Hj

PODRUČNA RASLOJENOST JEZIKA

Lokalizmi
- Rasprostranjeni na najmanjem području jer pripadaju jednom mjesnom govoru
- Npr. Gospar – dubrovački lokalizmi (gospodin)
Regionalizmi
- Na području većem od jednog mjesta, manjem od narječja npr. Dalmatinizmi: kukumar ili
slavonizmi: komšija
Dijalektizmi
- Karakteristični su za područje cijelog narječja
- Čakavizmi, kajkavizmi, štokavizmi
Vrste dijalektizma
- Fonološki – razlikuju se fonemskim sastavom ili prozodijskim značajkama (fala-hvala)
- Tvorbeni – imaju isti korijen, ali se razlikuju tvorbenim sredstvom (zajček,črlenejši)
- Izrazni – razlikuju se izrazom (hiša, pajdaš)
- Značenjski – riječi koje postoje i u standardnom, ali s drugim značenjem (gaće, hlače)
- Morfološki – razlikuju se u rodu ili u nastavcima (misliju)
- Etnografski – imenuju pojam karakterističan za neki kraj (mlinci, kulen, bećarac, šturkle)

VREMENSKA RASLOJENOST JEZIKA

Aktivni leksik – sve riječi koje u određenom trenutku rabe svi govornici hrvatskog jezik u pisanoj
i usmenoj komunikaciji
Leksik na prijelazu – sve riječi koje postupno izlaze iz jezika jer se sve manje
a) Novootvorenice – riječi kojima se označava neki novi pojam
b) Zastarjelice – riječi koje polako prelaze iz aktivnog u pasivni riječnik, upotrebvaljaju ih
samo stariji govornici, fiskultura
c) Pomodniceriječi koje se naglo javljaju ali i naglo nestaju, u nekom trenutku postaju vrlo
popularne jer imenuju neki trenutno popularan proizvod , kaubojke,marte…
d) Oživljenice – riječi koje su se vratile iz pasivnog u aktivni riječnik , županija, domovnica
Pasivni leksik – sve riječi koje su iz nekog razloga zastarjele
 a) Historizmi – riječi koje su iz aktivnog prešle u pasivni riječnik iz izvanjezičnih razloga, ban,
grof…
b) Arhaizmi – riječi koje su iz aktivnog prešle u pasivni riječnik iz unutrajezičnih razloga,
sarce,parst…
c) Nekrotizmi – riječi koje su specifične za pojedinog autora, nikad nisu postale dio aktivnog
leksika, ljesit umjesto drven
d) Knjiški leksemi – riječi koje se pojavljuju samo u knjigama ili rječnicima, nikada nisu
postali dio aktivnog riječnika, mirisnica

Funkcionalni stilovi
- Administrativni – obrasci, zakoni, zapisnici, službeni dopisi, izvješće (objektivnost, jasnoća,
klišej iziranost)
- Znanstveni – znanstveni radovi, referati, predavanja, rasprave (objektivnost, racionalnost,
logičnost i postupnost u izlaganju, uporaba znanstvenih termina)
- Publicistički – vijest, izvješće, članak, komentar, intervju, reportaža, feljton, recenzija
( ovise o vrsti i namjeni teksta, leksik je najbliži opće uporabnom leksiku jer je namijenjen
širokom krugu korisnika)
- Razgovorni – spontanost, poštapalice, geste, jednostavne rečenice
- Književno umjetnički – novela, roman, bajka, basna… ( individualnost, riječi dobivaju nova
značenja ovisno o autorovoj namjeri, pojavljuju se riječi iz svih leksičkih slojeva)