Program usavravanja

POMOTEHNIAR / AMPELOTEHNIAR
Skripta predavanja

SADRAJ
1. Pomotehnika i ampelotehnika
2. Zakonska regulativa, normizacija i uvoenje sustava kvalitete

2.1. Norme i normizacija

2.2.

HACCP 7

2.3. Dobra proizvoaka praksa (DAP)/ engleski:

Good agriculture practice (GAP)
3. Proizvodnja sadnog materijala voaka i vinove loze

3.1. Podloge za voke

3.2. Tehnike cijepljenja

3.3. Mikropropagacija
4. Sustavi uzgojnih oblika i naini odravanja
4.1.
Izbor uzgojnog oblika za vinovu lozi i rezidba vinograda

4.2. Rezidba u zeleno

4.3. Pomotehniki radovi u vonjaku
5. Alati, oprema i strojevi za pomotehniku i ampelotehniku
6. Zatita na radu i prva pomo

6.1. Osposobljavanje iz zatite na radu- zatita na

radu; pravilnik o izradi procjene opsanosti radnih mjesta
7. Ekonomski aspekti vezani uz pomotehnike i ampleotehnike mjere
8. Literatura

3
3
6
8
8
8
21
25
30
30
35
38
52
56
56
60
62

1. POMOTEHNIKA I AMPELOTEHNIKA
Pomotehnika
Definicija pomotehnike- radne operacije koje se izvode na vokama cijele godine,
dakle od faze mirovanja voaka, i tijekom cijele vegetacijske dobi

Pomotehnike mjere:

rezidba
povijanje grana
poluprstenovanje
prstenovanje
prorjeda plodova

Ampelotehnika
Mjere koje se provode na lozi cijele godine, dakle od faze mirovanja voaka, i
tijekom cijele vegetacijske dobi
Ampelotehnike mjere su:
rezidba
pljevljenje
pinciranje
zalamanje
vrikanje

2. ZAKONSKA REGULATIVA, NORMIZACIJA I

UVOENJE SUSTAVA KONTROLE
Zakon o sadnom materijalu i priznavanju sorti
poljoprivrednog bilja
ureuje proizvodnju, stavljanje na trite i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti
poljoprivrednog bilja u sortne liste, odravanje sorti
poljoprivrednog bilja, nadlenost pojedinih tijela u poslovima iz ovoga
Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspekcijski nadzor
kao i druga pitanja od znaenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog sjemenarstva i rasadniarstva.

Poljoprivredni reprodukcijski materijal

Poljoprivredno sjeme i poljoprivredni sadni materijal bilo kao sjeme, cijele biljke
ili njihovi dijelovi kada se koriste za umnaanje i proizvodnju poljoprivrednog
sjemena, za sjetvu ili sadnju s ciljem proizvodnje poljoprivrednog bilja.

Poljoprivredno sjeme
Generativni i vegetativni dijelovi poljoprivrednog bilja koji slue za
umnaanje i proizvodnju poljoprivrednog bilja.

Poljoprivredni sadni materijal

Obuhvaa reprodukcijski sadni materijal, sadnice, presadnice povra i
ukrasno bilje osim umskoga sadnog materijala.

Reprodukcijski sadni materijal

Sjeme za proizvodnju podloga, sjemenjaci, vegetativne podloge, korjenjaci, korjenovi izdanci, vrijee, cijepljene podloge, pupovi, zrele i zelene
reznice, plemke i meristem koji potjeu od matinih biljaka.

Sadnica
Jednogodinja ili viegodinja biljka namijenjena uzgoju voa, vinove loze i
hmelja, sadnji ili presaivanju.

Kategorija
Odreen stupanj kvalitete poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala.

Partija
Odreena koliina ili broj jedinica poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koja se prepoznaje po ujednaenosti sastava i po podrijetlu.

Sjemenska mjeavina
Mjeavina sjemena razliitih vrsta i sorti.

Sitna pakiranja
Pakiranja sjemena odreenih vrsta bilja odreene maksimalne teine.

Oplemenjiva sorte
Fizika ili pravna osoba koja je kroz oplemenjivaki proces stvorila novu sortu.

Oplemenjivako pravo
Pravo koje proizlazi iz Zakona o zatiti biljnih sorti (Narodne novine broj
131/97., 62/00.).

Laboratorij
Pravna osoba ovlatena od strane Ministarstva poljoprivrede za obavljanje
poslova analize kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i
izdavanje izvjea.

DUS
Postupak utvrivanja razliitosti, ujednaenosti i postojanosti novih biljnih
sorti u svrhu stjecanja oplemenjivakog prava i priznavanja sorti poljoprivrednog bilja.

UPOV
Meunarodna organizacija za zatitu novih biljnih sorti

Struni nadzor
Postupak kontrole poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koji provodi Zavod za sjemenarstvo i rasadniarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) radi
izdavanja certifikata.

1. Sadni materijal i njegove kategorije

Sadni materijal koji se proizvodi i stavlja na trite moe biti sljedeih kategorija:
inicijalni ili predosnovni, osnovni, certificirani, standardni ili CAC (Conformitas Agraria Communitatis) kategorije

2. Proizvodnja sadnog materijala

Sadni materijal mogu proizvoditi pravne i fizike osobe koje su upisane i registrirane u Upisniku dobavljaa sadnog materijala.

3. Kvaliteta sadnog materijala

Kvaliteta sadnog materijala u smislu ovoga Zakona je podrijetlo, autentinost
sorte i podloge, vegetativna razvijenost i zdravstveno stanje.

4. Nadzor nad proizvodnjom sadnog materijala

Nadzor koji provodi Zavod smatra se strunim nadzorom sadnog materijala.
Nadzor nad svojom proizvodnjom sadnog materijala moe obavljati i dobavlja
sadnog materijala kao nadzor pod strunom kontrolom kada udovoljava uvjetima
koje e propisati ministar.

5. Pakiranje, plombiranje i oznaavanje sadnog materijala

Sadni materijal stavlja se na trite u ujednaenim partijama, originalno pakiran
i plombiran, oznaen certifikatom o sadnom materijalu na pakiranju i mora ga
pratiti certifikat o sadnom materijalu uz otpremnicu u boji propisanoj za kategoriju sadnog materijala.

6. Stavljanje na trite sadnog materijala

Na trite se moe staviti sadni materijal ako:
posjeduje certifikat o sadnom materijalu iz lanka 42. stavka 1. ovoga Zakona

2.1. Norme i normizacija

NORMA
Norma ili standard je poznata i priznata mjera za odreenu kvantitativnu ili kvalitativnu veliinu u okviru odreene socijalne zajednice.

NORMIZACIJA
Norma je isprava za opu i viekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadri pravila, upute ili
obiljeja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jami najbolji stupanj
ureenosti u odreenim okolnostima.
Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opu i opetovanu uporabu koje se odnose na postojee ili mogue probleme radi
postizanja najboljeg stupnja ureenosti.
VRSTE NORMI
Trenutno ima 14 vrsta normi i svaka ima strogo definirani cilj i namjenu:
1. Osnovne norme
2. Norme za usluge
3. Planske norme
4. Sigurnosne norme
5. Norme za uporabu
6. Proizvodne norme
7. Norme za isporuku

8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

Norme za mjerenje
Norme za kvalitetu materijala (norme za materijale)
Norme za postupke (procedure)
Norme za ispitivanje (i testiranje)
Norme za objanjenja i simbole
Terminoloke norme
Deklaracijske norme

Meunarodne ili internacionalne norme

Propisuju 2 svjetske nadlene organizacije ISO i IEC i one vrijede za sve lanice
ISO = International Standardization Organization, Meunarodna organizacija za
norme
IEC = International Electrotechnical Commission

Meunarodna organizacija za normizaciju -ISO

ISO norma
Prijedlog za razvoj nove ISO norme slubeno se prihvaa kad se Centralnom
sekretarijatu izravno ili putem regionalnih i/ili nacionalnih organizacija podnese
odgovarajui zahtjev.
Kada velike svjetske proizvodne grupacije (za naftu, hranu, energiju itd.) ili multinacionalne kompanije izravno kontaktiraju s Centralnom sekretarijatom

2.2. HACCP
Primjena HACCP sustava, DOBRA HIGIJENSKA (DHP), PROIZVOAKA (DPP)
i DISTRIBUCIJSKA PRAKSA (DDP) su osnova osiguranja zdravstveno ispravnih
proizvoda. Stoga je vano da se ti zahtjevi primjenjuju tijekom cijelog proizvodnog lanca, tijekom distribucije i skladitenja gotove hrane, sve do isporuke
krajnjem korisniku.

Dobra proizvoaka praksa

Dobra proizvoaka praksa (DPP, poznata i pod nazivom GMP - Good Manufacturing Practice) je zbirka smjernica (preporuka) koje obuhvaaju organizaciju rada te utvrivanje obveza i odgovornosti u podruju proizvodnje, kontrole
i prometa prehrambenih proizvoda s ciljem osiguranja ujednaene kvalitete i
sigurnosti hrane.

ISO 22000:2005
Meunarodna priznata norma uvedena od Meunarodne organizacija
za standardizaciju (ISO) koja postavlja zahtjeve za uvoenje i odravanje
potpunog i uinkovitog sustava upravljanja sigurnou hrane

2.3. Dobra agronomska praksa (DAP) /engleski: good

agricultural practice (GAP)/
Dobra agronomska praksa temelji se na kontroli kritinih toaka i kvalitete proizvoda u skladu s regulativom Svjetske zdravstvene organizacije i Codex Alimentarius.

to je EUREPGAP?
EUREPGAP (European Retail Product and Good Agricultural Practice) je jedan od
najrairenijih svjetskih standarda koji se odnosi na primarnu proizvodnju svjeeg
voa i povra.
EUREPGAP propisuje uvjete proizvodnje, mehanizme inspekcije i certifikaciju
proizvoda.
EUREPGAP se koristi i pod imenom GLOBALGAP.

GLOBALGAP
GLOBALGAP obuhvaa sustav certifikacije voa, povra, cvijea i ukrasnih biljaka,
ribarstva, stoarske proizvodnje i integrirane poljoprivredne proizvodnje i primjenjuje se u vie od 45 zemalja u svijetu.

3. PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA VOAKA I

VINOVE LOZE
3.1. Podloge za voke
Podloga
dio voke na koji se cijepi plemka kako bi se postigla odgovarajua bujnost
i rodnost.
daje korijen i jedan dio debla
Prema nainu razmnoavanja razlikujemo generativne i vegetativne podloge.
Generativne podloge razmnoene su iz sjemena i imaju neujednaena genetska

obiljeja jer su nastale oplodnjom. Vegetativne podloge razmnoavaju se nekim

od vegetativnih naina razmnoavanja (nagrtanjem,poloenicarna i sl., a u novijevrijeme i razmnoavanjem in vitro) pa imaju ujednaena genetska obiljeja.

IDEALNA PODLOGA TREBALA BI IMATI SLIJEDEA OBILJEJA:

podudarnost sa svim sortama

slabu bujnost
poticati rani ulazak u rod i
dobru rodnost cijepljene sorte
ne tjeranje izdanaka
dobro ukorjenjivanje
prilagodljivost na razliite
tipove tla
otpornost na bolesti i tetoine koji se nalaze u tlu

Podudarnost podloge i plemke

Podudarnost =sposobnost podloge i plemke da nakon cijepljenja dobro srastu i
tvore voku koja ima zadovoljavajui rast i rodnost.
Nepodudarnost = na mjestu cijepljenja ne stvaraju se provodni snopovi, nego
umjesto njih nastaje zrakasto tkivo koje slabo odrvenjava. Zbog toga je oteano
protjecanje vode, mineralnih i organskih tvari iz podloge u plemku i obratno pa se
plemka sui.
Meupodloga = se umee izmeu podloge i nepodudarne sorte.

Kako prepoznati nepodudarnost?

Guke
Remanencija
Hortikulturna nepodudarnost
(blaga nepodudarnost)=smanjuje se bujnost, a poboljava se rodnost i
kakvoa plodova

Znakovi nepodudarnosti:
slab primitak plemki,
pucanje na mjestu cijepljenja
razlike u rastu podloge ili plemke
uenje i prerano opadanja lia
slaba kondicija
velik broj korijenovih izdanaka

Podloge za jabuku

Slabobujne: M9, M26 i M27, MAC 9 ili Mark

Srednje bujne: MM106, M7, M4, M2, MM111
Bujne podloge: MM109, M11, A2
Vrlo bujne: M16
Sjemenjak

M9 (Malling 9)
To je vegetativna podloga koja se najee koristi za jabuku, posebno u intenzivnim ili plantanim nasadima u gustom sklopu. Naraste do 3 m visine.
Zbog plitkog, lomljivog i nerazvijenog korijena potrebna joj je armatura.
Trai plodna i propusna tla. Jabuka na M 9 rano prorodi, obilno raa te daje
krupne i dobro obojene plodove. U sunim godinama zahtijeva navodnjavanje.
Pogodna je za cijepljenje srednje bujnih ili bujnih sorata jabuke (Gloster,
Jonagold, Elstar, Mutsu i dr.).
Osjetljiva je na mraz i bakterijsku pale (Erwinia amylovora). Podlona je
stvaranju korijenovih izdanaka.

M 26 (Malling 26)
Ova podloga uzgojena je u Engleskoj 1929. godine krianjem podloga M 16 x M 9.
Naraste do 3 m visine.
Rano ulazi u rod i daje plodove dobre krupnoe i boje.
Otporna je na mraz, ali je osjetljiva na bakterijsku pale (Erwinia amylovora).

M 27
M 27 je najslabije bujna podloga jabuke.
Jabuka cijepljena na toj podlozi imat e dvostruko slabiju bujnost u odnosu
na bujnost jabuke iste sorte cijepljene na podlozi M 9.

10

M2
M 2slina je dobro poznatoj podlozi M 4. Bolje se prilagoava klimatskim uvjetima. Dobro se ukorjenjuje,ali se preporuuje samo za dobro pripremljena tla.

M4
M4 je dobro poznata,srednje bujna vegetativna podloga. Dobro se
prilagoava i na slabija tla.
Slabo se ukorjenjuje,pa vokama treba potporanj.

M7
M7je takoer poznata,stara vegetativna podloga srednje bujnosti. Ukorjenjuje se dosta brzo. Dobro podnosi teka tla,a laka tla joj ne odgovaraju.
Osjetljiva je na mraz.

MM 106 (Malling Merton 106)

Ova podloga se dobro ukorjenjuje i nije joj potrebna armatura. Naraste
do 4 m u visinu. Koristi se za gustu sadnju. Pogodna je za loija tla, a za
plodnija tla se preporuuju sorte slabe ili srednje bujnosti kada se moe
uzgajati 800 do 1.300 stabala/ha.
Otporna je na krvavu u (Eriosoma lanigerum), ali je osjetljiva na pepelnicu
jabuke (Podosphaera leucotricha) i na nedostatak magnezija u tlu.

M 11
M 11je neto slabije bujna od sjemenjaka.
Otporna je na mraz,podnosi i slabija tla jer se dobro ukorjenjuje,ali je
osjetljiva na krvave ui.

MM 109
MM 109je podloga pogodna za pjeskovitija tla, jer dobro podnosi suu.
Ne podnosi suvinu vlanost, ali je dosta otporna na mraz.
Ne ukorjenjuje se dobro,pa joj treba potporanj.

A 2(Alnarp 2)
Odlino se ukorjenjuje i uspijeva na tekom, laganom i pjeskovitom tlu.
Usprkos bujnosti rano ulazi u rodnost.
Pogodna je za sadnju na vjetrovitim podrujima gdje su zime otre te na
veim nadmorskim visinama. Uzgaja se 450 do 850 stabala/ha.

11

M 16 i MM 25
Obje su vrlo bujne vegetativne podloge i prema bujnosti gotovo se
izjednauju sa sjemenjakom. Iskoritavaju se samo za poluintenzivne
nasade.
M 16 je za razliku od MM 25 osjetljivija na mraz i krvave ui.

Sjemenjaci jabuke
Od generativnih podloga za jabuku istiu se sjemenjaci divlje, umske jabuke
(Malus sylvestris).
Jabuka uzgojena na sjemenjaku u rodnost ulazi negdje u 5. godini, a cijelo stablo
moe ivjeti i do 100 godina to je nemogue postii u intenzivnim vonjacima sa
slabo bujnim podlogama.

Podloge za kruku
Sjemenjaci divljih ili kulturnih sorti
Vegetativne podloge dunje: MA, MB, MC, BA 29

Generativne podloge
Sjemenjak kruke vrlo je bujna i dugovjena generativna podloga koja se koristi
za uzgoj kruke na tlima loije kvalitete, s veom koliinom aktivnog vapna u tlu
te za uzgoj soliternih stabala.

Oregon 260, 261 i 264

Selekcionirane su podloge iz divlje, umske kruke. Podrijetlom su iz SAD-a.
Otporne su na bakterijsku pale (E. amylovora). U Hrvatskoj nisu registrirane.

Pyrodwarf
Slabo bujna podloga nastala krianjem Old Home Bonne Luise.
Prorodi ve u drugoj godini i daje stabla 50% slabije bujnosti od OHF klonova.

Cydomalus
Podloga za kruku nastala krianjem divlje jabukei dunje (Malus communis Cydonia oblonga). Dobro se oiljava.

Vegetativne podloge
Prema podrijetlu razlikuju se dunje selekcionirane u Engleskoj (dunja MA i dunja
MC), Belgiji (dunja ADAMS) i Francuskoj (dunja iz Angersa, dunja SYDO, dunja BA
29). Sve one se koriste u suvremenom voarstvu.

12

Dunja MA (sin. EMA)

U sluaju da se te sorte ipak ele cijepiti na dunju
tada se najprije na dunju cijepi meupodloga,
a potom eljena sorta na meupodlogu. Kao
meupodloge koriste se Pastorica, Gelertova,
Santa Maria, Trevuka, Hardenpontova. Nedovoljno uvruje voku u tlu stoga joj je potrebna
armatura.

Dunja MC (sin. EMC, C)

Vegetativna podloga selekcionirana u Engleskoj. Slabo bujna podloga.
Za 30% ima slabiju bujnost od dunje MA. U toplim i suhim podnebljima
esto stresno reagira slabim porastom, manjim plodovima i alternativnom
rodnou. Jako je osjetljiva na mraz. Na ovoj podlozi mogui je sklop od
5.000 do 8.000 stabala/ha.

Dunja ADAMS
Prema bujnosti nalazi se izmeu dunja MA i MC. Prinosi i kvaliteta plodova
esto su vei nego u ostalih podloga dunje.

Dunja SYDO
Vegetativna podloga za 5 do 10% slabije bujnosti od dunje MA. Rodi
relativno rano i daje krupne plodove. Reagira na poveanu koliinu vapna
u tlu. Dobro se razmnoava grebenicama i reznicama. Manje je osjetljiva na
viruse nego dunja MA.

Dunja BA 29 (provansalska dunja)

Srednje je bujna vegetativna podloga. Od dunje MA bujnija je za 10 do
20%. Kompatibilna je s plemenitim sortama kruke (Rana Moretinijeva,
Abate Fetel, Krasanka i Lipanjska ljepotica) te da se one mogu izravno cijepiti na dunju BA 29, dok su Williams i Packhams Triumph nepodudarne s
dunjom Ba 29 pa ih treba cijepiti s meupodlogom, najee Pastoricom.

Podloge za dunju
Od generativnih se koristi bijeli glog za suha, vapnenasta i siromana zemljita. Sa
glogom ima dobar afinitet, brzo prorodi i redovito raa.
Od vegetativnih se koristi dunja MA i BA 29. Dobar afinitet, brzo prorode i dobro
plodonose

13

Podloge za mumulu i oskoruu

Od generativnih podloga bijeli glog, sjemenjak oskorue (na siromanijim tlima),
sjemenjak dunje (na plodnijim tlima) i sjemenjak kruke. Od vegetativnih za
mumulu se koristi dunja MA.

Podloge za ljivu
Za uzgoj ljive mogu posluiti generativne i vegetativne podloge. Najea podloga koja se kod nas koristi, a pokazala se kao vrlo dobra, je Prunus myrobalana/
cerasifera (danarika).
Kao vegetativne podloge koriste se razliiti tipovi trnoljive (P. insititia), ljive (P. domestica), Marijanke (P. mariana), Damascenke (P. damascena) i razliiti tipovi krianaca.

Myrobalana B
Spada u grupu bujnih podloga. ljive na toj podlozi neto kasnije ulaze u
rod, ali redovito i obilno raaju. Prikladna je za laka, suna i ocjedita tla.
Koristi se za cijepljenje europskih, ali i japanskih ljiva.

Myrobalana 29 C
Vegetativna podloga koja se preporuuje za cijepljenje ljive. Slabije je bujnosti od Myrobalane B za 25 do 30% i adaptabilnija je na uvjete tla. ljiva
na ovoj podlozi obilno raa, a plodovi su odline kvalitete i vee krupnoe.

GF 31
Bujna je podloga dobre podudarnosti s veinom komercijalnih sorata ljive.
Od trnoljive (P. insititia) koriste se razliiti tipovi za proizvodnju sadnica
kao vegetativne podloge. Poznati su pod imenom Julijanka (Saint Julien,
St. Julien), a razlikuju se tipovi Julijanka A, Julijanka GF 655-2 i Pixy.

Julijanka A (St. Julien)

Srednje bujna podloga pogodna za plodna tla i otporna na mraz. Dobro
podnosi i tea tla. Dobre je podudarnosti s veinom komercijalnih sorata
ljive. Osjetljiva je na vei sadraj vapna u tlu, a nedostatak joj je to razvija
korjenove izdanke.

Julijanka GF 655-2 (sin. St. Julien INRA 655-2)

Vegetativna je podloga srednje bujnosti. Dobre je podudarnosti s veinom
sorata ljive. ljiva na ovoj podlozi daje visoke prirode i rano plodonosi.
Dobro podnosi tea, vlana tla i mraz.

14

Pixy
Slabo bujna podloga osjetljiva na mraz. Posebno je pogodna za cijepljenje
stolnih sorata ljive jer omoguuje gusti sklop sadnje.
Od bjeloljive i domae ljive izdvojene su kao dobre podloge GF 43 te
zatieni kultivari PENTA i TETRA.

GF 43
Vrlo bujna podloga. Ne stvara korjenove izdanke. Pogodna je za vlanija tla.
Nije zaraena virusima ljive. Neke sorte ljive bolje raaju na ovoj podlozi
nego na sjemenjaku Myrobalane.

PENTA
Podloga koja obeava. Osim sa ljivom, podudarna je i s breskvom, nektarinom, marelicom i bademom. Otporna je na nedostatak kalcija u tlu. Dobro
se prilagoava razliitim tipovima tla. Idealna je za nasade koji se ne mogu
navodnjavati. Otporna je na trule korijena (Phytophthora cinnamoni).

Marijanka (P. mariana)

Lako se razmnoava zrelim reznicama, nagrtanjem i grebenicama. Odlina
je za pjeskovita tla, a osjetljiva na suu i mraz.

Marijanka GF 8-1 (sin. Marianna GF 8-1, INRA marianna 8.1)

Poznata je kao jako bujna podloga. Stabla cijepljena na ovu podlogu daju
vee prinose od onih koje su cijepljene na Myrobalanu. Pogodna je za
teka, pjeskovita i vapnenasta tla.

Damascenka 1869
Srednje je bujna podloga na kojoj voke rano prorode. Otporna je na feroklorozu, asfiksiju korijena i mraz. Nije zaraena virusima. Pogodna je za vlanija tla.

Jaspi-Fereley
Krianjem P. salicina P. spinosa nastale su podloge Jaspi-Fereley i Julior-Ferdor.
Slabo do srednje bujna vegetativna podloga novijeg datuma. U Hrvatskoj
nije na sortnoj listi. Ima dobru sposobnost prilagodbe na alkalnim tlima.
Jaspi je zatieno ime ove podloge, a pod imenom Ferley ista je vrsta
slobodna na tritu.

GF 677
Krianjem badem breskva (A. communis P. persica) nastala je vegetativna podloga GF 677.

15

Podloge za breskvu
Generativne: sjemenjaci vinogradarske breskve, ljive, bajama ili marelice

Vegetativne: hibridi breskve i bajama GF677, GF557, hibridi ljive

INRA Julijana INRA Damascena, INRA ljiva GF43
Vinogradarska breskva
Odlikuje se ranim stupanjem u rod i dugim razdobljem rodnosti. Nije
prikladna za vlana tla. Podnosi do 5% fizioloki aktivnog vapna.

GF 677 (hibrid badem breskva)

Podloga koja podnosi do 12% fizioloki aktivnog vapna u tlu. Ima dobru
podudarnost sa sortama breskve. Pogodna je za suha i alkalna tla.

ljiva damascenka (Prunus damascena)- INRA DAMASC GF 1869

Srednje bujna podloga. Dobro podnosi tea i vlanija tla te tla s neto vie
aktivnog vapna. Ima dobar afinitet samo prema nekim sortama breskve.

PrunusSaint Julien INRAGF 655/2

Klon je ljive. Slabe je do srednje je bujnosti. Podnosi viak vapna i umorna
tla. Smanjuje bujnost sorata. Ima dobar afinitet prema breskvama.

Podloge za trenju
Sve sorte nemaju jednaku podudarnost s istom vrstom podloge pa je u tome radi
postizanja boljih rezultata potrebno znanje i iskustvo. Kao podloge za trenju kod
nas su zastupljene generativne, ali i vegetativne podloge.

Divlja trenja (Prunus avium L.)

Ovo je podloga koja se koristi na plodnim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Jako je bujna podloga i dobro podudarna s plemenitim sortama trenje.

Mahaleb ili raeljka (Prunus mahaleb L.)

Kao podloga koristi se na laganim, propusnim, kamenitim, suhim i
vapnenim tlima. Ne podnosi teka tla, visoku razinu podzemnih voda,
zadravanje vode u tlu ni obilne kie. Otpornija je na smrzavanje od divlje
trenje. Osjetljiva je na virus arke.

Santa Lucia 64
Selekcija jeraeljke koja se vegetativno razmnoava. Dobro uspijeva na laganim i propusnim tlima. Ima dobru podudarnost s trenjom i daje stabla 20%
manje bujnosti od sjemenjaka, ubrzava poetnu rodnost i zriobu plodova.

16

Santa Lucia 405 (Pontaleb Ferci)

Generativna je podloga. Spada u novu selekciju Santa Lucie. Umjerene
je bujnosti, a u usporedbi s podlogom Santa Lucia 64 pokazuje neto
slabiju bujnost (5 do 10 %), ranije stupa u rod, daje krupnije plodove bolje
kvalitete i bolje podnosi vlana tla.

Obina vinja (Prunus cerasus)

Vegetativno se trenja razmnoava podlogama: F 12/1, SL 64 i Colt.

F 12/1 (Mazzard)
Ova podloga je selekcionirana iz divlje vinje (Prunus avium L.). Slabo se
koristi je razvija bujna stabla. Dobre je podudarnosti s plemenitim sortama
trenje. Srednje je otporna na niske temperature. Osjetljiva je na rak korijena (A. tumefaciens), viruse, asfiksiju korijena, karbonate i umornost tla.

Tabel Edabriz
Ova podloga je klon obine vinje (P. cerasus). Zahtijeva plodna i duboka tla
te mogunost navodnjavanja. Stabla trenje cijepljene na Edabriz su slabije
bujnosti za 45% od stabala cijepljenih na podlozi F 12/1. Osjetljiva je na
klorozu (podnosi 8% CaO), posebno kada je pH > 8.

Victor
Srednje je bujna podloga za trenju. Daje krupnije plodove i vei prinos, a
otporna je na suu. Plodovi ranije dozrijevaju. Podudarna je s mnogim plemenitim sortama trenje i lako prilagodljiva razliitim tipovima tla i klime.

Colt
Vegetativna je podloga selekcionirana u Engleskoj. Nastala je krianjem Prunus avium Prunus pseudocerasus. Vrlo je rasprostranjena podloga u svijetu.
Srednje je bujnosti (15 do 20% slabije od sjemenjaka). Osjetljiva je na suu, ali
i na mraz. Ranije prorodi i zori, daje krupnije plodove nego sjemenjak.

Weihrot serija: W 10, W 11, W 13 i W 158

Ovo je selekcija P. cerasus napravljena na Sveuilitu Monaco Freising
Weihestephan u Njemakoj sa eljom da se smanji bujnost i postigne bolja
podudarnost sa sortama. Dobro se uvruju u tlu i daju malo korijenovih
izdanaka. Osjetljivije su na koziavost lia (B. jaapii). Podloga W 158 je
dobre podudarnosti sa sortama dok kod drugih podloga je podudarnost
problematina.

17

GM serija: Damil, Inmil, Camil

Damil (Klon 61/1)
Nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom iz sjemenjaka vrste prunus
dawyckensis. Podnosi teka i vlana tla. Smanjuje bujnost sorata za 50
do 60% u odnosu na podlogu F 12/1.

Inmil (Klon GM 9)
Nastao je krianjem prunus incisia prunus serulata. Srednje je bujna
podloga. Ne podnosi teka tla. Smanjuje bujnost sorata za 30% u
odnosu na podlogu F 12/1. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova na
sjemenjaku trenje vrapare. Dobro je podudarna sa sortama trenje. U
nasadu zahtijeva armaturu.

Camil (Klon 79)

Nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom sjemenjaka prunus canescens. Daje neto vie korijenovih izdanaka od damila i inmila. Smanjuje
bujnost sorata za 50 do 60% u odnosu na podlogu F 12/1. Postie rani
poetak rodnosti i dobro rodi.

Giesen serija
Nastala je krianjem nekoliko vrsta trenje i vinje na Sveuilitu Justus
Libig u Giesen-u u Njemakoj. Od 6.000 krianaca odabrani su najbolji i
to: Gisela 1, Gisela 5 i Gisela 10. Sve su slabo bujne podloge patuljastog ili
polupatuljastog rasta.

Gisela 1
Nastala je krianjem prunus fruticosa P. Cerasus. Slabo je bujna
podloga koja se dobro uvruje u tlu. Daje vie korijenovih izdanaka.
Osjetljiva je na koziavost lia, moniliju i bakterioze. Ima oteanu
podudarnost sa sortama trenje.

Gisela 5
Nastala je krianjem vrsta P. Cerasus P. Canescens. Slabo bujna je
podloga koja se slabo uvruje u tlu. Daje malo korijenovih izdanaka.
Osjetljiva je na koziavost lia, monilija i bakterioze.

Gisela 10
Nastala je krianjem vrsta P. Fruticosa P. Avium. Slabe je bujnosti. Daje
vie korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na koziavost lista, moniliju, a
tolerantna je na bakterioze.

18

MA MA 14
Ova podloga nastala je krianjem raeljke i divlje trenje (P. mahaleb
P. avium). Selekcionirana je u SAD-u , ali ju je otkupio poznati francuski
rasadnik Delbard i proirio po Europi. Dobre je podudarnosti sa sortama te
postie rani poetak rodnosti. Na toj podlozi trenje rastu kao polupatuljaste voke.

Standardne podloge:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

sjemenjak trenje (Prunus avium)

sjemenjak raeljke (Prunus mahaleb)
F 12/1 (selekcija divlje trenje u East Malling-u)
MAMA (Mazzard Mahaleb divlja trenja raeljka)
COLT (Prunus avium Prunus cerasus divlja trenja divlja vinja)
CAB 6P, CAB 11E (selekcije Prunus cerasus divlje vinje)

Podloge koje se najvie upotrebljavaju u intenzivnim nasadima:

1.
2.
3.
4.

GISELA 5 (P. cerasus P. canescens - divlja vinja ukrasna vinja)

EDABRIZ (P. cerasus)
W 13 (WEIROOT (P. cerasus) - EM selekcija)
MA MA 14

Izbor podloga za vinju

Kao podloge za vinju zastupljene su i generativne i vegetativne podloge.

Divlja trenja (Prunus avium)

Divlja trenja je bujna podloga koja se koristi na plodnim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Dobro je podudarna s plemenitim sortama vinje.
Stabla cijepljena na ovu podlogu redovito raaju i dugovjena su.

Raeljka ili mahaleb (Prunus mahaleb)

Ova podloga se koristi na laganim, propusnim, kamenitim, suhim i vapnenim tlima kakva su preteno u Dalmaciji. S vinjom je relativno dobro
podudarna. Osjetljiva je na virus arke. Ne podnosi teka tla, visoku razinu
podzemne vode, zadravanje vode u tlu, a ni obilne kie. Otpornija je na
smrzavanje od divlje trenje..

Stepska vinja (Prunus fruticosa)

Postoji velik broj varijeteta ove vrste. Otporna je na mraz i suu. Rano rodi i dobro
raa. Slabo bujna je podloga pa su stabla vinje cijepljena na nju patuljasta.

19

Colt
Podloga je nastala krianjem P. avium P. pseudocerasus. Spada u vegetativne podloge srednje bujnosti. Osjetljiva je na suu i mraz.

CAB 6P i CAB 11E

Ove podloge nastale su istraivanjem u Italiji. Stabla vinje na tim podlogama bolje su rodnosti. Nepovoljno im je svojstvo to to u nasadu daju veliki
broj korijenovih izdanaka.

Izbor podloga za marelicu

Zadovoljavajue podloge za marelicu jo uvijek nema to dovodi do tekoa u
uzgoju i irenju ove atraktivne vone vrste.

BB 1
Iznimno dobra generativna podloga za marelicu, posebno za pjeskovita
tla. Cijepljena na tu podlogu marelica manje strada od apopleksije, obilnije
raa, a plodovi su kvalitetniji i krupniji spram ostalih podloga. Preporuuje
se marelicu cijepiti na 80 do 120 cm od tla na tu podlogu.

GF 43
Umjereno je bujna podloga koja ne stvara korijenove izdanke i pogodnija
je za vlanija tla. Nije zaraena virusima ljive.

GF 1380
Selekcija je bjeloljive pogodna za guu sadnju. U Hrvatskoj nije registrirana.

PENTA
Obeavajua podloga. Otporna je na nedostatak kalcija u tlu, a idealna je za nasade koji se ne mogu navodnjavati. Otporna je na trule korijena (P. cinnamoni).

TETRA
Najbolja od svih podloga za marelicu. Skrauje vrijeme dozrijevanja za 3
do 5 dana. Otporna je na trule korijena, ali i na nematode korjenova vrata
(Meloidogyne spp.).

Sjemenjak badema
Ima ograniavajuu upotrebu zbog inkompatibilnosti s marelicom pa
se obavezno treba koristiti meupodloga Luizet ili Royal. Sjemenjak badema se
koristi kao podloga za marelicu za suna tla bogata fizioloki aktivnim vapnom.

20

Zbog slabijeg ukorjenjivanja, brzog rasta i opasnosti od prenoenja virusa,

vegetativne podloge za marelicu se rijetko upotrebljavaju. Mogu se koristiti
razliiti tipovi trnoljive (P. insititia), domae ljive (P. domestica), Marijanke
(P. mariana), Damascenke (P. damascena) i razliiti tipovi krianaca.

Podloge za orah
Sjemenjaci juglans regia i juglans nigra (inkompatibilitet nakon 30 godina i 30%
manji rod)
U praksi je, najvie prihvaena podloga proizvedena od ploda domaeg oraha
(Juglans regia) i to zato to je na toj podlozi bolji prijem cijepova i bolja rodnost
nego npr. na podlogama Juglans nigra, Juglans mandshurica, Juglans hindsii te
Juglans sieboldiana.

Izbor podloga za lijesku

Zemlje vodee u uzgoju lijeske uzgajaju je na vlastitom korijenu i podiu takve
nasade.Moe se cijepiti na medvjeu lijesku

Podloge za kesten
Sjemenjaci domaeg kestena (castanea sativa) i japanskog kestena.

3.2. Tehnike cijepljenja

Cjepljarski alat

21

Tehnike cjepljenja

Okuliranje
Pod koru
Na isjeak
U procjep ili raskol
Na popravljeni spoj
Sedlasto spajanje
Na most
U luk
U poboni urez
U korjenov vrat
Na prsten

Okuliranje
Na spavajui ili budni pup
U lipnju ili kolovozu

Na isjeak
Poetak vegetacije
Plemka se stavlja sa strane
Oblik klina

Pod koru
Na podlogu odrezanu 10 cm iznad tla
Plemka se stavlja sa strane
Vrijeme: poetak vegetacije

Na ip
Kad su plemka i podloga priblino iste debljine
Vrijeme: u vegetaciji

Na raskol
Kod precjepljivanja starih stabala
Kad je podloga deblja od plemke

22

Na spoj i na engleski spoj

Podloga i plemka iste debljine
U vrijeme mirovanja vegetacije
U rasadniarstvu

Na most ili premotavanje

Kad je oteena kora

U klin (zeleno na zeleno)

23

Cijepljenje lubenice

24

3.3. Mikropropagacija

Kultura biljnog tkiva je naziv pod kojim se podrazumijeva kultura biljnih: protoplasta, stanica, tkiva, organa i cijele biljke na/u sterilnoj hranidbenoj podlozi u
aseptinim uvjetima u staklu (in vitro).
Svrha:
eliminacija virusa i drugih patogena
brzo klonsko razmnoavanje vrijednih primjeraka
vegetativno razmnoavanje u sluaju kad je to sporo ili nemogue
klasinim nainom
razmnoavanje klonova tijekom cijele godine
slui u oplemenjivanju / genetiko inenjerstvo
znanstvena istraivanja
Bazira se na totipotentnosti biljne stanice.
to je potrebno osigurati za provedbu tehnike mikropropagacije?
Laboratorij za pripremu hranidbene podloge
Oprema za sterilno rukovanje biljnim materijalom
Klima komora za rast i razvoj biljaka in vitro
Prostor za aklimatizaciju biljaka na uvjete ex vitro
Ureaji potrebni za rad u laboratoriju za pripremu hranidbene podloge su:
Vage, pH-metar, magnetska mijealica, pipete, kuhalo, autoklav, vodena kupelj,
suhi sterilizator, friider, kemikalije, epruvete, tikvice i ostalo stakleno posue

25

Oprema za sterilno rukovanje biljnim materijalom

Laminar ormar sa strujanem sterilnog zraka

Klima komora za rast i

razvoj biljaka in vitro
Svjetlo (intenzitet
i duljina dana)
najee se primjenjuje fotoperiodino
osvjetljenje od 16
sati osvjetljenja i 8
sati tame
Temperatura - raspon
20 do 28 C

Prostor za aklimatizaciju
biljaka na uvjete ex vitro

26

mist sistem
relativno visoka vlaga
grijanje
supstrat

Hranidbene podloge
Komponente medija:
Voda
Mineralne soli (makro i mikro-elementi)
Ugljikohidrati (saharoza, glukoza, fruktoza)
Vitamini (tiamin, nikotinska kiselina, piridoksin, folna kiselina itd.)
Regulatori rasta biljni hormoni (auksini, citokinini, giberelini, abscizinska
kiselina, etilen)
Aminokiseline (glicin, tirozin, alanin itd.)
Agar
Prilagoditi pH

Sterilizacija biljnog materijala

Sterilizacija biljnog materijala se vri:
tekua voda
alkohol (etanol)
dezinfekcijska sredstva s aktivnim klorom (Varikina, kalcij hipoklorit itd.)
kap deterdenta
sterilna voda

Eksplantati
Eksplantati mogu biti:
Kultura:
itavih biljaka (sjemena)
pojedinanog nodija (vora)
izdanaka
pupova
embrija
pranika

27

korijena
lisnih dijelova
meristema ili vegetacijskog vrka
stanica u suspenziji
protoplasta

Tri glavne faze uzgoja u kulturi tkiva

I faza: poetna- uspostavljanje kulture

Prikaz izolacije meristema iz vrijee jagode

28

II faza: umnaanje

Kultura izbojka iz busena

III faza: zakorijenjivanje

Razlika je u sastavu podloge

Aklimatizacija na uvjete ex vitro (in vivo)

Stvaranje kutikule

29

4. SUSTAV UZGOJNIH OBLIKA I NAINI UZDRAVANJA

4.1. Izbor uzgojnog oblika za vinovu lozu i rezidba vinograda
Sustava uzgoja vinove loze
Prema grai osnovnog kostura trsa i sloenosti oblikovanja razlikujemo:
jednostavne (ravasti, guyot, dvokrak)
sloene sustave uzgoja (kordonci, pergole i sl.)
U naim vinogradima najzastupljeniji su jednostavni sustavi uzgoja:

ravasti oblik i njegova modifikacija lepeza (Primorje i Dalmacija)

starohrvatski uzgoj (sjeverozapadna Hrvatska)
guyotov uzgoj
dvokraki oblik i njegove razliite modifikacije

Od sloenih sustava najei su:

kordonci
manje pergole
jednostruka zavjesa

Jednostavni oblici uzgoja

STAROHRVATSKI UZGOJ
Prisutan na podruju sjeverozapadne Hrvatske
Ima 2-3 oblikovana kraka na
kojima se nalaze reznici sa 2 do 3
pupa. Na jednom kraku ostavlja
se lucanj sa 8 do 12 pupova. Sve
mladice razvijene iz reznika veu
se uz glavni kolac, a lucanj uz
susjedni kolac ili potkolac.
Razmaci sadnje su 100 90 cm te
nema armature.
Nema perspektive zbog
nemogunosti strojne obrade.

GUYOT UZGOJ
Jedan od najjednostavnijih sustava uzgoja male ekspanzije. U treoj godini rozgva
se ree na visinu uzgoja 60 do 100 cm,

30

tijekom vegetacije dvije vrne

mladice se njeguju i veu uz icu, a
ostale se uklone ili otro prikrauju.
U etvrtoj godini se rozgva na
najnioj poziciji ree na reznik sa 2
pupa, a gornja na lucanj sa 8 do 10
pupova.
est uzgojni sustav u kontinentalnim vinogorjima.

DVOKRAKI OBLIK UZGOJA

Kod nas najei, to je dvostruki guyot uzgoj.
Sastoji se od 2 lucnja s po 8 do 10 pupova i 2 prigojna reznika s 2 pupa.
Visina stabla je takoer 60 do 120 cm. Razmaci sadnje od 160 do 280 90 do 120
cm, a najpovoljniji su razmaci 180 110 cm.
U proljee tree godine rozgva se ree do osnovne ice, na visinu uzgoja. U tijeku
vegetacije, ostavlja se 4 do 5 mladica, ostale se oplijeve. U proljee etvrte godine
reemo dvije nasuprotne rozgve na dva reznika koje se priveu na osnovnu icu.
Ta dva reznika su budui krakovi. Idue godine, na svakom kraku ostavljaju se
reznik i lucanj.

31

Sloeni oblici uzgoja

KORDONSKI SUSTAV UZGOJA
Spadaju u sustave sa srednjim i
velikim optereenjem.
Jednostrani ili dvostrani su te je
visina stabla 80 do 120 cm.
Oblikovanje kordonskog uzgoja
zapoinje ostavljanjem rozgve pri
vrhu stabla u treoj godini koja
e posluiti za formiranje kraka. U
etvrtoj godini rezom se oblikuju
ogranci na kraku (rozgva se ree
na reznike sa 3 do 5 pupova).
Dobro razvijena rozgva pri vrhu
stabla ostavlja se kao drugi krak
te se vee uz icu (u sluaju formiranja dvostrukog kordonca). U petoj godini i na
drugom kraku se oblikuju ogranci (reznici) te je postupak formiranja zavren.
etiri su osnovna sustava kordonskog uzgoja:

1. Royat kordonac
Ree se kratko, odnosno na svakom se ogranku
ostavlja po jedan rodni reznik sa 2 do 3 pupa. Broj
ogranaka je razliit, ovisi ponajprije o razmacima
sadnje, a najee iznosi 5 do 10, pa je ukupno
optereenje po trsu 10 do 30 pupova.

2. Moser kordonac
Slian royat kordoncu, ostavlja se prigojni reznik
sa 2 do 3 pupa i rodni reznik sa 3 do 4 pupa na
svakom ogranku, pa je i optereenje vee, ak do
60 pupova.

32

3. Sylvoz kordonac
Ree se na dugo rodno drvo, odnosno lucnjeve.
Izvorni oblik nema prigojnih reznika, dok se
danas vie koristi inaica s mjeovitim rezom tj.
na svakom ogranku smjeteni su po jedan reznik
i jedan lucanj. Lucnjevi se otro savijaju i veu uz
pomonu icu. Visina stabla je obino vea nego
kod drugih kordonaca, a optereenje ovisi o broju
ogranaka i moe iznositi 40 do 70 i vie pupova.

4. Casenave kordonac
Ree se na prigojni reznik i lucanj, a specifinost
je i u tome to se lucnjevi blago povijaju i veu
za prvu icu. Optereenje je slino kao i kod
sylvoz kordonca.

5. Jednostruka zavjesa *
Zbog skupe i komplicirane armature nije naila na
veu primjenu.
Jednostruka zavjesa je u stvari visoki kordonac,
s visinom uzgoja 160 do 200 cm. Jednostavna
armatura: stupovi i jedna jaka ica (obino 5 mm)
uz koju je vezan krak, a mladice slobodno vise
prema dolje. Ree se uglavnom samo na lucnjeve,
a optereenje iznosi 50 do 70 pupova po trsu.
Obino se sadi u paru, odnosno sa svake strane stupa po jedan cijep, i tada
su razmaci sadnje obino 2,8 do 3,0 m 2,0 do 2,5 m. Kod pojedinane sadnje razmak u redu je 1,0 do 1,20 m, ali tada svaki trs mora imati jaki kolac.

Rezidba vinograda
Vinova loza u svom ivotnom ciklusu zahtjeva rez svake godine. To je jedna od
najvanijih tehnolokih operacija u vinogradarskoj proizvodnji.
Rez vinove loze izvodi se tijekom vegetacije i tijekom perioda mirovanja. Rez koji
se provodi u periodu mirovanja naziva se REZ U ZRELO, dok se REZ U ZELENO
izvodi u periodu vegetacije.

33

Rez u zrelo
Prikraivanje jednogodinje mladice - rozgve na odreenu duinu, koja je u
pravilu odreena brojem rodnih pupova.

Optereenje
Broj zimskih pupova na jednogodinjem drvetu koji ostaje na trsu nakon
reza. Optereenje je broj ostavljenih pupova na jednom trsu. U naelu
je odreeno sustavom uzgoja (npr. dvokrak se ree na 20 do 24 pupa),
ali na optimalan broj pupova po trsu e utjecati uvelike i kondicija trsa,
plodnost tla, klimatski uvjeti prethodne godine i naravno sorta. Uz manje
optereenje porast mladica je vei i obrnuto.

Rodnost pupova
Rodnost svih pupova po duini rozgve nije ista, bazalni pupovi su slabije
rodni, prema sredini rozgve rodnost se poveava, dok se pri vrhu ponovno
smanjuje.
Iz zimskih pupova, razvit e se u sljedeoj vegetaciji mladice koje nose
rod, osim u sluaju oteenja glavnog pupa, kada e se mladice razviti iz
suoica sa znatno manjim prirodom. Iz spavajuih pupova koji se nalaze
ispod kore, uglavnom se razvijaju nerodne mladice koje slue za korekciju
uzgojnog oblika ili pomlaivanje trsova.

34

Pri rezu jednogodinjeg drveta razlikujemo:

Prigojni reznik s jednim pupom

Prigojni reznik s dva pupa
Rodni reznik s 3-5 pupova
Kratki lucanj sa 6-8 pupova
Dugi lucanj sa vie od 8 pupova

Rez se izvodi ukoso, na suprotnu stranu od

pupa, kako sokovi u suenju ne bi vlaili
nabubreni pup.
Kod mjeovitog reza (kakav je najei za
kontinentalne sorte i sustave uzgoja) rezom
se ostavlja prigojni reznik i rodno drvo
(lucanj). Pri rezu, stari se lucanj uklanja, a s
lanjskog reznika gornju mladicu reemo na
dugo rodno drvo (lucanj), a donju ostavljamo za prigojni reznik, odnosno reemo na
2 pupa.
Primjer mjeovitog reza

4.2. Rezidba loze u zeleno

Izvodi se tijekom vegetacije na zelenim dijelovima trsa.
Vani radovi kojima takoer direktno utjeemo na prinos i kakvou, te zdravstveno stanje, opi izgled i kondiciju trsa.
Ampelotehniki zahvati reza u zeleno su:
a) PLIJEVLJENJE
b) PINCIRANJE
c) ZALAMANJE ZAPERAKA
d) PRSTENOVANJE
e) PRORJEIVANJE GROZDOVA
f ) VRIKANJE
g) PRORJEIVANJE LISTOVA (DEFOLIJACIJA)
Kod proizvodnje vinskog groa, najvanije mjere zelenog reza su plijevljenje,
zalamanje zaperaka i vrikanje, a preporuuju se u mnogim sluajevima pinciranje
i defolijacija, odnosno prorjeivanje listova.
Prstenovanje i prorjeivanje grozdova, te zahvati na samom grozdu (prorjeivanje
bobica ili dijelova grozda, tzv. cizeliranje) u pravilu primjenjuje samo pri uzgoju
stolnog groa.

35

Plijevljenje mladica
Uklanjanje mladica koje su se
razvile iz starog drva (spavajuih
pupova) ili suoica (na rodnom i
prigojnom drvetu).
Poboljavaju se uvjeti, odnosno
poveava se ishranjenost rodnih
mladica, a posredno se utjee i na
zdravstveno stanje, poveavanjem
prozranosti trsa.
Najbolje provesti to ranije, a
ponekad se ova mjera izvodi u dva
navrata: odmah na poetku vegetacije
kada se mladice narasle do 15 cm, a
drugi puta 10-ak dana prije cvatnje,
istodobno s pinciranjem.

Pinciranje mladica
Je prikraivanje vrhova rodnih mladica prije cvatnje, kako bi se prekinuo njihov
bujan rast, te omoguili bolji uvjeti za cvatnju i oplodnju.
Znaajna mjera kod sorata sklonih osipanju, jer se prekidanjem rasta mladice u
duinu hranjiva usmjeravaju prema cvatovima
Pinciranje se vri 10 do 20 dana prije cvatnje, a ovisno broju ostavljenih listova iznad
zadnjeg grozda moe biti otro (svega 1 do 2 lista), umjereno (3 do 4) i blago (vie
od 5 listova).
Pinciranjem se moe poveati prirod od 10 do 30%, bez znaajnijeg
utjecaja na kakvou (krlet, moslavac, dia ranina, malvazija i dr.).
Kasnije pinciranje ima manji uinak,
a opravdano je kod nekih vrlo ranih
stolnih sorata (npr. abski biser) ime
e se potaknuti da se one poveaju.

36

Zalamanje zaperaka
Obino se obavlja istovremeno
s plijevljenjem ili pinciranjem, a
podrazumijeva potpuno uklanjanje mladica razvijenih iz ljetnog
(zaperkovog) pupa ili pak njihovo
prikraivanje na jedan pup.
Najvanije je ukloniti zaperke u zoni
cvatova, dakle na donjim koljencima na mladici, kako bi se poboljali
uvjeti cvatnje i oplodnje.

Prstenovanje
Uklanjanje dijela kore na osnovi
rodne mladice posebnim karama
za prstenovanje.
Svrha mu je onemoguavanje transporta asimilata prema korijenu, to
omoguava bolju ishranu grozdova,
odnosno poveavanje prinosa i
kakvoe. Opravdano je kod stolnih
sorata, u fazi razvoja bobice jer se poveava obujam bobice za >20% te se ubrzava
vrijeme dozrijevanja za 10 do 15 dana. Nije za preporuiti prstenovanje svake
godine niti napraviti vie od jednog do tri prstena po trsu jer iscrpljuje trs.

Prorjeivanje grozdova
Obavlja se ili prije cvatnje ili u fazi porasta bobica.
Svrha mu je rastereenje trsa od preobilnog roda. Poveava se krupnoa ostavljenih grozdova i bobica, postie se potpunije dozrijevanje. Prorjeivanjem se
prvo uklanjaju slabo razvijeni i
sitni grozdovi, a zatim po potrebi i
dobro razvijeni grozdovi.
Grozdovi se ne trgaju rukom,
ve se reu karama na gornjem
dijelu peteljke.

Vrikanje
Skidanje svih vrhova mladica pred kraj
faze rasta obino u kolovozu, odnosno
pred poetak dozrijevanja groa.

37

Prekida se rast mladica u duinu, a hranjiva se usmjeravaju prema grozdu.

Bolje je dozrijevanje drva, a utjee se i na zdravstveno stanje loze obzirom
da su ti vrhovi obino napadnuti kasnom plamenjaom i pepelnicom kada je
zavreno prskanje.
Predugaki vrhovi mladica ometaju normalne radove u berbi. Obino se ostavlja
15-ak dobro razvijenih listova po mladici.

Prorjeivanje listova
Prorjeivanje lisili defolijacija je uklanjanje listova u zoni groa, odnosno 3 do 4
donja lista na rodnoj mladici
Izvodi se pred poetak dozrijevanja groa neposredno prije are ili u ari, a
efekti ovog postupka su viestruki: bolje je dozrijevanje groa (vea izloenost
grozda suncu), smanjuju se uvjeti za gljivine bolesti (bolja prozranost) i lake
se obavlja berba.
Najprije se uklanjaju listovi iz unutranjosti trsa i oni koji se nalaze na sjevernoj
strani. Lie koje se nalazi na junoj strani dobro je ostaviti, jer titi grozdove od
izravnih sunevih zraka to moe dovesti do pojave opeklina na grozdu.
Istraivanja su pokazala da primjenom ove mjere dolazi do veeg nakupljanja
eera (grozdovi u hladu su imali 3,5% manje eera), i, to je moda najvie
vano, do mnogo manjeg napada bolesti, posebice sive plijesni.

4.3. Pomotehniki radovi u vonjaku

Uzgojni oblici:
1. Prostorni uzgojni oblici (piramida, popravljena piramida, vaza)
2. Uzgojni oblici u pravcu (vretenasti grm, kordonci)
3. Ploni uzgojni oblik (palmeta kosih grana)
Alati za rezidbu

38

Uzgojni oblici
1. prostorni uzgojni oblik
kosturne grane razvijaju se u spiralnom
rasporedu- POPRAVLJENA PIRAMIDA

2. uzgojni oblik u pravcu

cijela kronja sastoji se od osnovne grane
provodnice
koja nosi smanjene kosturne postrane grane
prvog reda- VRETENASTI GRM

3. ploni (plosnati) uzgojni oblik

razvoj kronje u jednoj plohi u obliku ivog
zida- PALMETA KOSIH GRANA

a) pravilna palmeta

b) nepravilna palmeta

c) ubrzana palmeta

POPRAVLJENA PIRAMIDA
Prostorni uzgojni oblik koji ima provodnicu
koja se ne zavrava s uspravnom produljnicom. Na provodnici se uzgaja 4 do 8 postranih
kosturnih grana u spiralnom rasporedu,
meusobno po visini razmaknute 20 do 40 cm.
Poslije formiranja odreenog broja kosturnih
grana provodnica se krati na gornjoj postranoj grani.
Visina debla 50 do 60 cm.

VAZA
Prostorni uzgojni oblik koji nema provodnicu
nego 3 (rjee 4) osnovne (primarne) grane
koje su meusobno po visini razmaknute10cm
i razmaknute od zamiljene provodnice pod
kutem od 45 stupnjeva.Sekundarne grane
razvode se na 40-60 cm,a tercijarne na 120 cm.
Visina debla 50 do 60 cm.

39

Uzgojni oblik u pravcu

VRETENASTI GRM
Glavni kostur je provodnica,a postrane grane spiralno rasporeene na provodnici, na razmaku od 20
cm. Donje su grane due, a prema vrhu su sve krae
te vrh se zavrava produljnicom jednogodinjeg
ljetorasta
Visina debla 40 50 cm.

VITKI VRETENASTI GRM

Modifikacija vretenastog grma.
Kostur kronje je provodnica, a obrasle grane na razmaku 10 do 20 cm jesu rodne
grane. Kronja ima oblik uskog stoca, pa je omoguena gusta sadnja.
Visina debla 40 60 cm, a visina voaka 200 do 250 cm.

Prikaz stabla formiranog u

obliku vitkog vretena.

Formiranje vaze

40

Formiranje popravljene piramide

PALMETA KOSIH GRANA

a) Ploni (plosnati) uzgojni oblik
pravilna palmeta ima provodnicu
na kojoj se nalaze tri para kosih
primarnih grana
svaki par ini kat

b) nepravilna palmeta
ima vei broj primarnih grana te je
razmak izmeu grana 20 40cm
naizmjenino u pravcu reda
nema katova

c) ubrzana palmeta
ima 6 do 8 primarnih grana te
naizmjenino u smjeru reda
otriji kut grananja 40 45o u
odnosu na pravilnu palmetu
visina debla oko 60 cm

41

Odabrani uzgojni oblik :

mora imati skelet koji omoguava veliku rodnu povrinu
odolijeva svim vremenskim nepogodama
omoguava nesmetane agrotehnike i pomotehnike zahvate
Svaki uzgojni oblik ima svoje specifine zahvate u rezidbi, no naela rezidbe su ista:
rezidba se izvodi od vrha kosturne grane, prema njezinoj osnovi
suvine granice odstrane se do osnove
rodne granice koje ostaju ne prikrauju se
vrhovi se ostavljaju slobodni
sve granice s donje strane grane se odstrane
odreu se sve vodopije
jae deblje grane koje su se razvile na pogrenom mjestu treba to prije ukloniti

OSNOVNI PRINCIPI RASTA GRANA

ukoliko grana raste uspravnije

bujnija je u porastu

42

gornja raste bujnije od donje

 grana s debljom
osnovom jae raste

od dvije grane iste

po svim uvjetima bolje
raste koja ima vie
sekundarnih grana

sekundarne grane blie

povodnici rastu bujnije

na vertikalnom
ljetorastu najjai
porast na vrhu

grane s veim kutom u

odnosu na povodnicu,
rastu slabije i prije se
razviju rodni pupovi

kod manje povijenih

grana poinju se javljati
rodne granice

kod vodoravnih ljetorasta

javlja se vertikalan porast
u vidu vie slabih i poneki
jai s gornje strane,
ima rodnih granica

ljetorasti povijeni
na dolje na krivini
daju jedan jak
ljetorast, a bono
slabije poraste
koji su u veini
sluajeva rodni

POVIJANJE GRANA
Izbojci koji rastu uspravno imaju slabu rodnost jer je izraen
vegetativni rast, a potisnuto je zametanje rodnih pupova.
Izbojci koji rastu vodoravno imaju izraenu rodnost jer im je
vegetativni rast smanjen, pa obilno zameu rodne pupove.

43

Naini povijanja grana

RODNE GRANICE
a) stapka (kopljasta, kratka)

rodna granica
duge od 1 do 10 cm,
nalazi se na dvogodinjem ili starijem drvetu
ne reu se, samo prorjeivanje

b) trljak ili stapica

nabrana rodna granica,
ima reducirane lanke

c) duga (vita) rodna granica

44

duina 50 (80) cm
zavravaju jednim mjeovitim pupom na vrhu granice
daju sitnije plodove
uklanjanje rezidbom (ostavljaju se samo ako nema kratkih rodnih granica)

NERODNI PUPOVI

RODNI PUPOVI

NERODNI PUPOVI RODNI PUPOVI

RODNE GRANICE

45

REZIDBA U RODU
Prekraivanje na granu nieg reda,
kojoj vrh ostaje neprikraen.

rezidba se obavlja bez prikraivanja jednogodinjih

grana (rezidbom se odstranjuju do kraja

Obnova rodnih vorova

Vodopije
Vodopije su jaki izbojci uspravna rasta koji
zasjenjuju kronju i troe puno asirnilata
i hraniva.

Pravilno uklanjanje vodopija

Kod rezidbe u rodu:
odravati uzgojni oblik
postrane grane odravati s slobodnim vrhom
donje grane uvijek due, a gornje
sve krae
vrhovi grana se ne skrauju
treba obratiti pozornost na smjenu
rodnih granica i njihov ravnomjeran raspored

46

Rezidba, po vremenu kada se provodi, moe biti:

a) zimska
obavlja se u razdoblju mirovanja vegetacije - od opadanja lia pa sve do
ranog proljea, neposredno pred bubrenje pupova
treba obavljati redovito svake godine najpovoljnije djeluje na porast (razvitak mladica i lisne povrine)
b) ljetna
obavlja se u pogodnim fazama za vrijeme vegetacije

PINCIRANJE
Pinciraju se i sve mladice koje rastu okomito uvis, osim produljnice provodnice i
mladica koje se mogu uporabiti za zamjenu kakve grane.
Oblik zelene rezidbe koji se obavlja kad mladice narastu 15-tak centimetara
Rast voke usmjerava od poetka u skladu sa eljenim uzgojnim oblikom te voka
ne troi snagu rasta na mladice koje bi se u sljedeoj godini prilikom rezidbe u
mirovanju odbacile.

DRUGA LJETNA REZIDBA

Kad mladice zavre intenzivni porast izbacuju mladice koje ni
smo propustili pincirati i koje zasjenuju unutranjost kronje na tome mjestu vie ne razvijaju nove
mladice koje bi u sljedeoj ljetnoj rezidbi trebalo odstranjivati.
Polovicom kolovoza obavlja se jo jedno prorjeivanje suvinih mladica koje su u
meuvremenu izrasle ili nisu odstranjene ranije.
Sve to pridonosi boljoj osvijetljenosti unutranjosti kronje i obojenosti plodova
koji se tamo nalaze.

ZAREZIVANJE KORE
Potie razvoj pupova koji inae ne bi potjerali, te usporava prejak rast mladica.
Postupak rovaenja se sastoji u tome da se u proljee, u samom poetku kretanja
vegetacije, voarskim noem zaree kora u obliku obrnutog slova v iznad samog
pupa pazei da ga se pri tome ne oteti. Postupno e zarezano mjesto zacijeljeti
pa rez nee biti vidljiv.

ROVAENJE
Rovaenje se ee primjenjuje za jabuke i kruke, jer one bolje reagiraju na ovaj
postupak i lake ga podnose u odnosu na ostale voke.

47

POLUPRSTENOVANJE I PRSTENOVANJE
Na pojedinim granama na

kojima se eli oslabiti

vegetativni rast i pojaati zametanje rodnih pupova, moe se prstenovati kora.
Rez mora prodrijeti kroz koru
do kambija, a irina poluprstena mora biti 5 - 10 mm,
ovisno o debljini grane.
Mjesto zarezivanja lagano
oblijepiti ljepljivom trakom
(nakon zacjeljivanja rane se
skida).
Rabi se na jabukama i
krukama, dok kotiave
voke nije preporuljivo podvrgavati ovom postupku jer
im rane slabo zacjeljuju i lako
ih napadnu bolesti i tetoine.

IZOLACIJA VRHA
Izolacija vrha obavlja se tako da se u fenofazi bubrenja pupova na vrhu izbojka
ostavi jedan do dva pupa, a svi ostali u
duljini od 20 do 25 cm se odstrane.
Uinak izolacije vrha jest u tome da se
nie ostavljeni pupovi razviju u lijepe
mladice kako bi itava grana bila obrasla.
Ako se izolacija vrha ne obavi u fenofazi bubrenja pupova, moe se obaviti
i kada mladice narastu 10-15 cm.

LORETIRANJE
Loretiranjem se stvaraju povoljni uvjeti zametanja rodnih pupova za sljedeu godinu.
Stvara se mnotvo rodnih vorova i oslabljuje vegetativni rast voke.

ZALAMANJE IZBOJAKA I VODOPIJA

Zalamanjem izbojaka zaustavlja se vegetativni rast previe bujnih izbojaka na
jezgriavim vokama.

48

Zalamanje je pogodno za vodopije koje se ele pretvoriti u rodne grane, umjesto

da ih se rezidbom potpuno odstrani.
Obaviti polovicom lipnja, odnosno prije faze zametanja rodnih pupova kako bi se
zaustavio vegetativni rast i asirnilati usmjerili u pupove.

PRORIJEDA PLODOVA

Rezidba malina uzgojni oblik uspravni

niz uz icu
Nakon sadnje maline, stari dio sadnice (oko 20 cm
iznad povrine tla) treba ukloniti kada novoformirani izdanci dostignu oko 25- 30 cm duine.
Tijekom vegetacije novi izdanci se razvijaju, te s
obzirom na to da su mladi i osjetljivi, potrebno
ih je pomou naslona odravati u uspravnom
poloaju.
Na kraju prve godine uzgoja, svako sadno mjesto
trebalo bi osigurati 2-3 nova izdanka. U sljedee
proljee na poetku vegetacije obavlja se prorjeda izdanaka. Odstranjuju se svi oteeni, polomljeni i slabi, te se ostavljaju najbolji.
Broj izdanaka koji e se ostaviti ovisi o sorti i kondiciji
nasada, a u prosjeku iznosi 5-7 izdanaka po dunom
metru. Zatim se svaki ostavljeni izdanak prikrati
kratkim rezom, tako da iznad gornje ice ostane 2-4
pupa (na cijelom izdanku ostane oko 25pupova).

49

Tijekom vegetacije stalno rastu novi izdanci te je njih u poetku potrebno otklanjati, prije nego to odrvene (do sredine svibnja).
Nakon toga izdanci koji e se razviti poslije polovice svibnja potencijalni su za plodonoenje sljedee godine te ih vie ne uklanjamo nego ih ostavljamo da se razviju.

Rezidba kupina
Nakon sadnje sadnice treba skratiti na 3 razvijena pupa, tj. na oko 20-30 cm iznad tla.

Poslije berbe, rezidba kupina moe se obavljati sve do studenoga. Izdanke koji su
donijeli rod treba odrezati do zemlje, iznijeti iz nasada i spaliti. Istodobno treba
ukloniti slabije,oteene i prekobrojne ovogodinje izdanke, a ostale ostaviti da
obrastaju rodnim pupovima i sazrijevaju.
U rano proljee odabiru se jednogodinji izdanci, prikrauju na 2 postrana izboja
iznad gornje ice i vezuju uz naslon.
Postrani izboji prikrauju se na 8-10 pupova i veu. Na sadnom mjestu ostavlja se
4-6 izdanaka, to ovisi o kondiciji grma i nasada.
Preporuuje se ljetna rezidba kupina, koja e olakati rezidbu nakon berbe te omoguiti bolji razvoj i sazrijevanje plodova. Kad izdanci dosegnu vie od 2 m, pinciraju

50

se i skidaju suvini postrani izboji. Sa izdanaka ostavljenih za rod skidaju se pupovi do visine prve ice.

Rezidba ribizla uzgojni oblik grm

Ribiz donosi rod pri dnu jednogodinjih
izdanaka, kao i na mladim rodnim izdancima na starijem rodnom drvetu, pri emu
najbolja rodnost je na novom prirastu rodnog drveta starog 3 4 godine. Nakon 3
4 godine, produktivnost starijih izdanaka
opada, i treba ih postupno proreivanjem
zamenjivati mladim prirastom.

UZGOJNI OBLICI ZA LIJESKU

grm
stablo vaza

Orah - poboljana piramida

U proljee prikratiti sadnice na 180 cm
U vegetaciji odabrati 2-3 izboja od
kojih se vrni ostavi za provodnicu a
ostali za promarne grane
Kad se formira 3-5 osnovnih grana
vrh stabla se prikrauje,orezuje na
niu bonu granu,rast se usmjerava
u irinu
Rezidbom u rodu odrava se redovita
rodnost,bolja osvjetljenost kronje

51

Orezivanjem se odstranjuju postrane grane sa debla kada su najvie

5 cm promjera.
Ne odstranjivati vie od 50%
ukupne visine ili odstraniti vie od
25% kronje.
Rezati tako da je povrina reza to
manja jer rane teko zacjeljuju
i potrebno ih je premazati
voarskim voskom.

5. ALATI, OPREMA I STROJEVI ZA POMOTEHNIKU/

AMPELOTEHNIKU

52

Vinogradarske kare
imaju jednu otricu u obliku polumjeseca koja prilikom reza prolazi kraj tupe
otrice u obliku polumjeseca. Takve kare su pogodne za rezanje zelenih ili
mekanih odrvenjelih izboja kao to je rozga vinove loze. Rezanje odrvenjelih
izboja voaka s ovim karama je tee, a izboj moe ostati nagnjeen i oteen to
omoguava napad razliitih bolesti.

Voarske kare s jednom otricom

imaju jednu ravnu otricu koja nalijee na ravnu tupu otricu (tzv. nakovanj). One
omoguavaju laki i ravni rez odrvenjelih izboja voaka. Nedostatak ovih kara je
to tupa otrica esto moe otetiti koru i tkivo izboja te tako omoguiti napad
bolesti i tetnika

Voarske kare s dvije otrice

imaju dvije ravne otrice koje prilikom reza nalijeu jedna do druge. Takav
raspored otrica omoguava lagani i isti rez odrvenjelih izboja voaka bez
nagnjeenja tkiva. Iako nije preporuljivo, njima se ak mogu prerezati i tanje
grane do debljine 2-3 cm.

Velike voarske kare ili dvorune kare

imaju jednu ravnu otricu koja nalijee na ravnu tupu otricu (tzv. nakovanj).
One su pogodne za rezidbu debljih grana do ak 4,5 cm debljine. Dugake ruke
omoguavaju snaan i lagan rez bez upotrebe velike snage ruku. One su namijenjene rezidbi debljih grana koje su tvrde i vrste pa ovdje ne dolazi do opasnosti od
nagnjeenja tkiva.

Voarska pila
je namijenjena za rezidbu debljih grana. Pila moe biti mala (list duljine 20-25 cm)
i sklopiva ili velika (list do 35 cm). Prednosti voarske pile su to nema luk nego je
u obliku pitolja to omoguava lagan pristup i baratanje pilom unutar kronje.
Na listu pile nalaze se trostrano naotreni zupci pa je rez vrlo lagan i ne zahtjeva
mnogo snage i vremena. Ovakav oblik zubaca omoguuava dvostrani rez, tj. pila
ree i kad ju se gura i kad ju se vue. List pile je debljine oko 1 mm pa pila sama
radi put i ne moe doi do zaglavljivanja pile u drvu.

Luna pila
ima tanki list koji da bi mogao dobro rezati mora biti napet. To je postignuto s
lukom koji list pile dri stalno napetim. No, taj luk esto smeta prilikom rezidbe
jer takva izvedba pile zahtijeva mnogo manevarskog prostora to esto nije sluaj

53

unutar kronje. Drugi nedostatak ove pile je tanak list i zupci koji su jednostrano
otreni. Iako je pila konstruirana da sama radi put, esto zna zaglaviti u drvu.
Takoer ovakva konstrukcija pile omoguava dobar rez samo kada se povlai te
time zahtijeva i vie vremena.

Voarski no (hipa)
Slui za zaglaivanje rana nastalih nakon reza debljih grana pilom kako bi one
bre i bolje zacjeljivale. Uvijek mora biti otar, to znai da mora biti napravljen od
elika dobre kakvoe da se ne mora esto brusiti.

Elektrine kare
Za zimsku rezidbu se esto ima vrlo malo vremena da se napravi kako treba. Tada
se forsiraju i kare i zdravlje rezaa. esto se dobiju uljevi ali i upale tetiva i miia.
Nije rijetkost da se zbog brzine runim karama pokuavaju rezati i deblje grane,
tada rez izgleda svakako,samo ne dobro.

Voarski vosak
Prirodni voarski vosak sadri prirodni pelinji vosak, borovu smolu, alkohol,
prirodni loj te dodatak propolisa. U sintetikim voarskim voskovima koji se mogu
nai na tritu zatita od napada gljivinih i drugih bolesti i tetnika je ostvarena
dodatkom razliitih kemijskih fun gicida dok kod ovog voska tu funkciju ima
propolis. Kod oraha se esto dogaa da ne mjestu reza deblje grane on plae
Samim time je teko premazati ranu sintetikim voskovima koji su topivi u vodi jer
ih pla oraha ispire prije nego se vosak stigne posuiti.

Alati za cijepljenje

54

Potroni materijal
Elektrina vezaica
Nakon rezidbe neke izboje treba i povezati. Povijai grana, naalost,
ponekad ne mogu pomoi, nego izboje treba vezati. Tako je i kod vrsta koje
se uzgajaju na ici, kao to su malina, kupina, kivi i sl. Runo povezivanje
trai spretnost i vrijeme. esto se javi potreba i za treom rukom kako bi
se to to bolje i bre napravilo. Elektrina vezaica vrlo brzo i kvalitetno
vee izboje za icu. Tehnike osobine ovise, naravno o svakom pojedinom
proizvoau, ali okvirno svi imaju sline osobine. Sama vezaica koja se
dri u ruci tei tek neto vie od 0,5 kg, , a baterija koja se nosi oko struka
takoer neto vie od 0,5 kg. Jednim punjenjem mogue je napraviti i do 7
ili 8 tisua vezova.

Kope za povijanje izboja

Sastavni dio rezidbe je i povijanje grana kako bismo grane doveli u povoljniji poloaj. Time se poboljava formiranje rodnih pupova na boljim i
kvalitetnijim mjestima. Za povijanje se mogu koristiti razni naini kao to
su utezi, povezivanje pomou page ili, bolje buira, za deblo, neku drugu
granu ili za klin koji je zabijen u tlo

iane kope
su esto vre, ali i tanje ime se javlja problem mogueg urezivanja u
koru tijekom rasta grane, pa ih treba povremeno provjeravati i premjetati.
Kod plastinih kopi taj problem je rjei jer su one, zbog prirode materijala,
malo deblje.

Plastine kope
postoje u izvedbama razliite elastinosti ime omoguavaju razliitu
jainu povijanja (esto boja kope oznaava i jainu elastinosti) za
razliite debljine izboja. Takoer kope moemo podijeliti i na njihovu
izvedbu, tj. namjenu. Postoje tri oblika kopi: ravne i S i E kope. Za S
kope treba postojati uporite suprotno od mjesta gdje izbija grana koju
povijamo, posebice ako je kora voke glatka. Oni se koriste uglavnom za
jednogodinje izboje. Kope u obliku slova E su svinute i u treu dimenziju. Takve kope slue za povijanje grana bez obzira na uporite na provodnici jer one same stvaraju uporite hvatajui se na dva mjesta na provodnici.
Oni se mogu koristiti i za povijanje dvogodinjih izboja.

55

Povijai grana

Ureaj za vezivanje v.loze

6. ZATITA NA RADU I PRVA POMO

6.1. Osposobljavanje iz zatite na radu - zakon o zatiti na
radu; pravilnik o izradi procjene opasnosti radnih mjesta
Ozljede na radu

24 sata-obavijest nadlenima u firmi

48-sati pismena obavijest Inspekciji
Za tee ozlijede-telefonska prijava Inspekciji odmah
Lake ozljede prijavljuje HZZO
GI-ozljede na radu- kraj sijenja za prethodnu godinu

Pravila zatite na radu

Podjela:
Osnovna pravila
Posebna pravila
Priznata pravila

Osnovna pravila zatite na radu

Odnose se na uklanjanje ili smanjivanje opasnosti na sredstvima rada.
opskrbljenost sredstava rada zatitnim napravama
osiguranje od udara elektrine struje
sprjeavanje nastanka poara i eksplozija
osiguranje stabilnosti graevina u odnosu na statika i dinamika optereenja
osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora

56

osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju

osiguranje istoe, potrebne temperature, vlanosti zraka
osiguranje potrebne rasvjete mjesta i radnog okolia
ogranienje buke i vibracije u radnom okoliu
osiguranja od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
osiguranja od djelovanja po zdravlje tetnih tvari i zatita od elektromagnetskih i drugih zraenja te osiguranja prostorija i ureaja za osobnu higijenu

Posebna pravila zatite na radu

Posebna pravila zatite na radu sadre uvjete glede dobi ivota, spola, strune
spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duevnih i tjelesnih sposobnosti,
koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.
obvezu i naine koritenja odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava i
zatitnih naprava,
posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari,
obvezu postavljanja znakova upozorenja od odreenih opasnosti i
tetnosti,
obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju odreenih poslova,
nain na koji se moraju izvoditi odreeni poslovi ili radni postupci, a
posebno glede trajanja posla, jednolinog rada i rada po uinku, postupak
s unesreenim ili oboljelim radnikom do upuivanja na lijeenje nadlenoj
zdravstvenoj ustanovi

Priznata pravila zatite na radu

Priznata pravila zatite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni
naini pomou kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se
spreava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih
tetnih posljedica za radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana
pravila zatite na radu.

Opasnosti na radnom mjestu

Dovode do ozljeda mehanike opasnosti, padove i ruenja elektrinu struju, poar
i eksploziju i termike opasnosti.

Napori i tetnosti
Najee rezultiraju bolestima.
tetnosti obuhvaaju kemijske tvari, bioloke tetnosti i fizikalne tetnosti,
kao to su npr. zraenja, buka i vibracije. Naporima smatramo statodinamika i
psihofizioloka optereenja.

57

Strojevi
Za vrijeme rada na stroju ne smiju se skidati poklopci, odnosno na stroju se ne
smije raditi ako svi poklopci ili kutije nisu na svojim mjestima.
Ne pokuavajte sami popraviti kvar na uredskom stroju.

ZATITA NA RADU KOD POMOTEHNIARA/ AMPELOTEHNIARI

Najee kod rada sa otrovima i agresivnim sredstvima u vinogradarstvu i
voarstvu (Pomotehniari/ Ampelotehniari). Najee kod vinogradara amatera
ili kako mi to jo volimo nazvati hobi vinogradari dolazi do otrovanja raznoraznim
sredstvima za zatitu voa i loze.
Ljudi zapravo nisu svjesni koliko je bitna zatita za zdravlje a u nekim sluajevima
ne daj boe za ivot. Preko dinih organa u naem sluaju, najlake unosimo
otrove u tijelo ili krv.
Najee stradaju jetra, guteraa, bubrezi itd. Nakon 10,20 i vie godina rada sa
otrovima, mogu se pokazati loi nalazi krvi to je posljedica oteenje jetre, a prvo
pitanje doktora je dali pijete a vi kaete malo, tu i tamo, a kad mu kaete ime se
bavite rei e vam da to ba nee biti tu i tamo. Sigurno vas nee pitati koliko ste
otrova svih tih godina unijeli u tijelo. Bolje sprijeiti nego lijeiti.

1.Zatita dinih organa i putova

U postovima se spominju jednokratne maske. To zaboravite. te maske ne mogu
zaustaviti ni prainu!!!

2. Zatita oiju
Oko je vrlo osjetljiv organ i vrlo lako se otete slojevi oka, zbog agresivnih tvari.
Vrlo lako apsorbira otrove. zbog mnotva kapilara otrovi lako dolaze u kontakt sa
krvi. Iz tog razloga obavezno koristiti zatitne naoale.

3.Zatita ruku i tijela

Zatita ruku je svakako bitna jer rukama vrlo lako prenosimo otrove i agresivne
tvari, dodirom usta, (dolazimo u kontakt sa slinom) oka i ostalih dijelova tijela.
Rukavice moraju biti nepropusne za tekuine. Najbolje su jednokratne jer ih lako
zamijenimo. Kone, platnene ili pamune ne koriste jer lako upijaju tekuinu.
Zatita tijela je najproblematinija. Pamuna ili druga platnena zatitna odjea lako
upijaju tekuine a vodo nepropusna odjea najee ne proputa tekuinu izvana
ali isto tako ne upija znoj i nije prozrana pa nam je vrue. Tu smo sada kod problema komoditeta.Moramo sami odluiti to nam je vanije udobnost ili zatita.
Postoje Razni proizvodi koji su vodo nepropusni izvana ali proputaju toplinu
tijela i upijaju znoj, naalost takvi su proizvodi skupi i isplate se samo onima koji
puno rade sa sredstvima od kojih se trebamo zatiti.

58

Zatita od mehanikih ozljeda

Mehanike ozljede mogu nastati kod koritenja alata za obrezivanje voaka i
vinograda uslijed rada sa karama, pilama i dr. alatima.
Budui u vinogradarstvu i voarstvu se koriste razno raznim strojevi i alati vano je
da se ureaji i alati koriste prema uputama proizvoaa i da su uvijek u ispravnom
stanju. Strojevima i alatima trebaju rukovati osobe koje su osposobljene za rad.
Kod voara i vinogradara osim otrovanja moe doi i do mehanikih ozljeda,
porezotina, lomova i dr.

Prva pomo
Prva pomo kod otrovanja:
Otrov moe ui u organizam na tri naina: gutanjem, udisanjem i preko koe.
Njegova tetnost uvelike ovisi o nainu ulaska i koliini.
Znakovi mogu biti vrlo razliiti, ovisno o vrsti otrova, njegovoj koliini i brzini
ulaska u tijelo, putevima ulaska i individualnim osobinama organizma. Ako se
otrov proguta, najee se javljaju munina i bol u trbuhu, proljev i povraanje.
Pri udisanju otrovnih plinova ili para moe doi do kalja i osjeaja guenja.
Korozivne tvari (kiseline i luine) izazivajukemijske opekline. Ako se takav otrov
popije, opekline se vide na usnama i sluznici usta. Neki otrovi izazivaju psihike
poremeaje, vrtoglavicu, glavobolju, greve pojedinih miia ili cijelog tijela,
nepravilan rad srca. Koa moe postati plava, uta ili crvena. Tei sluajevi trovanja
dovode do gubitka svijesti, a potom i do prestanka disanja.

U sluaju kontakta pesticida sa koom:

uklonite kontaminiranu odjeu

detaljno oprati kontaminiranu kou vodom
oprati kosu i nokte
potrebno je ukloniti ostatke pesticida koristei vodu, deterdent ili sapun

Ukoliko se pesticid udahne:

iznesti osobu na svje zrak i zatraiti strunu pomo
raskomotiti osobu
primijeniti umjetno disanje ukoliko osoba ne die

Ukoliko se pesticid proguta:

potrebno je isparati usta sa dosta vode
zatraiti medicinsku pomo
proitati uputstva na ambalai ( bilo bi poeljno ponesti etiketu s ambalae
u zdravstvenu ustanovu
osobu postaviti u boni poloaj , da bi se sprijeio ulazak povraenog
sadaja u plua
povraanje moe nekada biti i opasno (dodatno oteenje plua)

59

7. EKONOMSKI ASPEKTI VEZANI UZ POMOTEHNIKE I

AMPELOTEHNIKE MJERE
Ekonomija gospodarstva
Dobit (dohodak)
Razlika izmeu prihoda i trokova. Poveava se poveanjem prihoda, a poveava
se i smanjenjem trokova.

Prihod
Umnoak ukupnih proizvoda i cijene postignute na tritu.

Vrste trokova
Fiksni (stalni) trokovi
Ne ovise direktno o veliini proizvodnje
Trokovi najma ili koncesije
Odravanje zgrade ili mehanizacije
Plae stalno zaposlenih
Opi trokovi gospodarstva
Trokovi kamata na kredite

Varijabilni (promjenjivi) trokovi

Ovise o veliini proizvodnje
Plae za unajmljeni rad
Trokovi inputa (gnojiva, pesticidi itd.)
Ambalaa (sanduci, vezivo)
Unajmljena mehanizacija

Marketing
Ljudske aktivnosti povezane s tritem.

Robne marke
Prepoznatljiva oznaka ili ime nekog proizvoda, a esto podrazumijeva i kvalitetu.
Stvara snani i trajni identitet proizvoda te potie osjeaje povjerenja, korisnosti,
dobrobiti i sigurnosti.
Nazona u podsvijesti potroaa.

Elementi marke
A. Ime marke
Dio marke koji se moe izgovoriti
Sadri rijei, slova i brojke

60

B. Znak marke
Vizualni identitet marke
Neizreciv, ali uoljiv dio marke
Simbol,dizajn, kombinacija boja i sl.

C. Zatitni znak
Zakonita oznaka koja upuuje da vlasnik ima iskljuivo pravo uporabe
marke ili njezina dijela
Simboli

TM

Sortna lista
Popis priznatih novostvorenih sorti u RH
Popis stranih sorti za koje je doputeno uvoenje u proizvodnju u RH
Popis zateenih domaih i udomaenih stranih sorti u RH
Popis se objavljuje u Narodnim novinama te su sve kulture podijeljene su prema
namjeni u grupe.
Unutar svake grupe su sloene prema abecednom poretku narodnih naziva.

Sadni materijal prije prodaje

Mora biti propisno parkiran i plombiran te imati deklaraciju uz otpremnicu i
deklaraciju na ambalai.
Za pakiranje se rabi ambalaa od materijala koji tite od oteenja pri prijevozu,
rukovanju i skladitenju.

Trgovina sadnim materijalom

Fizike i pravne osobe koje su registrirane za tu djelatnost prema zakonskoj
regulativi
Trgovina sadnog materijala na veliko
Trgovina sadnog materijala na malo

Trite
Definicija trita: Mjesto gdje se susreu ponuda i potranja.
Osnovne funkcije trita:
a) Selektivna funkcija
to i koliko ega proizvoditi?
Odgovaraju potroai svojom kupnjom

61

b) Smjetajna funkcija
Kako neto proizvesti i kojom tehnologijom?
Proizvod koji osigurava najveu dobit uz date trokove
Proizvod proizveden uz nie trokove
c) Informativna funkcija
Informacije s trita su obavijesti zanimljive za poslovanje
Na temelju tih obavijesti donose se poslovne odluke
d) Razdjelna ili distributivna funkcija
Osigurava raspodjelu ukupno ostvarenog dohotka putem sustava cijena na
sudionike u proizvodnji

8. LITERATURA
Zakon o normizaciji (NN 80/13)
Pravilnik o hrvatskim normama (NN 22/96)
Zakon o akreditaciji (NN 158/03, 75/09, 56/13)
Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br.834/2007 o ekolokoj proizvodnji i
oznaavanju ekolokih proizvoda (NN 80/13)
Petranovi K., Voarstvo, Znanje, Zagreb, 1984
Brzica K., Voarstvo za svakoga, Nakladni zavod Globus, Zagreb,1989
Fazini N., Fazini M., Stolno groe, Poljoprivredno razvojno-istraivaki centar,
Zadar 1990
Miljkovi I., Suvremeno voarstvo, Znanje, Zagreb, 1991
Miroevi N., Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993
Miljkovi I., Ope voarstvo, kolska knjiga , Zagreb, 1996
Jemri T., Cijepljenje i rezidba voaka, Naknada Ulkis , Rijeka , 2007
Kantoci D., Cvjetkovi B., Miljkovi I., Jemri T. [et al.] Voarstvo, Zadrune tampa,
Zagreb, 2008
Kolega A., Trnitvo u poljodjelstvu, Alfa, 1999
Kotler Ph., Marketing menagement, Prentice Hall Int., the millennium ed., N.J. ,
2000
Pulji N., Zatita na radu: vodi za poslodavce, Poslovni zbornik, 2006
Pavlovi M., Zatita na radu: provedbeni propisi: s komentarima i tumaenjima,
TIM, 2009
Kalauz S., Hitna stanja: prirunik o osnovama zbrinjavanja i pruanja prve pomoi
na radnom mjestu, ZIRS, 2010

62