MUTACIJE

MUTACIJE
PROMJENE U STRUKTURI GENETIKOG MATERIJALA KOJU NE
PRIPISUJEMO REKOMBINACIJI GENA ILI KROMOSOMA
1995. god. SIMPSON to je karakteristika koja nije naslijeena od
roditelja ali se nasljeuje na potomstvo
MUTACIJE DOVODE DO MORFOLOKIH , FIZIOLOKIH I
BIOKEMIJSKIH PROMJENA
KRAJEM 16 ST. OPISANA MUTANTNA FORMA ROSOPASA
CHELIDONIUM MAJUS I ANKONSKA OVCA

MAKROMUTACIJE
= MUTACIJE GENA KOJE SVOJOM AKTIVNOU KONTROLIRA
KLJUNE METABOLIKE PROCESE
1.

LETALNE MUTACIJE GENETIKA SMRT (PRERANA

SMRT) DOVODI DO SMRTI NA PREREPRODUKTIVNOM
STADIJU

2.

SUBLETALNE MUTACIJE SMRT U JUVENILNOM

STADIJU. SMANJUJE ADAPTIVNE VRIJEDNOSTI HEMOFILIJA (MUTACIJA NA X KROMOSOMU KOJA U
MUKARACA DOVODI DO HEMOFILIJE)

3.

UVJETNO LETALNE MUTACIJE GLJIVA NEUROSPORA

NEMOGUNOST SINTEZE TRIPTOFANA (NA
HRANJIVOJ PODLOZI U KOJOJ SE NALAZI TRIPTOFAN
NORMALNO SE RAZVIJU)

MIKROMUTACIJE
= PROMJENE U STRUKTURI GENA

FENOTIPSKE KARAKTERISTIKE TEKO USPOSTAVITI

MUTACIJE SE DEAVAJU U REPRODUKTIVNIM I SOMATSKIM

STANICAMA (VEGETATIVNO RAZMNOAVANJE)
IMBENICI VANI ZA STUPANJ MUTABILNOSTI
SPONTANE - UZROK NEPOZNAT
INDUCIRANE - KEMIJSKI AGENSI, ELEKTROMAGNETSKI
VALOVI, ZRAENJE, STARENJE

PROMJENE U BROJU KROMOSOMA

POLIPLOIDIJA VIE SETOVA

KROMOSOMA, 2n, 3n
ANEUPLOIDIJA JEDAN
KROMOSOM NEDOSTAJE ILI
JE JEDAN KROMOSOM U
SUVIKU, BROJ KROMOSOMA
JE VEI ILI MANJI OD
NORMALNOG

Promjene na molekularnom nivou u genskim mutacijama

TIP MUTACIJE

REZULTATI I PRIMJERI

I NAPREDNE (FORWARD) MUTACIJE

1. BAZNE SUBSTITUCIJE
A) na nivou DNA
TRANZICIJA

Purin zamijenjen drugim purinom

Pirimidin zamijenjen pirimidinom

TRANSVERZIJA

Purin zamijenjen pirimidinom i

obrnuto

Promjene na molekularnom nivou u genskim mutacijama

TIP MUTACIJE

REZULTATI I PRIMJERI

I NAPREDNE (FORWARD) MUTACIJE

1. BAZNE SUBSTITUCIJE
B) na nivou proteina
SILENT MUTATION

Triplet kodira za istu aminokiselinu

AGG ? CGG
(Arg)

NEUTRAL MUTATION

Triplet kodira za razliite, ali

funkcionalno ekvivalentne
aminokiseline

MISSENSE MUTATION

Triplet kodira za razliitu i

nefunkcionalnu aminokiselinu

NOSENSE MUTATION

Triplet kodira terminaciju lanca

(skraenje; obino nefunkcionalan
protein)
CAG ? UAG (STOP kodon)

2. ADICIJA I DELECIJA: FRAME SHIFT MUTACIJE

Promjene na molekularnom nivou u genskim mutacijama

TIP MUTACIJE

REZULTATI I PRIMJERI

II REVERZNE MUTACIJE
1. EXACT REVERSION

AAA
(Lys)

2. EQUIVALENT REVERSION

UCC
(Ser)

III. SUPRESORSKE MUTACIJE

Supresija mutacije koja je na nekom drugom nivou.

IF.M

GAA
(G1u)
UGC
(Cys)

II R.M

AAA
(Lys)
AGC
(Ser)

KLASIFIKACIJA MUTACIJA
1. PREMA VELIINI
A. Tokasta mutacija
promjena u vrlo malom djeliu DNA: obino ukljuuje jedan nukleotid ili jedan
par nukleotida

1. Samesense (tiha) mutacija

- promjena u jednom kodonu (obino na 3. mjestu) koja ne promijeni
specifinu aminokiselinu iz nemutiranog stanja
primjer : CGU
Arg

CGC
Arg

2. Nonsense mutacija
- dovodi do skraenja polipetida koji se sintetizira zbog pojave signala za
terminaciju lanca
primjer : UGU
Cys

UGA
STOP

KLASIFIKACIJA MUTACIJA
1. PREMA VELIINI
A. Tokasta mutacija
3. Missense mutacija
- dovodi do promjene u slijedu aminokiselina jer odreeno mjesto u
polipeptidnom lancu zauzme pogrena aminokiselina
primjer : GCU
Ala

GAU
Asp

4. Frameshift mutacija
- dovodi do pomaka okvira za itanje genske upute, uslijed ega se
pojave brojni missense ili nonsense kodoni

B. Velike mutacije
Ukljuuju promjene vie od jednog para nukleotida, a mogu ukljuivati i cijeli
gen, cijeli kromosom ili skupine kromosoma

KLASIFIKACIJA MUTACIJA
2. PREMA KVALITETI
A. Strukturalne mutacije
promjene u nukleotidnom sadraju gena

1. Supstitucijske mutacije
- zamjene jednog nukleotida s drugim
tranzicija = zamjena purina purinom ili pirimidina pirimidinom
transverzija = zamjena purina pirimidinom i obratno

2. Delecijske mutacije
- gubici odreenih dijelova gena

3. Insercijske mutacije
- dodavanje jednog ili vie novih nukleotida nekom genu

KLASIFIKACIJA MUTACIJA
2. PREMA KVALITETI
B. Mutacije rearanmana
promjene poloaja gena unutar genoma

1. Rearanmani unutar jednog gena

- dvije mutacije unutar istog gena mogu imati razliite uinke, ovisno da
li se dogode u poloaju cis ili trans

2. Rearanmani u broju gena po kromosomu

- ako u homolognim kromosomima nije jednak broj kopija gena, mogu
biti izazvani razliiti fenotipski uinci

3. Promicanje genskog lokusa

- moe proizvesti nove fenotipove, osobito ako je gen relociran blizu
heterokromatina
translokacije = premjetanja dijelova jednog kromosoma na drugi
nehomologni kromosom
inverzije = pomicanja unutar istog kromosoma

KLASIFIKACIJA MUTACIJA
3. PREMA PODRIJETLU
A. Spontane mutacije
mutacije nepoznatog podrijetla, esto ih zovemo i pozadinske (background)
mutacije

B. Mutacije genetike kontrole

poznato je da je mutabilnost nekih gena pod utjecajem drugih, tzv. mutator
gena to su geni koji mogu povisiti stopu mutacije na nekom genskom lokusu

a. specifini mutatori
- utjecaj im je ogranien ne jedan lokus

b. nespecifini mutatori
- utjeu na mnoge lokuse

KLASIFIKACIJA MUTACIJA
3. PREMA PODRIJETLU
C. Inducirane mutacije
nastaju zbog izlaganja abnormalnim uvjetima okoline, primjerice pod utjecajem
ionizirajuih i neionizirajuih zraenja, kemijskih mutagena

a. ionizirajua zraenja
- dovode do promjena u kemijskoj valenciji zbog izbacivanja elektrona
pod utjecajem protona, neutrona, ,, ili X zraka

b. neionizirajua zraenja
- dovode do porasta energetskih razina atoma (ekscitacije) i izazivaju
nestabilnost. UV zraenje izaziva stvaranje dimera timina u istom lancu
DNA

c. kemijski mutageni
- dovode do:
- greaka u udvostruenju (replikaciji) ako se tijekom
udvostruenja DNA ugrade analozi baza, adicije ili delecije baza
zbog umetanja (interkaliranja) akridina izmeu 2 baze
- izravnih (direktnih) promjena gena dogaaju se u
neudvostruenoj DNA (primjerice deanimacija adeina u hipoksatin
pod utjecajem HNO2

KLASIFIKACIJA MUTACIJA
4. PREMA VELIINI UINKA NA FENOTIP
A. Promjena u stopi mutacije
- neki aleli se mogu razlikovati samo po frekvenciji kojom su mutirali

B. Izoaleli
- daju iste fenotipove u homozigotnim i heterozigotnim kombinacijama
meusobno, a mogu se razlikovati kad su u kombinaciji s drugim alelima
- takvi su aleli koji upravljaju sintezom proteinskih komponenata izoenzima;
njihovi proteinski produkti mogu se razlikovati finim biokemijskim
analizama npr. prema elektroforetskoj pokretljivosti

KLASIFIKACIJA MUTACIJA
4. PREMA VELIINI UINKA NA FENOTIP
C. Mutacije koje utjeu na preivljavanje (vijabilnost)
a. Subvitalne
- relativna vijabilnost vea je od 10%, ali manja od 100% u usporedbi s
divljim tipom

b. Semi-letalne
- uzrokuju vie od 90%, ali manje od 100% smrtnosti

c. Letalne
- izazivaju smrtnost u svih jedinki prije odrasle dobi

KLASIFIKACIJA MUTACIJA
5. PREMA SMJERU
A. Napredne mutacije
- izazivaju promjene iz divljeg tipa u abnormalni fenotip

B. Povratne mutacije
- proizvode promjene iz abnormalnog fenotipa natrag u divlji tip

KLASIFIKACIJA MUTACIJA
6. PREMA STANINOM TIPU
A. Somatske mutacije
- dogaaju se u somatskim stanicama i proizvode mutantni fenotip samo u
odreenom dijelu organizma (mozaik ili himera)

B. Gametske mutacije
- dogaaju se u spolnim stanicama, dovode do nasljednih promjena

MOLECULAR CLOCK (METODA)

GENI SE SPONTANO MIJENJAJU U ALELNE FORME BRZINOM
KOJA JE KONSTANTNA ZA SVAKI LOKUS. RAZLIKUJE SE OD
JEDNOG GENA DO DRUGOG!
KONSTANTNA UESTALOST SUPSTITUCIJE AMINOKISELINA
TIJEKOM EVOLUCIJE PROTEINA. SVAKI PROTEIN IMA SVOJ
VLASTITI MOLEKULARNI SAT. RATA MUTACIJA ZA PROTEINE
IZNOSI 10-4.

RNA MOLEKULA TAKOER JE PROMJENJIVA UESTALOST

MUTACIJA RNA MOLEKULE PROCJENJUJE SE NA 10-4 DO 10-5.

UESTALOST ZAMJENE NUKLEOTIDA U DNA SEKVENCAMA

TAKOER JE U GRUBO KONSTANTNA! RATA MUTACIJA ZA DNA JE 1010
.

MOLECULAR CLOCK (METODA)

PREMA UESTALOSTI MUTACIJA MAKROMOLEKULA U

ODREENIH VRSTA MOE SE PROCJENITI VRIJEME TJ. DUINA
TRAJANJA EVOLUCIJE ODREENE VRSTE ODNOSNO KADA SU SE
ODVOJILE OD NEKOG ZAJEDNIKOG PRETKA.

REKOMBINACIJA

REKOMBINACIJA

GENETIKA IZMJENA IZMEU SEGMENATA DNA

NOVI RASPORED GENA I RAST GENOMA
1. OPA REKOMBINACIJA HOMOLOGNA
2. SEKVENCIJSKI SPECIFINA NEHOMOLOGNA
REKOMBINACIJA

OPA ILI HOMOLOGNA REKOMBINACIJA

IZMJENA IZMEU
DVIJE HOMOLOGNE
SEKVENCE DNA
(IZMEU DVIJE KOPIJE
ISTOG KROMOSOMA
MEJOZA: SINAPSE,
CROSSING-OVER, U
RAZVOJU SPOLNIH
STANICA

HOMOLOGNA REKOMBINACIJA

MEJOZU IMAJU SAMO

EUKARIOTI ALI DO MJEANJA
GENA I OPE REKOMBINACIJE
DOLAZI I KOD PROKARIOTA U
MITOZI

HOMOLOGNA REKOMBINACIJA

LOM NA BILO KOJEM MJESTU DNA

ZAVOJNICE, FRAGMENTI SE
IZMJENJUJU.
TO MJESTO MOE BITI DUGO
NEKOLIKO TISUA PAROVA BAZA.
NA MJESTU IZMJENE NE MJENJA
SE NUKLEOTIDNA SEKVENCA.
PROCES LOMA JE PRECIZAN.
NI JEDAN NUKLEOTID SE NE GUBI,
DODAJE, NITI MJENJA. TAKVE
LOMOVE UZROKUJU ZRAKE I
RENTGENSKE (X) ZRAKE.

HOMOLOGNA REKOMBINACIJA

IZMJENE SESTRINSKIH KROMATIDA U MITOZI (METAFAZA)

HARLEKIN KROMOSOMI

SEKVENCIJSKI SPECIFINA ILI NEHOMOLOGNA

REKOMBINACIJA
NE ZAHTJEVA HOMOLOGIJU IZMEU SEKVENCI DNA
JEDNOG ILI OBA HELIXA (ZAVOJNICE)
MJENJA SE POREDAK NUKLEOTIDNIH SEKVENCI U GENOMU

TU SUDJELUJU RAZLIITI PROTEINI:

Rec A protein
DNA polimeraza I
DNA ligaza
INTEGRAZA
Rec BC protein

SEKVENCIJSKI SPECIFINA REKOMBINACIJA

Plazmidi vankromosomski nasljedni elementi

Cirkularni ili linearni. graeni su od dvolane DNK molekule. Molekularne
mase 106 - 108 . Moe se ugraditi u bakterijski kromosom.
Plazmidi su dodatni
kromosomi u bakterija, bez
kojih bakterije ne mogu
ivjeti (nemaju normalan
metabolizam).
Zbog dodatnog genetikog
materijala ti organizmi
imaju evolucijsku prednost.
Najmanji plazmid ima dva
gena u svojoj DNA, a
najvei i stotinu gena.

Plazmidi vankromosomski nasljedni elementi

Postoji nekoliko tisua raznih plazmida.
Plazmid velike molekularne mase mae prijei iz jednog u
drugog domaina. Za to je potrebno najmanje 20 gena
Mali plazmidi mogu prijei u drugog domaina uz pomo
velikog. To se zove MOBILIZACIJA.

2 srodna plazmida koji imaju iste mehanizme replikacije ne

mogu opstati u jednoj stanici.

Plazmidi vankromosomski nasljedni elementi

Plazmidi daju bakteriji razna svojstva.

Mogu stvarati BAKTERIOCINE toksine koji djeluju na druge bakterije.

PLAZMIDI omoguuju rezistenciju na antibiotike.
Dokaz za to je da su bakterije iz jednog LIOFILIZATA iz 1946. god.
Rezistentne na tetraciklin i streptomicin koji tada nisu bili poznati.
Plazmidi su nosioci virulencije bakterija je virulentna jer ima nosioca
virulencije na plazmidu (Bacil antraxa, E. coli, Sligela)
Metaboliki plazmidi: bakterije koje ive u tlu, omoguuju da bakterije kao
izvor C koriste organske tvari kao to su : salicilati, naftalen, toluol,
kamphor, tako i razgrauju te tvari

Plazmidi vankromosomski nasljedni elementi

Postoje plazmidi za rezistenciju prema tekim metalima (iva, olovo). Ti

plazmidi veliki plazmidi mogu prijei iz bakterije u biljke, dolazi u
Agrobacterium tubefaciens

Kriptini plazmidi ne zna im se funkcija

Plazmidi su pokretni genetiki elementi

POKRETNI GENETIKI ELEMENTI

RAST GENOMA

1.

IS elementi PREPOZNAJU SE PO MUTACIJAMA KOJE

IZAZIVAJU, to su bioloki agensi koji izazivaju mutacije

2.

TRANSPOZONI (Tn) takoer se prepoznaju po mutacijama koje

izazivaju i po nekim dodatnim svojstvima rezistencija na
antibiotik, pesticid

3.

GIGANTSKI TRANSPOZON SA OMOTAEM

BAKTERIOFAGA

POKRETNI GENETIKI ELEMENTI

IS ELEMENTI
blok DNA, sa svake strane ima INVERTNU REPETICIJU

Svaki IS element mora imati IR jer su oni vani za prelaenje iz jednog

mjesta na drugo. Njih prepoznaju proteini TRANSPOZAZE, prebacuju ih.
Svaki IS element odabere ciljanu sekvencu tono odreene duljine, bez
obzira na slijed nukleotida i to se ubaci.
IS1 element je veliine 768 pb, to je najmanji insercioni element kojeg
poznajemo.

POKRETNI GENETIKI ELEMENTI

TRANSPOZONI
pokretni genetiki elementi sa strane imaju insercionu sekvencu

Tn 1681 stvara termostabilni toksin u E. coli

IS1 su elementi vani za prelaenje transpozona iz jednog mjesta na drugo.

POKRETNI GENETIKI ELEMENTI

BAKTERIOFAGI se inseriraju u bakterijski kromosom, neki bilo gdje, a
neki na tono odreeno mjesto u bakterijskom kromosomu.

litiki
(umnaa se)
i
lizogeni ciklusi
(pritajen - UV
zraenje ga inducira)

Mobilni genetiki elementi u bakteriji Escherichia coli

tip

veliina
(tisue baza)

plazmidi
faktor fertilnosti
(faktor F)
faktot F'

93
> 100

faktori rezistencije
(faktori R)

4 do 117

kolicinogeni faktori

6 do 141

lizogeni fagi
lamda ()
Mu
insercijske sekvence (IS)

48
38
0,8 do 1,4

karakteristike

ini bakteriju mukom, prenosi se

konjugacijom
Osim gena faktora F prenosi i gene
bakterije E. coli
Nose gene za rezistenciju na lijekove;
neki nose i gene za konjugaciju
Nose gen za proizvodnju kolicina
(toksina); neki nose i gen za konjugaciju
Uz virusne gene i neto gena E. coli (gal
ili bio)
Svi mu nose i mali dio genoma E. coli
Geni omeeni parom IS mogu se
premjetati unutar stanice