"Ne dopusti da se neko tebi

približi ako neće otići od

tebe bolji i zadovoljniji."
Ljudi su nerazumni,
nelogični i orijentirani
sami na sebe, voli ih
uprkos toga.
Ako si uspješan imaćeš
lažne prijatelje i prave
neprijatelje, uprkos
tome budi uspješan.
Dobro koje ti činiš, sutra će već
biti zaboravljeno, uprkos tome
čini dobro.
Iskrenost i otvorenost čine te
ranjivim,uprkos tome budi iskren i otvoren
Život je tajna - pronikni je
Upravo sad počinje…
Priča o barometru
na drugačiji način...
Sir Ernest Rutherford, predsjednik
Kraljevske Akademije i dobitnik
Nobelove nagrade za fiziku,
ispričao je slijedeću priču:
Prije izvjesnog vremena pozvao
me kolega. Spremao se nekom
studentu dati nulu za njegov
odgovor na neko pitanje iz fizike,
dok je student, naprotiv,
zahtijevao najvišu ocjenu...
Ispitivač i
student su se
ipak složili da se
dovede nezavisni
arbitar i ja sam
bio izabran..
Pročitao sam
ispitno pitanje:
“pokazati kako je
moguće odrediti
visinu neke visoke
zgrade pomoću
barometra”
Studentov odgovor je glasio:
" Odnijet ću barometar na vrh
zgrade,
vezat ću ga za dugačak
konopac, spustit ću ga do
pločnika, a zatim ću ga
ponovo podići. Izmjerit ću
dužinu konopa. Dužina
konopa je visina zgrade ! "
Predložio sam da student jos
jedanput pokuša riješiti ovaj
zadatak. Dao sam studentu pet
minuta da riješi zadatak uz
upozorenje da njegov odgovor
mora pokazati bar neko znanje iz
fizike! Pri kraju pete minute
student još ništa nije bio zapisao!
Pitao sam ga želi li odustati,
ali mi je on odgovorio da ima
jako mnogo odgovora za taj
problem: upravo je
razmišljao o najboljem
rješenju. Ispričao sam se što
ga prekidam i zamolio ga da
nastavi. U slijedećoj minuti
on je napisao svoj odgovor
koji je glasio:
" Odnesi barometar na
vrh zgrade i nagni se
preko ruba krova.
Ispusti barometar, a
štopericom mjeri
vrijeme dok ne tresne
o pločnik. Tada,
koristeći formulu
x=0.5*g*t2, izračunati
visinu zgrade! "
U tom trenutku sam pitao
kolegu da li sad on
odustaje od davanja loše
ocjene! On se složio i dao
studentu skoro najvišu
ocjenu.
Dok sam napuštao koleginu
kancelariju, sjetio sam se da
mi je student rekao da ima jos
mnogo rješenja za taj
problem, pa sam ga pitao: "
Koja?"
" Pa, reče student , " postoji
mnogo načina da se odredi
visina zgrade uz pomoć
barometra.
Na primjer, možete iznijeti
barometar van, pod
pretpostavkom da je sunčan
dan, izmjeriti visinu
barometra, zatim dužinu
njegove sjene, dužinu sjene
zgrade, i onda običnom
proporcijom, uz pomoć
Talesovog teorema,
izračunati visinu zgrade! "
" Sjajno! " - rekao sam . " A ostali načini ?? "
" Da , rekao mi je student , “postoji jedna
osnovna metoda mjerenja koja će vam se
sigurno dopasti. U ovoj metodi, uzmete
barometar sa sobom i počnete se penjati uz
stepenice. Prethodno, na zidu označite crtu
da označite dužinu barometra. Zatim, kako se
penjete, markirate stalno dužinu barometra.
Tako ćete dobiti visinu zgrade u jedinicama
dužine barometra! "
" Vrlo direktna metoda! - rekao sam.
" Naravno, a ako želite malo sofisticiraniju metodu,
možete barometar zaljuljati kao klatno i zatim odrediti
vrijednost gravitacijske konstante g na razini ulice, a
onda na vrhu zgrade. Iz razlike za gravitacijsku
konstantu g moze se, u načelu, izračunati visina
zgrade!
Također, koristeći isto načelo, mozete odnijeti
barometar na vrh zgrade, vezati ga za dugački konop,
spustiti ga do samog pločnika i tada ga zaljuljati. Tada
možete izračunati visinu zgrade prema periodu
oscilovanja
Na kraju- zaključio je -
postoje i mnogi drugi načini
rješavanja
problema. Vjerojatno
najbolji način je, da
ponesete barometar u
prizemlje i da pokucate na
vrata nadstojnika zgrade.
Kada vam nadstojnik otvori
vrata, vi samo trebate reći:
" Gospodine nadstojniče,
ovo je divan barometar! Ako
mi kažete kolika je visina
zgrade, darovat cu vam ga. !
"
U tom trenutku nisam
mogao izdržati i pitao sam
studenta da li zaista ne zna
konvencionalan odgovor
na ovaj problem.
Priznao mi je da ga zna, ali
mi je rekao da mu je dosta
asistenata i predavača na
fakultetu koji mu
pokušavaju nametnuti svoj
način mišljenja.
Student se zvao Niels Bohr
Niels Bohr rođen je 1885. g. u Kopenhagenu, u
obitelji vrhunskih danskih intelektualaca. Doktorat iz
fizike obranio je 1911. g., a 1916. postao je
profesor teorijske fizike na Kopenhaškom
sveučilištu. Utemeljio je i od 1921. do smrti (1962.)
vodio čuveni Institut za teorijsku fiziku u
Kopenhagenu. U njemu su radili ili s njime
surađivali svi vodeći fizičari onoga doba. Bohrova
znanstvena karijera bila je duga, plodna i iznimno
utjecajna. U ranome razdoblju, njegovu suradnju s
Ernestom Rutherfordom obilježio je rad na kvantnoj
teoriji strukture atoma. Za svoja otkrića na tom
području dobio je 1922. g. Nobelovu nagradu za
fiziku. Brojni rezultati daljnjega Bohrova
znanstvenoga rada (npr. »Bohrov« model atoma,
kvantni skok, Kopenhaška interpretacija kvantne
mehanike, princip komplementarnosti, struktura
jezgre atoma, teorija cijepanja jezgre, itd.) i
njegova intenzivna suradnja s drugim
znanstvenicima, pridonijeli su naglom razvoju
kvantne teorije i atomske fizike u prvoj polovini 20.
stoljeća. Osim za fiziku, Bohr je bio živo
zainteresiran za filozofiju i umjetnost, a posebno se
bavio utjecajem koji nove spoznaje u fizici vrše na
sve sfere ljudskoga znanja.
fine