RASLOJENOST LEKSIKA

LEKSEM
 Svi oblici neke riječi
LEKSIK
 Rječnik

OPĆEUPORABNI LEKSIK
 Leksemi poznati većini govornika
a) VREMENSKA RASLOJENOST
b) PODRUČNA RASLOJENOST
c) FUNKCIONALNA RASLOJENOST
LEKSIK OGRANIČENE UPORABE
 Poznat uskom krugu ljudi
 Stručni termini

a) VREMENSKA RASLOJENOST
1. AKTIVNI LEKSIK
2. LEKSIK NA PRIJELAZU
3. PASIVNI LEKSIK

I. AKTIVNI LEKSIK
 Poznat većini govornika
II. LEKSIK NA PRIJELAZU
 Ne pripada ni pasivnom ni aktivnom leksiku
III. PASIVNI LEKSIK
 Razumije ga mali broj ljudi
 Jezik predaka

RAZLOZI PRELASKA LEKSEMA U PASIVNI OBLIK

a) UNUTARJEZIČNI – Zamjena riječi drugima
b) IZVANJEZIČNI – Politički, društveni, kulturni razlozi
PASIVNI LEKSIK
A. HISTORIZMI
 Leksemi zastarjeli zbog izvan jezičnih razloga
 Stare valute, titule, zvanja
 Dukat, škude, forinte, ban, knez, grof
B. ARHAIZMI
 Leksemi zastarjeli zbog unutar jezičnih razloga
 Karv  krv, jaštejoš, sarcesrce, ljepostljepota, pakaopet
C. NEKROTIZMI
 Leksemi karakteristični za pojedinog pisca, leksikografa
 Zabilježeni su samo jednom, često je rezultat jezičnog purizma

VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA

LEKSIK NA PRIJELAZU
 PRIJELAZNI SLOJ
o POMODNICE: Riječi koje imenuju neku trenutno modernu pojavu
o NOVOTVORENICE: Riječi koje obično nastaju kako bi se hrvatskom riječi
imenovao neki novi pojam
ZASTARIJELICE
 Riječi koje se sve manje upotrebljavaju u općem leksiku
 Riječi koje polako prelaze iz aktivnog u pasivni oblik
 Upotrebljavaju ih stariji govornici
 Ferje, fiskultura, štetovati
OŽIVLJENICE
 Riječi koje se iz pasivnog oblika vračaju u aktivni

PODRUČNA RASLOJENOST LEKSIKA

IDIOM – Svaki pojavni oblik leksika

ORGANSKI IDIOM – Stječe se rođenjem, usvaja se u obiteljskoj zajednici
NEORGANSKI IDIOM – Stječe se učenjem

A. LOKALIZMI
 Leksik svojstven mjesnom govoru
 Najmanje područno raslojen
 Dundo-ujak, gospo-gospodin
B. REGIONALIZMI
 Više jezičnih govora s istim obilježjima
 Slavonizmi, dalmatinizmi
C. DIJALEKTIZMI
 Najviše područno raslojeni
 Čakavski, štokavski, kajkavski
 D. INDOGRAFSKI DIJALEKTIZMI
 Leksemi koji imenuju nešto što je specifično za neko područje i nema zamjenu
 Štrukli, gemišt

FUNKCIONALNI STILOVI
STIL – Izbor više mogućnosti za izricanje nekog sadržaja
STILISTIKA – Proučava stil, tj. Funkcionalnu uporabu jezičnih jedinica

VRSTE FUNKCIONALNIH STILOVA

1) KNJIŽEVNO UMJETNIČKI
 Pojavljuju se riječi iz svih leksičkih slojeva
2) PUBLICISTIČKI
 Namijenjen širem krugu
 Javljaju se žurnalizmi
3) ADMINISTRATIVNI
 Jasan je i objektivan
 Javljaju se ustaljeni izrazi
4) ZNANSTVENI
 Upotrebljava znanstvene termine
 Radi se o nekom znanstvenom radu
5) RAZGOVORNI
 Spontan
 Jednostavne rečenice
 Koristi se žargonom

PLEONAZAM - nizanje je istoznačnih riječi u govoru

ADMINISTRATIVIZAM –
ŽURNALIZAM - novinski pojednostavljeno ili površno tretiranje i pisanje o ozbiljnim temama
VULGARIZAM - nepristojni izraz u govoru i jeziku