Professional Documents
Culture Documents
Skripta Predavanja Pomotehničar Ampelotehničar 1 PDF
Skripta Predavanja Pomotehničar Ampelotehničar 1 PDF
POMOTEHNIAR / AMPELOTEHNIAR
Skripta predavanja
SADRAJ
1. Pomotehnika i ampelotehnika
2. Zakonska regulativa, normizacija i uvoenje sustava kvalitete
2.1. Norme i normizacija
2.2.
HACCP 7
3
3
6
8
8
8
21
25
30
30
35
38
52
56
56
60
62
1. POMOTEHNIKA I AMPELOTEHNIKA
Pomotehnika
Definicija pomotehnike- radne operacije koje se izvode na vokama cijele godine,
dakle od faze mirovanja voaka, i tijekom cijele vegetacijske dobi
Pomotehnike mjere:
rezidba
povijanje grana
poluprstenovanje
prstenovanje
prorjeda plodova
Ampelotehnika
Mjere koje se provode na lozi cijele godine, dakle od faze mirovanja voaka, i
tijekom cijele vegetacijske dobi
Ampelotehnike mjere su:
rezidba
pljevljenje
pinciranje
zalamanje
vrikanje
Poljoprivredno sjeme
Generativni i vegetativni dijelovi poljoprivrednog bilja koji slue za
umnaanje i proizvodnju poljoprivrednog bilja.
Sadnica
Jednogodinja ili viegodinja biljka namijenjena uzgoju voa, vinove loze i
hmelja, sadnji ili presaivanju.
Kategorija
Odreen stupanj kvalitete poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala.
Partija
Odreena koliina ili broj jedinica poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koja se prepoznaje po ujednaenosti sastava i po podrijetlu.
Sjemenska mjeavina
Mjeavina sjemena razliitih vrsta i sorti.
Sitna pakiranja
Pakiranja sjemena odreenih vrsta bilja odreene maksimalne teine.
Oplemenjiva sorte
Fizika ili pravna osoba koja je kroz oplemenjivaki proces stvorila novu sortu.
Oplemenjivako pravo
Pravo koje proizlazi iz Zakona o zatiti biljnih sorti (Narodne novine broj
131/97., 62/00.).
Laboratorij
Pravna osoba ovlatena od strane Ministarstva poljoprivrede za obavljanje
poslova analize kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i
izdavanje izvjea.
DUS
Postupak utvrivanja razliitosti, ujednaenosti i postojanosti novih biljnih
sorti u svrhu stjecanja oplemenjivakog prava i priznavanja sorti poljoprivrednog bilja.
UPOV
Meunarodna organizacija za zatitu novih biljnih sorti
Struni nadzor
Postupak kontrole poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koji provodi Zavod za sjemenarstvo i rasadniarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) radi
izdavanja certifikata.
NORMIZACIJA
Norma je isprava za opu i viekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadri pravila, upute ili
obiljeja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jami najbolji stupanj
ureenosti u odreenim okolnostima.
Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opu i opetovanu uporabu koje se odnose na postojee ili mogue probleme radi
postizanja najboljeg stupnja ureenosti.
VRSTE NORMI
Trenutno ima 14 vrsta normi i svaka ima strogo definirani cilj i namjenu:
1. Osnovne norme
2. Norme za usluge
3. Planske norme
4. Sigurnosne norme
5. Norme za uporabu
6. Proizvodne norme
7. Norme za isporuku
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Norme za mjerenje
Norme za kvalitetu materijala (norme za materijale)
Norme za postupke (procedure)
Norme za ispitivanje (i testiranje)
Norme za objanjenja i simbole
Terminoloke norme
Deklaracijske norme
2.2. HACCP
Primjena HACCP sustava, DOBRA HIGIJENSKA (DHP), PROIZVOAKA (DPP)
i DISTRIBUCIJSKA PRAKSA (DDP) su osnova osiguranja zdravstveno ispravnih
proizvoda. Stoga je vano da se ti zahtjevi primjenjuju tijekom cijelog proizvodnog lanca, tijekom distribucije i skladitenja gotove hrane, sve do isporuke
krajnjem korisniku.
ISO 22000:2005
Meunarodna priznata norma uvedena od Meunarodne organizacija
za standardizaciju (ISO) koja postavlja zahtjeve za uvoenje i odravanje
potpunog i uinkovitog sustava upravljanja sigurnou hrane
to je EUREPGAP?
EUREPGAP (European Retail Product and Good Agricultural Practice) je jedan od
najrairenijih svjetskih standarda koji se odnosi na primarnu proizvodnju svjeeg
voa i povra.
EUREPGAP propisuje uvjete proizvodnje, mehanizme inspekcije i certifikaciju
proizvoda.
EUREPGAP se koristi i pod imenom GLOBALGAP.
GLOBALGAP
GLOBALGAP obuhvaa sustav certifikacije voa, povra, cvijea i ukrasnih biljaka,
ribarstva, stoarske proizvodnje i integrirane poljoprivredne proizvodnje i primjenjuje se u vie od 45 zemalja u svijetu.
Znakovi nepodudarnosti:
slab primitak plemki,
pucanje na mjestu cijepljenja
razlike u rastu podloge ili plemke
uenje i prerano opadanja lia
slaba kondicija
velik broj korijenovih izdanaka
Podloge za jabuku
M9 (Malling 9)
To je vegetativna podloga koja se najee koristi za jabuku, posebno u intenzivnim ili plantanim nasadima u gustom sklopu. Naraste do 3 m visine.
Zbog plitkog, lomljivog i nerazvijenog korijena potrebna joj je armatura.
Trai plodna i propusna tla. Jabuka na M 9 rano prorodi, obilno raa te daje
krupne i dobro obojene plodove. U sunim godinama zahtijeva navodnjavanje.
Pogodna je za cijepljenje srednje bujnih ili bujnih sorata jabuke (Gloster,
Jonagold, Elstar, Mutsu i dr.).
Osjetljiva je na mraz i bakterijsku pale (Erwinia amylovora). Podlona je
stvaranju korijenovih izdanaka.
M 26 (Malling 26)
Ova podloga uzgojena je u Engleskoj 1929. godine krianjem podloga M 16 x M 9.
Naraste do 3 m visine.
Rano ulazi u rod i daje plodove dobre krupnoe i boje.
Otporna je na mraz, ali je osjetljiva na bakterijsku pale (Erwinia amylovora).
M 27
M 27 je najslabije bujna podloga jabuke.
Jabuka cijepljena na toj podlozi imat e dvostruko slabiju bujnost u odnosu
na bujnost jabuke iste sorte cijepljene na podlozi M 9.
10
M2
M 2slina je dobro poznatoj podlozi M 4. Bolje se prilagoava klimatskim uvjetima. Dobro se ukorjenjuje,ali se preporuuje samo za dobro pripremljena tla.
M4
M4 je dobro poznata,srednje bujna vegetativna podloga. Dobro se
prilagoava i na slabija tla.
Slabo se ukorjenjuje,pa vokama treba potporanj.
M7
M7je takoer poznata,stara vegetativna podloga srednje bujnosti. Ukorjenjuje se dosta brzo. Dobro podnosi teka tla,a laka tla joj ne odgovaraju.
Osjetljiva je na mraz.
M 11
M 11je neto slabije bujna od sjemenjaka.
Otporna je na mraz,podnosi i slabija tla jer se dobro ukorjenjuje,ali je
osjetljiva na krvave ui.
MM 109
MM 109je podloga pogodna za pjeskovitija tla, jer dobro podnosi suu.
Ne podnosi suvinu vlanost, ali je dosta otporna na mraz.
Ne ukorjenjuje se dobro,pa joj treba potporanj.
A 2(Alnarp 2)
Odlino se ukorjenjuje i uspijeva na tekom, laganom i pjeskovitom tlu.
Usprkos bujnosti rano ulazi u rodnost.
Pogodna je za sadnju na vjetrovitim podrujima gdje su zime otre te na
veim nadmorskim visinama. Uzgaja se 450 do 850 stabala/ha.
11
M 16 i MM 25
Obje su vrlo bujne vegetativne podloge i prema bujnosti gotovo se
izjednauju sa sjemenjakom. Iskoritavaju se samo za poluintenzivne
nasade.
M 16 je za razliku od MM 25 osjetljivija na mraz i krvave ui.
Sjemenjaci jabuke
Od generativnih podloga za jabuku istiu se sjemenjaci divlje, umske jabuke
(Malus sylvestris).
Jabuka uzgojena na sjemenjaku u rodnost ulazi negdje u 5. godini, a cijelo stablo
moe ivjeti i do 100 godina to je nemogue postii u intenzivnim vonjacima sa
slabo bujnim podlogama.
Podloge za kruku
Sjemenjaci divljih ili kulturnih sorti
Vegetativne podloge dunje: MA, MB, MC, BA 29
Generativne podloge
Sjemenjak kruke vrlo je bujna i dugovjena generativna podloga koja se koristi
za uzgoj kruke na tlima loije kvalitete, s veom koliinom aktivnog vapna u tlu
te za uzgoj soliternih stabala.
Pyrodwarf
Slabo bujna podloga nastala krianjem Old Home Bonne Luise.
Prorodi ve u drugoj godini i daje stabla 50% slabije bujnosti od OHF klonova.
Cydomalus
Podloga za kruku nastala krianjem divlje jabukei dunje (Malus communis Cydonia oblonga). Dobro se oiljava.
Vegetativne podloge
Prema podrijetlu razlikuju se dunje selekcionirane u Engleskoj (dunja MA i dunja
MC), Belgiji (dunja ADAMS) i Francuskoj (dunja iz Angersa, dunja SYDO, dunja BA
29). Sve one se koriste u suvremenom voarstvu.
12
Dunja ADAMS
Prema bujnosti nalazi se izmeu dunja MA i MC. Prinosi i kvaliteta plodova
esto su vei nego u ostalih podloga dunje.
Dunja SYDO
Vegetativna podloga za 5 do 10% slabije bujnosti od dunje MA. Rodi
relativno rano i daje krupne plodove. Reagira na poveanu koliinu vapna
u tlu. Dobro se razmnoava grebenicama i reznicama. Manje je osjetljiva na
viruse nego dunja MA.
Podloge za dunju
Od generativnih se koristi bijeli glog za suha, vapnenasta i siromana zemljita. Sa
glogom ima dobar afinitet, brzo prorodi i redovito raa.
Od vegetativnih se koristi dunja MA i BA 29. Dobar afinitet, brzo prorode i dobro
plodonose
13
Podloge za ljivu
Za uzgoj ljive mogu posluiti generativne i vegetativne podloge. Najea podloga koja se kod nas koristi, a pokazala se kao vrlo dobra, je Prunus myrobalana/
cerasifera (danarika).
Kao vegetativne podloge koriste se razliiti tipovi trnoljive (P. insititia), ljive (P. domestica), Marijanke (P. mariana), Damascenke (P. damascena) i razliiti tipovi krianaca.
Myrobalana B
Spada u grupu bujnih podloga. ljive na toj podlozi neto kasnije ulaze u
rod, ali redovito i obilno raaju. Prikladna je za laka, suna i ocjedita tla.
Koristi se za cijepljenje europskih, ali i japanskih ljiva.
Myrobalana 29 C
Vegetativna podloga koja se preporuuje za cijepljenje ljive. Slabije je bujnosti od Myrobalane B za 25 do 30% i adaptabilnija je na uvjete tla. ljiva
na ovoj podlozi obilno raa, a plodovi su odline kvalitete i vee krupnoe.
GF 31
Bujna je podloga dobre podudarnosti s veinom komercijalnih sorata ljive.
Od trnoljive (P. insititia) koriste se razliiti tipovi za proizvodnju sadnica
kao vegetativne podloge. Poznati su pod imenom Julijanka (Saint Julien,
St. Julien), a razlikuju se tipovi Julijanka A, Julijanka GF 655-2 i Pixy.
14
Pixy
Slabo bujna podloga osjetljiva na mraz. Posebno je pogodna za cijepljenje
stolnih sorata ljive jer omoguuje gusti sklop sadnje.
Od bjeloljive i domae ljive izdvojene su kao dobre podloge GF 43 te
zatieni kultivari PENTA i TETRA.
GF 43
Vrlo bujna podloga. Ne stvara korjenove izdanke. Pogodna je za vlanija tla.
Nije zaraena virusima ljive. Neke sorte ljive bolje raaju na ovoj podlozi
nego na sjemenjaku Myrobalane.
PENTA
Podloga koja obeava. Osim sa ljivom, podudarna je i s breskvom, nektarinom, marelicom i bademom. Otporna je na nedostatak kalcija u tlu. Dobro
se prilagoava razliitim tipovima tla. Idealna je za nasade koji se ne mogu
navodnjavati. Otporna je na trule korijena (Phytophthora cinnamoni).
Damascenka 1869
Srednje je bujna podloga na kojoj voke rano prorode. Otporna je na feroklorozu, asfiksiju korijena i mraz. Nije zaraena virusima. Pogodna je za vlanija tla.
Jaspi-Fereley
Krianjem P. salicina P. spinosa nastale su podloge Jaspi-Fereley i Julior-Ferdor.
Slabo do srednje bujna vegetativna podloga novijeg datuma. U Hrvatskoj
nije na sortnoj listi. Ima dobru sposobnost prilagodbe na alkalnim tlima.
Jaspi je zatieno ime ove podloge, a pod imenom Ferley ista je vrsta
slobodna na tritu.
GF 677
Krianjem badem breskva (A. communis P. persica) nastala je vegetativna podloga GF 677.
15
Podloge za breskvu
Generativne: sjemenjaci vinogradarske breskve, ljive, bajama ili marelice
Podloge za trenju
Sve sorte nemaju jednaku podudarnost s istom vrstom podloge pa je u tome radi
postizanja boljih rezultata potrebno znanje i iskustvo. Kao podloge za trenju kod
nas su zastupljene generativne, ali i vegetativne podloge.
Santa Lucia 64
Selekcija jeraeljke koja se vegetativno razmnoava. Dobro uspijeva na laganim i propusnim tlima. Ima dobru podudarnost s trenjom i daje stabla 20%
manje bujnosti od sjemenjaka, ubrzava poetnu rodnost i zriobu plodova.
16
F 12/1 (Mazzard)
Ova podloga je selekcionirana iz divlje vinje (Prunus avium L.). Slabo se
koristi je razvija bujna stabla. Dobre je podudarnosti s plemenitim sortama
trenje. Srednje je otporna na niske temperature. Osjetljiva je na rak korijena (A. tumefaciens), viruse, asfiksiju korijena, karbonate i umornost tla.
Tabel Edabriz
Ova podloga je klon obine vinje (P. cerasus). Zahtijeva plodna i duboka tla
te mogunost navodnjavanja. Stabla trenje cijepljene na Edabriz su slabije
bujnosti za 45% od stabala cijepljenih na podlozi F 12/1. Osjetljiva je na
klorozu (podnosi 8% CaO), posebno kada je pH > 8.
Victor
Srednje je bujna podloga za trenju. Daje krupnije plodove i vei prinos, a
otporna je na suu. Plodovi ranije dozrijevaju. Podudarna je s mnogim plemenitim sortama trenje i lako prilagodljiva razliitim tipovima tla i klime.
Colt
Vegetativna je podloga selekcionirana u Engleskoj. Nastala je krianjem Prunus avium Prunus pseudocerasus. Vrlo je rasprostranjena podloga u svijetu.
Srednje je bujnosti (15 do 20% slabije od sjemenjaka). Osjetljiva je na suu, ali
i na mraz. Ranije prorodi i zori, daje krupnije plodove nego sjemenjak.
17
Inmil (Klon GM 9)
Nastao je krianjem prunus incisia prunus serulata. Srednje je bujna
podloga. Ne podnosi teka tla. Smanjuje bujnost sorata za 30% u
odnosu na podlogu F 12/1. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova na
sjemenjaku trenje vrapare. Dobro je podudarna sa sortama trenje. U
nasadu zahtijeva armaturu.
Giesen serija
Nastala je krianjem nekoliko vrsta trenje i vinje na Sveuilitu Justus
Libig u Giesen-u u Njemakoj. Od 6.000 krianaca odabrani su najbolji i
to: Gisela 1, Gisela 5 i Gisela 10. Sve su slabo bujne podloge patuljastog ili
polupatuljastog rasta.
Gisela 1
Nastala je krianjem prunus fruticosa P. Cerasus. Slabo je bujna
podloga koja se dobro uvruje u tlu. Daje vie korijenovih izdanaka.
Osjetljiva je na koziavost lia, moniliju i bakterioze. Ima oteanu
podudarnost sa sortama trenje.
Gisela 5
Nastala je krianjem vrsta P. Cerasus P. Canescens. Slabo bujna je
podloga koja se slabo uvruje u tlu. Daje malo korijenovih izdanaka.
Osjetljiva je na koziavost lia, monilija i bakterioze.
Gisela 10
Nastala je krianjem vrsta P. Fruticosa P. Avium. Slabe je bujnosti. Daje
vie korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na koziavost lista, moniliju, a
tolerantna je na bakterioze.
18
MA MA 14
Ova podloga nastala je krianjem raeljke i divlje trenje (P. mahaleb
P. avium). Selekcionirana je u SAD-u , ali ju je otkupio poznati francuski
rasadnik Delbard i proirio po Europi. Dobre je podudarnosti sa sortama te
postie rani poetak rodnosti. Na toj podlozi trenje rastu kao polupatuljaste voke.
Standardne podloge:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
19
Colt
Podloga je nastala krianjem P. avium P. pseudocerasus. Spada u vegetativne podloge srednje bujnosti. Osjetljiva je na suu i mraz.
BB 1
Iznimno dobra generativna podloga za marelicu, posebno za pjeskovita
tla. Cijepljena na tu podlogu marelica manje strada od apopleksije, obilnije
raa, a plodovi su kvalitetniji i krupniji spram ostalih podloga. Preporuuje
se marelicu cijepiti na 80 do 120 cm od tla na tu podlogu.
GF 43
Umjereno je bujna podloga koja ne stvara korijenove izdanke i pogodnija
je za vlanija tla. Nije zaraena virusima ljive.
GF 1380
Selekcija je bjeloljive pogodna za guu sadnju. U Hrvatskoj nije registrirana.
PENTA
Obeavajua podloga. Otporna je na nedostatak kalcija u tlu, a idealna je za nasade koji se ne mogu navodnjavati. Otporna je na trule korijena (P. cinnamoni).
TETRA
Najbolja od svih podloga za marelicu. Skrauje vrijeme dozrijevanja za 3
do 5 dana. Otporna je na trule korijena, ali i na nematode korjenova vrata
(Meloidogyne spp.).
Sjemenjak badema
Ima ograniavajuu upotrebu zbog inkompatibilnosti s marelicom pa
se obavezno treba koristiti meupodloga Luizet ili Royal. Sjemenjak badema se
koristi kao podloga za marelicu za suna tla bogata fizioloki aktivnim vapnom.
20
Podloge za orah
Sjemenjaci juglans regia i juglans nigra (inkompatibilitet nakon 30 godina i 30%
manji rod)
U praksi je, najvie prihvaena podloga proizvedena od ploda domaeg oraha
(Juglans regia) i to zato to je na toj podlozi bolji prijem cijepova i bolja rodnost
nego npr. na podlogama Juglans nigra, Juglans mandshurica, Juglans hindsii te
Juglans sieboldiana.
Podloge za kesten
Sjemenjaci domaeg kestena (castanea sativa) i japanskog kestena.
21
Tehnike cjepljenja
Okuliranje
Pod koru
Na isjeak
U procjep ili raskol
Na popravljeni spoj
Sedlasto spajanje
Na most
U luk
U poboni urez
U korjenov vrat
Na prsten
Okuliranje
Na spavajui ili budni pup
U lipnju ili kolovozu
Na isjeak
Poetak vegetacije
Plemka se stavlja sa strane
Oblik klina
Pod koru
Na podlogu odrezanu 10 cm iznad tla
Plemka se stavlja sa strane
Vrijeme: poetak vegetacije
Na ip
Kad su plemka i podloga priblino iste debljine
Vrijeme: u vegetaciji
Na raskol
Kod precjepljivanja starih stabala
Kad je podloga deblja od plemke
22
23
Cijepljenje lubenice
24
3.3. Mikropropagacija
Kultura biljnog tkiva je naziv pod kojim se podrazumijeva kultura biljnih: protoplasta, stanica, tkiva, organa i cijele biljke na/u sterilnoj hranidbenoj podlozi u
aseptinim uvjetima u staklu (in vitro).
Svrha:
eliminacija virusa i drugih patogena
brzo klonsko razmnoavanje vrijednih primjeraka
vegetativno razmnoavanje u sluaju kad je to sporo ili nemogue
klasinim nainom
razmnoavanje klonova tijekom cijele godine
slui u oplemenjivanju / genetiko inenjerstvo
znanstvena istraivanja
Bazira se na totipotentnosti biljne stanice.
to je potrebno osigurati za provedbu tehnike mikropropagacije?
Laboratorij za pripremu hranidbene podloge
Oprema za sterilno rukovanje biljnim materijalom
Klima komora za rast i razvoj biljaka in vitro
Prostor za aklimatizaciju biljaka na uvjete ex vitro
Ureaji potrebni za rad u laboratoriju za pripremu hranidbene podloge su:
Vage, pH-metar, magnetska mijealica, pipete, kuhalo, autoklav, vodena kupelj,
suhi sterilizator, friider, kemikalije, epruvete, tikvice i ostalo stakleno posue
25
Prostor za aklimatizaciju
biljaka na uvjete ex vitro
26
mist sistem
relativno visoka vlaga
grijanje
supstrat
Hranidbene podloge
Komponente medija:
Voda
Mineralne soli (makro i mikro-elementi)
Ugljikohidrati (saharoza, glukoza, fruktoza)
Vitamini (tiamin, nikotinska kiselina, piridoksin, folna kiselina itd.)
Regulatori rasta biljni hormoni (auksini, citokinini, giberelini, abscizinska
kiselina, etilen)
Aminokiseline (glicin, tirozin, alanin itd.)
Agar
Prilagoditi pH
Eksplantati
Eksplantati mogu biti:
Kultura:
itavih biljaka (sjemena)
pojedinanog nodija (vora)
izdanaka
pupova
embrija
pranika
27
korijena
lisnih dijelova
meristema ili vegetacijskog vrka
stanica u suspenziji
protoplasta
28
II faza: umnaanje
29
GUYOT UZGOJ
Jedan od najjednostavnijih sustava uzgoja male ekspanzije. U treoj godini rozgva
se ree na visinu uzgoja 60 do 100 cm,
30
31
1. Royat kordonac
Ree se kratko, odnosno na svakom se ogranku
ostavlja po jedan rodni reznik sa 2 do 3 pupa. Broj
ogranaka je razliit, ovisi ponajprije o razmacima
sadnje, a najee iznosi 5 do 10, pa je ukupno
optereenje po trsu 10 do 30 pupova.
2. Moser kordonac
Slian royat kordoncu, ostavlja se prigojni reznik
sa 2 do 3 pupa i rodni reznik sa 3 do 4 pupa na
svakom ogranku, pa je i optereenje vee, ak do
60 pupova.
32
3. Sylvoz kordonac
Ree se na dugo rodno drvo, odnosno lucnjeve.
Izvorni oblik nema prigojnih reznika, dok se
danas vie koristi inaica s mjeovitim rezom tj.
na svakom ogranku smjeteni su po jedan reznik
i jedan lucanj. Lucnjevi se otro savijaju i veu uz
pomonu icu. Visina stabla je obino vea nego
kod drugih kordonaca, a optereenje ovisi o broju
ogranaka i moe iznositi 40 do 70 i vie pupova.
4. Casenave kordonac
Ree se na prigojni reznik i lucanj, a specifinost
je i u tome to se lucnjevi blago povijaju i veu
za prvu icu. Optereenje je slino kao i kod
sylvoz kordonca.
5. Jednostruka zavjesa *
Zbog skupe i komplicirane armature nije naila na
veu primjenu.
Jednostruka zavjesa je u stvari visoki kordonac,
s visinom uzgoja 160 do 200 cm. Jednostavna
armatura: stupovi i jedna jaka ica (obino 5 mm)
uz koju je vezan krak, a mladice slobodno vise
prema dolje. Ree se uglavnom samo na lucnjeve,
a optereenje iznosi 50 do 70 pupova po trsu.
Obino se sadi u paru, odnosno sa svake strane stupa po jedan cijep, i tada
su razmaci sadnje obino 2,8 do 3,0 m 2,0 do 2,5 m. Kod pojedinane sadnje razmak u redu je 1,0 do 1,20 m, ali tada svaki trs mora imati jaki kolac.
Rezidba vinograda
Vinova loza u svom ivotnom ciklusu zahtjeva rez svake godine. To je jedna od
najvanijih tehnolokih operacija u vinogradarskoj proizvodnji.
Rez vinove loze izvodi se tijekom vegetacije i tijekom perioda mirovanja. Rez koji
se provodi u periodu mirovanja naziva se REZ U ZRELO, dok se REZ U ZELENO
izvodi u periodu vegetacije.
33
Rez u zrelo
Prikraivanje jednogodinje mladice - rozgve na odreenu duinu, koja je u
pravilu odreena brojem rodnih pupova.
Optereenje
Broj zimskih pupova na jednogodinjem drvetu koji ostaje na trsu nakon
reza. Optereenje je broj ostavljenih pupova na jednom trsu. U naelu
je odreeno sustavom uzgoja (npr. dvokrak se ree na 20 do 24 pupa),
ali na optimalan broj pupova po trsu e utjecati uvelike i kondicija trsa,
plodnost tla, klimatski uvjeti prethodne godine i naravno sorta. Uz manje
optereenje porast mladica je vei i obrnuto.
Rodnost pupova
Rodnost svih pupova po duini rozgve nije ista, bazalni pupovi su slabije
rodni, prema sredini rozgve rodnost se poveava, dok se pri vrhu ponovno
smanjuje.
Iz zimskih pupova, razvit e se u sljedeoj vegetaciji mladice koje nose
rod, osim u sluaju oteenja glavnog pupa, kada e se mladice razviti iz
suoica sa znatno manjim prirodom. Iz spavajuih pupova koji se nalaze
ispod kore, uglavnom se razvijaju nerodne mladice koje slue za korekciju
uzgojnog oblika ili pomlaivanje trsova.
34
35
Plijevljenje mladica
Uklanjanje mladica koje su se
razvile iz starog drva (spavajuih
pupova) ili suoica (na rodnom i
prigojnom drvetu).
Poboljavaju se uvjeti, odnosno
poveava se ishranjenost rodnih
mladica, a posredno se utjee i na
zdravstveno stanje, poveavanjem
prozranosti trsa.
Najbolje provesti to ranije, a
ponekad se ova mjera izvodi u dva
navrata: odmah na poetku vegetacije
kada se mladice narasle do 15 cm, a
drugi puta 10-ak dana prije cvatnje,
istodobno s pinciranjem.
Pinciranje mladica
Je prikraivanje vrhova rodnih mladica prije cvatnje, kako bi se prekinuo njihov
bujan rast, te omoguili bolji uvjeti za cvatnju i oplodnju.
Znaajna mjera kod sorata sklonih osipanju, jer se prekidanjem rasta mladice u
duinu hranjiva usmjeravaju prema cvatovima
Pinciranje se vri 10 do 20 dana prije cvatnje, a ovisno broju ostavljenih listova iznad
zadnjeg grozda moe biti otro (svega 1 do 2 lista), umjereno (3 do 4) i blago (vie
od 5 listova).
Pinciranjem se moe poveati prirod od 10 do 30%, bez znaajnijeg
utjecaja na kakvou (krlet, moslavac, dia ranina, malvazija i dr.).
Kasnije pinciranje ima manji uinak,
a opravdano je kod nekih vrlo ranih
stolnih sorata (npr. abski biser) ime
e se potaknuti da se one poveaju.
36
Zalamanje zaperaka
Obino se obavlja istovremeno
s plijevljenjem ili pinciranjem, a
podrazumijeva potpuno uklanjanje mladica razvijenih iz ljetnog
(zaperkovog) pupa ili pak njihovo
prikraivanje na jedan pup.
Najvanije je ukloniti zaperke u zoni
cvatova, dakle na donjim koljencima na mladici, kako bi se poboljali
uvjeti cvatnje i oplodnje.
Prstenovanje
Uklanjanje dijela kore na osnovi
rodne mladice posebnim karama
za prstenovanje.
Svrha mu je onemoguavanje transporta asimilata prema korijenu, to
omoguava bolju ishranu grozdova,
odnosno poveavanje prinosa i
kakvoe. Opravdano je kod stolnih
sorata, u fazi razvoja bobice jer se poveava obujam bobice za >20% te se ubrzava
vrijeme dozrijevanja za 10 do 15 dana. Nije za preporuiti prstenovanje svake
godine niti napraviti vie od jednog do tri prstena po trsu jer iscrpljuje trs.
Prorjeivanje grozdova
Obavlja se ili prije cvatnje ili u fazi porasta bobica.
Svrha mu je rastereenje trsa od preobilnog roda. Poveava se krupnoa ostavljenih grozdova i bobica, postie se potpunije dozrijevanje. Prorjeivanjem se
prvo uklanjaju slabo razvijeni i
sitni grozdovi, a zatim po potrebi i
dobro razvijeni grozdovi.
Grozdovi se ne trgaju rukom,
ve se reu karama na gornjem
dijelu peteljke.
Vrikanje
Skidanje svih vrhova mladica pred kraj
faze rasta obino u kolovozu, odnosno
pred poetak dozrijevanja groa.
37
Prorjeivanje listova
Prorjeivanje lisili defolijacija je uklanjanje listova u zoni groa, odnosno 3 do 4
donja lista na rodnoj mladici
Izvodi se pred poetak dozrijevanja groa neposredno prije are ili u ari, a
efekti ovog postupka su viestruki: bolje je dozrijevanje groa (vea izloenost
grozda suncu), smanjuju se uvjeti za gljivine bolesti (bolja prozranost) i lake
se obavlja berba.
Najprije se uklanjaju listovi iz unutranjosti trsa i oni koji se nalaze na sjevernoj
strani. Lie koje se nalazi na junoj strani dobro je ostaviti, jer titi grozdove od
izravnih sunevih zraka to moe dovesti do pojave opeklina na grozdu.
Istraivanja su pokazala da primjenom ove mjere dolazi do veeg nakupljanja
eera (grozdovi u hladu su imali 3,5% manje eera), i, to je moda najvie
vano, do mnogo manjeg napada bolesti, posebice sive plijesni.
38
Uzgojni oblici
1. prostorni uzgojni oblik
kosturne grane razvijaju se u spiralnom
rasporedu- POPRAVLJENA PIRAMIDA
POPRAVLJENA PIRAMIDA
Prostorni uzgojni oblik koji ima provodnicu
koja se ne zavrava s uspravnom produljnicom. Na provodnici se uzgaja 4 do 8 postranih
kosturnih grana u spiralnom rasporedu,
meusobno po visini razmaknute 20 do 40 cm.
Poslije formiranja odreenog broja kosturnih
grana provodnica se krati na gornjoj postranoj grani.
Visina debla 50 do 60 cm.
VAZA
Prostorni uzgojni oblik koji nema provodnicu
nego 3 (rjee 4) osnovne (primarne) grane
koje su meusobno po visini razmaknute10cm
i razmaknute od zamiljene provodnice pod
kutem od 45 stupnjeva.Sekundarne grane
razvode se na 40-60 cm,a tercijarne na 120 cm.
Visina debla 50 do 60 cm.
39
Formiranje vaze
40
b) nepravilna palmeta
ima vei broj primarnih grana te je
razmak izmeu grana 20 40cm
naizmjenino u pravcu reda
nema katova
c) ubrzana palmeta
ima 6 do 8 primarnih grana te
naizmjenino u smjeru reda
otriji kut grananja 40 45o u
odnosu na pravilnu palmetu
visina debla oko 60 cm
41
42
grana s debljom
osnovom jae raste
na vertikalnom
ljetorastu najjai
porast na vrhu
ljetorasti povijeni
na dolje na krivini
daju jedan jak
ljetorast, a bono
slabije poraste
koji su u veini
sluajeva rodni
POVIJANJE GRANA
Izbojci koji rastu uspravno imaju slabu rodnost jer je izraen
vegetativni rast, a potisnuto je zametanje rodnih pupova.
Izbojci koji rastu vodoravno imaju izraenu rodnost jer im je
vegetativni rast smanjen, pa obilno zameu rodne pupove.
43
RODNE GRANICE
a) stapka (kopljasta, kratka)
rodna granica
duge od 1 do 10 cm,
nalazi se na dvogodinjem ili starijem drvetu
ne reu se, samo prorjeivanje
44
duina 50 (80) cm
zavravaju jednim mjeovitim pupom na vrhu granice
daju sitnije plodove
uklanjanje rezidbom (ostavljaju se samo ako nema kratkih rodnih granica)
NERODNI PUPOVI
RODNI PUPOVI
RODNE GRANICE
45
REZIDBA U RODU
Prekraivanje na granu nieg reda,
kojoj vrh ostaje neprikraen.
46
PINCIRANJE
Pinciraju se i sve mladice koje rastu okomito uvis, osim produljnice provodnice i
mladica koje se mogu uporabiti za zamjenu kakve grane.
Oblik zelene rezidbe koji se obavlja kad mladice narastu 15-tak centimetara
Rast voke usmjerava od poetka u skladu sa eljenim uzgojnim oblikom te voka
ne troi snagu rasta na mladice koje bi se u sljedeoj godini prilikom rezidbe u
mirovanju odbacile.
ZAREZIVANJE KORE
Potie razvoj pupova koji inae ne bi potjerali, te usporava prejak rast mladica.
Postupak rovaenja se sastoji u tome da se u proljee, u samom poetku kretanja
vegetacije, voarskim noem zaree kora u obliku obrnutog slova v iznad samog
pupa pazei da ga se pri tome ne oteti. Postupno e zarezano mjesto zacijeljeti
pa rez nee biti vidljiv.
ROVAENJE
Rovaenje se ee primjenjuje za jabuke i kruke, jer one bolje reagiraju na ovaj
postupak i lake ga podnose u odnosu na ostale voke.
47
POLUPRSTENOVANJE I PRSTENOVANJE
Na pojedinim granama na
IZOLACIJA VRHA
Izolacija vrha obavlja se tako da se u fenofazi bubrenja pupova na vrhu izbojka
ostavi jedan do dva pupa, a svi ostali u
duljini od 20 do 25 cm se odstrane.
Uinak izolacije vrha jest u tome da se
nie ostavljeni pupovi razviju u lijepe
mladice kako bi itava grana bila obrasla.
Ako se izolacija vrha ne obavi u fenofazi bubrenja pupova, moe se obaviti
i kada mladice narastu 10-15 cm.
LORETIRANJE
Loretiranjem se stvaraju povoljni uvjeti zametanja rodnih pupova za sljedeu godinu.
Stvara se mnotvo rodnih vorova i oslabljuje vegetativni rast voke.
48
PRORIJEDA PLODOVA
49
Tijekom vegetacije stalno rastu novi izdanci te je njih u poetku potrebno otklanjati, prije nego to odrvene (do sredine svibnja).
Nakon toga izdanci koji e se razviti poslije polovice svibnja potencijalni su za plodonoenje sljedee godine te ih vie ne uklanjamo nego ih ostavljamo da se razviju.
Rezidba kupina
Nakon sadnje sadnice treba skratiti na 3 razvijena pupa, tj. na oko 20-30 cm iznad tla.
Poslije berbe, rezidba kupina moe se obavljati sve do studenoga. Izdanke koji su
donijeli rod treba odrezati do zemlje, iznijeti iz nasada i spaliti. Istodobno treba
ukloniti slabije,oteene i prekobrojne ovogodinje izdanke, a ostale ostaviti da
obrastaju rodnim pupovima i sazrijevaju.
U rano proljee odabiru se jednogodinji izdanci, prikrauju na 2 postrana izboja
iznad gornje ice i vezuju uz naslon.
Postrani izboji prikrauju se na 8-10 pupova i veu. Na sadnom mjestu ostavlja se
4-6 izdanaka, to ovisi o kondiciji grma i nasada.
Preporuuje se ljetna rezidba kupina, koja e olakati rezidbu nakon berbe te omoguiti bolji razvoj i sazrijevanje plodova. Kad izdanci dosegnu vie od 2 m, pinciraju
50
se i skidaju suvini postrani izboji. Sa izdanaka ostavljenih za rod skidaju se pupovi do visine prve ice.
51
52
Vinogradarske kare
imaju jednu otricu u obliku polumjeseca koja prilikom reza prolazi kraj tupe
otrice u obliku polumjeseca. Takve kare su pogodne za rezanje zelenih ili
mekanih odrvenjelih izboja kao to je rozga vinove loze. Rezanje odrvenjelih
izboja voaka s ovim karama je tee, a izboj moe ostati nagnjeen i oteen to
omoguava napad razliitih bolesti.
Voarska pila
je namijenjena za rezidbu debljih grana. Pila moe biti mala (list duljine 20-25 cm)
i sklopiva ili velika (list do 35 cm). Prednosti voarske pile su to nema luk nego je
u obliku pitolja to omoguava lagan pristup i baratanje pilom unutar kronje.
Na listu pile nalaze se trostrano naotreni zupci pa je rez vrlo lagan i ne zahtjeva
mnogo snage i vremena. Ovakav oblik zubaca omoguuava dvostrani rez, tj. pila
ree i kad ju se gura i kad ju se vue. List pile je debljine oko 1 mm pa pila sama
radi put i ne moe doi do zaglavljivanja pile u drvu.
Luna pila
ima tanki list koji da bi mogao dobro rezati mora biti napet. To je postignuto s
lukom koji list pile dri stalno napetim. No, taj luk esto smeta prilikom rezidbe
jer takva izvedba pile zahtijeva mnogo manevarskog prostora to esto nije sluaj
53
unutar kronje. Drugi nedostatak ove pile je tanak list i zupci koji su jednostrano
otreni. Iako je pila konstruirana da sama radi put, esto zna zaglaviti u drvu.
Takoer ovakva konstrukcija pile omoguava dobar rez samo kada se povlai te
time zahtijeva i vie vremena.
Voarski no (hipa)
Slui za zaglaivanje rana nastalih nakon reza debljih grana pilom kako bi one
bre i bolje zacjeljivale. Uvijek mora biti otar, to znai da mora biti napravljen od
elika dobre kakvoe da se ne mora esto brusiti.
Elektrine kare
Za zimsku rezidbu se esto ima vrlo malo vremena da se napravi kako treba. Tada
se forsiraju i kare i zdravlje rezaa. esto se dobiju uljevi ali i upale tetiva i miia.
Nije rijetkost da se zbog brzine runim karama pokuavaju rezati i deblje grane,
tada rez izgleda svakako,samo ne dobro.
Voarski vosak
Prirodni voarski vosak sadri prirodni pelinji vosak, borovu smolu, alkohol,
prirodni loj te dodatak propolisa. U sintetikim voarskim voskovima koji se mogu
nai na tritu zatita od napada gljivinih i drugih bolesti i tetnika je ostvarena
dodatkom razliitih kemijskih fun gicida dok kod ovog voska tu funkciju ima
propolis. Kod oraha se esto dogaa da ne mjestu reza deblje grane on plae
Samim time je teko premazati ranu sintetikim voskovima koji su topivi u vodi jer
ih pla oraha ispire prije nego se vosak stigne posuiti.
Alati za cijepljenje
54
Potroni materijal
Elektrina vezaica
Nakon rezidbe neke izboje treba i povezati. Povijai grana, naalost,
ponekad ne mogu pomoi, nego izboje treba vezati. Tako je i kod vrsta koje
se uzgajaju na ici, kao to su malina, kupina, kivi i sl. Runo povezivanje
trai spretnost i vrijeme. esto se javi potreba i za treom rukom kako bi
se to to bolje i bre napravilo. Elektrina vezaica vrlo brzo i kvalitetno
vee izboje za icu. Tehnike osobine ovise, naravno o svakom pojedinom
proizvoau, ali okvirno svi imaju sline osobine. Sama vezaica koja se
dri u ruci tei tek neto vie od 0,5 kg, , a baterija koja se nosi oko struka
takoer neto vie od 0,5 kg. Jednim punjenjem mogue je napraviti i do 7
ili 8 tisua vezova.
iane kope
su esto vre, ali i tanje ime se javlja problem mogueg urezivanja u
koru tijekom rasta grane, pa ih treba povremeno provjeravati i premjetati.
Kod plastinih kopi taj problem je rjei jer su one, zbog prirode materijala,
malo deblje.
Plastine kope
postoje u izvedbama razliite elastinosti ime omoguavaju razliitu
jainu povijanja (esto boja kope oznaava i jainu elastinosti) za
razliite debljine izboja. Takoer kope moemo podijeliti i na njihovu
izvedbu, tj. namjenu. Postoje tri oblika kopi: ravne i S i E kope. Za S
kope treba postojati uporite suprotno od mjesta gdje izbija grana koju
povijamo, posebice ako je kora voke glatka. Oni se koriste uglavnom za
jednogodinje izboje. Kope u obliku slova E su svinute i u treu dimenziju. Takve kope slue za povijanje grana bez obzira na uporite na provodnici jer one same stvaraju uporite hvatajui se na dva mjesta na provodnici.
Oni se mogu koristiti i za povijanje dvogodinjih izboja.
55
Povijai grana
56
Napori i tetnosti
Najee rezultiraju bolestima.
tetnosti obuhvaaju kemijske tvari, bioloke tetnosti i fizikalne tetnosti,
kao to su npr. zraenja, buka i vibracije. Naporima smatramo statodinamika i
psihofizioloka optereenja.
57
Strojevi
Za vrijeme rada na stroju ne smiju se skidati poklopci, odnosno na stroju se ne
smije raditi ako svi poklopci ili kutije nisu na svojim mjestima.
Ne pokuavajte sami popraviti kvar na uredskom stroju.
2. Zatita oiju
Oko je vrlo osjetljiv organ i vrlo lako se otete slojevi oka, zbog agresivnih tvari.
Vrlo lako apsorbira otrove. zbog mnotva kapilara otrovi lako dolaze u kontakt sa
krvi. Iz tog razloga obavezno koristiti zatitne naoale.
58
Prva pomo
Prva pomo kod otrovanja:
Otrov moe ui u organizam na tri naina: gutanjem, udisanjem i preko koe.
Njegova tetnost uvelike ovisi o nainu ulaska i koliini.
Znakovi mogu biti vrlo razliiti, ovisno o vrsti otrova, njegovoj koliini i brzini
ulaska u tijelo, putevima ulaska i individualnim osobinama organizma. Ako se
otrov proguta, najee se javljaju munina i bol u trbuhu, proljev i povraanje.
Pri udisanju otrovnih plinova ili para moe doi do kalja i osjeaja guenja.
Korozivne tvari (kiseline i luine) izazivajukemijske opekline. Ako se takav otrov
popije, opekline se vide na usnama i sluznici usta. Neki otrovi izazivaju psihike
poremeaje, vrtoglavicu, glavobolju, greve pojedinih miia ili cijelog tijela,
nepravilan rad srca. Koa moe postati plava, uta ili crvena. Tei sluajevi trovanja
dovode do gubitka svijesti, a potom i do prestanka disanja.
59
Prihod
Umnoak ukupnih proizvoda i cijene postignute na tritu.
Vrste trokova
Fiksni (stalni) trokovi
Ne ovise direktno o veliini proizvodnje
Trokovi najma ili koncesije
Odravanje zgrade ili mehanizacije
Plae stalno zaposlenih
Opi trokovi gospodarstva
Trokovi kamata na kredite
Marketing
Ljudske aktivnosti povezane s tritem.
Robne marke
Prepoznatljiva oznaka ili ime nekog proizvoda, a esto podrazumijeva i kvalitetu.
Stvara snani i trajni identitet proizvoda te potie osjeaje povjerenja, korisnosti,
dobrobiti i sigurnosti.
Nazona u podsvijesti potroaa.
Elementi marke
A. Ime marke
Dio marke koji se moe izgovoriti
Sadri rijei, slova i brojke
60
B. Znak marke
Vizualni identitet marke
Neizreciv, ali uoljiv dio marke
Simbol,dizajn, kombinacija boja i sl.
C. Zatitni znak
Zakonita oznaka koja upuuje da vlasnik ima iskljuivo pravo uporabe
marke ili njezina dijela
Simboli
TM
Sortna lista
Popis priznatih novostvorenih sorti u RH
Popis stranih sorti za koje je doputeno uvoenje u proizvodnju u RH
Popis zateenih domaih i udomaenih stranih sorti u RH
Popis se objavljuje u Narodnim novinama te su sve kulture podijeljene su prema
namjeni u grupe.
Unutar svake grupe su sloene prema abecednom poretku narodnih naziva.
Trite
Definicija trita: Mjesto gdje se susreu ponuda i potranja.
Osnovne funkcije trita:
a) Selektivna funkcija
to i koliko ega proizvoditi?
Odgovaraju potroai svojom kupnjom
61
b) Smjetajna funkcija
Kako neto proizvesti i kojom tehnologijom?
Proizvod koji osigurava najveu dobit uz date trokove
Proizvod proizveden uz nie trokove
c) Informativna funkcija
Informacije s trita su obavijesti zanimljive za poslovanje
Na temelju tih obavijesti donose se poslovne odluke
d) Razdjelna ili distributivna funkcija
Osigurava raspodjelu ukupno ostvarenog dohotka putem sustava cijena na
sudionike u proizvodnji
8. LITERATURA
Zakon o normizaciji (NN 80/13)
Pravilnik o hrvatskim normama (NN 22/96)
Zakon o akreditaciji (NN 158/03, 75/09, 56/13)
Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br.834/2007 o ekolokoj proizvodnji i
oznaavanju ekolokih proizvoda (NN 80/13)
Petranovi K., Voarstvo, Znanje, Zagreb, 1984
Brzica K., Voarstvo za svakoga, Nakladni zavod Globus, Zagreb,1989
Fazini N., Fazini M., Stolno groe, Poljoprivredno razvojno-istraivaki centar,
Zadar 1990
Miljkovi I., Suvremeno voarstvo, Znanje, Zagreb, 1991
Miroevi N., Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993
Miljkovi I., Ope voarstvo, kolska knjiga , Zagreb, 1996
Jemri T., Cijepljenje i rezidba voaka, Naknada Ulkis , Rijeka , 2007
Kantoci D., Cvjetkovi B., Miljkovi I., Jemri T. [et al.] Voarstvo, Zadrune tampa,
Zagreb, 2008
Kolega A., Trnitvo u poljodjelstvu, Alfa, 1999
Kotler Ph., Marketing menagement, Prentice Hall Int., the millennium ed., N.J. ,
2000
Pulji N., Zatita na radu: vodi za poslodavce, Poslovni zbornik, 2006
Pavlovi M., Zatita na radu: provedbeni propisi: s komentarima i tumaenjima,
TIM, 2009
Kalauz S., Hitna stanja: prirunik o osnovama zbrinjavanja i pruanja prve pomoi
na radnom mjestu, ZIRS, 2010
62