesene temperature (t)

1,6

ARIDNA (a)

1,7-3,3

SEMIARIDNA (sa)

3,3-5,0

SEMIHUMIDNA (sh)

5,0-6,6

HUMIDNA (h)

6,6-13,3

PERHUMIDNA (ph)

13,3

Graanin je mjeseni kini faktor nadopunio toplinskom

analizom:
20 C

Vrua (v)

12-20C

Topla (t)

8-12C

Umjereno-topla (ut)

4-8C

Umjereno-hladna (uh)

0,5-4C

Hladna (h)

0,5C

Nivalna (snjena) (n)