ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOSTI NARODA BiH

Crveno i crno Henry bel Stendal

-prepriavanje djela-

Mentor: prof. dr. Muhidin Danko

Studentica: Segmedina Boti

Sarajevo, 14.05.2016. godine

Roman Crveno i crno se svrstava u poetke realizma. To je pria o dinaminom ivotu
Juliena Sorelija i o njegovom traginom zavretku. Roman je podijeljen na dva dijela tako da

se moe pratiti odrastanje glavnog lika, njegovo sazrijevanje i oblikovanje u linost kakva e
ostati do kraja ivota. Veina dogaaja prikazana je s take gledita glavnog lika s
povremenim ukljuivanjem dviju najvanijih ena iz njegovog ivota, Mathilde i Louise.
Julien Sorel bio je sin seoskog tesara. Iako mu je otac branio da ita, esto ga i tukao, ilijen
je bio ambiciozan i jedini od svoje brae pokazao zanimanje za uenje. Uio je latinski uz
pomo lokalnog upnika i znao je mnoge djelove Biblije. Zbog steenog znanja postao je
uitelj i odgajatelj djece gradonaelnika Verriesa de Renala. im je upoznao
gradonaelnikovu enu, Louise, poela su se razvijai odreena osjeanja meu njima. Nije im
trebalo dugo da se upuste u ljubavnu vezu. Veinu vremena Julien je bio proraunat u toj vezi,
nije se mogao cijelim biem prepustiti toj vezi jer nije mogao zanemariti ambicije koje je
gajio. Anonimno pismo u kojem se gradonaelnik upozorava na preljub njegove ene prekida
njihovu vezu. Iako je Louise uspjela uvjeriti mua da nita od toga nije istina, traevi koji su
pokrenuti otjerali su Juliena, koji je uz pomo biveg upnika Chelana primljen uz stipendiju
na kolovanje u sjemenik.
Iako je od poetka imao veliku podrku direktora sjemenita opata Pirarda, Julien se ne
uspijeva prilagoditi hipokratskoj sredini i prihvata poziv da radi kod markiza La Pola u
Parizu. Tu se vrlo dobro snalazi i privlai panju gospoice de La Mol. Tako zapoinje
njegova druga ljubavna veza u kojoj je istovremeno osjeao radost pobjednika i trpio u svojoj
ulozi krivca i napoeljne osobe niskog roda. Markiz de La Mol ini sve kako bi Jilien postao
bogat i mogao omoguiti vjenanje. Pvo ga alje u London na diplomatsko-pijunski zadatak
u trajanju od dva mjeseca, a zatim i na jo jedan diplomatski zadatak u Strasbourg.
Obavijetena o drutvenim uspjesima i mogunosti enidbe svog biveg ljubavnika, ga.
Renal pie pismo markizu de La Mol u kojem Juliena predstavlja kao varalicu i laova.
Markiz zatim povlai dozvolu za brak.
Bijesan zbog novonastale situacije, Julien gubi vlast nad sobom i odluuje da se osveti bivoj
ljubavnici. Odlazi u grad gdje ona ivi. Nalazi je u crkvi, vadi pitolj i puca u nju. Odmah ga
hapse i vode u zatvor. Julien se poinje i kajati zbog svega. Saznaje da rana ge. Renal nije
bila smrtonosna i da je ona iva, zbog ega je neizmjerno sretan. Razmiljajui o svojim
postupcima zakljuuje kako je samo gu. renal iskreno volio i toj priznaje prilikom njene
posjete.
Poslije oporavka, u gi. renal se javlja jo vea ljubav prema Julienu i ini sve kako bi ga
vlasti pustile na slobodu.
Svi pokuaji su uzaludni. Julien je osuen na smrtnu kazni i pogubljen. Nakon pogubljenja,
sahranjen je prema svojoj elji u pilji iznad Verrieresa.
Tri dana nakon njegove smrti umire i ga. Renal.