IMBENICI EVOLUCIJE

POPULACIJU INE JEDINKE ISTE VRSTE KOJE NASELJAVAJU ODREENO STANITE I KOJE REALNO MOGU STUPITI U
REPRODUKTIVNE ODNOSE.

NOSIOCI GENA U POPULACIJI SU

JEDINKE OBAJU SPOLOVA. KOD
NJIH SE PROCESOM MEJOZE GENI
RASPOREUJU U GAMETE, A
PROCESOM OPLODNJE GAMETE
SE SPAJAJU U ZIGOTE IZ KOJIH
NASTAJU JEDINKE RAZLIITIH
GENOTIPOVA.

POPULACIJU INE JEDINKE ISTE VRSTE KOJE NASELJAVAJU

ODREENO STANITE I KOJE REALNO MOGU STUPITI U
REPRODUKTIVNE ODNOSE.

NOSIOCI GENA U POPULACIJI SU

JEDINKE OBAJU SPOLOVA. KOD
NJIH SE PROCESOM MEJOZE GENI
RASPOREUJU U GAMETE, A
PROCESOM OPLODNJE GAMETE
SE SPAJAJU U ZIGOTE IZ KOJIH
NASTAJU JEDINKE RAZLIITIH
GENOTIPOVA.
ZBROJ SVIH GENA U GAMETAMA
NEKE POPULACIJE NAZIVA SE
SKUP GENA U POPULACIJI (engl.
GENE POOL).

REPRODUKTIVNI USPJEH SVAKE JEDINKE OVISI O:

DULJINI IVOTA
UESTALOSTI PARENJA I BROJU POTOMAKA PO PARENJU
SPOLNA SELEKCIJA KOJA JE SASTAVNI DIO PRIRODNE
SELEKCIJE I POVEAVA "FITNESS" ORGANIZMA
DOVODI DO RAZVOJA SEKUNDARNIH ANATOMSKIH
STRUKTURA POTREBNIH ZA PROCES UDVARANJA I
PARENJA (SEKUNDARNE SPOLNE KARAKTERISTIKE)

U PRIRODNIM UVJETIMA, POPULACIJE, A NE NJIHOVE

POJEDINANE JEDINKE, PREDSTAVLJAJU OSNOVNU
EVOLUCIJSKU JEDINICU.
-PROMJENE SE JAVLJAJU U POJEDINIH JEDINKI , KASNIJE
SE PROMJENE UOAVAJU NA RAZINI POPULACIJE

U PRIRODNIM UVJETIMA, POPULACIJE, A NE NJIHOVE

POJEDINANE JEDINKE, PREDSTAVLJAJU OSNOVNU
EVOLUCIJSKU JEDINICU.
SVAKA POPULACIJA IMA SVOJU SPECIFINU GENETIKU
STRUKTURU, A PROMJENA TE STRUKTURE U VREMENU I PROSTORU
REZULTAT JE PRILAGOAVANJA POPULACIJE NA UVJETE OKOLIA.

U PRIRODNIM UVJETIMA, POPULACIJE, A NE NJIHOVE

POJEDINANE JEDINKE, PREDSTAVLJAJU OSNOVNU
EVOLUCIJSKU JEDINICU.
SVAKA POPULACIJA IMA SVOJU SPECIFINU GENETIKU
STRUKTURU, A PROMJENA TE STRUKTURE U VREMENU I PROSTORU
REZULTAT JE PRILAGOAVANJA POPULACIJE NA UVJETE OKOLIA.

GENETIKU STRUKTURU ODREENE POPULACIJE

KARAKTERIZIRA SPECIFINA UESTALOST ILI
FREKVENCIJA NEKI OSOBINA, ODNOSNO GENA I
NJIHOVIH ALELA KOJI ODREUJU RAZVOJ TIH OSOBINA.
FREKVENCIJA GENOTIPOVA, ODNOSNO GENA, IZRAAVA
SE RELATIVNO: U OMJERU ILI POSTOTKU U KOJEM SE NEKI
GENOTIP (GEN) POJAVLJUJE U ODNOSU NA DRUGI GENOTIP
(GEN) U ISTOJ POPULACIJI.

OSNOVNI PROCESI U POPULACIJI

EVOLUCIJA

PRIRODNA
SELEKCIJA

GENETIKI
DRIFT

SELEKCIJA

SELEKCIJA
SELEKCIJSKI PRITISAK / PRIRODNO ODABIRANJE
BORBA ZA OPSTANAK
DAJE PRVENSTVO ONIM OSOBINAMA KOJE UZROKUJU
DJELOTVORNIJI ADAPTIVNIJI ODNOS U OKOLIU, UZIMAJUI U
OBZIR DA JE SVAKI ORGANIZAM PRILAGOEN IVOTU U
ODREENOM OKOLIU
U STANDARDNIM UVJETIMA OKOLIA SVI GENI U ZALIHI
GENA NEKE POPULACIJE SU U RAVNOTEI; TADA NEMA
EVOLUCIJE KOJA ZNAI NEKU PROMJENU
KAD SE UVJETI U OKOLIU PROMIJENE, PRIRODNA
SELEKCIJA JE JEDAN OD PRVIH IMBENIKA KOJI POINJU
DJELOVATI

SELEKCIJA

PRIRODNA SELEKCIJA
PREDSTAVLJA UINAK BILO
KOJEG FAKTORA IZ OKOLIA
KOJI DOVODI DO DRUGE
GENERACIJE

PRIRODNA SELEKCIJA JE OSOBINA OKOLIA KOJA UZROKUJE

RELATIVNU PROMJENU U GENOMU: DOLAZI DO PROMJENE U
FREKVENCIJI GENA IZMEU DVIJU GENERACIJA

PRIRODNA SELEKCIJA NE DJELUJE NA SVE GENE POJEDNAKO;

NA JEDNE DJELUJE INTENZIVNIJE, A NA DRUGE SLABIJE

SELEKCIJA DJELUJE DUGOTRAJNO (TIJEKOM MILIJUNA

GODINA) I UVJETUJE RAZVOJ NOVIH ADAPTACIJA

SELEKCIJA

DARWIN JE NAGLAAVAO NEGATIVNI ASPEKT SELEKCIJE, ISTIUI

DA SELEKCIJA ELIMINIRA NEKE VRSTE, A DAJE PREDNOST
DRUGIMA;
NJEGOVA IDEJA TEMELJILA SE NA DIFERENCIJALNOM MORTALITETU
TO DOVODI DO DIFERENCIJALNE REPRODUKCIJE

SELEKCIJA DJELUJE PREKO ODNOSA ORGANIZAMA S ABIOTIKOM SREDINOM

SELEKCIJA DJELUJE PREKO ODNOSA ORGANIZAMA S ABIOTIKOM SREDINOM

ABIOTIKI IMBENICI I ORGANIZMI

KLIMA: TEMPERATURA, STUPANJ VLANOSTI, STRUJANJE
ZRAKA, KEMIJSKI SASTAV TLA, RELJEF, TEKTONSKI POKRETI,
TRANSGRESIJE I REGRESIJE MORA

ORGANIZMI I BIOTIKA SREDINA

REPRODUKCIJA
LANAC ISHRANE
ODNOSI KOMPETICIJE

JEDINKE ISTE POPULACIJE U KOMPETICIJI SU ZA HRANU,

PROSTOR, PARTNERA, SVJETLOST....

POBJEUJU SPRETNIJI, IZDRLJIVIJI, LUKAVIJI....

TIHA KOMPETICIJA

ORGANIZMI I BIOTIKA SREDINA

REPRODUKCIJA
LANAC ISHRANE
ODNOSI KOOPERACIJE I KOMPETICIJE

SOCIJAJLNE ZAJEDNICE

ROJEVI INSEKATA
JATA PTICA
PLOVE RIBA
OPORI I STADO SISAVACA
ZAJEDNICE BILJAKA

ODNOSI KOOPERACIJE NE ISKLJUUJU ODNOSE KOMPETICIJE

GUSTOA POPULACIJA ZAOTRAVA ODNOSE KOMPETICIJE

PODJELA SELEKCIJE
PRIRODNA
UMJETNA
SPOLNA

PRIRODNA SELEKCIJA

PRIRODNA SELEKCIJA

INDUSTRIJSKI MELANIZAM

PRIRODNA SELEKCIJA

INDUSTRIJSKI MELANIZAM
Biston betularia carbonaria

Biston betularia betularia

PRIRODNA SELEKCIJA

INDUSTRIJSKI MELANIZAM
Biston betularia carbonaria

Biston betularia betularia

PRIRODNA SELEKCIJA

INDUSTRIJSKI MELANIZAM
Biston betularia carbonaria

Biston betularia betularia

PRIRODNA SELEKCIJA

INDUSTRIJSKI MELANIZAM
Biston betularia carbonaria

Biston betularia betularia

(CRNI 1%
KASNIJE
99%)

PRIRODNA SELEKCIJA

INDUSTRIJSKI MELANIZAM
Biston betularia carbonaria

Biston betularia betularia

(CRNI 1%
KASNIJE
99%)

Lymantra monacha

PRIRODNA SELEKCIJA
KRIPTINA OBOJENOST

(CRYPTOS SKRIVEN)

ORGANIZMI BOJOM ILI OBLIKOM HABITUSA SU U KOERLACIJI

S OKOLINOM

PRIRODNA SELEKCIJA
KRIPTINA OBOJENOST
ORGANIZMI BOJOM ILI OBLIKOM HABITUSA SU U KOERLACIJI
S OKOLINOM

RIBE - DORZALNA STRANA

TAMNA, TITE SE OD PREDATORA
(PTICA)

BIJELO KRZNO POLARNIH

IVOTINJA

LEPTIRI Xanthopan morgani

(NALIKUJU KORI DRVETA)

OBOJENOST JAJA U PTICA

PRIRODNA SELEKCIJA
SEMANTIKA OBOJENOST ILI APODEMIJA
OPOMINJUA OBOJENOST

PRIRODNA SELEKCIJA
SEMANTIKA OBOJENOST ILI APOSEMIJA
OPOMINJUA OBOJENOST
IZRAZITE BOJE UPOZORAVAJU NA NEKO
SREDSTVO OBRANE OD PREDATORA
(NEUGODAN MIRIS, OKUS, ILI AK OTROV)

TIJEKOM EVOLUCIJE RAZVIO SE INSTIKT

IZBJEGAVANJA OVIH IVOTINJA (tvor)

PRIRODNA SELEKCIJA
MIMIKRIJA

(MIMIKROS - IMITACIJA)

ORGANIZMI BEZ ZATITE OPONAAJU ONE KOJI IMAJU NEKI

OBLIK ZATITE

PRIRODNA SELEKCIJA
MIMIKRIJA
ORGANIZMI BEZ ZATITE OPONAAJU ONE KOJI IMAJU NEKI
OBLIK ZATITE

PTICE - PONEKAD VIE

VRSTA OPONAA
JEDAN APOSEMATSKI
OBLIK
SJENICA OPONAA PTICU NEUGODNOG
OKUSA SAMO KAD JE OKRENUTA NA
LEA (NA VENTRALNOJ STRANI VIDIMO
TOKE)

UMJETNA SELEKCIJA

UMJETNA SELEKCIJA
OVJEK

SPOLNA SELEKCIJA

SPOLNA SELEKCIJA
SEKUNDARNE SPOLNE KARAKTERISTIKE

SPOLNI DIMORFIZAM

PODJELA SPOLNE SELEKCIJE

INTRASPOLNA SELEKCIJA
NATJECANJE PRIPADNIKA ISTOG SPOLA ZA PARENJE S
ODREENIM PARTNEROM

INTERSPOLNA SELEKCIJA
JEDINKE ISTOG SPOLA BIRAJU JEDINKU SUPROTNOG SPOLA
CHARLES DARWIN-PREDNOST KOJU IMAJU ODREENE JEDINKE
TIJEKOM REPRODUKCIJE U ODNOSU NA DRUGE JEDINKE ISTOG
SPOLA I VRSTE

PRIMJER: PTICE VRTLARICE

MUJACI GRADE HAREME UKRAENE CVIJEEM
DOLAZI ENKA - MUJAK POINJE ZAVOENJE (IMITACIJA
GLASANJA DRUGIH PTICA, RAZNI ZVUKOVI). ENKA PRIHVAA
ZOV, ULAZI U HAREM, PARENJE, ODLAZI, VIE NEMA KONTAKTA S
TIM MUJAKOM. O POTOMSTVU SE BRINE SAMA. MUAK EKA
DRUGU ENKU I TO SE PONAVLJA TIJEKOM CIJELE SEZONE
PARENJA.

MALA RAJSKA PTICA (PARADISEA MINOR)

- VRTLARICE SU EVOLUIRALE OD RAJSKIH

PTICA S RASKONIM BOJAMA.

INTRASPOLNA SELEKCIJA - MONA SILA EVOLUCIJE

IZRAVNA BORBA
NATJECANJE U IZDRLJIVOSTI
PRVENSTVO (POLEN KOJI PRVI DOE NA NJUKU TUKA)
MRAVI - JAKE ELJUSTI PROBUI KUTIKULU DRUGOG MUJAKA
STARIJI MUJACI OSIGURAVAJU VEI REPRODUKTINI USPJEH
STARIJIH JEDINKI PONEKAD BORBA ZAVRAVA SMRU.
U VETEBRATA SE MUJACI BORE DOK SE NE DOBIJE POBJEDNIKTADA REPRODUKTIVNI USPJEH KORELIRA S NEGOVIM RANGOM
NA LJESTVICI DRUTVENE HIJERARHIJE (POSLJEDICA SPOLNE
SELEKCIJE)
MORSKI SLONOVI SAMO NEKOLIKO DOMINANTNIH MUJAKA
OPLOUJE SVE ENKE (8 MUJAKA OPLODILO JE 348 ENKI)
STRUKTRE ZA BORBU SU:VELIKI ZUBI, ROGOVI, ELJUSI MRAVA
KOPETICIJA SE ODVIJA MEU JEDINKAMA I NJIHOVIH SPOLNIH
STANICA - SPERMIJA

INTERSPOLNA SELEKCIJA

PARTNER KONTROLIRA TERITORIJ S HRANOM

POJAANA BRIGA ZA PARTNERA U VRIJEME PARENJA
MANJE SUPTILNI KRITERIJI SU:
ZDRAVLJE PARTNERA (PRISUTNOST PARAZITA, GENI ZA
OTPORNOST NA NEKE INFEKCIJE ....)

INTEZITET BOJE PERJA, SJAJNA DLAKA,DULJINA REPAPAUNA

HENDIKEP HIPOTEZA VELIK REP ONEMOGUAVA LETENJE
I PODLONIJI JE PREDATORIMA, VELIK ENERGETSKI
IZDATAK. BIRAJUI MUJAKA S NAJVEIM HENDIKEPOM
ENKA PRIBAVLJA POTOMSTVU NAJKVALITETNIJE GENE.
NASPOSOBNIJI PREIVE TAJ HENDIKEP.

 NA INTERSPOLNU SELEKCIJU DJELUJU IMBENICI: HRANA I

PREDATORSTVO.
NEMA HRANE PROIZVODNJA SPERMIJA PADA-VEI
KRITERIJI U IZBORU ENKE.
STALNA PRISUTNOST PREDATORSTVA - MUJACI RAZVIJENI
SIGNALI ZA IZBJEGAVANJE I BORBU PROTIV PREDATORA. TI
SIGNALI KORISTE ENKAMA PRI ODABIRU ZA PARENJE.
STUPANJ PREDACIJE MANJI - UDVARANJE JE KOPLEKSNIJE I
MUJACI SE VIE TRUDE U OSVAJANJU ENKE.
MUJACI SE NATJEU ZA ENKE, A ONE BIRAJU.MOE I
OBRNUTO OVISI KOJI SPOL OGRANIAVA REPRODUKCIJU.
SPERMIJI SU MALI, JAJA VELIKA U PTICA U TESTISIMA IMA
8 MILIJARDI SPERMIJA, A ENKA NIKAD VIE OD 6 JAJA. U
ENA TIJEKOM IVOTA NEKOLKO TISUA STANICA
RAZVIJE SE U ZRELA JAJA, MUKARAC MOE OPLODITI
SVA JAJACA SVIH ENA U SVIJETU JER U SVAKOM
EJAKULATU IMA 350 MILIJUNA SPERMIJA.

ENKE VIE ULAU U BRIGU ZA POTOMSTVO I NA RAZINI

GAMETA U JAJNOJ STANICI SE NALAZE ORGANELI I BROJNI
NUTRITIJENTI ZA RAZVOJ ZAMETKA.
U SISAVACA ENKA DOJI MLADE I BRINE SE ZA
POTOMSTVO. TIPIAN MUJAK OPLODI ENKU I ODLAZI!
MORSKI KONJIC-MUJAK NOSI MLADE I OSIGURAVA IM
NUTRITIJENTE NEKOLIKO TJEDANA. ENKA PROIZVODI
DOVOLJNO JAJA DA NAPUNI "VREICE" DVAJU MUJAKA
ENKE SE NATJEU DA POLOE JAJA U MUJAKA
MUJACI BIRAJU VEE I ARENIJE ENKE

 SPOLNA SELEKCIJA KOMPONENTA JE

PRIRODNE SELEKCIJE KOJA DJELUJE NA
RAZINI REPRODUKTIVNOG USPJEHA, TE
NASTAJU SEKUNDARNE SPOLNE
KARAKTERISTIKE. SLABIJI JE SELEKCIJSKI
MEHANIZAM OD PRIRODNOG ODABIRA.
DJELUJE NA VIE RAZINA OD GAMETA DO
BORBE I ODABIRA PARTNERA.

POKRETAKA SNAGA EVOLUCIJE NIJE SAMO SREDINA

(LAMARKIZAM) NITI ORGANIZAM (MUTACIONIZAM), VE
INTERAKCIJA SREDINE I ORGANIZMA.

POKRETAKA SNAGA EVOLUCIJE NIJE SAMO SREDINA

(LAMARKIZAM) NITI ORGANIZAM (MUTACIONIZAM), VE
INTERAKCIJA SREDINE I ORGANIZMA.
DARVINIZAM VARIJABILNOST, PRILAGODBE, SELEKCIJA
NEODARVINIZAM

POKRETAKA SNAGA EVOLUCIJE NIJE SAMO SREDINA

(LAMARKIZAM) NITI ORGANIZAM (MUTACIONIZAM), VE
INTERAKCIJA SREDINE I ORGANIZMA.
DARVINIZAM VARIJABILNOST, PRILAGODBE, SELEKCIJA
NEODARVINIZAM
MUTACIONIZAM (KIMURA)
SELEKCIJA JE PRISUTNA, ALI NIJE DOVOLJNO JAKA SILA
KOJA BI ZASJENILA VANOSTI MUTACIJA KAO IMBENIKA
EVOLUCIJE
NASUMINI, GENETIKI DRIFT IGRA VANU ULOGU U
EVOLUCIJI

GENETIKI DRIFT

GENETIKA SNAGA (DRIFT)

GENETIKA SLUAJNOST, Wrightov efekt
MALE POPULACIJE
UESTALOST GENA MJENJA SE SUPROTNO PRAVILIMA SELEKCIJE
AA HOMOZIGOT

AA x Aa

Aa - HETEROZIGOT

AA Aa AA Aa

AKO JE BROJ POTOMAKA VELIK

AKO NASTANU 2 POTOMKA

50% AA + 50% Aa
Aa Aa

Aa x Aa
AA Aa Aa aa

GENETIKA SNAGA (DRIFT)

GENETIKA SNAGA (DRIFT)

BOTTLENECK

NEUTRALNA TEORIJA MOLEKULARNE EVOLUCIJE

MOTOTO KIMURA, 1968.

EVOLUCIJSKE PROMJENE NA
MOLEKULARNOJ RAZINI PROSLJEDICA
SU NASUMINOG DRIFTA MUTIRANIH
ALELA KOJI SU SELEKCIJSKI NEUTRALNI
ILI SKORO NEUTRALNI

EVOLUCIJSKE PROMJENE SU NASUMINE

ULOGA SELEKCIJE JE ZNAAJNA ALI GLAVNI IMBENIK

EVOLUCIJSKIH PROCESA JE NASUMINI GENETIKI DRIFT

MIGRACIJE

MIGRACIJA (protok gena)

Veina populacija u prirodi nije zatvorenog tipa, ve je izmeu njih
mogua izmjena gena.
Izmjeni i protoku gena u populacijama pomau migracije manjeg ili
veeg broja jedinki iz jedne populacije u drugu.

MIGRACIJA (protok gena)

Veina populacija u prirodi nije zatvorenog tipa, ve je izmeu njih
mogua izmjena gena.
Izmjeni i protoku gena u populacijama pomau migracije manjeg ili
veeg broja jedinki iz jedne populacije u drugu.
Migracija je iseljavanje (emigracija) i useljavanje (imigracija)
jedinki iz jedne populacije u drugu. Obino se dogaa izmeu
susjednih populacija.
Migracijom jedinki populacija se snabdijeva ne samo novim
genotipovima, nego i novim genima, to dovodi do promjene, kako
u frekvenciji gena, tako i u frekvenciji genotipova u domaoj
nativnoj populaciji.
Preduvjet za to je sparivanje nativnih jedinki i imigranata.

MIGRACIJA (protok gena)

Migracije su vaan imbenik u izazivanju promjena genetike
strukture populacije.
Ukoliko iz jedne populacije u drugu migrira vei broj jedinki, moe
doi do velikih poremeaja u frekvencijama pojedinih alela, osobito
ako se genska struktura dviju populacija znatno razlikuje.
Mali broj imigranata, s druge strane, koristan je za svaku
populaciju.

MIGRACIJA (protok gena)

Migracije su vaan imbenik u izazivanju promjena genetike
strukture populacije.
Ukoliko iz jedne populacije u drugu migrira vei broj jedinki, moe
doi do velikih poremeaja u frekvencijama pojedinih alela, osobito
ako se genska struktura dviju populacija znatno razlikuje.
Mali broj imigranata, s druge strane, koristan je za svaku
populaciju.
Konani ishod migracija na populaciju slian je ishodu mutacija
dovodi do stjecanja novih nasljednih informacija, odnosno do
porasta varijabilnosti.

MIGRACIJA (protok gena)

Stupanj izmjene genske strukture populacije u koju su dole
jedinke iz neke druge populacije ovisit e o broju imigranata i
razlikama u genskoj strukturi dviju populacija.
Ako su razlike u genskoj strukturi dviju populacija vrlo male,
potrebno je da vei broj jedinki iz jedne populacije prijee u
drugu kako bi dolo do promjene.

MIGRACIJA (protok gena)

Migracija moe biti intraspecijska i interspecijska.
1. Intraspecijska migracija odvija se unutar prostorno udaljenih
populacija iste vrste i jedna je od uzroka biljne i ivotinjske
varijacije.
2. Interspecijska migracija dogaa se kad nestanu barijere koje
izoliraju neku vrstu. Ona je znatno sporija jer je broj gena koji
razdvaja dvije populacije znatno vei.

MIGRACIJA (protok gena)

Migracija moe biti intraspecijska i interspecijska.
1. Intraspecijska migracija odvija se unutar prostorno udaljenih
populacija iste vrste i jedna je od uzroka biljne i ivotinjske
varijacije.
2. Interspecijska migracija dogaa se kad nestanu barijere koje
izoliraju neku vrstu. Ona je znatno sporija jer je broj gena koji
razdvaja dvije populacije znatno vei.
Kao imigraciju treba shvatiti i uvoz stoke i ivotinjske sperme u stoarstvu radi
poboljanja domae populacije, a kao migracije kretanje u humanim populacijama.
Migracija je i prenoenje polena biljaka pomou vjetra, kukaca i ptica, iako jedinke
od kojih on potjee same ne migriraju. Taj proces je ogranien s udaljenosti
prenoenje polena kukuruza vjetrom uinkovito je na udaljenosti 500 -1000 m.

MIGRACIJA (protok gena)

Promjena u frekvenciji gena a (q) nastala zbog imigracije
(useljavanja) ovisi o udjelu (postotku) imigranata i razlici u
frekvenciji tog gena izmeu nativnih jedinki (starosjedilaca) i
imigranata.

q = i (qi -qn )
i = udio (postotak) imigranata koji su iz populacije A imigrirali u populaciju B
qn= frekvencija gena kod nativnih jedinki
qi = frekcencija gena kod imigranata