1

Filozofski fakultet Drube Isusove

Povijest antike filozofije
zimski semestar 2015./16.
doc. dr. sc. Anto Gavri, OP
anto.gavric@ffdi.hr

Platonova molitva
O dragi Boe, i svi ostali bogovi ovoga mjesta, daj mi da postanem lijep u svojoj nutrini;
izvanjska dobra to ih imam neka budu u skladu s mojim biem. Daj da mi bogat izgleda
mudrac. Udijeli mi samo toliko tereta zlata koliko umjeren ovjek moe nositi.
Platon, Fedar
Briga za vlastitu duu za Platona postupno je izgraivanje vlastite osobnosti i karakternosti,
- to je glavna zadaa filozofije.
Opis kolegija

Antika filozofija obuhvaa razdoblje nastanka filozofije i znanosti u Grkoj (VI. V.

st. Pr. Kr.), preko dubljeg prouavanja misli Platona i Aristotela, zatim prati slijed
uenja stoika, epikurejaca, skeptika i neoplatoniara sve do zatvaranja kole u Ateni
529. godine. Antika filozofija vrlo je vana za razumijevanje znanstvene kulture
Zapada. I danas je suvremenoj filozofiji izvor nadahnua. Antika filozofija moe biti
korisna u prouavanju kranskih spisa koji su se uvelike nadahnjivali grkom
mudrou.
Kolegij daje uvod u iroko podruje filozofskih disciplina: metafizika, fizika, logika,
etika, politika filozofija, estetika, antropologija, kozmologija, prirodoslovlje i dr.
Antika filozofija prisutna je u kranskoj misli prvih stoljea, u srednjovjekovnoj
filozofiji i filozofiji Renesanse.
Opa literatura

Toni Koki, Pregled antike filozofije, Naklada Breza, Zagreb, 2015.

William Keith C. Guthrie, Povijest grke filozofije, Naklada Juri, Zagreb, 2005. (6 svezaka)
Damir Barbari (ur.), Grka filozofija, Hrestomatija Filozofije 1, Zagreb: kolska knjiga,
1995.
P. Gregori, F. Grgi i M. Hudoletnjak Grgi (ur.), Helenistika filozofija: Epikurovci, stoici,
skeptici, Zagreb, 2005.
Frederick Copleston, Istorija filozofija: Grka i Rim, BIGZ, Beograd, 1988.
Franjo anc DI, Povijest filozofije. I. dio: Filozofija starih Grka i Rimljana, Zagreb, 1942.

2
OBVEZNI TEKSTOVI I UVJETI
PLATON
- Obrana Sokratova (Apologija)
ARISTOTEL
- Nikomahova etika (knjiga VI. - razboritost; VIII-IX: prijateljstvo)
- Nagovor na filozofiju
(Vanost, znaenje i uloga filozofije)
EPIKTET
Prirunik (ili Knjiica o moralu)
*

Platon, Obrana Sokratova, dvojezini prijevod (starogrko-hrvatski) s filoloko-filozofskim

komentarom i te prijevod Uvoda G. Realea s talijanskog Luka Bori, Demetra, Zagreb,
2000, 179 str.
Platon, Obrana Sokratova - , Matica hrvatska, Zagreb, 2009. (grkohrvatski)
Aristotel, Nikomahova etika, preveo T. Ladan, Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1992.
Aristotel, O dui. Nagovor na filozofiju, preveli Milivoj Sironi i Darko Novakovi, Zagreb:
Naprijed, 1987.
Epiktet, Prirunik, priredio i preveo Pavel Gregori, Zagreb: KruZak, 2006.
Epiktet, Knjiica o moralu. Razgovori, preveo Robert Zlovi, Zagreb: CID-NOVA, 2002.
*

RADOVI - KOLOKVIJI
DVA RADA po 4 stranice (jednostavni prored):
1. Moj razgovor sa Sokratom.
2. Zato prouavati antiku filozofiju?
- filozofski osvrt na temelju obvezne literature.
Radove predati osobno na predavanjima do 22. 12. 2015.
Tri kolokvija:
I.
II.
III.

srijeda 18. 11. 2015.

etvrtak 17. 12. 2015.
etvrtak 21. 01. 2016.

3
Uvjet za izlazak na II. kolokvij predati 1. rad do 16. 12. 2015.
Studenti koji ne predaju radove do kraja semestra ne mogu izlaziti na ispitne rokove.
Sve se ocjene zbrajaju. Student(ica) koji uspjeno ispuni sve navedene uvjete nema dodatnog
ispita nego dobiva ocjenu na temelju postignutih rezultata.
Samo jednom se moe odbiti ocjena i pokuati polagati za veu ocjenu, s tim da se moe
dobiti i nia ocjena od one koju je student ve imao.
*

Ocjenjivanje

Redovito pohaanje predavanja

Radovi
/ Vjebe
I. kolokvij
II. kolokvij
III. kolokvij

do 10 %
30 %
do 20 %
do 20 %
do 20 %

Zato prouavati filozofiju?

Studium philosophiae non est ad hoc quod sciatur quid homines senserint, sed qualiter
se habeat veritas rerum.
Filozofija se ne prouava radi toga da se zna to su ljudi mislili, nego to je istina
u zbilji.
Toma Akvinski (+ 1274.), In De caelo et mundo I, lect. 22, n. 8.

Filozofija je stalni i zahtjevni napor ovjeka da drugaije gleda.

Pseudo-hipokratska Pisma O smijehu i ludosti - pouna antika zbirka pripovijeda kako su

stanovnici Abdere, u kojoj je boravio slavni filozof Demokrit, potraili pomo kod Hipokrata,
najslavnijeg antikog lijenika. Dobroudni su ljudi mislili da je uveni filozof poludio:
Demokrit se svemu smije. Hipokrat doe u Abderu, pie u Pismima. Susret lijenika i
filozofa doveo je do znaajnog obrata: onaj koga su drugi smatrali ludim pokazao se velikim
mudracom jer se zapravo smije ljudskoj ludosti:
ljudi se zanimaju za ono to je bezvrijedno, ivot provode inei smijene stvari.

4
Alexandre Jollien (1975.), POHVALA SLABOSTI
vicarski filozof
Ljude je uenje potaklo ispoetka kao i sada da filozofiraju Tko postavlja pitanja i udi
se, taj priznaje vlastito neznanje... Prvi su mislioci filozofirali da bi izbjegli neznanje.
Aristotel, Metafizika A 2, 982 b 12-20
Filozofija je dakle izrasla iz ljudskog uenja svijetu. Filozof treba nadilaziti to je po sebi
jasno i otrcane fraze svakodnevnog ivota.

Od najstarijih vremena filozofi su si postavljali pitanja koja su se njihovim

suvremenicima inila oitima, pa ak i banalnima. Na ovim u stranicama nastojati
primijeniti taj postupak na iskustvo boravka preko sedamnaest godina u
specijaliziranom centru. Hendikepiran od roenja, odrastao sam u ustanovi za osobe s
cerebralnim motorikim tekoama.

Ja ne mogu pisati rukom. Ovaj sam tekst diktirao raunalu koje je prepisalo moju rije,
stoga je stil ponekad blizak govornom jeziku.

Izbor sokratske rasprave vjerno odraava nain na koji sam upoznao filozofiju. Naime,
da bih se mogao suoiti sa svakodnevnim tekoama, itao sam filozofe, koji su mi
postali privilegirani sugovornici. Sokrat je meu njima odigrao odluujuu ulogu. U
stvari moje se zanimanje za filozofiju podudara s otkriem njegove misli. Osim toga,
obino se kae da Sokrat nema nikakvih predrasuda pa mi je stoga izvrstan suputnik u
avanturi koju se spremam ispriati.
Alexandre Jollien, POHVALA SLABOSTI

Proslov
Gdje se odvijao ovaj udni razgovor? Slobodno izaberite sami! Moda je to bilo u Grkoj, na
trgu (agori), u nebrojenom mnotvu nepoznatih prolaznika: jedni odlaze na trnicu, drugi
posjeuju stare prijatelje, jedni se vraaju od lijenika, drugi k njemu idu? Ili puno skromnije,
bijae li to u malenoj, slabo osvijetljenoj spavaonici, gdje sam u samoi noi bdio s jadnim
prijateljima? Kada? Nitko to ne zna? Zato? Potraite dobro i nai ete. Sve ima svoj smisao.
Razgovori sa Sokratom bili su esti i trajali su dugo. Ovdje donosim samo ono najvanije iz
naih razgovora, potedjevi tako itatelja dugih sati rasprave u kojima je Sokrat zbunio
svojeg sugovornika, raskrinkao njegove najgrublje predrasude i primorao ga da definira svaku
kljunu rije koju je upotrijebio.

ALEKSANDAR

Evo dakle. Predstaviti u se najprije. Zovem se Aleksandar. Imam dvadeset i tri godine i
studiram filozofiju na sveuilitu.

SOKRAT

Reci mi, Aleksandre, kako si doao do filozofije?

ALEKSANDAR

E to se ba tebe najvie tie. Doista, u kontekstu borbe sluajno sam otkrio jedno filozofsko
djelo, s naroito ove dvije reenice: Nisu ljudi namjerno zli, i Upoznaj samoga sebe.

SOKRAT

Ve sam to negdje uo

ALEKSANDAR

Taj poziv je odmah odjeknuo u meni kao adolescentu. Potresao mi je ivot i odjednom ga
uinio zanimljivijim. Sve je postajalo izvor razmiljanja. U tom irokom programu uoavao
sam istodobno uzbudljivu avanturu, izazov koji treba otkriti i blagotvoran poticaj. Otada sam
planirao nastojati razjasniti svoju udnu situaciju i analizirati koliko se bude moglo
reakcije svojih istaknutih odgojitelja.

SOKRAT

Je li ti to to naziva filozofijom doputalo drugaije promatrati stvarnost?

ALEKSANDAR

Sve u svemu, da, ali naroito da spasim svoju kou, da barem imam mogunost reagirati, da
suprotstavim pokuaje odgovora na pitanja koja su me salijetala. itanje filozofa pozivalo me
na bolje razumijevanje, na davanje smisla stvarnosti.

SOKRAT

Budi jasniji. Moe li nekim primjerom objasniti svoj postupak?

ALEKSANDAR

Svakako, zaustavimo se nakratko na uobiajenoj sposobnosti ljudskog bia: hodanju, na

primjer! Dugo godina hodao sam etveronoke. A zatim sam, malo po malo, napredovao na
viu razinu i uspio se kretati gurajui svojevrsna kolica s kojima sam odravao ravnoteu. No,
s devet i pol godina osjetio sam elju i nunost da se otarasim te sprave koja me je previe
smetala. Dali su mi kacigu i stalnu pratnju!
Tako je za mene poela velika avantura: odrati se uspravno, glavom to dalje od tla, kako
kau etolozi, oni koji istrauju ponaanja ljudi i ivotinja. Postati pravi dvonoac Cijelog
ivota sjeat u se tih trenutaka dok sam hodao dugim bijelim hodnicima Centra.

SOKRAT

Jesi li uoio da se nisi morao samo suoavati s tekoom, nego i s preduvjerenjima koje
projiciramo na stvarnost?

ALEKSANDAR

Odatle i potjee moje zanimanje za filozofiju. Morao sam se naoruati za borbu protiv svih
etiketa koje su nam neprekidno priivali. U tom vidu, na etikom planu, Sartre, jo jedan tvoj
kolega, puno je govorio o reifikaciji. Reifikacija znai svesti drugoga na razinu stvari. Ona
svodi drugoga na neko svojstvo, u njemu vidi samo kvalitetu ili nedostatak, ona ga
okamenjuje iskljuujui svaku promjenu i napredak.

Sokratski poziv
Upoznaj samoga sebe
-

poetno upitno uenje o tajni ljudskog ivota

prerasta u divljenje pred postojanjem samoga sebe i drugoga.

6
Grci su nas velikim dijelom izmislili. Naroito definirajui vrstu kolektivnog ivota, vrstu
religijskog stava i oblik miljenja, poimanja, intelektualnih vjetina, u emu smo im velikim
dijelom dunici. Povijest Zapada poinje s njima.
Jean-Pierre VERNANT (1914.-2007.)
Francuski povjesniar, strunjak za staru Grku
Svijet je knjiga i oni koji ne putuju itaju samo jedu knjigu
Aurelije Augustin (354. - 430.)
-

PREDSOKRATOVCI / Predplatonici
Tales, Anaksimandar, Anaksimen, Pitagora, Ksenofan, Heraklit
PARMENID Spjev o prirodi (fragmenti)
Empedoklo, Demokrit
SOFISTI
SOKRAT
PLATON
ARISTOTEL
EPIKUR
STOICI
SKEPTICI
ANTIKA FILOZOFIJA U SUSRETU S KRANSTVOM PRVIH STOLJEA
*

Katalanski filozof Rajmund Lull (1233.-1316.), Knjiga kontemplacije

izraava duboku sreu bia koje postoji:

O Gospode Boe! Blagoslovljen i hvaljen budi jer ovjek se treba puno radovati to postoji i
to nije lien ivota. Radujmo se, mi koji smo sigurni da stvarno postojimo.
Ili jo jednostavnije u etiri rijei:
Filozof je uvijek radostan (Philosophus semper est laetus).