PODJELA EKOLOGIJE

Odreivanje cilja istraivanja ekologije

Primjer: panjaci

Biotiki sustavi biosfere: EKOLOKA HIJERARHIJA

Jedinka (organizam)
Populacija
Biocenoza ili ivotna zajednica
Ekosistem (ekosustav)
Biom
Biosfera

Hijerarhija ekolokih sustava u prvom redu podrazumijeva

sustave iznad razine jedinke

Autekologija obuhvaa ekologiju jedinke-vrste tj.

prouava odnose izmedu jedinke i njegovog okolia kroz

biokemijske i fizioloke procese u organizmu (rast,
razmnoavanje, ponaanje i opstanak).

Invanzivne vrste kolonizacija novih vrsta utjeacaj na

habitat

INVANZIVNE ALOHTONE VRSTE

USredozemnom moru nalazi vie od 900 novopridolih vrsta!
Upozorenje, jednom kada se strane vrste nasele u
Sredozemnom moru, gotovo je nemogue iskorijeniti ih.
Najvie novih vrsta pronaeno je u obalnim stanitima
istonog Sredozemnog mora, ukljuujui otrovnu ribu
napuhau. Zbog invazije stranih vrsta mijenja se itavi
hranidbeni lanac Sredozemnog mora, a nemogue je provesti
relevantnu procjenu rizika zbog nedostatne koliine
informacija.
Sphoeroides pachygaster, jedna je od
stranih vrsta koje su novopridole iz
Crvenog mora. Potencijalno smrtonosan
otrov koji se nalazi u tijelu napuhae,
tetrodoksin, njezina je prirodna obrana, a
uzrokuje miinu paralizu koja moe
dovesti do respiratornog koenja.

POPULACIJA - skupina jedinki iste vrste koje ive na

odreenom prostoru i u odreenom vremenu, te koje aktivno

izmjenjuju genetiki materijal dajui plodno potomstvo (Zbroj

meusobno krianih jedinki).
Jedinke koje ive na istom podruju uspostavljaju
meuodnose kao i odnose s okolinom, te ine jedinstveni
bioloki sustav.

Sve bioloke vrste u prirodi postoje u obliku populacija, pri

emu je svaka vrsta predstavljena odreenim brojem
populacija, npr. svi dupini nekog akvatorija, kormorani
jednog otoka, smea alga Pavonia jedne uvale......

BIOCENOZE IVOTNE ZAJEDNICE

Biocenoza (iz grkog bios = ivot i koins = zajedno) je visoko
integrirani skup (zajednica organizama) razliitih vrsta biljki,
ivotinja, gljiva i mikroorganizama u jednom ogranienom

ivotnom stanitu (biotop) koji je obino definiran prirodom njihovih

interakcija. Biocenoza i biotop zajedno tvore ekosustav.

Organizmi jedne ivotne zajednice nalaze se izmeu sebe u

brojnim meuodnosima, na njih utjeu abiotiki faktori a oni opet
povratno utjeu na te abiotine faktore (biocenozne veze).
Ove meusobne odnose prouava biocenozologija, jedna
poddisciplina ekologije.

Neke osobitosti zajednice:

ine ju skup individualnih vrsta slinih
zahtjeva po pitanju fizikog okolia (UMA)
zajednica je skup svojih sastavnih dijelova
(biljaka, kukaca, ivotinja...)
Izranjajue karakteristike (broj vrsta,
raznovrsnost,stabilnost)
svaka zajednica ima svoju evolutivnu povijest
svaka vrsta igra posebnu ulogu u toj zajednici
Na neki nain su zajednice superorganizmi

Temeljna vrsta je definirana kao vrsta koja igra veu

ulogu u zajednici nego to bi bilo predvieno po

njenom broju ili biomasi.

Npr. Pria o morskoj vidri, kelpu, jeincima i ribarima
Prelov morske vidre poetkom 20.st. razmnoilo se
mnogo morskih jeinaca (hrana vidre) nestalo
kelpa (smee alge) koje su hrana jeincima

smanjenje ribljeg fonda zbog nestanka kelpa koji je

vano stanite za mrijest i sklonite riba

Bicenoza morske cvjetnice

Posidonia oceanica

U Hrvatskoj su mjesta na kojima se pojavljuje biocenoza sitnih

povrinskih pijesaka malobrojna. Gotovo sva slue kao plae i zbog
toga su pod izrazitim ljudskim utjecajem, naroito ljeti.

Ekosistem (ekosustav) - Zajednica + Svi abiotiki

faktori koji na nju utjeu
Sustav koji objedinjuje ivotne zajednice i njihov fiziki okoli
(biotop) u jedinstveno povezanu cjelinu u kojem se neprekidno
stvara primarna biomasa, koju troe (i razgrauju) heterotrofni
potroai.

EKO ZONE

Biosfera
Najvii stupanj integracije ekosistema i bioma,

odnosno itavog ivog svijeta i njegovog okolia

u jedinstven i izuzetno sloen dinamiki sustav.
Biosfera oznaava prostor ili podruje na Zemlji u

kojem se nalaze ivi organizami.

Sastoji se od gornjeg dijela (litosfera), podruja
vode (hidrosfera) i sloja zraka (atmosfera).