Hrvatski za maturu

1. Aktivni leksik je skup leksema koji je u odreenome vremenskome

razdoblju poznat veini govornika nekoga jezika i ija je upotreba
neutralna, odnosno nije stilski obiljeena.
Pasivni leksik je skup leksema koji su u opem leksiku suvremenoga jezika
zastarjeli. Leksemi se prema razlogu zastarijevanja dijele na historizme,
arhaizme, nekrotizme i knjike lekseme.
2. S

3. A) Fonoloki arhaizmi su rijei u ijem se fonemskom sastavu vidi starije

fonoloko stanje hrvatskoga jezika: bahat > bat, cesar > car, sarce > srce
B) Pomodnice su rijei koje oznaavaju neku pomodnu pojavu, brzo se ire i
prihvaaju, ali i brzo zastarijevaju te postaju dio pasivnog leksika: bitlsica,
montgomeri, tarzanica, lenonice, selfie, hoodica
C) Nekrotizmi su rijei koje pripadaju leksiku nekog pisca, a nikad nisu
postale dio aktivnoga leksika. esto su nekrotizmi nastali i zbog puristikih
nastojanja: ljesit, cakljiv, bugljar, bojan, milski
D) rijei su koje su nestale iz aktivnoga jezika zato to su nestale pojave,
stvari i osobe koje su te rijei oznaavale. Oni su preli iz aktivnog leksika u
pasivni djelovanjem izvanjezinih imbenika. Zbog vlastite povijesne
pripadnosti, historizmi veinom nemaju sinonima te su u aktivnome leksiku
potrebni u povijesnome kontekstu: barun, grof, kmet, vitez, vlastelinstvo,
korzet, kuda, dukat, musketa
4. Knjiki leksemi rijei su koje se, bez obzira na svoju starost, pojavljaju
samo u knjigama i rjenicima. Uglavnom su rezultat puristikih djelovanja
starijih hrvatskih leksikografa. Knjiki su leksemi novotvorenice.
5. A) Izrazni arhaizmi su rijei iji je izraz zastario te se danas koristi
istoznanica ili bliskoznanica. (islo broj, horugva zastava)
B) Sadrajni ili znaenjski (semantiki) arhaizmi su rijei ijem je izrazu s
vremenom pridrueno novo znaenje. (luka nekad livada, danas
pristanite brodova; podoknica nekad prozorska daska, danas pjesma)
C) Tvorbeni arhaizmi su rijei koje imaju zastarjele tvorbene elemente
(arobija > arobnica, goli > gola)
D) Fonoloki arhaizmi su rijei u ijem se fonemskom sastavu vidi starije
fonoloko stanje hrvatskoga jezika (bahat > bat, cesar > car)
6. Leksik na prijelazu leksemi koji ne pripadaju ni aktivnome ni
pasivnome leksiku. U leksik na prijelazu ubrajaju se zastarjelice,
pomodnice i novotvorenice.
Npr. 1. Zastarjelice leksemi koji se koriste vrlo rijetko i ubrzo e prijei u
pasivni leksik (ferije,gombalite).
2. Pomodnice rijei koje oznaavaju neku pomodnu pojavu (startasice,
emo)

3. Novotvorenice (neologizmi) leksemi iji je izraz u nekome jeziku neko

vrijeme nov. Nastaju kako bi se imenovala neka nova pojava ili kako bi se
zamijenila posuena rije.
7. s
8. Leksemi koji zastarjevaju zbog unutarjezinih razloga su arhaizmi.
9. A) Novotvorenice ili neologizmi nove su rijei koje jo nisu potpuno
postale dijelom aktivnog leksika.
B) Individualne novotvorenice su novonastale rijei od strane pojedinca:
pisca, znanstvenika (padobran, raunalo)
10.Lokalizmi su leksemi jednoga mjesnoga govora, odnosno leksike
znaajke nekoga mjesta. Njihova je podruna rasprostranjenost najmanja.
Primjerice, dubrovaki su lokalizmi gospar (gospodin), pla (plat).
Regionalizmi su leksemi karakteristini za veinu govora ili sve govore iste
skupine govora. Rasprostiru se na irem podruju nego lokalizmi, ali na
uem nego dijalektizmi.
11.Leksemi truca i pinka su tokavizmi jer se veinom koriste u
unutranjosti Dalmacije i istonoj Hrvatskoj gdje prevladava tokavski
dialekt.
12.
A) Gumb dugme
B) Opatica asna sestra
C) Frajla gospoica
13.A) Ponetra prozor
B) Lancun plahta
C) Doal - doao
14.akavizmi i kajkavizmi daju knjievnom tekstu autentinost odreenog
dialektalnog govornog podruja.
15.Hrvatski standardni jezik temelji se na dijelu tokavskog narjeja. j j.
Budui da mu je tokavsko narjeje samo osnova, ne smije se s njime
poistovjeivati.
16.Standardni jezik mora biti normiran da bi se uskladio govor na svim
podrujima jedne drave
17.Normom se odreuje to je standardno, a to nestandardno, to pripada
kojem funkcionalnom stilu, to je denotativno, a to konotativno.
18.S
19.Leksemi : cura , lova , frend su argonizmi
20.A) Parafraza jest figura za opisno iskazivanje - prepriavanje svojim
rijeima nekog knjievnog djela na nain da se u novome jezinom obliku
zadri osnovna misao originala. Parafraza podrazumijeva skraivanje i
proirenje teksta te tumaenje i objanjenje teih mjesta, ime se postie
bolje razumijevanje. Primjer Od figure do kulture
B)Perifraza figura je s kojom se s vie rijei ili nekoliko reenica opisuje,
odnosno zamjenjuje neki pojam koristei neke njegove bitne oznake.
Perifrazom se pojaava stil, posebice u retorici, odnosno govornitvu te se
esto naziva retorikom metaforom. U nekom kontekstu, perifraza moe
postati i eufemizmom i slinim figurama.
Primjeri perifraze
Kralj ivotinja (lav)
Vrh svijeta (Himalaja)

C) Personifikacija je figura u kojoj se neivim predmetima pridaju

osobine ivih bia. Moe znaiti i davanje ljudskih osobina prirodnim
pojavama, stvarima, ivotinjama ili biljkama, ali je to znaenjem blie
antropomorfizaciji. Primjeri personifikacije:
Dragutin Domjani, Bele roe
Zmisli se, mama, tih jutrah tak plavih?
Rosa jo s trave se svetila vani,
Stare su vure polahko odtukle,
Glas im je tenek i tih i pospani.
V odprti oblok je dialo jutro,
A pod oblokom na vrtek je mali
Budit se poel, i on si je dremal
V mirnoj toj noi, dok vsi smo mi spali.
D) Paradoks jest misao i figura koja u sebi sadri proturjenost nekoj
tvrdnji koja je opeprihvaena, ili nekom ispravnom zakljuku. Paradoks je
vano sredstvo u govornitvu jer se njime postie vea uvjerljivost misli
koju govornik zastupa. Prema definiciji koju daje Mark Sainsbury paradoks
je: "Jedan naizgled neprihvatljiv zakljuak koji proizlazi iz naizgled
prihvatljive premise, putem naizgled prihvatljiva zakljuka". U filozofiji i
ekonomiji termin se koristi kao sinonim za antinomiju.
Paradoks daje snaan poticaj za razmiljanje. On otkriva slabosti naih
sposobnosti da sudimo, ali i ogranienja naih intelektualnih instrumenata
rasuivanja. esto su paradoksi na temelju jednostavnih koncepta doveli
do velikog intelektualnog napretka. Ponekad je to bilo pitanje otkrivanja
novih matematikih pravila ili otkrivanja novih fizikalnih zakona kako bi se
prihvatili zakljuci koji su u poetku bili "oigledno neprihvatljivi".
Od poetka pisane povijesti, postoje reference na paradokse, od Zenonovih
paradoksa, Kantovih antinomija sve do dostizanje paradoksa kvantne
mehanike i teorije ope Relativnosti, ovjeanstvo je oduvijek bio
zainteresirano za paradokse. Usto postoji jedno cijelo filozofsko-vjersko
strujanje, Zen budizam, komu su povjerena uenje u zen-koanama,
paradoksalnim priama-zagonetkama koje munjevitom brzinom
osvjetljavaju teko sagledive duhovne odnose.
Paradoks se od oksimorona i ironije razlikuje po tome to njegovi pojmovi
nisu proturjeni, nego samo neskladni.
Primjeri paradoksa
Poznati paradoks dolazi iz stare Grke, a glasi: "Znam da nita ne znam".
Njegovim se autorom smatra filozof Sokrat. Primjetna je obostrana
negacija dijelova zakljuka.
E)Metonimija uporaba je rijei u prenesenom znaenju, ali se znaenje ne
prenosi po slinosti kao kod metafore, nego prema odreenim stvarnim
odnosima, dodirivanju ili povezanosti u prostoru ili vremenu, odnosno, prema
logikoj vezi.

Primjer metonimje
itam Cesaria . ( itam pjesmu koju je napisao Cesari)
F) Antiteza stilska je figura koja se zasniva na opreci, odnosno
suprotnosti. Dva se suprotna pojma stavljaju jedan uz drugi, da bi se
naglasio kontrast.
Posebna su vrsta antiteze slavenska antiteza i oksimoron.

Primjeri antiteze
Vladimir Nazor, Dvoji aneli
Buni su aneli tuge...
Al aneli radosti ute.
G)Metafora kraena je usporedba, po njoj se ostvaruje prijenos znaenja
tako da se istakne jedna zajednika znaajka iz jednog podruja ivota i svijeta
koja se po naelu slinosti povee s drugim podrujem. To je stilsko izraajno
sredstvo koje zamjenjuje stvarnu priu ljepom pjesnikom slikom.
Primjer metafore
On je lisica. ( On je lukav kao lisica prijenos znaenja po slinosti)
21.s
22.Leksemi : traperice , parti , disko , bekamica pripadaju neologizmima (c)
23.Leksiku na prijelazu ne pripadaju historizmi (a)
24.Leksem kulen je etnografski dialektalizam zato to se najee koristi na
podruju Slavonije gdje se najvie i upodrebljava .
25.Leksem donesti je kolokvijalizam te pripada razgovornom stilu .