OSLOBO\ENJE

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN NEDJELJA, 27. 2. 2011. Godina LXVIII • Broj 23.053

Civilne inicijative o izmjenama Ustava BiH

Formalna demokracija
i stvarna diskriminacija 3. strana

Zagreb: Nemiri u Hrvatskoj LIGA PRVAKA Bosna BH

gas pobijedila Constantu

Studenti pred
ostvarenjem
sna 49. strana

Zapo{ljavanje
u Republici Srpskoj
Nigdje Bo{njaka
6. strana

Sukob specijalaca
I PROSVJEDNIKA 13. strana
DANAS PRILOG

Brodovi s bh. gra|anima isplovili iz luke Bengazi

U ponedjeljak
- u Marmarisu 7. strana
 2 OSLOBO\ENJE

U @I@I
nedjelja, 27. februar 2011. godine

Federalni poslanici na pla}i i nakon isteka mandata

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Na bijelom hljebu
primio apelaciju 33 parlamentarca
Za naknadu pla}e biv{ih poslanika Predstavni~kog doma FBiH
mjese~no se iz federalne kase izdvaja oko 90.000 KM
Pla}u u Predstavni~kom
domu Parlamenta FBiH na-
kon isteka mandata primaju
32 biv{a poslanika i jedna sa-
vjetnica. Za ovo pravo ut-
vr|eno Zakonom o pla}ama
i na kna da ma u or ga ni ma
vlasti u FBiH, koji je usvojen
pred kraj pro{log mandata, u
januaru je iz federalne kase iz-
dvojeno oko 90.000 KM.
Bi}e ih jo{
Ustavni sud BiH: Odluka 25. i 26. marta Biv{im poslanicima koji }e

U martu o sporu godinu po isteku mandata

primati pla}u priklju~it }e se
i neki delegati starog saziva
Doma naroda. Zahtjeve je ve} Federalni Parlament: Istekao mandat, ali nije pla}a

penzionih fondova podnijelo 13 delegata, {to }e

Fond PIO RS-a podnio je tu`bu protiv Zavoda
PIO/MIOFBiH za preuzimanje 35.000 penzionera,
koji su pravo na penziju do 30. aprila 1992.
ostvarili na podru~ju dana{nje Federacije
Ustavni sud Bosne i Hercegovi-
ne primio je apelaciju Fonda PIO
Republike Srpske u vezi sa ispla-
tama penzija za korisnike koji su
to pravo ostvarili na teritoriji Fe-
deracije BiH i taj }e predmet biti
raspravljen na plenarnoj sjednici
25. i 26. marta ove godine, pot-
vrdio je za Oslobo|enje registrar
Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan.
Podsje}amo, Fond PIO Republi-
ke Srpske podnio je tu`bu protiv
Zavoda PIO/MIO Federacije BiH
za preuzimanje 35.000 penzione-
ra, koji su pravo na penziju do 30.
aprila 1992. ostvarili na podru~ju
dana{nje Federacije BiH.
Odbijenica
Fond PIO RS-a podnio je apela-
ciju Ustavnom sudu BiH u ljeto
zna~ajno pove}ati izdvajanja
za ovu naknadu.
- Kao predsjednik Admi-
nistrativne komisije, nisam
potpisao nijedno rje{enje o
na{li novi ili su penzionisani.
Na kna da izno si naj ma nje
2.700 KM za poslanike i oko
Poslanicima Predstavni~kog naknadi pla}e niti je Komisi- 2.200 KM za savjetnike, a pri-
doma FBiH u sazivu 2006- ja raspravljala o tome, ka`e maju je: Faruk Aganovi} Jupi,
2010. mandat je istekao 22. ~elnik Komisije i Predsta- Nezaheta Ak{amija, Dervo
novembra, nakon {to je po~elo vni~kog do ma u pro {lom Bandi}, Dragan Bauk, Hajriz
konstituiranje novog saziva. mandatu Safet Softi}. On tvrdi Be~irovi}, Mira Bjelac, Marin-
Dan nakon toga, poslanicima da su rje{enja privremena, te ko Bo`i}, Ante ^olak, Abdulah
kojem je Fond PIO RS-a ispla}ivao
koji su bili profesionalno an- da }e ih prei spi ta ti no va Gara~a, Milka Hasi}, Seudin
penzije za ove korisnike.
ga`irani u Parlamentu i podni- Administrativna komisija. Hod`i}, Jasminka Horozovi},
Tu`ba Fonda PIO RS-a protiv
jeli zahtjeve po~elo je te}i pra- - Re~eno mi je da su ta rje- Sead Jusi}, Nermina Kapeta-
Zavoda MIO/PIO Federacije BiH
vo na naknadu pla}e nakon is- {enja donijeta po nekoj odlu- novi}, Indira Karovi}, Mersi-
pokrenuta je pred Osnovnim su-
teka mandata. Uz zahtjev tre- ci iz 2006, kazao je Softi}. Ta ja Krzi}, Kerim Lu~arevi}, Vje-
dom u Mostaru, gdje se nalazi
bali su dostaviti potvrdu rani- odluka je, saznajemo, done- koslav Mandi}, Petar Mili},
sjedi{te Zavoda PIO/MIO FBiH,
jeg poslodavca kojom dokazu- sena na osnovu Zakona o pra- Refika Mustafi}, Zahid Mus-
koji je tu`bu odbio kao neosnova-
ju da se ne mogu vratiti na to vima izabranih du`nosnika tajbegovi}, Zijat Mu{i}, Ibro
nu. Tu`bu je nakon toga odbio i
radno mjesto, odnosno da na- koji je prestao va`iti stupa- Omerba{i}, Ferid Otajagi},
Kantonalni sud u Mostaru.
kon isteka poslani~kog man- njem na sna gu Za ko na o Fehim Pleh, Sanda Red`i},
Zavod PIO/MIOFBiH u sporu se
data ostaju bez posla. Tu za- pla}ama i naknadama. Vesna Sarad`i}, D`email Si-
pozivao na sporazum koji su dva
konsku odredbu u prvi mah is- lajd`i}, Amira Skaka, Magda-
penziona fonda potpisala 2000. Jupi!
koristilo je njih 38, a privreme- lena [agolj, Nurdin [atrovi},
godine. Sporazum ka`e da se pen-
na rje{enja kojima im se na- Broj primatelja naknade u Miralem Unki}, i savjetnica
zije penzionerima ispla}uju ta-
knada odobrava potpisao je kuloarima poznate kao bijeli predsjedavaju}eg u pretho-
mo gdje su se oni zatekli u vrijeme
biv{i sekretar Predstavni~kog hljeb u januaru se sveo na dnom mandatu Alma Ban-
njegovog potpisivanja, odnosno
doma Anto Baoti} (penzioni- 33, jer su se neki u me|uvre- di} - Drndo.
2000. godine.
san 31. decembra). menu vratili na raniji posao, S. [e.
Istovremeno, Fond RS-a se u
sporu pozivao na presude Evrop-
skog suda za ljudska prava u Stra-
Valentin Inzko u Grazu

V
2009. godine, nakon {to je Vrho- sbourgu u slu~aju Du{ka Karano-
vni sud Fe de ra ci je BiH odbio vi}a i Doma za ljudska prava u BiH
u slu~aju 14 korisnika, koji su to
pravo ostvarili na podru~ju FBiH,
Gra|anski interes
u prvom planu
I
SPORAZUM IZ 2000. a koji su u istoj pravnoj stvari pre-
sudili da su u takvim slu~ajevima Bosna i Hercegovina ne}e biti integrisa-
Zavod PIO/MIOFBiH u kr{ena ljudska prava i ~injena dis- na u Evropu u ovim okolnostima, moraju se
sporu se pozivao na kriminacija prema tim korisnici- preduzeti posebni i odlu~ni koraci da bi se

J
sporazum koji su dva ma, zbog ~ega su nalo`ili da se ta okon~ale politi~ke opstrukcije, rekao je vi-
penziona fonda prava ostvaruju tamo gdje su i soki predstavnik i specijalni predstavnik EU
potpisala 2000. ste~ena. Valentin Inzko ju~e u uvodnom obra}anju
Sporazum ka`e da se na me|unarodnoj konferenciji u Grazu.

penzije penzionerima
ispla}uju tamo gdje su
se oni zatekli u
E
Gdje je penzija zara|ena
Apelacijom je Fond PIO RS-a za-
tra`io prihvatanje i po{tivanje
univerzalnog principa ostvariva-
Za Evropsku uniju “ovo predstavlja izvan- Dodao je da treba imati na umu da ovaj
rednu mogu}nost“, rekao je Inzko, dodav{i: ured ne}e imati samo ulogu predstavni{tva,
“U na{oj je mo}i da preduzmemo mjere ko- nego klju~nu ulogu u provo|enju zavr{ne
je }e omogu}iti uspje{nu integraciju ne sa- tranzicije BiH i time }e omogu}iti tranzici-

S
vrijeme njegovog nja prava na penziju tamo gdje je mo BiH nego i jugoisto~ne Evrope u cjelini.” ju regiona u cjelini.
ona zara|ena i gdje su upla}ivani Konstatiraju}i da su ~lanice Upravnog “Sve dok ne budu uspostavljeni doma}i
potpisivanja, odnosno mehanizmi koji }e efikasno rje{avati pro-
doprinosi. odbora Vije}a za provedbu mira opredije-
2000. godine blem opstrukcionizma, te{ko je zamisliti da

tu`bu Fonda PIO RS-a protiv Fe-
T
Direktor Zavoda PIO/MIOFBiH
Zijad Krnji} o~ekuje da }e apela-
cija Fonda PIO RS-a Ustavnom su-
du BiH biti odba~ena.
ljene da osiguraju pun oporavak BiH i nje-
nu integraciju u Evropu, visoki predstavnik bi bilo uputno i opravdano odustati od
i specijalni predstavnik EU je rekao da uloge OHR-a”, naglasio je i dodao da iako je
OHR, dok postoji, mo`e raditi usugla{eno “vitalni nacionalni interes“ uobi~ajena po-

deralnog zavoda PIO/MIO.
Vrhovni sud FBiH tom je odlu-
kom odbio i tu`bu za isplatu od-
{tetnog zahtjeva od 175 miliona
KM bez kamate, za period od 1.
oktobra 2004. do 30. juna 2006. u
I
Krnji} je uvjeren da bi najbolje
rje{enje ovog problema bilo ujedi-
njene dva penziona fonda, no
svjestan da je to, izme|u ostalog,
i krupno politi~ko pitanje.
J. F.
s oja~anim prisustvom EU koje je u proce-
su razvoja.
Inzko je rekao da, kako bude zauzimala
centralnu ulogu, EU }e preuzeti “odgo-
vornost koja }e uticati na `ivot i budu}e per-
spektive ~etiri miliona osoba“.
liti~ka mantra, gra|anski interes svih Bosa-
naca i Hercegovaca ne smije biti zanema-
ren. Vi{e od deceniju OHR je {titio intere-
se gra|ana BiH, dr`ava BiH mora imati ka-
pacitete da na istina~inza{titisvojegra|ane,
navodi se u saop}enju OHR-a.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
Civilne inicijative o izmjenama Ustava BiH
Izme|u formalne demokracije
i stvarne diskriminacije
Donijeti novi ustav
u eksperimentalnoj
dr`avi kao {to je
dejtonska BiH
je ne{to poput
nemogu}e misije,
rekao je prof. dr.
Nerzuk ]urak
Kada je danska novinarka ne-
davno upitala prof. dr. Miodra-
ga @ivanovi}a da li u BiH posto-
je firme koje posluju profitabil-
no, odgovorio joj da imaju dvi-
je: politika i crkva. Za{to je @iva-
novi} naveo ovaj primjer na
ju~era{njoj konferenciji za {tam-
pu, prilikom predstavljanja pri-
jedloga amandmana na Ustav
BiH Foruma gra|ana Tuzla?
Velika je simbolika predstavljanje amandmana u Skup{tini
Nemogu}a misija
“Zato {to je na{ prijedlog isto-
vremeno i poku{aj da se profitne
kompanije u BiH ne svedu na sa-
mo dvije pomenute“, objasnio je
prof. @ivanovi}, a Vehid [ehi},
predsjednik Foruma gra|ana,
naglasio je da ponu|eni tekst,
iza kojeg stoje pripadnici civilnog
sektora ne samo iz Tuzle nego iz
cijele BiH, “nije izraz onoga kako
bismo mi voljeli da bude Ustav,
nego dana{nje realnosti“.
“Donijeti novi ustav u eksperi-
mentalnoj dr`avi kao {to je dej-
tonska BiH je ne{to poput nemo-
gu}e misije, a donijeti aman-
dmane je poduhvat vrijedan div-
ljenja“, istakao je prof. dr. Nerzuk
Sje}anje na Trajkovskog
Ivanov u Mostaru
Polaganjem vijenaca ispred spomen-obi-
lje`ja na Mati}a brdu ju~e je obilje`ena 7. go-
di{njica pogibije makedonskog predsje-
dnika Borisa Trajkovskog. Prilikom polaga-
nja vijenaca gradona~elnik Mostara Ljubo
Be{li} istakao je kako je Trajkovski gradio
mostove saradnje koji su povezivali naro-
de na na{im {irim prostorima. Predsje-
dnik Republike Makedonije \or|e Ivanov
rekao je kako istraga o padu makedonskog
aviona jo{ nije zavr{ena, te kako makedon-
ska komisija prikuplja sve mogu}e doku-
mente. Dodao je kako bi nadle`na komisi-
ja trebala obaviti razgovore sa nadle`nima
u BiH, jer, kako je rekao, nisu zavr{eni uvi-
di u sve dokumente i materijale.
[ta sadr`i prijedlog ovih amandmana?
- Izba~ene su sve diskriminacijske regule, pa
i kategorija - ostali, kojom se ~esto manipulira,
a uvedena je kategorija - nacionalno neopredi-
jeljeni gra|ani BiH
- BiH ima predsjednika s posebnim na-
dle`nostima i tri potpredsjednika
- Dio nadle`nosti Predsjedni{tva prenijet je
na Skup{tinu i na Vije}e ministara, koje je
du`no {tititi teritorijalni integritet i suverenitet
BiH
- Umjesto parlamentarne skup{tine, uvodi se
Skup{tina BiH koju ~ini Predstavni~ki dom, s 81
poslanika (50 iz FBiH i 31 iz RS), dok se Dom na-
roda sastoji od 31 delegata - 17 iz FBiH, i to 6
Bo{njaka, 6 Hrvata i 3 Srbina i 2 iz reda nac. ma-
Dodik - Countryman
Reuters
Ni{ta na u{trb
autonomije RS-a
Predsjednik RS-a Milorad Dodik prenio
je ju~er pomo}niku zamjenika ameri~ke
dr`avne sekretarke Thomasu Countryma-
nu opredijeljenost RS-a za evropske in-
tegracije BiH, koje ne bi i{le na u{trb auto-
nomije tog entiteta. On je Countrymana
upoznao sa spremno{}u RS-a da se pris-
tupi primjeni odluke Suda u Strasbour-
gu u slu~aju Sejdi} i Finci, ~ime bi se ot-
klonila opasnost od suspenzije Sporazuma
o stabilizaciji i pridru`ivanju sa EU. Coun-
triman je prenio podr{ku ameri~ke admi-
nistracije teritorijalnom integritetu BiH
sa dva ustavom propisana entiteta.
Foto: Didier TORSHE
njina i nac. neopredijeljenih i 14 iz RS-a, i to 6
Srba, 3 Bo{njaka, 3 Hrvata i 2 iz reda nac. ma-
njina i nac. neopredijeljenih
- Entitetsko glasanje se prebacuje u Dom na-
roda
- Amandman 3 govori o kategoriji antifa{izma
- Uvode se prava na zdravstvenu za{titu i na
obrazovanje pod jednakim uslovima, ali i pravo
na ravnomjerni ekonomski razvoj u cijeloj BiH
- Ustavni sud mora biti depolitiziran, a da bi
se tu izbjegle improvizacije za sudiju, koji se
imenuje na 9 godine (mo`e dva puta najvi{e),
ne mo`e biti izabrana osoba koja je u razdoblju
od pet godina prije izbora obna{ala bilo koju
du`nost u politi~koj stranci.
USK
Povezivanje
s Turskom
Premijer USK-a Hamdija Lipova~a sas-
tao se ju~e s Kemalom Ahmetom Baysa-
kom, po~asnim konzulom BiH u Izmiru i
po~asnim gra|aninom Biha}a, koji je ovo
priznanje dobio povodom 751. ro|enda-
na grada. Ovom prilikom konzul Baysak
~estitao je Lipova~i na prihvatanju premi-
jerskog mandata, jer je s njim ranije imao
izvrsnu saradnju dok je obavljao funkciju
na~elnika Op}ine Biha}. Premijer Lipova~a
predlo`io je i povezivanje USK-a s jednom
od turskih regija, a i na~elnik Op}ine Biha}
Albin Musli} uprili~io je prijem za Ahme-
ta Kemala.
3
U @I@I
PLATE
U drugoj fazi
aktivnosti Foruma }e
setra`iti brisanje iz
Dejtonskog ustava
odredbe prema kojoj
se izabranim
zvani~nicima za
vrijeme mandata ne
mo`e smanjiti plata
]urak, dodav{i da je svrha prije-
dloga zbiljska afirmacija ravno-
pravnosti i ukidanja diskrimi-
nacije, ali i da je to samo jedna od
civilnih inicijativa: “Mi se nada-
mo da }e nova parlamentarna
vlast saslu{ati sve prijedloge, iza
kojih stoji uvjerenje nekih ljudi da
ima smisla o njima voditi razgo-
vore, ali i da ih politi~ke stranke
ne}e unaprijed odbiti“, rekao je
prof. ]urak.
Stvarno i formalno
Prof. dr. Miodrag @ivanovi} je
konstatovao da smo mi u BiH ra-
spolu}eni izme|u diskriminacije,
koja je stvarna, i demokratizacije,
koja je formalna: “@elimo da
dr`ava BiH slu`i ljudima, a ne da
bude obratno, `elimo ugraditi to-
plinu u na{e socijalne odnose, bi-
ti prvo ljudi, a onda pripadnici
neke skupine“, kazao je @ivanovi},
a interesantnim nam se u~inio i [e-
hi}ev stav da }e se, u drugoj fazi
aktivnosti Foruma, tra`iti brisanje
iz Dejtonskogustavaodredbepre-
ma kojoj se izabranim zvani~nici-
ma za vrijeme mandata ne mo`e
smanjiti plata. E. K.
Josipovi} u Biha}u
Zajedni~ki projekti
Hrvatske i BiH
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi} raz-
govarao je ju~er u Biha}u sa ~elnim lju-
dima USK-a i op{inskim rukovodstvom,
o realizaciji, kako je ocijenio, tri va`na pro-
jekta za Hrvatsku i BiH - gasifikaciji tog
kantona, obnavljanju Unske pruge i revi-
talizaciji aerodroma @eljava. Josipovi} je
rekao novinarima da su sastanku pri-
sustvovali i eksperti iz velikih preduze}a
koja se bave gasifikacijom, `eljeznicom i
obnovom, te izrazio nadu da bi Unska
pruga mogla biti pokrenuta za tri mjese-
ca, te da }e se do kraja godine prikupiti svi
potrebni dokumenti za gasovode.
 4 OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI nedjelja, 27. februar 2011. godine

Veliko priznanje za bh. logora{icu

IZJAVA DANA od ureda glavnog tajnika UN-a
Opcija da se BiH
u~vrsti kao
Enisa Sal~inovi}
dr`ava sa dva
entiteta, koju bi govori u New Yorku
Nema potonu}a, ka`e predsjednica Sekcije `ena logora{ica
~inili Bo{njaci u
FBiH i Srbi u RS-u, KS-a, koja }e to poru~iti svim `enama svijeta
Devetnaesta je godina nas- ko mnogo i doprinio pobolj{a-
bez Hrvata je tala od izlaska Enise Sal~ino- nju na{eg ekonomskog sta-
nezamisliva vi}, predsjednice Sekcije `ena
logora{ica Kantona Sarajevo,
tusa, da u|emo u zakon“, go-
vori Sal~inovi}.
iz logora Partizan u Fo~i, u ko- No, i sagovornica zna da se
jem je bila zato~ena dva i po zakon o kojem govori odnosi
mjeseca puna strave, raznih samo na `ene s dokumentima
tortura, pa i silovanja i zlostav- FBiH: “Fo~anka koja je, na
ljanja, poni`enja. U Enisinom primjer, kao i ja silovana, ali
`ivotu se u me|uvremenu de- koja je prijavljena u RS, nema
silo toliko li~nih tragedija da je prava {to su meni ve} pripala“,
najbolje o svakoj od njih {utje- isti~e Sal~inovi}.
ti. Ali, ova Bosanka je samo je-
dna od `ena u svijetu koje su 57 pri~a, 57 trauma
pre`ivjele takvo nasilje ili im se U Sekciji logora{ica KS-a
Ivo Josipovi} ono de{ava i u trenutku nasta-
janja ovih redova.
ima 2.000 `ena, a 57 njih je
pre`ivjelo razne oblike tortu-
predsjednik Hrvatske
No, pravde ipak ima: dok su re: “Tragovi su ostali i svaki
zlo~inci, koji su poku{ali do- dan smo na ku{nji kako }emo

DOBAR LO[ ZAO

kraj~iti Enisin `ivot u stalnom
strahu da i njima ne pokuca-
ju na vrata policajci i pripadni-
ci SIPA, ako to ve} nisu u~ini-
VALENTIN INZKO - li, Sal~inovi} }e drugog mar-
ta u New Yorku prisustvovati
MIROSLAV LAJ^AK skupu koji organizuje ured
Sada{nji i biv{i visoki predstavnik Europske unije u glavnog tajnika UN-a, a koji je
na{oj zemlji razmijenili su u Sarajevu nekoliko diplo- dio kampanje Ujedinjeni pro-
matskih fraza vezanih za navodni poslijeizborni ras- tiv nasilja nad `enama, sa-
plet. I jedan i drugi su, naime, istaknuli ono {to tje- znaje Oslobo|enje.
dnima ponavljaju mnogi inozemni poklisari: vlast se
mora `urno formirati. A oni }e navijati! Rat pro|e, rane ostanu
Fo~anka }e, nakon {to bude
prikazan film UN-a u kojem je
CIK ona glavna junakinja (“Li-
je~enje ratnih trauma“), u~es-
Kontradiktorne informacije dolaze iz Centralne izbor- tvovati u diskusiji me|u 250
ne komisije, a nakon {to je Oslobo|enje otkrilo ka- raznih uglednika iz cijelog
ko je ta dr`avna institucija pripremila pismo Uredu svijeta: “Svjesna sam da je
visokog predstavnika i Misiji za sigurnost i suradnju. moja pri~a u mnogo ~emu
Glasnogovornica negira, ali ~lan CIK-a Branko Pe- sli~na onome {to su pretrpje-
tri} ka`e kako je (ve}) razgovarano o sadr`aju. I even- le ili jo{ trpe brojne `ene na
tualnim efektima te korespondencije. svim kontinentima, tamo gdje
su ratovi posebno. No, svaki
MUJO rat pro|e, a `ena ostane sa
HAD@IOMEROVI] svojim ranama“, govori Enisa,
koja }e s govornice UN-a po-
Predsjednik Kluba Bo{njaka u Vije}u RS-a nije do- ru~iti: “Nema potonu}a, na{a
bio prigodu govoriti na prvoj sjednici Parlamen- {ansa za izlje~enje je u osmi{-
ta za Europu. Tako da visoka go{}a Doris Pack ljavanju `ivota, u borbi, u
nije ~ula kakve probleme imaju Bo{njaci u dru- dru`enju. Ne treba nikada
goj polovici dr`ave. Ina~e, u publici su bili i In-
zko i Radmanovi}. No, oni, a osobito ovaj dru-
gi, znaju {to se tamo zbiva. VIJEST U OBJEKTIVU
Enisa Sal~inovi}
TORTURA
Sekcija logora{ica
KS-a ima 2.000
`ena, a 57 njih je
pre`ivjelo razne
oblike torture
odbijati ruku koja se pru`i
prema vama. Nikada ne zna-
te da li }e mo`da osoba koja }e
vas odvesti u psihoterapijsku
zajednicu spasiti vam i `ivot“,
isti~e Sal~inovi}, napominju}i
da sve `ene - `rtve nasilja mo-
raju se i same transformisati i
nikada ne pristati da ostanu
zauvijek `rtve:
“Rekla sam: borba! Ima to-
liko polja na kojima se ne{to
mo`e promijeniti, a najbolje je
krenuti od sebe. I, nikada ne
potcjenjujte nijednu {ansu.
Evo, film “Grbavica“ Jasmile
@bani} toliko je mnogo uticao
na svijest kod mnogih u odno-
su na silovane `ene, ali je ja-
Foto: Didier TORCHE
se suo~avati s tim tragovima,
ali na{i susreti i akcije dopri-
nose da `ivot opet ima smi-
sao“, govori Sal~inovi}, od ko-
je su ve} zatra`ili intervju broj-
ni poznati ameri~ki mediji,
pa i New York Times: “Ja }u se
osje}ati sigurnije i zato {to }e
uz mene tamo biti i ~lanovi
stalne misije BiH pri UN-u, s
ambasadorom Ivanom Barba-
li}em na ~elu, koji su tako|e
sponzori ove kampanje“, go-
vori Enisa Sal~inovi}.
Kako u datumu ove sesije
ne vidjeti puno vi{e od sim-
bolike?! Jer, upravo se 2. mar-
ta navr{ava godina otkako je
u [pa ni ji uha p{en osu -
mnji~eni ratni zlo~inac Vese-
lin Vlahovi} Batko, kojem je
pred samo Enisino putovanje
potvr|ena optu`nica: “U na-
{oj sekciji su i mnoge od nje-
govih `rtava, svih nacional-
nosti, “krive“ samo zato {to su
bile `ene i {to nisu pripadale
politici njegovih mentora.
Mnoge od njih }e biti i svje-
doci na njegovom su|enju“,
ka`e Enisa Sal~inovi}.
E. KAMENICA

ESMA RED@EPOVA Dan rijetkih

Kraljica romske muzike ovjen~ana je nagradom
bolesti
U svijetu postoji izme|u pet i
Sloboda, koju joj je za doprinos miru dodijelio sedam hiljada vrsta rijetkih boles-
Me|unarodni centar za mir. [to kazati kada je ri- ti koje poga|aju oko 20 miliona
je~ o Esmi i ovome povodu, doli ono {to je re- Evropljana. Me|unarodni dan
kao uvijek nadahnuti Ibro Spahi}: “Red`epova za- rijetkih bolesti je 28. februar, na
slu`uju svako po{tovanje.“ {to su ju~e podsje}ali i aktivisti ci-
vilnog dru{tva pred sarajevskom

9,4
Katedralom. Rijetkim se bolesti-
VIJEST U ma smatraju one koje se javljaju

BROJU kod manje od pet pojedinaca

na 10.000 stanovnika, a u BiH ne-
ma ta~nih podataka o tome ko-
milijuna maraka kredita dobila je mostarska Sveu~ili{na klini~ka bolnica od liko ljudi boluje od njih. Svi oni
Saudijskog fonda za razvoj i modernizaciju zdravstvenih ustanova. zaslu`uju brigu ne samo jedan
dan u godini.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
Damir Ali}, advokat
Carla del Ponte je morala
sa~uvati dokaze
Registrar je du`an da stavi na uvid sve fizi~ke dokaze u toku procesa bilo kojem sudskom
vije}u kada ono to zatra`i. To je jedna zna~ajna odredba koje su morali biti svjesni i Carla
del Ponte i svako sudsko vije}e koje je do sada odlu~ivalo – da je obaveza da se svaki
fizi~ki dokaz sa~uva i za{titi. O~igledno da to niko nije uradio u ovom slu~aju
Razgovarao: Samir KARI]
Damir Ali}, advokat iz Tuzle, u
narednom periodu }e zajedno sa
kolegama iz Londona Hughom
Mercerom i Fergusom Randol-
phompripremititu`buprotivCar-
le del Ponte, biv{e glavne tu`itelji-
ce Ha{kog tribunala, i njenih sara-
dnika zbog uni{tavanja oko 1.000
predmeta prona|enih u maso-
vnim grobnicama. U razgovoru
za na{ list govori o cijelom proce-
su, saradnji sa kolegama iz Londo-
na, ali i o mogu}im pritiscima na
advokatski tim.
• Uputili ste zahtjev Patricku
Robinsonu, predsjedniku Ha-
{kog tribunala i Sergeu Bram-
mertzu, glavnom tu`itelju ovog
suda, za dostavljanje snimaka
uni{tenja oko 1.000 predmeta
koji su prona|eni u masovnim
grobnicama, a koji }e biti temelj
tu`be protiv biv{e glavne tu`ite-
ljiceCarledelPonte. Kadao~eku-
jete odgovor i nadate li se pozi-
tivnom ishodu?
Osam ta~aka
-Zapravo, pismo je upu}eno na
ime gospodina Johna Hockinga –
to je registrar, neka vrsta sekreta-
rijata Ha{kog tribunala, da bi on
zahtjev proslijedio Brammertzu i
Robinsonu. To je pismo sa zahtje-
vom u osam ta~aka o tome {ta mi
tra`imo i zbog~egatra`imo. Dakle,
o~ekujemo da to bude ispo{tova-
no u najkra}em roku. Mi o~ekuje-
mo da nam odgovore u naredne
dvije ili tri sedmice. U svakom
slu~aju, o~ekujemo pozitivan od-
govor.
• U nedavnom razgovoru za
na{ list ste rekli da jo{ ne znate u
kojoj formi }e biti tu`ba i koga
}ete sve tu`iti, a problem pred-
stavlja i mjesna nadle`nost.
- Tako je. To su dva od tri naj-
zna~ajnijaproblema. Dakle, forma,
nadle`nost i pitanje imuniteta.
Zbog toga su i anga`ovana dva
advokata sa 20-godi{njim iskus-
tvom. Hugh Mercer i Fergus Ran-
dolph iz Engleske da bismo rije{i-
li ta pitanja. Forma }e najvjerova-
tnije biti neka vrsta krivi~ne prija-
ve. Dakle, ne gra|anske odgovor-
nosti, nego krivi~no-pravne odgo-
vornosti. Zna~i, da se utvrdi kri-
vi~no-pravna odgovornost osoba
koje su u~estvovale u uni{tavanju
oko 1.000 artefakata. Ne samo
Carle del Ponte, jer ona sama nije
mogladonijetiodluku bez konsul-
tacija sa svojim pot~injenim i svo-
IMPRESIVNO
Ono {to je mene impresioniralo kod obojice
advokata, koji ina~e imaju svoje timove od
po 10 saradnika, nijednom nisu spomenuli
tro{kove, naknadu. Pazite, na Zapadu se u
minutama ra~una advokatsko vrijeme
jim pretpostavljenim. Ona sama
nije mogla izvr{iti takvu odluku.
Zna~i, vjerovatno }e biti vi{e oso-
ba koje }e biti odgovorne. Prema
mojoj, a i procjeni advokata iz En-
gleske, najmanje od pet do 10
osoba je moralo u~estvovati u to-
me. Drugo pitanje je nadle`nost.
Najvjerovatnije }e, ukoliko bude
problema sa imunitetom, biti ne-
ki od {vicarskih sudova. Dakle,
po{to je gospo|a Del Ponte, kao
prvoosumnji~ena, dr`avljanka[vi-
carske. A ukoliko pitanje imunite-
ta ne bude problem, vjerovatno }e
pred nekim od me|unarodnih
sudova.
• Za nekoliko sedmica u na{u
zemljudolazeadvokatiizLondo-
naHughMerceriFergusRandol-
ph, kojizajednosaVamaradena
ovom slu~aju. Radi se o advoka-
tima sa impresivnim biografi-
jama i koji imaju velika iskustva
u me|unarodnim sporovima.
Reklo bi se, spojbritanskogiskus-
tva i bosanskemladosti. Kakva je
Va{a dosada{nja saradnja sa nji-
ma i koliko }e njihovo iskustvo
pomo}i u cijelom procesu?
- Oni imajuznatnove}eiskustvo
nego ja. Moje iskustvo na ovim i
sli~nim poslovima, istra`iteljskim,
jeste deset godina. To je, nara-
vno, malo u odnosu {to oni imaju.
Ali je moja saradnja odli~na. Mi
smo svakodnevno u kontaktu pu-
tem e-maila, povremeno se ~uje-
mo i telefonom. Ovo pismo smo
zajedni~ki pripremili. Oni vagaju
svaku rije~ koja je napisana i koja
}e se poslati takvim institucija-
ma. Prezadovoljan sam sara-
dnjom. I ono {to je mene impresi-
oniralo kod obojice advokata, ko-
ji ina~e imaju svoje timove od po
10 saradnika, nijednom nisu spo-
menuli tro{kove, naknadu. Pazite,
na Zapadu se u minutama ra~una
advokatsko vrijeme.
Pritisci
• Advokati Hugh Mercer i Fer-
gusRandolph su u zahtjevdoda-
lijedanbitanelement. O ~emu se
radi?
INTERVJU
- Naime, prema odredbi 81 pra-
vila i postupka u vezi sa dokazima
predvi|eno je, dakle, da registrar,
koji je zapravo vrsta sekretarijata
Tribunala, ima obavezu da vrati i
da sa~uva sve fizi~ke dokaze, koji
su prikupljeni u toku sudskog pro-
cesa. To je jednaodredbakoja je ja-
ko bitna i koja obavezuje registrar
da u ime Ha{kog tribunala, prije
svega za{titi, a zatim da vrati pre-
dmete. Tako|er, registrar je du`an
da stavi na uvid sve fizi~ke doka-
ze u toku procesa bilo kojem sud-
skomvije}ukada ono to zatra`i. To
je jedna zna~ajna odredba koje su
morali biti svjesni i Carla del Pon-
te i svako sudsko vije}e koje je do
sada odlu~ivalo – da je obaveza da
se svaki fizi~ki dokaz sa~uva i za-
{titi. O~igledno da to niko nije
uradio u ovomslu~aju. A mogao je
i morao.
• O~ekujete li neke pritiske na
advokatski tim tokom cijelog
procesaiznekihme|unarodnih
krugova?
- Vjerujem da to ne}e pro}i bez
nekih poku{aja pritisaka. Ka`em
da li~no imam sre}u {to sam dio
tog tima. Uvjeren sam iz ove komu-
nikacije da advokati Mercer i Ran-
dolph ne}e dozvoliti nikakvu vrstu
pritisaka. Znate, ima ona izreka –
tamo gdje vlada vladavina prava,
pravda je izvjesna. I ja se dr`im te
izreke. Ako ne vlada vladavina
prava u Bosni i Hercegovini, uvje-
rensam da vlada u Evropi. Tako da
se ne}e dozvoliti, barem oni ne}e
dozvoliti, a ovdje, {to se ti~e BiH,
mislim da svi imamo interes da se
ovaj slu~aj rasvijetli. Tako da ovdje
ne bi trebalo biti, a oni }e se tamo
izboriti sa pritiskom.
• Koliko uop{te bh. advokati i
tu`iteljiimajuiskustva i kolikora-
5
de na nekim me|unarodnim
sporovima?
- Mogu vam re}i da predsjedni-
ca Federalne advokatske komore
Amila Kunosi} - Ferizovi} je vrlo
anga`ovana. Imate Vasviju Vido-
vi}, koja je vrlo anga`ovana u Ha-
{kom tribunalu. Ali u odnosu na
druge zemlje u regionu i druge ze-
mlje u Evropi, to je vrlo zanema-
riv broj. Dijelom i zbog nepozna-
vanja stranih jezika, ali i me|una-
rodne krivi~ne prakse. Imamo
poznatih advokatskih imena, ali to
je vrlo mali broj u odnosu na dru-
ge zemlje.
Materijalna situacija
• Vi ste bili tu`itelj u Tu`ila{tvu
TK-airadilistenate{kimslu~aje-
vima, kao {to je bio slu~aj vi{es-
trukog ubice Tomislava Petro-
vi}a. Zbog ~ega ste napustili
Tu`ila{tvo i odlu~ili se posvetiti
advokatskom poslu?
- Da budem iskren, oduvijek
sam se `elio baviti advokaturom.
To je bila moja `elja od samog
po~etka. Tu`ila{tvo sam napustio
zbog ovog razloga, ali i zbog izazo-
va koji su u advokaturi puno ve}i.
Dakle, profesionalniizazovi kao {to
je ovaj predmet. A na kraju, tu je
materijalna situacija.

TAKORE]I... BEZBOLNO

U go ra`dan skim dje~ijim

vrti}ima SOS Kinderdorf i Sun-
ce po~eo je upis djece u pripre-
mno odjeljenje za polazak u
{kolu. “Na ovaj na~in svoj djeci
s podru~ja Kantona koja su sta-
sala za upis bit }e omogu}ena
adekvatna priprema, kako bi
polazak u {kolu pro{ao {to be-
zbolnije. Vrti}i su zajedno radi-
li na pripremi plana i programa
za rad s djecom koji je prila-
go|en programu prvih razreda
osnovne {kole“, pojasnila je za
Fenu direktorica dje~ijeg vrti}a
Sunce Elma Bu~o.
 6 OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI
VIJESTI
Ultimatum
radnika Vitezita
[trajka~ki odbor i Udru`enje obes-
pravljenih radnika Poslovnog siste-
ma preduze}a Vitezit iz Viteza naja-
vili su da }e po~eti generalni {trajk
i {trajk gla|u ukoliko do 6. marta ne
bu du ispu nje ni nji ho vi zah tje vi.
Zahtjevi koji su upu}eni Vladi FBiH
odnose se na stavljanje veta Nadzor-
nog odbora na sve spiskove radnika
za pen zi oni sa nje upu}ene pre ma
Zavodu PIO/MIO, rje{avanje njiho-
vog radno-pravnog statusa, odnosno
povezivanje sta`a od 1. januara 1992.
do ove godine i penzionisanje radni-
ka koji su ispunili uslove za penziju
u tom pe ri odu. [traj ka~ki odbor
tra`i i povratak na posao radno spo-
so bnih ko ji ni su ste kli uslo ve za
penzionisanje, smjenu Nadzornog
odbora, stavljanje veta na sve nove
prijeme radnika te zaustavljanje da-
lje plja~ke Vitezita.
RS: Jo{ 18
oboljelih od H1N1
U RS-u je prijavljeno jo{ 18 novih
oboljelih od H1N1, pa ukupan broj tre-
nutno iznosi 956, podaci su entitetskog
Instituta za za{titu zdravlja. Klini~ki
centar Banja Luka prijavio je 12 novih
pacijenta pozitivnih na brzi test, tri bol-
nica u Isto~nom Sarajevu, dva zdrav-
stveni centar u Fo~i i jednog bijeljinska
bolnica.
Ukupno je u banjalu~kom KC-u ho-
spitalizirano 27 pacijenata, a u Jedini-
ci intenzivne medicine smje{ten je
jedan te`e oboljeli. Trenutno je u RS-
u hospitalizirano 47 oboljelih, a do sa-
da su preminule ~etiri osobe s pot-
vr|enom gripom A (H1N1).
^i{}enje trotoara
i pje{a~kih zona
Radnici Zimske slu`be Javnog komu-
nalnog preduze}a Komunalac Tuzla
ju~er su radili na ru~nom uklanjanju
snijega i obezbje|ivanju prohodnos-
ti na svim trotoarima i pje~a~kim zo-
nama u op}ini Tuzla.
Tako|er, ju~er je data ve}a pa`nja na
ma{inskom ~i{}enju saobra}ajnica
tre}eg prioriteta, visinskim zonama u
op}ini Tuzla, kao i saobra}ajnicama
drugog prioriteta - prilazi okolnim
mjesnim zajednicama.
“Zimska slu`ba u toku no}i je obe-
zbijedila prohodnost na svim pravci-
ma prvog prioriteta i ve}i broj sao-
bra}ajnica II i III prioriteta“, saop{te-
no je iz JKP Komunalac Tuzla. S. K.
Zapo{ljavanje u Republici Srpskoj
Nigdje Bo{njaka
Pora`avaju}e je da u mnogim preduze}ima nema nijednog
zaposlenog Bo{njaka, upozorava Banjanovi}, podsje}aju}i
da se nakon rata u op{tinu Zvornik vratilo njih oko 20.000
Elektrodistribucija u Zvorni-
ku je etni~ki ~ista. Od ukupno
200 radnika, svojhljeb u ovojfir-
mi ne zara|uje niti jedan Bo{-
njak. Mjesta za Bo{njake nema
niti u komunalnom preduze}u,
gdjeradi147 radnika, ali ni u Va-
trogasnoj jedinici, gdje je zapo-
sleno 29 ljudi.
Osim {to su Bo{njaci “lo{i“
elektri~ari, komunalci i vatro-
gasci, poslije rata za njih je nes-
talo mjesta i u Fabrici glinice Bi-
ra~. Prije rata u ovoj uspje{noj
kompaniji je od 2.500 radnika
bilozaposlenogotovopolaBo{-
njaka. Danas od 1.100 radnika
ne radi niti jedan Bo{njak.
Na prste jedne ruke
“Na`alost, i u drugim javnim
institucijama nema uposlenih
Bo{njaka, kao {to su Centar za
socijalni rad i Zvornik-stan, Po-
{te Srpske PJ Zvornik i Telekom
Srpske Zvornik“, upozorio je
nedavno Fadil Banjanovi} Bra-
cika, lider povratka u ovaj kraj i
delegat u Vije}u naroda RS-a.
Ne{to bolja situacija je u stru-
kturama Op{tine Zvornik, gdje
od 200 zaposlenih radi 14 Bo{-
njaka. Me|u 239 uposlenih u
Domu zdravlja nekako se na{lo
mjesta za ~etvero Bo{njaka,
dok u Op{toj bolnici od 334
osobe radi tek dvoje Bo{njaka.
“Ovi podaci su pora`avaju}i
za Bo{njake i iz prilo`enog se vi-
di da je oko 60 Bo{njaka zapo-
sleno u institucijama koje se na-
laze u op{tini Zvornik, {to je za-
Sve~anost na Univerzitetu u Tuzli
Promovisan 791 diplomant
Univerzitet je
danas evropskiji,
bolji, kvalitetniji,
liberalniji nego {to
je bio, kazao je
rektor Halilovi}
U tuzlanskoj Univerzitetskoj
sportskoj dvorani, u prisustvu
vi{e od 2.000 ~lanova porodi-
ca, rodbine i drugih gra|ana,
odr`ana je sve~anost na kojoj
je promovisan 791 diplomant
trogodi{njeg studija.
Prisutnima se obratio En-
ver Halilovi}, rektor Univer-
ziteta u Tuzli, koji je naglasio
da je ova visoko{kolska usta-
no va opre di je lje na i po -
sve}ena pri mje ni i pri la -
go|avanju visokim standar-
dima savremenog studiranja
i nau~nog istra`ivanja.
“Ali, ne o~ekujte odgovo-
Zvornik: Povratak uspio, ali...
Banjanovi}: Samo 60 Bo{njaka
u op}inskim institucijama
Posve}eni primjeni visokih standarda
re i rje{enja na sva pitanja.
Obrazovanje u Bosni i Her-
cegovini nikada nije imalo
adekvatnu podr{ku, niti u
materijalnom, niti u admi-
nistrativnom smislu. U vre-
menu sveop{te krize global-
nih razmjera kakvo je da-
nas, potreban je veliki napor
da bi se postigli skromni re-
nemarljiv broj u odnosu na
drugi konstitutivni narod. Po-
ra`avaju}a je ~injenca da u
mnogim preduze}ima nema
nijednog zaposlenog Bo{njaka“,
kazao je Banjanovi}, pod-
sje}aju}i da se nakon rata u
op{tinu Zvornik vratilo oko
20.000 Bo{njaka.
Otvoriti dijalog
On isti~e da je jedinipozitivan
primjer ravnopravnosti teren-
ska jedinica Grani~ne policije u
Zvorniku, gdje od ukupno 135
zaposlenih radi i 70 Bo{njaka.
Banjanovi} smatra da zbog te
~injenice zasluge idu me|una-
zultati. Uprkos svim slabos-
tima i preprekama, Univer-
zitet u Tuzli je danas evrop-
skiji, bolji, kvalitetniji, libe-
ralniji nego {to je bio”, kazao
je Halilovi}, koji je diplo-
mante pozvao da nastave
obra zo va nje upra vo na
ovom Univerzitetu.
Visoka poslovna {kola Eko-
nedjelja, 27. februar 2011. godine
U Bratuncu
jedva dvoje
Ramiz Salki}, poslanik
u Skup{tini RS-a, tvrdi da
su na podru~ju cijele op-
{tine Bratunac zaposlena
samo dva Bo{njaka, i to u
strukturama Op{tine.
Ukoliko se broje i predsje-
dnik Skup{tine i zamjenik
na~elnika, onda se dola-
zi do cifre od ~etiri zapo-
slena Bo{njaka.
“Odnos lokalne vlasti
prema Bo{njacima je dis-
kriminatorski. Slu`e inte-
resima samo jednog na-
roda. Takva je situacija u
cijelom RS-u. Od nekih
{est i po do sedam hilja-
da povratnika, niko ne
radi u po{ti, elektrodistri-
buciji, komunalnom... To
je pora`avaju}e“, kazao
nam je Salki}.
rodnoj zajednici, koja je bila do-
sljedna u provo|enju Dejton-
skog sporazuma.
“Na{ prijedlog jeste da se
moraju poduzeti mjere, prije
svega na republi~kom nivou i
pokrenuti pitanje implementa-
cije Zakona o lokalnoj samou-
pravi sa konkretnim pokazate-
ljima, prijedlozima, mjerama i
mehanizmima za provo|enje
na lokalnim nivoima. Otvoriti
dijalog i stvoriti pretpostavke za
zapo{ljavanje Bo{njaka u repu-
bli~kim institucijama i predu-
ze}ima ~iji je osniva~ Op{tina
Zvornik i Vlada RS-a”, zaklju~io
je Banjanovi}.
S. KARI]
nomskog fakulteta promovi-
rala je 194 diplomanta, Viso-
ka trenerska {kola Fakulteta
za tjelesni odgoj i sport 33 di-
plomanta, Razredna nastava
i Tehni~ki odgoj i informati-
ka Filozofskog fakulteta 557
diplomanata i Prirodno-ma-
temati~ki fakultet sedam di-
plomanata. S. K.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
Brodovi s bh. gra|anima isplovili iz luke Bengazi
U ponedjeljak
- u Marmarisu
Ministarstvo vanjskih poslo-
va BiH, pozivaju}i se na infor-
macije Ambasada BiH u Tripo-
liju koje su potvr|ene od Gene-
ralnog konzulata Republike
Turske u Bengaziju, saop}ilo je
da su ju~e iz luke Bengazi isplo-
vila dva turska broda sa 106
putnika, me|u kojima su i bh.
dr`avljani. Na brodu “Isken-
derum“ nalazi se 39, a na dru-
gom brodu 67 putnika.
O~ekuje se da }e brodovi u
ponedjeljak uploviti u tursku
luku Marmaris, gdje gra|ane
BiH o~ekuju generalni konzul
BiH iz Istanbula i dva slu`be-
nika ovog generalnog konzu-
lata. Jo{ 85 bh. dr`avljana ~eka
na evakuaciju u luci Bengazi.
Planirano je da evakuacija
bude realizirana 27. februara
tur skim bro dom. Svi bh.
gra|ani u ovoj grupi su u do-
brom stanju, a u organizaciji
Ambasade BiH u Tripoliju
]azim Behri}, ratni zlo~inac u BiH, humanitarni radnik u susjednoj dr`avi
Ni tjeralica ga nije
privela pravdi
[ef logora Drmaljevo ~lan Crvenog kri`a, ~lan Upravnog odbora
Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva u Vojni}u, ~lan @upanijskog
odbora SDP-a, u BiH optu`en za silovanje zato~enica
I sedam godina nakon pot-
vr|ivanja optu`nice za ratne
zlo~ine, ]azim Behri}, biv{i
upravnik logora Drmaljevo
(Velika Kladu{a) u takozvanoj
autonomnoj pokrajini zapa-
dna Bosna (APZB), mirno `ivi
u [irokoj Rijeci kod Vojni}a, u
Republici Hrvatskoj. Sad se {ef
logora bavi humanitarnim ra-
dom, bio je izabran za ~lana
Skup{tine op}inskog dru{tva
Crvenog kri`a.
Ni raspisana me|unarodna
tjeralica nije ga privela pred su-
ce BiH, dr`ave u kojoj je
po~inio ratne zlo~ine za koje
treba da odgovara. Behri} je,
naime, dr`avljanin Republike
Hrvatske, a ona svoje dr`avlja-
ne ne isporu~uje i nema svrhe
hapsiti ga.
Logora{ice u kupa}im
kostimima
Kakve su {anse da BiH op-
tu`nicu protiv Behri}a ustupi
Hrvatskoj na procesuiranje,
kao {to je ustupila i “predme-
te“ Fikreta Abdi}a, te Zlatana i
Ibrahima Ju{i}a, Abdi}evog
Bengazi
osiguran im je smje{taj i dos-
tavljena hrana i voda.
Grupa od osam bh. dr`avlja-
na evakuisana je preko libij-
sko-egipatskegranice i trenutno
se nalaze na aerodromu u Ka-
iru, ~ekaju}i dalju vezu prema
zeta i na~elnika policije i javne
sigurnosti APZB, osu|enom
u Rijeci na sedam godina za-
tvora?
“Nisu se ispunili svi uvjeti iz
ugovora o ustupanju predme-
ta koje su BiH i Hrvatska potpi-
sali“, poru~io nam je, ma {ta to
zna~ilo, Reuf Kapi}, sudac
Kantonalnog suda u Biha}u,
zadu`en za slu~aj Bahri}.
Ina~e, Bahri} se, u svojstvu
svjedoka, pojavio u Rijeci na
su|enu Ju{i}ima i obja{nja-
vao kako je “li~no bio u pratnji
zarobljenih koji su svaki dan od
10 sati i{li na pla`u u kostimi-
ma, `ene i mu{karci“. Na pita-
nje sutkinje za{to ih onda nije
pustio, odgovorio je kako to ni-
je bilo u njegovoj nadle`nosti.
Podsjetimo, Tadeus Mazovjec-
ki, specijalni izvjestilac Komi-
sije za ljudska prava UN-a, u
svom izvje{taju o uvjetima u
kojima borave zato~enici je
napisao Fikretu Abdi}u Babi:
“Bio sam zgro`en izgledom
i uvjetima u kojima borave za-
to~enici pa tra`im hitno ra-
spu{tanje logora.”
BiH. Planirano je da u grupi bu-
de 13 dr`avljana, ali je pet odus-
talo svojom voljom. Grupa je od
libijsko-egipatske granice do
aerodroma u Kairu preba~ena
manjimautobusom u organiza-
ciji Ambasade BiH u Kairu.
Optu`nica koju je Tu`ila{-
tvo u Biha}u podiglo 3. no-
vembra 2004. godine Behri}a
tereti za psihi~ko i fizi~ko
zlostavljanje zarobljenih civi-
la, djece, trudnica, `ena i
mu{karaca te razne oblike
ne~o vje~nog pos tu pa nja.
Augusta 1994., stoji u op-
tu`nici, silom i prijetnjama je
zarobljenicu F. D. zatvorio u
zasebnu prostoriju, bez nje-
ne privole svukao joj odje}u
i silovao. Optu`en je i da je
naredio zlostavljanje civila
koje su, tvrde tu`itelji, ~uva-
ri logora tukli palicama, kun-
dacima, nogama i {akama, a
od ~ega je tijekom prisilnog
rada preminuo zarobljenik
Rasim Erdi}.
Voditelj ]azim
Svojevremeno su hrvatski
mediji izvijestili i kako je “Ra-
dna brigada“ od 25 zaposlenih
u Vojni}u po programu javnih
radova Zavoda za zapo{ljava-
nje i Op}ine Vojni} dobila za-
nimljiv nadimak - “logora{i“.
Naime, za voditelja radova
DOGA\AJI
Svi bh.
gra|ani
u dobrom
stanju
MVPBiH zatra`io je dozvolu
za jedan let, koji }e biti organi-
ziran po dobivanju dozvole, a
o~ekuje se da }e to biti realizi-
rano 28. februara, saop}eno je
iz Ureda za odnose sa javno{}u
MVPBiH.
]azim Behri}: Lice sa potjernice
postavljen je upravo ]azim
Behri}, koji “ve} du`e vrijeme
u`iva naklonost SDP-ovog
na~elnika Branka Eremi}a, ko-
ji ga je prije ~etiri godine uspio
ugurati u @upanijski odbor
SDP-a da pritom naravno, os-
tali strana~ki du`nosnici nisu
imali pojma o neslavnoj ratnoj
pro{losti novog kadra“.
Helem, lice s tjeralice sada je
i ~lan Upravnog odbora Do-
brovoljnog vatrogasnog dru{-
tva u Vojni}u. Savez logora{a
BiH nedavno je uputio zahtjev
Edini Arnautovi}, predsjedni-
ci Kantonalnog suda u Biha}u,
da se optu`ba protiv Behri}a
ustupi na procesuiranje Hrvat-
skoj.
A. B.
7
VIJESTI
Optu`nica protiv
Zorana Ku{i}a
Tu`ila{tvo BiH podiglo je optu`nicu
protiv Zorana Ku{i}a (1974, Sarajevo),
koji se tereti za krivi~no djelo zlo~in
protiv ~ovje~nosti. U optu`nici se na-
vodi da je Ku{i}, kao pripadnik Centra za
obuku Jahorina Specijalne brigade po-
licije MUPRS-a, 14. jula 1995, u skladi-
{tu ZZ Kravica ubio zarobljenog civila
bo{nja~ke nacionalnosti. Tereti se da je
u vrijeme oru`anog sukoba u BiH, u sklo-
pu {iroko rasprostranjenog i sistema-
ti~nog napada usmjerenog protiv civil-
nog bo{nja~kog stanovni{tva, znaju}i za
takav napad, li{io `ivota jednog zaroblje-
nog mu{karca Bo{njaka, ~ime je po~inio
krivi~no djelo zlo~in protiv ~ovje~nosti.
Ku{i} je sporazumno priznao krivicu.
Ko }e birati
direktora
policije RS-a
Komisija za izbor i imenovanje Naro-
dne skup{tine RS-a raspisala je javni
konkurs za ~lanove Nezavisnog odbora
za izbor direktora policije RS-a. Odbor se
sastoji od dva profesionalna pripadnika
MUP RS-a i pet ~lanova iz reda gra|ana,
kako se navodi u konkursu, uglednih
nau~nika, pravnih kriminalisti~kih i dru-
gih dru{tvenih nauka. Mandat ~lanova
Nezavisnog odbora je ~etiri godine.
Nezavisni odbor organizuje i rukovo-
di procesom izbora, imenovanja i smje-
ne direktora policije na na~in dostupan
javnosti, raspisuje javni konkurs, ra-
zmatra prispjele prijave, vr{i selekciju i
odabir odgovaraju}ih kandidata za
izbor direktora policije, pribavlja mi{lje-
nje ministra unutra{njih poslova o oda-
branom kandidatu za direktora, te pre-
dla`e kandidata za direktora Vladi.
UKC Tuzla: Te~aj
ultra - zvuka srca
Za 10 polaznika iz BiH u petak je za-
vr{en edukativni te~aj iz oblasti bazi~nog
ultrazvuka srca u UKC-u Tuzla. Osmi po
redu, te~aj su poha|ali doktori medicine
iz Doma zdravlja Tuzla, Doma zdravlja
@ivinice, Op}e bolnice distrikt Br~ko,
Op}e bolnice Gra~anica, Privatne zdrav-
stvene za{tite Banja Luka i Zavoda za za-
{titu zdravlja Univerziteta u Sarajevu.
Voditeljica je bila prof. dr. Zumreta Ku{-
ljugi}, predsjednica radne grupe za eho-
kardiografiju za BiH i predstavnica BiH u
Ehokardiografskom udru`enju Evrope, a
predava~i su bili prof. dr. Fahir Barakovi},
prim. dr. Esad Brki}, prim. dr. Elnur Sma-
ji}, doc. dr. Midhat Nurki}, doc. dr. Ramiz
Hajri}, prof. dr. Aleksandar Lazarevi},
doc. dr. Emir Fazlibegovi} i prof. dr. Mar-
ko Buk{a.
 8 OSLOBO\ENJE
OGLASI nedjelja, 27. februar 2011. godine

REVIK d.o.o. SARAJEVO

REVIZIJA, RA^UNOVODSTVO I KONSALTING
Sarajevo, Dubrova~ka 6 Sarajevo, Branilaca Sarajeva 20
Tel: 56 10 00, Fax: 21 92 01 tel. / fax: (++387 33) 200-383, 226-289
E-mail: unionban@bih.net.ba e-mail: revik@bih.net.ba
Internet: www.unionbank.ba
U skladu sa odredbama ~lana 8. Odluke o minimumu obima, oblika i sadr`aja programa i izvje{taja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka (Sl. novine FBiH, br. 3/03 i 64/03), saglasni smo da u jednim od
dnevnih novina na teritoriji Federacije BiH, objavite Izvje{taj revizora u skra}enom obliku o reviziji finansijskih izvje{taja

UNION BANKE DD SARAJEVO za 2010. godinu

Izvje{taj revizora
dioni~arima Union banke d.d. Sarajevo
Izvje{taj nezavisnog revizora
Obavili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja UNION banke d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu "Banka"),
prikazanih na stranicama 6 do 49, koji se sastoje od bilansa stanja na dan 31. decembra 2010. godine, bilansa us-
pjeha, izvje{taja o promjenama na kapitalu i izvje{taja o nov~anim tokovima za godinu koja je tada zavr{ila, te
sa`etog prikaza zna~ajnih ra~unovodstvenih politika i drugih napomena uz finansijske izvje{taje.
Odgovornost Uprave za finansijske izvje{taje
Uprava je odgovorna za pripremanje i fer prezentiranje prilo`enih finansijskih izvje{taja u skladu sa Me|unaro-
dnim standardima finansijskog izvje{tavanja. Odgovornosti Uprave obuhvataju: dizajniranje, uspostavljanje i
odr`avanja internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e ma-
terijalno zna~ajne pogre{ke, bilo zbog prevare ili gre{aka; odabir i dosljednu primjenu odgovaraju}ih ra~un-
ovodstvenih politika; te davanje razboritih ra~unovodstvenih procjena u datim uvjetima.
Odgovornost revizora
Na{a je odgovornost izraziti nezavisno mi{ljenje o prilo`enim finansijskim izvje{tajima na temelju na{e re-
vizije. Reviziju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi zahti-
jevaju da postupamo u skladu s eti~kim pravilima te da reviziju planiramo i obavimo kako bismo se u razum-
noj mjeri uvjerili da finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke.
Revizija uklju~uje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima
objavljenim u finansijskim izvje{tajima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora, uklju~uju}i i proc-
jenu rizika materijalno zna~ajnog pogre{nog prikaza finansijskih izvje{taja, bilo kao posljedica prevare ili
pogre{ke. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje te
objektivno prezentiranje finansijskih izvje{taja kako bi odredio revizijske postupke primjerene datim okol-
nostima, a ne kako bi izrazio mi{ljenje o u~inkovitosti internih kontrola u Banci. Revizija tako|er uklju~uje
i ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih ra~unovodstvenih politika te zna~ajnih procjena Uprave, kao i
prikaza finansijskih izvje{taja u cjelini.
Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izra`avanje na{eg
mi{ljenja.
Mi{ljenje
Po na{em mi{ljenju, finansijski izvje{taji prikazuju objektivno, u svim materijalno zna~ajnim stavkama, finansijski
polo`aj Banke na dan 31. decembra 2010. godine, te rezultate njenog poslovanja i promjene u nov~anom toku za
godinu koja je tada zavr{ila, u skladu s Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja ("MSFI").
Nagla{avanje ~injenica
Bez kvalifikovanja na{eg mi{ljenja skre}emo pa`nju na bilje{ku 2 u kojoj je opisano da u toku 2010. godine nisu
poduzimane nikakve radnje vezane za promjene u pravnom i vlasni~kom statusu Banke i na bilja{ku 35. u kojoj
su opisane pozicije pasivnog podbilansa.

OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI: UNION BANKA DD SARAJEVO

71000 SARAJEVO, Dubrova~ka 6
tel: (++387) 33 56 10 00
fax: (++387) 33 21 92 01, 66 44 71, 20 15 68
S.W.I.F.T.: UBKSBA 22
e-mail: unionban@bih.net.ba
internet: www.unionbank.ba

NADZORNI ODBOR: ODBOR ZA REVIZIJU: UPRAVA BANKE: INTERNI REVIZOR BANKE:

Zada Gabela, predsjednik Mijo Grgi}, predsjednik Esad Bekte{evi}, direktor Banke Sabira Jablan
Tihomir ]urak, ~lan Novka Agi}, ~lan Memnuna Hrustanovi}, izvr{ni direktor BROJ FILIJALA: 7
Hasan Deli}, ~lan Orhideja Junuzovi}, ~lan Altijana ]ar, izvr{ni direktor BROJ EKSPOZITURA: 6
@eljka Markovi}-Sekuli}, ~lan Mirsad ^oli}, ~lan Mujo Dragolj, izvr{ni direktor BROJ ZAPOSLENIH: 180
DIONI^ARI KOJI IMAJU 5%
Haris Jahi}, ~lan Munib Ov~ina, ~lan I VI[E DIONICA SA PRAVOM GLASA:
Dr`avni kapital-Federalno ministarstvo finansija (91,44%)
OSLOBO\ENJE 9
nedjelja, 27. februar 2011. godine REPORTA@A
Humanitarci u Gora`du

Pomo} iz Sand`aka
za Ramizu i Irmu
Po Be}irevi}evim rije~ima, ovo sasvim sigurno ne}e biti jedina pomo} koja je do{la iz Sand`aka za ovu porodicu
^lanovima Centra za humani-
tarni rad Hajrat, koji djeluje pri
Me{ihatu Islamske zajednice u
Srbiji, nije bilo te{ko pre}i dale-
ki put od Novog Pazara do Go-
ra`da kako bi uru~ili donaciju od
5.000 maraka Ramizi i Irmi [un-
do za lije~enje te{kog oboljenja
bubrega.
Prvobitno su ~lanovi ovog
centra pozvali porodicu [undo
da do|u u Novi Pazar i budu nji-
hovi gosti. Me|utim, kada su sa-
znali da je svako putovanje zbog
te`ine Ramizine bolesti opasno
po njen `ivot, odlu~ili su do}i u 5.000 MARAKA
Gora`de. @eljeli su, kako ka`u, Mi smo donijeli skromu pomo}
li~no upoznati ovu hrabru `enu
i njenu k}erku koje se bore sa te-
od 5.000 maraka koju su dijelom
{kom bole{}u. Zanimljiva je i prikupili ljudi iz Sand`aka koji
pri~a kako su saznali za Ramizi- rade u [vedskoj, a dio sredstava
nu bolest. izdvojili smo mi iz na{e
humanitarne organizacije
Sretna slu~ajnost
- Prije mjesec putuju}i iz Sa- Ramiza supruga njegovog bra- stava izdvojili smo mi iz na{e hu-
rajeva prema Novom Pazaru, ta, te nam je ispri~ao detalje u manitarne organizacije. Isko-
svratili smo u mjesto Me|e|a da vezi s Ramizinom bolesti. Nije ristit }emo priliku i upoznati
se malo odmorimo. Na stolu su bilo sumnje da i na{a humani- biznismene iz Sand`aka sa Ra-
stajale novine i listaju}i nai{ao tarna organizacija mora pomo}i mizinom i Irminom bole{}u,
sam na ~lanak gdje je pisalo: “Je- porodici [undo, ispri~ao je Mir- tako da mo`ete o~ekivati na{
dino transplantacija bubrega sad ef. Be}irovi}, direktor Cen- skori posjet opet ovoj porodici,
mo`e spasiti Ramizin `ivot.” tra za humanitarni rad Hajrat. naglasio je Be}irovi}.
^itaju}i dalje tekst, dirnulo me Ovo, po Be}ire vi}evim ri - Do sa da su pri ku plje na
je to da je Ramiza bila borac i da je~ima, sasvim sigurno ne}e bi- zna~ajna sredstva, me|utim to
je u ratu izgubila dva brata, a po- ti jedina pomo} koja je do{la iz jo{ nije ni blizu onog iznosa ko-
sebno mi je bilo te{ko kad sam Sand`aka za ovu porodicu. liko je potrebno da se izvr{ni
pro~itao Ramizinu re~enicu: translantacija bubrega. Stoga je
“Pomozite mi dok sam `iva, kad Po~etak po ro di ca [un do jo{ je dnom
umrem, ni{ta mi ne treba.“ - Mi smo donijeli skromu po- uputila apel svim ljudima dobre
U tom momentu pri{ao je mo} od 5.000 maraka koju su di- volje da pomognu u skladu sa
konobar koji je ~uo moj dijalog Pomo} u pravom jelom prikupili ljudi iz Sand`aka svojim mogu}nostima.
s prijateljima i rekao nam da je trenutku koji rade u [vedskoj, a dio sred- A. H.
 10 OSLOBO\ENJE
CRNA HRONIKA nedjelja, 27. februar 2011. godine

Dva de se tro go di{ nja ^etrdesetjednogodi{-

Sudar na {inama djevojka ~iji su inicijali
K. I. povrije|ena je u
sudaru tramvaja i pu-
tni~kog vozila golf u sa-
ra jevskom naselju Ne-
d`ari}i, saop{teno je iz
Operativnog centra MUP-
a Kantona Sarajevo. Do
nesre}e je do{lo kada
je golf izletio na {ine.
Povrije|ena je preveze-
na u KCU Sarajevo. Pri-
padnici MUP-a Kantona
Sa ra je vo su iz vr{i li
uvi|aj.
Samoubistva u SBK-u nji Gordan D. iz Kise-
lja ka iz vr{io je sa mo -
ubis tvo vje {a njem u
svom stanu u ovom gra-
du, saop{teno je ju~e iz
OC-a MUP-a SBK-a, jav-
lja Sarajevo-x.com.
Ju~e je samoubistvo
vje{anjem na spratu pri-
vatne ku}e vlasni{tvo Z.
L, prenosi isti portal, iz-
vr{ila 45-godi{nja B. M.
iz mjes ta Pod ci to nja,
op}ina Fojnica.

Izre~ena presuda za preprodaju oru`ja

Odjel za biolo{ka vje{ta~enja

NIJEDAN
Sud BiH: Presuda uslijedila nakon priznanja krivnje
nerije{en slu~aj
Milenku Topalovi}u
godina zatvora
ne odlazi u fioku
Uo~iti, uzeti, analizirati, sa~uvati identitet traga i obraditi
ga, njihov je posao. Me|utim, za razliku od ekipe za uvi|aj
Topalovi} u Fo~i dr`avljanima Srbije prodao iz TV serija, koje za tili ~as rije{e slu~aj, u stvarnom `ivotu
10,5 kilograma eksploziva i {est ru~nih bombi obrada tragova zna biti dugotrajna i naporna
Sud BiH izrekao je presudu Milen- koji su se dovezli u Fo~u iz Srbije, Svaki kriminalac danas zna
ku Topalovi}u (39) i osudio ga na 12 prodao deset kilograma i 586,36 pone{to o tome kako se po-
mjeseci zatvora zbog neovla{tenog grama plasti~nog brizantnog ek- na{ati da na mjestu izvr{enja
prometa oru`ja i vojne opreme, te sploziva - pentrita, 20 elektrodeto- krivi~nog djela ne ostavi tra-
proizvoda dvojne upotrebe. natorskih kapisli za aktiviranje ek- gove koji }e ga povezati sa
Topalovi}u su nakon presude, sploziva, a za koje je znao da ih os- zlo~inom. Kako vele na{i sa-
koja mu je izre~ena po{to je sa tali ~lanovi grupe u Srbiji upotreblja- govornici iz Centra za foren-
Tu`ila{tvom BiH sklopio sporazum vaju za montiranje eksplozivnih ziku FMUP-a, koji se nalazi u
o priznanju krivnje, ukinute mjere naprava. Topalovi} im je predao i pet sarajevskom naselju Vraca,
zabrane koje su mu izre~ene krajem ru~nih bombi M-52 i jednu ru~nu samo jo{ kriminalci @ katego-
oktobra pro{le godine. bombu M-50 za 500 eura, nakon

On je osu|en jer je 28. avgus-
ta pro{le godine u Fo~i, kao pripa-
dnik grupe u kojoj je bilo jo{ pet oso-
ba, dr`avljana Srbije, protiv kojih se
pred Posebnim odjeljenjem Vi{eg
suda u Beogradu vodi istraga zbog
udru`ivanja radi izvr{enja krivi~nih
djela i nedozvoljene proizvodnje,
no{enja, dr`anja i prometa oru`ja i
eksplozivnih materija, po~inio kri-
vi~no djelo organizovanog krimina-
la, a u vezi s neovla{tenim prome-
tom oru`jem, vojnom opremom, te
proizvodima dvojne namjene.
Topalovi} je dvojici osumnji~enih,
MUP Tuzlanskog kantona
Fizi~ki napadnuti policajci
Slu`benik Policijske stanice u Gra-
da~cu K. S. u subotu, polasataposli-
je pono}i, zadobio je povrede lijeve
noge i ruke, kada ga je u ovommjes-
tu, u ugostiteljskomobjektuFriends,
fizi~ki napao T. A. (27) iz Doboja.
Kako je re~eno u MUP-u Tu-
zlanskog kantona, vlasnik Friendsa
je pozvao policiju zbog problema
koje su praviligosti u kafi}u. Tokom
intervencije policije T. A. je fizi~ki
napao slu`benika policije K. S, na-
kon ~ega je savladan i priveden u
~ega su druga dvojica osumnji~enih,
taj eksploziv i bombe skrili na skro-
vita mjesta u automobilu u kojem su
se vozili, kao i autu koje su {lepali na
prikolici, nakon ~ega su se odvezli na
grani~ni prelaz Vardi{te, gdje su te
predmete, suprotno odredbama
Zakona o uvozu i izvozu oru`ja i voj-
ne opreme prevezli u Srbiju. Istog
dana u Srbiji, na podru~ju op}ine
^ajetina, pripadnici Kriminalisti~ke
policije MUP-a Srbije, prilikom kon-
trole dvojice osumnji~enih prona{li
su eksploziv, kapisle i ru~ne bombe,
te ih uhapsili. Dk. O.
slu`bene prostorije policije.
Tako|er, u petak predve~er je
uhap{en M. S.(43) iz Tuzle, zbog
napada na O. H, slu`benika polici-
je PS-a Istok u kafi}u 2M u Gornjoj
Tuzli. I u ovom slu~aju vlasnik ka-
fi}a je pozvao policiju zbog proble-
ma koje su pravili gosti. M. S. je
ubrzo savladan i uhap{en, te prive-
den u slu`bene prostorije PS-a Is-
tok radi kriminalisti~ke obrade.
O doga|ajima su obavije{teni
kantonalni tu`ioci. S. K.
rije rade bez rukavica i ne pa-
ze. Me|utim, strpljivim pri-
kupljanjem tragova, te pri-
mjenom nau~nih metoda u
forenzi~nom laboratoriju tra-
govi koji ipak ostanu pretva-
raju se u materijalni dokaz.
Kapi krvi, dlake...
Iako nemaju veze sa kla-
si~nim policijskim poslom,
~esto se zna desiti da je nji-
hov rad va`an koliko i policij-
ski. Njihov posao je uo~iti,
uzeti, obraditi, sa~uvati iden-
titet traga i obraditi ga. Za ra-
zliku od ekipe za uvi|aj CSI
Miami koja za tili ~as rije{i
slu~aj, u stvar nom `ivo tu
obrada tragova zna biti dugo-
trajna i naporna.
Prema rije~ima Elmire Ka-
rahasanovi}, {efice Odsjeka
za biolo{ka vje{ta~enja, oni
rade na osnovu zahtjeva svih
policijskih agencija i zakono-
davnih tijela.
“Posla ima toliko da nam je
luksuz iza}i napolje, na pola
sata pauze. A, kada idemo na
uvi|aje po zahtjevima MUP-
a ili tu`ila{tva, radi se i po 24
sata, dok se ne zavr{i posao“,
Elmira Karahasanovi}: U na{em poslu nema individualnog rada
ka`e na{a sagovornica.
Vje{taci i tehni~ari ovog
odjela naj~e{}e rade u labo-
ratorijama, a od po~etka is-
tra ge, na te re nu, ra de na
te`im predmetima u kojima
policija nije prona{la izvr{i-
oca. Kod pritvorskih predme-
ta, u kojima policija prona|e
po~inioca nekog djela, kao i
odre|ene tragove na mjestu
doga|aja, ovi vje{taci anali-
AMANET
Ubistvo Amine
[abanagi} u
Sanskom Mostu
jo{ se radi. I do
penzije, ako je
do`ivim, radi}u na
tome. A ako ne,
ostavi}u to u
amanet
kolegicama koje
}e ostati poslije
mene
Foto: D. TORCHE
ziraju uzorke i porede ih sa
uzorcima uzetim od uhap{e-
ne osobe.
“Tada se radi bez prestan-
ka, jer svaki tren nam je dra-
gocjen. Imamo malo vreme-
na na raspolaganju da pro-
na|emo dokaz dok je osu-
mnji~eni jo{ u pritvoru ili
kako bi se istraga {to prije us-
mje ri la pre ma pra vom
po~iniocu“, poja{njavaju u
ovom odjelu.
Kada iza|u na uvi|aj, zavi-
sno od vrste krivi~nog djela,
ako je se radi o ubistvu, tra`e
kapi krvi, dlake, a ako se, na
primjer, radi o silovanju tra`e
tragove sperme. Ako se pro-
na|e ne{to {to izlazi iz dome-
na njihovog posla, zovu balis-
ti~ara, vje{take hemijske ili
daktiloskopske struke.
“U na{em poslu nema indi-
vidualnog rada. Radi se u
grupi, a jedan ~ovjek niti
mo`e niti treba tako raditi. To
su sve karike koje se nadopu-
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
Dvije osobe zadobile
Te{ko povrije|eni su te{ke, a dvije lak{e
povrede u saobra}ajnoj
nesre}i koja se dogodila
u petak u mjestu Poljice,
op}ina Maglaj. U nesre}i
su u~estvovali polo, ko-
jim je upravljao @. E. iz
Cazina i {koda oktavija,
kojom je upravljao Z. S.
iz Br~kog. Z. S. je tom
prilikom zadobio lak{e
povrede kao i saputnik iz
{kode B. A. iz Br~kog.
Voza~ @. E. i njegov sapu-
tnik zadobili su te{ke
povrede.
11
CRNA HRONIKA
MUPZDK-a saop}io je
40 saobra}ajki ju~er da je na podru~ju
Kantona u prethodna 24
sata evidentirano 40 sao-
bra}ajnih nesre}a u ko-
jima su ~etiri osobe za-
dobile te{ke, a devet la-
k{e povrede. Dvije osobe
su te{ko, a jedna lak{e
povrije|ena u petak u u
mjestu Drivu{a. U ne-
sre}i su u~estvovali kom-
bi pe`o, kojim je uprav-
ljao ^. D. iz Zenice i golf,
kojim je upravljao T. J. iz
Kaknja.

Centra za forenziku FMUP-a Tu`ila{tvo BiH

Radi se dok se posao ne zavr{i
njuju, od operativnog rada,
tehnike pa nadalje“, pri~a El-
mira Karahasanovi}.
Na{a sagovornica poja{-
njava da za njih nema neri-
je{enog slu~aja koji }e za-
vr{iti u ladici.
“Svako krivi~no djelo gdje
imamo biolo{ke tragove, ali
gdje operativa nije uspjela
prona}i po~inioca, jo{ je na
stolu. Nijedno djelo ne
odla`emo u fioku. Na primjer,
ubistvo Amine [abanagi} u
Sanskom Mostu jo{ se radi. I
do penzije, ako je do`ivim, ra-
di}u na tome. A ako ne, osta-
vi}u to u amanet kolegicama
koje }e ostati poslije mene.
Najve}e nam je zadovoljstvo,
kad na|emo trag. Kada bi-
smo birali izme|u 10.000 ili
100.000 maraka ili da na|emo
trag, mi bismo izabrali trag i da
se na osnovu njega na|e iz-
vr{ilac. Ka`u, nema emocija u
ovom poslu. Ima ih, one nas
vode. Va`no je da `eli{ da
tra`i{, da ti je stalo“, pri~aju na-
{e sagovornice iz ovog odjela
Centra za forenziku.
Na upit da li je svom poslu
nailazila na ~udne tragove,
Elmira Karahasanovi} iz svo-
je kancelarije donosi foto-
grafiju na kojoj se vidi le{
Nazila Hasanovi}a, ubijenog
2004. u Kalesiji. Hasanovi}u
je na tijelu na|eno 90 uboda
nanesenih, najvjerovatnije,
{rafcigerom. Interesantan je,
isti~e, zvjezdasti otisak za-
krvavljenog predmeta pro-
Utvr|ivanje prisustva tragova krvi
mjera pet cm koji je, vjerova-
tno, ubica ostavio na tijelu
ubijenog. Forenzi~ari se i do
danas pitaju kakav je to pre-
dmet i smatraju da bi se ot-
krivanjem tog detalja mo`da
mogao rasvijetliti cijeli slu~aj.
Slikutijela sa tim nepoznatim
otiskom {efica Odjela za bi-
olo{kavje{ta~enjadr`i u svojoj
kancelariji kako bi je stalno
podsje}ala na nerije{eni pre-
dmet. Posjetioce nerijetko pita
na {ta ih podsje}akrvaviotisak,
nadaju}i se da }e neko mo`da
ponuditi konkretan odgovor.
Dokaz u zidu
Vje{taci ovog odjela poka-
zuju i fotografije poda na ko-
jem se putem odre|ene me-
tode koja reaguje na hemo-
globin utvr|ivala prisutnost
krvi. Na osnovu te metode
organi istrage dobili su indi-
cije u kom pravcu mogu vo-
diti istragu kako bi rasvijetli-
li jedno ubistvo.
Istra`uju}i ratne zlo~ine,
vje{taci Odjela za biolo{ka
vje{ta~enja na zidu od fasa-
dne cigle u jednom gradu
su na{li ljudsku krv staru 14
godina.
EMOCIJE
Ka`u, nema
emocija u ovom
poslu. Ima ih, one
nas vode. Va`no je
da `eli{ da tra`i{,
da ti je stalo
“To je ne {to {to ni smo
o~ekivali jer je fasadni zid
svih tih godina bio izlo`en
djelovanju ki{e, snijega, sun-
ca. Kad tra`i{ dokaze, pravi{
sebi u glavi mogu}u rekon-
strukciju doga|aja i tra`i{
gdje se ne{to moglo zadr`ati.
U ovom slu~aju, to je bilo u
{upljinama zida“, pri~aju na-
{e sagovornice.
Iako nisu `eljeli govoriti o
predmetima na kojima rade,
vje{taci biolo{ke struke i ba-
listi~ari bili su anga`ovani
na rasvjetljavanju ubistva
Mid ha ta Me ki}a, nje go ve
djevojke iz Bolivije Marije
Salas - Kortez, te Marija To-
li}a i Vernera Ajdarija, za {to
se, izme|u ostalog, tereti
grupa Zijada Turkovi}a.
D. PAVLOVI]
Pro{vercovao 18 ljudi
Selvedin Mustafi} optu`en da je u
krijum~arenju ljudi u~estvovao od
septembra 2009. do aprila 2010.
Tu`ila{tvo BiH podiglo je dvi- eura za odraslu osobu i 450 eura
je optu`nice za {verc ljudi iz BiH za dijete, kao i druge vrijedne
u zemlje Zapadne Evrope i to predmete u navedenoj nov~anoj
protiv Selvedina Mustafi}a, zva- vrijednosti, te su na taj na~in
nog ]ere i Francuz (33), iz Sre- sticali korist. Optu`nicu protiv
brenika, Du{ana @ilaveca, zvanog Mustafi}a Sud BiH je potvrdio.
Du le (50), iz @ilavec je op-
Ptuja (Sloveni- AZILANTSKI CENTRI tu`en da je 30.
ja), i Sa{e Vlaj- marta 2006. u
ni}a, zva nog Krijum~arene osobe Bosanskoj Du-
Gogi (26), iz Bo- su vodili u azilantske bici iz koristo-
sanske Dubice. centre u [vajcarskoj i ljublja, uz nov-
Mus ta fi} se Francuskoj, a za ~anu naknadu,
tereti da je u~es- uspostavio tele-
tvovao u {vercu
njihovo ilegalno fonski kontakt
18 osoba iz BiH prebacivanje preko sa tri strana
u Hrvat sku i dr`avnih granica dr`avljanina, ra-
Sloveniju. On je, pripadnici ove grupe di njihovog ile-
prema optu`ni- su dobijali od 1.350 gal nog prebaci-
ci, od septem- vanja Hrvatsku,
bra 2009. do do 1.500 eura za iako te osobe
aprila 2010, kao odraslu osobu i 450 nisu ispunjava-
~lan organizo- eura za dijete le uslove za za-
vane grupe, su- konit prelazak
djelovao u prebacivanju 18 oso- preko dr`avne granice iz BiH u
ba iz BiH u Hrvatsku, potom iz te Hrvatsku.
zemlje u Sloveniju, s ciljem nji- U optu`nici se navodi da je, na-
hovog daljeg prebacivanja u ze- kon prethodnog dogovora, Vlaj-
mlje Zapadne Evrope. ni} ilegalne imigrante trebao da
Krijum~arene osobe su vodili preveze do Zagreba za dogovo-
u azilantske centre u [vajcar- reni iznos od 400 eura po osobi,
skoj i Francuskoj, a za njihovo ile- koji bi bili ispla}eni u Zagrebu.
galno prebacivanje preko dr`a- Me|utim, po~inioci su otkriveni
vnih granica pripadnici ove gru- i sprije~eni u svojoj namjeri.
pe su dobijali od 1.350 do 1.500 Dk. O.
Lukava~ka policija razbila kriminalnu grupu
Krali, otkupljivali i sjekli vozila
Slu`benici Policijske uprave Luka- njegovog golfa 2, ukradenog u no}i
vac tokom ovog mjeseca su, rade}i sa 22. na 23. januar“, saop{teno je iz
na rasvjetljavanju krivi~nih djela iz MUP-a TK-a.
oblasti imovinskih delikata po~inje- Tako|er, policajci su 22. i 23. febru-
nih u toj op}ine, uhapsili nekoliko ara ove godine u Ulici bistara~ka, u
osoba koje se sumnji~e za kra|u, ot- mjestu Poljice kod Lukavca, prona-
kup i sje~enje motornih vozila. {li dva golfa 2, ukradena dan ranije.
Postupaju}i po naredbiOp}inskog Tokom razgovora, M. J. je priznao
suda u Tuzli, policajci su 16. februara kra|u auta i motora keeway, te za
pretresliku}u i pomo}neobjekteko- sau~esni{vo u kra|i jednog vozila
jekoristi M.M.(44) iz Tuzle, te prona- optu`io F. T. (20) iz Lukavca. Obav-
{live}ibrojdijelovavozilagolf 2, za ko- ljen je razgovor i sa F. T, koji je ta-
je se sumnja da su ukradeni u Lukav- ko|er priznao kra|u vozila, ali i
cu. Pored M.M, policija je privela i sa- provalu u ku}u u vlasni{tvu P. T. u
slu{alai M.J.(28) i I.A.(24) iz Lukav- naselju Bistarac.
ca, koji se dovode u vezu sa izvr{enjem M. J. }e biti predat Kantonalnom
ovog krivi~nog djela. tu`ila{tvu, a na teret mu se stavlja i
“Nakon pretresa, privremeno nano{enje te{kih tjelesnih povreda
oduzeti predmeti su pohranjeni u M. M. (33) iz Lukavca, dok }e protiv
PU Lukavac, gdje je o{te}eni V. H. ostalih osoba biti dostavljeni izvje-
prepoznao odre|eni broj dijelova sa {taji zbog te{kih kra|a. S. K.
12
OGLASI
Na osnovu Odluke Nadzornog odbora [PD "UNSKO-SANSKE [UME" d.o.o. Bosanska Krupa
broj: 011-487-4/11 od 25. 2. 2011. godine, raspisuje se
J AV N I K O N K U R S
za izbor i imenovanje tri izvr{na direktora
[PD "UNSKO-SANSKE [UME" d.o.o. Bosanska Krupa
I. OPIS POZICIJE
Izvr{ni direktori (~lanovi Uprave [PD-a) su nadle`ni da:
- predstavljaju i zastupaju [PD prema tre}im licima i odgovaraju za zakonitost rada i poslo-
vanja [PD-a,
- organizuju i vode poslove [PD-a,
- izvje{tavaju Nadzorni odbor po njegovom zahtjevu,
- vr{e provedbu Eti~kog kodeksa i Statuta,
- izra|uju provedbene propise (Uputstvo i Pravilnik) za postupak nabavke i provedbu za-
kona o javnim nabavkama BiH, te provode odredbe propisa o nabavkama i po zaklju~enju
ugovora o nabavci podnose izvje{taj Odboru za reviziju i Nadzornom odboru,
- pripremaju prijedloge o raspodjeli dobiti,
- nadziru zaposlenike u implementaciji va`e}ih propisa i provedbenih propisa o nabavkama,
- obezbje|uju distribuciji i implementaciju Eti~kog kodeksa i postupanje svih odgovornih lica
u skladu sa Eti~kim kodeksom [PD-a, tako {to protiv lica koja kr{e Kodeks provode dis-
ciplinski postupak,
- vr{e zapo{ljavanje i otpu{tanje zaposlenika u skladu sa poslovnikom, odnosno poslovnicima
i va`e}im zakonima i u vezi s tim imaju du`nost i odgovornosti propisane ~lanom 45.
Zakona o javnim preduze}ima,
- zaklju~uju ugovore u ime [PD-a,
- obavljaju i druge poslove utvr|ene zakonom i Statutom, od zna~aja za nesmetano odvi-
janje organizacije rada i vo|enja poslovanja [PD-a.
II. USLOVI
Kandidat za izvr{nog direktora [PD "UNSKO-SANSKE [UME" d.o.o. Bosanska Krupa mora
ispunjavati op}e i posebne uslove i to:
a) Op}i uslovi
- da je dr`avljanin BiH (dokaz: uvjerenje o dr`avljanstvu na starije od 6 mjeseci),
- da je stariji od 18, a mla|i od 65 godina na dan imenovanja (dokaz: rodni list),
- da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kom nivou u BiH,
u periodu od tri godine prije objave javnog konkursa (dokaz: ovjerena izjava kandidata),
- da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH (dokaz: ovjerena izjava kandidata),
- da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prestup, niti se protiv njega vodi krivi~ni
postupak (dokaz: uvjerenje o neka`njavanju ne starije od 3 mjeseca),
- da mu pravosna`nom presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti za poziciju
na koju aplicira (dokaz: ovjerena izjava kandidata),
- da nije izabrani zvani~nik, nosilac sudske ili izvr{ne funkcije ili savjetnik izabranim
zvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija (dokaz: ovjerena izjava kandidata),
- da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vla-
dinim i drugim imenovanjima Federacije BiH (dokaz: ovjerena izjava kandidata),
- da nije u sukobu interesa, u li~nom ili profesionalnom odnosu sa dru{tvom u kom apli-
cira na poziciju izvr{nog direktora - ~lana Uprave (dokaz: ovjerena izjava kandidata
b) Posebni uslovi
- da ima VSS (VII stepen slo`enosti zanimanja) ekonomskog, pravnog ili {umarskog sm-
jera (dokaz: ovjerena kopija diplome),
- da ima najmanje pet godine radnog iskustva na rukovode}im poslovima (dokaz: potvrda
o radnom iskustvu)
III. Prilikom procjene menad`erskih znanja i iskustva za izvr{enje poslovnih i operativnih potreba
[PD-a, kao posebni uslovi }e se uzimati u obzir i slijede}i kriteriji:
- organizacijske sposobnosti i prilagodljivost timskom radu (dokaz: provjerit }e se putem in-
tervjua),
- sposobnost savjesnog i odgovornog obavljanja poslova, te nepristrasnog i odlu~nog
dono{enja odluka (dokaz: provjerit }e se putem intervjua),
- rezultati rada ostvareni tokom prethodnog radnog anga`mana i preporuka poslodavca
(dokaz: potvrda i preporuka poslodavca)
Izvr{ni direktori }e u okviru nadle`nosti Uprave iz Statuta [PD "UNSKO-SANSKE [UME"
d.o.o. Bosanska Krupa biti zadu`eni po oblastima {umarstva, ekonomije i prava.
Prilikom izbora kandidata, Komisija za izbor treba osigurati zastupljenost kadrova {umarske,
ekonomske i pravne struke.
IV. Mandat izvr{nih direktora traje do isteka mandata direktora dru{tva, s mogu}no{}u ponovnog
imenovanja. Pla}e i druga materijalna prava izvr{nih direktora se ure|uju ugovorom izme|u
direktora i izvr{nih direktora uz prethodnu saglasnost Nadzornog odbora [PD-a.
V. Kandidati koji u|u u u`i izbor }e biti pozvani na intervjue. Sve informacije o toku postupka
kandidiranja su transparentne, osim ako informacija o podnosiocima prijava nije povjerljiva u
smislu Zakona o za{titi li~nih podataka ("Sl. glasnik BiH" broj: 32/01).
VI. Odluku o imenovanju izvr{nih direktora donosi Nadzorni odbor [PD "UNSKO-SANSKE
[UME" d.o.o. Bosanska Krupa. Na odluku o imenovanju saglasnost daje Skup{tina [PD
"UNSKO-SANSKE [UME" d.o.o. Bosanska Krupa.
VII. Kandidati su du`ni uz prijavu dostaviti svu tra`enu dokumentaciju kojom dokazuju da ispun-
javaju uslove, kra}u biografiju, adresu, kontakt-telefon.
VIII. Javni konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana zadnje objave.
IX. Prijave se dostavljaju li~no ili putem po{te na adresu [PD "UNSKO-SANSKE [UME" d.o.o.
Bosanska Krupa, Radni~ka bb sa naznakom "Komisija za izbor — ne otvarati".
X. Neblagovremene i nepotpune prijave se ne}e razmatrati.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
Na osnovu ~lana 62. Statuta Javnog preduze}a Elektroprivreda Bosne i
Hercegovine d.d. — Sarajevo - pre~i{}eni tekst-, Nadzorni odbor Javnog pre-
duze}a Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo, objavljuje:
O B A V J E [ T E NJ E
I Devetnaesta Skup{tina Javnog preduze}a Elektroprivreda Bosne i
Hercegovine d.d. — Sarajevo sazvana je za 09.03.2011. godine sa
predlo`enim dnevnim redom u koji je uklju~ena i ta~ka izbora dva ~lana
Nadzornog odbora. Obavje{tenje o sazivanju Devetnaeste Skup{tine
Dru{tva je objavljeno u dnevnim novinama „Oslobo|enje“ dana
17.02.2011. godine.
II Od ovla{tenog dioni~ara su, u zakonskom roku od 8 (osam) dana od ob-
javljivanja Obavje{tenja o sazivanju Devetnaeste Skup{tine Javnog pre-
duze}a Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. — Sarajevo, za ta~ku 4.
dnevnog reda: „Izbor dva ~lana Nadzornog odbora Javnog preduze}a
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. — Sarajevo“ predlo`eni slijede}i
kandidati:
- mr. Enver Agi}, magistar tehni~kih nauka iz oblasti elektrotehnike, i
- Fikreta Be{ovi}, dipl.ekonomista — smjer poslovna ekonomija.
III Prijedlog za imenovanje dva ~lana Nadzornog odbora Javnog preduze}a
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. — Sarajevo proslje|uje se
Skup{tini Dru{tva na odlu~ivanje.
Nadzorni odbor
JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo
Na osnovu ~lana 72 Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Slu`bene novine TK“ broj: 06/04 i 07/05),
odluke [kolskog odbora broj 448/2010 od 7. 6. 2010. i saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kul-
ture i sporta Tuzlanskog kantona broj 10/1-34-884/11 od 19. 1. 2011. godine, a u skladu sa Pedago{kim stan-
dardima i op}im normativima za osnovni odgoj i obrazovanje JU Osnovna {kola „Sjenjak“ Tuzla raspisuje:
J AV NI KONKURS
za popunu upra`njenog radnog mjesta
1. Nastavnik historije, 1 izvr{ilac — 8 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme, najdu`e do 12. 8. 2011.
godine uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor.
Uslovi koje kandidati moraju ispunjavati:
a) op}i uslovi
- da je dr`avljanin BiH
- da je stariji od 18 godina
- da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova radnog mjesta
- da se protiv istog ne vodi krivi~ni postupak
b) posebni uslovi
- odgovaraju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i
Pedago{kim standardima
- polo`en stru~ni ispit
Uz prijavu potrebno je prilo`iti dokumentaciju (originali ili ovjerene kopije):
1. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci),
2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne starije od {est mjeseci),
3. diploma o stru~noj spremi,
4. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu,
5. uvjerenje o radnom sta`u u ustanovama obrazovanja i kopija radne knji`ice,
6. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao,
7. prijava sa kratkom biografijom.
Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i uvjerenje od nadle`nog suda da se protiv kandidata ne vodi
krivi~ni postupak izabrani kandidat }e dostaviti {koli u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o
rezultatima konkursa.
Ukoliko se popuna upra`njenog radnog mjesta ne izvr{i stru~nim licima, primit }e se pripravnik.
Napomena: Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove utvr|ene konkursom obavit }e se razgovor (intervju).
Intervju }e biti odr`an 11. marta 2011. godine u vremenu od 8 do 13 sati.
Kandidat koji ne pristupi intervjuu gubi pravo daljeg u~e{}a u konkursnoj proceduri.
Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 8 dana od dana objave javnog konkursa li~no ili putem
po{te, preporu~eno na adresu:
JU O[ „Sjenjak“
Ismeta Mujezinovi}a bb
75 000 Tuzla
Sa naznakom: „Javni konkurs za popunu upra`njenog radnog mjesta u JUO[ „Sjenjak“ Tuzla“
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
OSLOBO\ENJE 13
nedjelja, 27. februar 2011. godine REGION

Veliki prosvjedi
u Zagrebu Policija ~uva Vladu
Policija je intervenirala kako bi prosvjednici bili zaustavljeni,
“^obanica Jaca“
upotrijebljen je i suzavac, ima mnogo povrije|enih Uz pozornicu na Trgu
(Od na{e stalne dopisnice iz bana Jela~i}a nalazio se
Zagreba) veliki transparent na koje-
mu je pisalo “^obanica
Oko dva i pol sata u centru Za- Jaca“, a na kojemu je ilus-
greba bilo je ratno stanje. Suko- tracija premijerke na li-
bi policije i prosvjednika u koji- vadi s ovcama na kojima
ma su stradali i nedu`ni prolazni- su napisana imena vo-
ci, te novinari, trajao je sve do oko de}ih hadezeovaca - [uki,
17 sati. Tek tada se situacija smi- ^obi i [eki. A na pozorni-
rila. No, interventna policija os- ci veliki plakat: “Ne damo
tala je pod punom spremom na na{e branitelje“. Oko deset
prilazima Markovom trgu gdje se tisu}a ljudi nalazilo se na
odvijala glavnina sukoba. Trgu. Me|u njima i Petar
Za 18 sati policija je najavila Janji} Tromblon, Branko
izvanrednu konferenciju za no- Borkovi} Mladi Jastreb,
vinare. Doznajemo kako je 60-ak Slo bo dan Lang, Ivan
uhi}enih, te 25 ozlije|enih, od Pand`a, Pero Kova~evi}...
toga 12 policajaca i 13 gra|ana. Svirale su se pjesme “Bili
U Radi}evoj ulici razbijeni su cvitak“, “Moja domovi-
mnogi izlozi i pri~injena je veli- na“... “Ovo nije Kairo i Tri-
ka materijalna {teta. poli. Vlast }emo mijenja-
Oko 14.30 sati vi{e stotina ti na izborima.
mla|ih prosvjednika s Trga ba- Demonstranti na Trgu bana Jela~i}a
na Jela~i}a uputilo se prema
do}i, staklenim bocama, kame- Pje va~ Mar ko Per ko vi}
Mar ko vom trgu ko je ga su
nicama, uklju~uju}i i materijal Thompson je govorio, ali i ot-
okru`ile jake policijske snage.
Po dolasku na barikade prosvje-
dnici su po~eli s bacanjem upa-
Josipovi}: Nemirni prosvjedi mogli s obli`njeg gradili{ta, a po po-
znatoj Tkal~i}evoj ulici u staroj
pjevao svoje dvije pjesme. Izvi-
kivale su se parole podr{ke Vu-
lja~a, baklji i boca na specijal- bi smetati ulasku u EU gradskoj jezgri razbijani su pro-
zori i uni{tavane `ardinijere.
kovaru, skandiralo “Mi smo
Purdini, Purda je na{!”, pjevalo,
nu policiju. Specijalci su uz- Predsjednik Republike Ivo Josipovi} izjavio je kako su pros- Do incidenta je do{lo oko 15 sa-
vratili pendre~enjem prosvje- vjedi dio demokracije, ali da ljudi koji imaju potrebu pros- mogli su se ~uti povici o izdaji,
ti, dva sata nakon po~etka skupa prodaji i sl. uz kriti~ki intonira-
dnika u prvm redovima! vjedovati, trebaju to ~initi mirno i u skladu sa zakonom. branitelja na zagreba~kom Trgu
Oko 15.000 branitelja iz cije- “Mirni prosvjedi ne}e utjecati na na{ ulazak u Europsku ne poruke gra|ana “svim poli-
bana Jela~i}a u srcu grada. Pros- ti~arima“. Skup koji je protjecao
le Hrvatske okupilo se ju~er na uniju, a ako budu nemirni i onakvi kakvi ne bi trebali bi- vjed na koji su do{libranitelji iz ci-
sredi{njem zagreba~kom Trgu ti, mo`da }e smetati na{em ulasku u EU“, rekao je Josipo- mirno do incidenta s tzv. fejsbu-
jeleHrvatskeorganizirala je Udru- kovcima, me|u kojima je navo-
bana Jela~i}a na skupu pod na- vi}. Ocijenio je da se njima vjerojatno ne}e rije{iti svi pro- ga branitelja 1991-1996. Po ri-
blemi koje prosvjednici `ele da se rije{e, ali da je to dio de- dno bilo i ~lanova nekih navi-
zivom “Stop progonu hrvat- je~ima organizatora, prosvjed je
mokracije, a Hrvatska je demokratska dr`ava. “Ustav ja~kih nogometnih skupina osi-
skih branitelja!“ No miran pros- izraz nezadovoljstva politikom
jam~i pravo na mirni prosvjed“, kazao je predsjednik Jo- guravali su uz policijske snage
vjed pretvorio se u sukob s po- hrvatske Vlade i Dr`avnog odvje-
sipovi} novinarima. i sami branitelji. Prije prosvje-
licijom kada je skupina od ne- tni{tva prema hrvatskim branite- da, organizatori su apelirali na
koliko stotina ljudi organizira- ljima i vrednotama proizi{lim iz branitelje da na prosvjed do|u
Domovinskog rata te op}im go- mirno i dostojanstveno, istica-
spodarskim i socijalnim stanjem li su kako duboko osu|uju sva-
u koje je dovedena dr`ava. ko nasilje.
Kap koja je prelila ~a{u je Neslu`beno se moglo ~uti da
slu~aj vukovarskog branitelja ratni veterani ba{ i nisu bili odu-
Tihomira Purde, pa je ~esto is- {evljeni najavom gnjevnih fej-
ticano kako je upravo Purda u sbukovaca da }e im se pridru`iti.
sredi{tu Zagreba ju~er okupio Prosvjed nije podr`alo 17 brani-
ne samo nezadovoljne branite- teljskih i stradalni~kih udruga, a
lje nego i tako|er nezadovoljne njihovih 300-injak predstavnika
seljake, radnike, ribare, nezapo- okupilo se na radnom skupu
slene i brojne obi~ne gra|ane. koji je odr`an u isto vrijeme kao
Hrvatskoj Vladi, predsjedniku i skup na Trgu bana Jela~i~a ali
dr`ave i Saboru prosvjednici na drugoj lokaciji, u prostoru Po-
su uputili zahtjeve da se bezu- licijske akademije.
vjetno zaustavi daljnji progon Ondje je istaknuto zajedni{-
branitelja, da se u kaznenom tvo i suradnja branitelja i stra-
zakonodavstvu za{titi Domo- dalnika uz zajedni~ko rje{ava-
vinski rat, ukine Zakon o op}em nje svih problema kroz institu-
oprostu, a zatra`eno je i da se cije dr`ave i bez prosvjeda. Na
nih preko Facebooka ponovo objave, kako je re~eno, skrive- ovom skupu je izra`eno i `alje-
poku{ala prodrijeti do Trga sv. ni spo ra zu mi sa Srbi jom i nje {to je dio branitelja izabrao
Sa`vakana Vlada Marka, na kojem je sjedi{te
Vlade RH.
Crnom Gorom.
Trg bana Jela~i}a bio je pun
prosvjede. Kako prenose hrvat-
U centru Osijeka protiv Vlade Jadranke Kosor prosvjedova- ski mediji, SDP je ju~er pozvao
Policija je intervenirala, kako ljudi. S improvizirane pozorni- premijerku Jadranku Kosor da
lo je oko hiljadu nezadovoljnih gra|ana. Rije~ je o prosvjedu ko- bi prosvjednici bili zaustavljeni, ce na kojoj je dominirao veliki odmah objavi datum prijevre-
ji je tako|er organiziran preko Facebooka, a u pozivu je staja- upotrijebljen je i suzavac, pre- plakat s natpisom “Ne damo menih izbora. Prosvjedi su ju~er
lo kako ova Vlada vodi Hrvatsku u gospodarsko rasulo te sma- tpostavlja se da ima mnogo po- na{e branitelje“ okupljenima organizirani i u [ibeniku, a za
traju nu`nim pozvati sve ljude na ru{enje ove Vlade. vrije|enih. Informacija o po- su se obratili branitelji, predsta- danas u podne najavljen je ve-
Prosvjed je po~eo oko 14 sati na sredi{njem Trgu Ante vrije|enima zasad nema. O~evi- vnici organizatora, uklju~uju}i liki skup branitelja u Splitu.
Star~evi}a, a ispred spomenika izmjenjivali su se govornici, ci tvrde da su ulice u blizini i bra ni te lje ne ka da{ nje za - Predstavnik organizatora Udru-
odnosno nezadovoljni gra|ani kritiziraju}i rad Jadranke Trga bana Jela~i}a izgledale po- to~enike koncentracijskih lo- ge branitelja 1991 - 1996. izjavio
Kosor i njenih ministara. Govorio je i organizator prosvjeda put ratne zone. Prosvjednici, gora na teritoriju Srbije po~et- je za lokalne medije da ju~era{-
Ivan Lon~ar, student 3. godine ETF-a, koji je za govornicom me|u kojima su bili uglavnom kom 90-ih, kao i ratne invalide,
poderao, sa`vakao i ispljunuo sliku Vlade. nji prosvjed u Zagrebu nije kraj.
vrlo mladi ljudi, napadali su koji su naro~ito burno pozdrav- Ovo je tek po~etak, rekao je.
policiju svime do ~ega su mogli ljeni. Jadranka DIZDAR
 14
SVIJET
VIJESTI
Zapaljena najve}a
ira~ka rafinerija
Najve}u ira~ku naftnu rafineriju mi-
litanti su napali bombama i zapalili, re-
kao je guverner ira~ke pokrajine Sala-
hudin. Rafinerija je zatvorena.
Militanti su ubili najmanje ~etiri oso-
be i postavili bombe u postrojenju za
proizvodnju kerozina i benzena u rafi-
neriji u gradu Baijiu, biv{em upori{tu Al-
Kaide, 180 km sjeverno od Bagdada.
Rafinerija ina~e radi sa 70 posto ka-
paciteta i dnevno proizvodi 11 miliona
litara benzina, 7 miliona litara benze-
na i 4,5 miliona litara kerozina. Nasilje
u Iraku znatno se smanjilo u odnosu na
vrhunac sekta{kog nasilja 2006. i 2007,
ali napadi islamisti~kih pobunjenika i
dalje su skoro svakodnevni.
Boeing oteo posao
milenija Airbusu
Pentagon je Boeingu dodijelio posao
milenija vrijedan 30 milijardi dolara.
Boeing }e zauzvrat obnoviti flotu voj-
nih zra~nih tankera ameri~kog zrako-
plovstva.
Takvom odlukom, iz igre je ispao
glavni konkurent Boeingu, korporaci-
ja EADS, u ~ijem je vlasni{tvu i Airbus.
Boeing je tako ostao novi stari proi-
zvo|a~ vojnih zra~nih tankera za
Pentagon, a odluka ameri~ke vojske
razo~arala je, ali ne i iznenadila sena-
tora Richarda Shelbya iz Alabame, ko-
ji za prevagu u korist ameri~ke tvrtke
krivi “~ika{ku politiku“ (Boeing ima
sjedi{te u Chicagu), pi{e Wall Street
Journal.
Francuska i Velika Britanija formulirale nacrt rezolucije UN-a
Obama potpisao
odluku o sankcijama
Jedna od mjera sankcija bit }e i embargo na uvoz oru`ja u Libiju. SAD su najavile i
zatvaranje Ambasade u Tripoliju te povla~enje apsolutno svih svojih dr`avljana iz Libije
Legitimitet re`ima Muamera
Gadafija sveden je na nulu, po-
ru~uju iz Amerike, ~iji je pred-
sjednik potpisao odluku o san-
kcijama kao odgovor na krvavo
gu{enje prosvjeda u Libiji. Oba-
ma je potpisaodokumentkojim
se zamrzava imovina Gadafiju,
njegovoj obitelji te jo{ 20-ak
visokih libijskih du`nosnika,
kao i centralne libijske banke i
ostalih dobara. “Ove sankcije
{tite dobra koja pripadaju libij-
skom narodu“, naveo je Obama
u izjavi te dodao kako je Gada-
fijeva vlast prekr{ila sve
me|unarodne norme i odgo-
vorna je za to {to se doga|a u
zemlji.
Jedna od mjera sankcija bit
}e i embargo na uvoz oru`ja u
Libiju. SAD su najavile i zatva-
ranje Ambasade u Tripoliju te
povla~enje apsolutno svih
svojih dr`avljana iz Libije.
No, unato~ svim sankcija-
ma, Gadafi ne namjerava od-
stupiti s vlasti. Borbe u Libiji
su stoga sve `e{}e.
Nicolas Sarkozy poru~uje:
U EU mo`e samo moderna Turska
Francuski predsjednik Ni-
co las Sar kozy u pe tak je is -
ko ris tio svo ju prvu po sje tu
Tur skoj ka ko bi po no vio
svo je pro tiv lje nje pri -
klju~enju te dr`ave Evrop -
skoj uni ji i po ru~io da bi
obje stra ne tre ba le ra zmo -
tri ti al ter na ti vno po ve zi va -
nje. Ima mo ta~ku ne sla ga -
nja koja je svima vrlo dobro
po zna ta, re kao je Sar cozy
na konferenciji za novinare
u An ka ri s tur skim ko le -
Al-Jazeera javlja kako su pros-
vjednici zauzeli brojna naselja
u glavnom gradu Libije koji su
dosad dr`ale Gadafijeve snage.
Posjeduju i snimke na kojima
se vidi kako Gadafijevi vojnici
prelaze na stranu prosvjednika
u gradu 50 kilometara udalje-
nom od Tripolija.
Francuska i Velika Britanija
gom Ab dul la hom Gu lom.
“Razgovarali smo kao dr`a-
vnici, {to zna~i da smo poku-
{ali razumjeti crvene linije
koje imamo i jedni i drugi, ka-
ko bismo u budu}nosti prona-
{li na~ine {to ne vode ni des-
tabilizaciji Evrope niti po-
ni`enju turskog dru{tva koje
se modernizira“, rekao je Sar-
kozy. Gul, ~ija je zemlja izra-
zila razo~aranje kratko}om
Sarkozyeve posjete, ustrajao je
da je ~lanstvo u EU prioritet
Velika o~ekivanja od nove sezone
Formule 1
KERS i pomi~na krilca
donije}e vi{e preticanja
Stonoteniski trener Fikret Fazli}
stvara nove {ampione
Kad svi odu na odmore,
ja udvostru~im treninge
formulirale su nacrt rezoluci-
je UN-a koji poziva na embar-
go na oru`je protiv Libije, za-
branu putovanja u tu dr`avu i
zamrzavanje imovine vode}ih
ljudi u zemlji. U dokumentu
do kojeg je do{ao Reuters sto-
ji kako bi masovni i sustavni
napadi protiv civila u Libiji
mogli biti progla{eni zlo~ini-
Turske i pozvao Francusku
da ne blokira pristupne pre-
govore. “O~ekujemo od EU da
odr`i rije~ u vezi s turskim
pristupanjem EU“, istaknuo je
Gul.
Sarkozy, koji je u Ankari
boravio {est sati i to ne u
dr`avnoj posjeti, nego kao
predsjednik foruma G-20, re-
kao je da se zauzima za privi-
legirano partnerstvo s Tur-
skom, status koji Ankara o{-
tro odbija.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
ma protiv ~ovje~nosti.
Gadafijev sin Al-Islamtra`isa-
vezni{tvo sa Zapadom. Na kon-
ferenciji za novinare optu`io je
Al-Kaidu za organizaciju pros-
vjeda. “Osobno pozivam Evro-
pljane da po{alju istra`iva~ku
misiju u Libiju, {to prije, jer mi
se ne bojimo istine, istina je na
na{oj strani, bojimo se glasina i
la`i“, kazao je Al-Islam Gadafi.
Agencije javljaju da pobu-
njeni Libijci kontroliraju sve
vi{e gradova, a bitka za Tripoli
po~inje. Prosvjednici koji sada
dr`e istok i sredi{te zemlje te
va`ne naftne izvore ka`u da ih
Gadafi vi{e ne mo`e kupiti. Sli-
ke, premda rijetko dopiru iz te
izolirane dr`ave, pokazuju odu-
{evljenje Gadafijevih protivni-
ka koji s vojskom slave pobjedu,
no dr`avna televizija prikazuje
uhi}ene navodne teroriste, a
Gadafi za pobunu krivi Al-Ka-
idu. Visoko povjerenstvo UN-a
za ljudska prava priop}ilo je
da je u neredima u Libiji pogi-
nulo nekoliko hiljada ljudi.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
Irska
Pobjeda opozicije
Premijer Brian Cowen morao je raspisati izbore zbog raspada
vladaju}e koalicije nakon prihva}anja me|unarodnog plana
spa{avanja te zemlje koju su do krize 2008. nazivali keltskim tigrom
Glavna irska opozicijska
stranka Fine Gael i njen ~el-
nik Enda Kenny na putu su
prema pobjedi na izborima,
ali ne}e ima ti ap so lu tnu
ve}inu u parlamentu, poka-
zale su izlazne ankete javne
te le vi zi je RTE objav lje ne
ju~er, pre no se agen ci je.
Stranka desnog centra Fine
Gael trebala bi osvojiti 36,1
posto glasova, {to je njen naj-
bolji rezultat od 1982, ali ipak
lo{iji od predvi|ene rekor-
dne pobjede.
Vladaju}a Fianna Fail pre-
mijera Briana Cowena treba-
la bi osvojiti samo 15,1 posto
glasova, a rije~ je o njenom
najlo{ijem rezultatu u povijes-
ti. Fianna Fail vladala je goto-
vo bez prekida u raznim koali-
cijskim vladama u posljednje
24 godine.
Laburisti~ka stranka, tra-
dicionalni partner Fine Gaela,
osvojila je, prema anketama,
Potres na Novom Zelandu
Christchurch se
ru{i i nakon potresa
Uni{teni grad se jo{ mjeseci-
ma ne}e vratiti u normalu. Uz
rastbrojamrtvih i sve manjena-
de za jo{ pre`ivjelih, lo{u situ-
aciju naglasili su i in`enjeri ko-
ji su rekli da se tre}ina zgrada
mora do krajasru{iti i ponovno
izgraditi, pi{e USA Today. Neko-
likodananakonpotresaneke se
zgrade jo{ uru{avaju. Nakon
potresa Christchurch pusto{e
bande plja~ka{a, a 50.000 ljudi
se jo{ nekoliko mjeseci ne}e
mo}i vratiti na posao jer je za-
tvoren centar grada. Preko 600
spasilaca jo{ traga za pre`ivje-
Fianna Fail odlazi poslije 24 godine vladavine
20,5 posto glasova, prenosi
Reuters.
Premijer Cowen morao je
raspisati izbore zbog raspa-
da vladaju}e koalicije na-
kon prihva}anja me|una-
rodnog plana spa{avanja te
lima. Policijapretpostavlja da je
u jednoj zgradi u centru grada
zarobljeno oko120 ljudi, me|u
kojima su desetine stranih stu-
denata. Vjeruje se i da je u 130
godina staroj crkvi zatrpano 22
ljudi.
Jedan dio spasioca dobio je
la`nu nadu jer su im lije~nici
rekli da su ~uli glasove ispod
ru{evina, no, to je bila samo
ma~ka. Premijer John Key je
najavio dvije minute {utnje
za utorak u znak sje}anja na
`rtve. Jo{ se 200 ljudi smatra
nestalima.
zemlje koju su do krize 2008. i osudili vladu jer nije uspje-
na zi va li kel tskim ti grom. la o~uva ti sve do 2008.
Plan EU i MMF-a vrijedan 85 odli~an go spo dar ski rast.
milijardi eura dogovoren je Ru~no prebrojavanje glaso-
u no vem bru. No Ir ci su va irskih izbora je po~elo, a
obra}anje za pomo} do`ivje- kona~ni rezultati o~ekuju se
li kao nacionalno poni`enje danas.
Broj `rtava smrtonosnog
potresa u Christchurchu
na Novom Zelandu
porastao je na 145,
a jo{ se 200 ljudi
smatra nestalima
Potraga traje, da li ima pre`ivjelih?
15
SVIJET
VIJESTI
Papa je skrivao
sve}eni~ke
izopa~enosti
Dva advokata iz Bavarske Christian Sa-
iler i Gert Joachim Hetzel napisali su
tu`bu u kojoj navode da je papa Benedikt
XVI po~inio zlo~in protiv ~ovje~nosti i
tra`e da mu se pokrene su|enje na Ha-
{kom sudu. Odvjetnici su iz kraja iz ko-
jeg potje~e i papa Ratzinger, kako preno-
si Irish Times, i terete ga za niz zlo~ina.
Odgovoran je, ka`u, za crkvenu zabranu
kori{tenja kondoma koja pove}ava rizik
od zaraze HIV-om, a zlo~in je, ka`u od-
vjetnici, i kr{tenjedojen~adi, jer to ne ~ine
svojom slobodnom voljom.
Sastavlja~i tu`be podsje}aju da Be-
nedikt XVI nije u~inio ni{ta na sankci-
oniranju sve}enika pedofila dok je
bio prefekt Kongregacije za nauk vje-
re, ve} je, ka`u, sistematski skrivao
sve}eni~ke izopa~enosti. Su|enje pa-
pi zbog zata{kavanja pedofilije tra`ili
su i prosvjednici za njegova pro{logo-
di{njeg slu`benog posjeta Velikoj Bri-
taniji, ali nisu ostvarili neki uspjeh.
Prosvjednici na
Bisernom trgu
Desetine hiljada uglavnom {ijitskih
prosvjednika okupilo se ju~e u glavnom
gradu Bahreina Manami, koji je vlada
proglasila danom `alosti, na jednom od
najve}ih protuvladinih prosvjeda od
izbijanja nereda prije deset dana.
Masaprosvjednikastigla je na Biserni trg,
sredi{te prosvjeda koji je organizirao po-
kretmladih, tra`e}iostavkuvlade pod do-
minacijom sunita i dono{enje novog us-
tava. Naj`e{}enasilje u Bahreinu od 90-ih
godina20. stolje}azabilje`eno je pro{lese-
dmice kada je sedam ljudi ubijeno u
prosvjedima{ijitanezadovoljnihdiskrimi-
nacijom u zemlji kojom vladaju suniti.
Vlada je proglasila dan `alosti u spomen
na poginule u sukobima{to su izbili14. fe-
bruarai trajali dok vladanijepovuklavoj-
sku s ulica manje od sedmicu poslije.
 16 OSLOBO\ENJE
BIZNIS I EKONOMIJA nedjelja, 27. februar 2011. godine

Finansiranje u 2010. godini

Prosje~na plata 818 KM
Prosje~na ispla}ena neto pla-
ta po zaposlenom u pravnim li-
cima u BiH za decembar pro{le
godine iznosila je 818 KM, {to je
nominalno vi{e za 1,6 posto ne-
go u novembru, te za dva posto u
odnosu na isti mjesec 2009, kazao
je zamjenik direktora Agencije za
statistiku BiH Fadil Fati}.
On je dodao da je u poslje-
dnjem kvartalu 2010. prosje~na
neto plata iznosila 806 KM, a u
tre}em 799 KM, {to pokazuje da
je prosje~na neto plata u ~et-
vrtom kvartalu nominalno ve}a
za 0,8 posto u odnosu na tre}i.
U drugom polugodi{tu 2010.
prosje~na neto plata u BiH izno-
sila je 803 KM, dok je u istom pe-
riodu prethodne godine iznosila
790 KM, {to pokazuje da je pro-
sje~na neto plata nominalno vi-
{a za 1,5 posto u drugom polugo-
di{tu 2010. u odnosu na isti peri-
od 2009. godine. J. Sa.
Za poduzetni~ku
infrastrukturu
tri miliona KM
Pored poduzetni~ke infrastrukture, poticani su razvoj
starih tradicionalnih zanata, stipendiranje u~enika,
udru`enja obrtnika i novoosnovani subjekti male privrede
Federalno ministarstvo ra-
zvoja, poduzetni{tva i obrta u
2010. godini za razvoj malih i
srednjih preduze}a i obrt po-
dijelilo je pet miliona KM ne-
povratnih sredstava, te je po-
duzetnicima omogu}ilo povo-
ljan pristup novcu preko tri
kreditne linije u ukupnom
iznosu od 12 miliona KM.
Prema podacima Ministar-
stva, u okviru ovih grant-sred-
stava dijeljena su sredstva za
vi{e razli~itih projekata, naj-
vi{e je dijeljeno za razvoj po-
duzetni~ke infrastrukture u
{to spadaju poduzetni~ke zo-
ne, inkubatori, tehnolo{ki Pet miliona KM poticaja poduzetni{tvu i obrtu
parkovi, tehnolo{ki centri itd. `enja obrtnika i novoosno- ve} osnovane Ministarstvo ih
i za tu namjenu je dodijeljeno vani subjekti male privrede. poti~e na daljnja ulaganja i ra-
tri miliona KM. Prvenstveno Ministarstvo prati osnivanje zvoj jer projekat uspostave i
je to podijeljeno za razvoj i i rad poduzetni~kih zona i izgradnje poduzetni~ke zo-

Potro{a~ka korpa uspostavu poduzetni~kih zo-

na, 36 op{tina u Federaciji je
dobilo oko 2,8 miliona KM, a
poti~e op{tine na dono{enje
stra te {kih do ku me na ta za
uspostavu poduzetni~kih zo-
ne je veoma skup, u pitanju su
milioni maraka, prema tome
potrebna su velika finansijska
duplo vi{a od plate ostatak sredstava utro{en je
na druge oblike poduzetni~ke
na, a to su sva potrebna pro-
jektna dokumentacija, strate-
sredstva za izradu strate{kih
dokumenata kao i izgradnju
Sindikalna potro{a~ka korpa za “To zna~i bez ijednog izlaska u infrastrukture. {ke studije o opravdanosti infrastrukture koja prati podu-
~etvoro~lanu porodicu u Br~kom prirodu, na izlet, odlaska u bios- Pored poduzetni~ke infras- osnivanja poduzetni~kih zo- ze tni~ku zo nu od pu te va,
ko{ta oko 1.600 KM mjese~no, kop, pozori{te, u restoran na pi}e trukture, poticani su razvoj na, uklju~ivanje u prostorne elektroinstalacija, vodovoda i
{to je dvostruko vi{e od prosje~ne ili ru~ak. Pitanje je kako ljudi starih tradicionalnih zanata, planove op{tina i kantona. kanalizacije, telefona, interne-
plate zaposlenih u Br~kom koja pre`ivljavaju“, rekao je Kalajd`i}. stipendiranje u~enika, udru- Poduzetni~ke zone koje su ta, rasvjete itd. J. Sa.
iznosi 798 maraka, rekao je pred- Prema njegovim rije~ima, po-
sjednik Sindikata distrikta Ilija sljednja poskupljenja drasti~no
Kalajd`i}. su uticala na standard gra|ana ko- P~elari najbolje organizovan sektor poljoprivrede RS-a
On ka`e da su u potro{a~ku ji je strahovito pao. Ministarstvo ove
korpu, neophodnu za golo pre`iv-
ljavanje, uklju~eni tro{kovi ishra-
ne, stanovanja, komunalija, prevo-
za, {kolovanja dvoje djece, te ku-
“Ako se vratimo nekoliko godi-
na unazad, vidje}emo da su nam
cijene bile dvostruko ni`e, a pla-
te su pale i jo{ padaju, kao i uku-
Primarni cilj godine planira
p~elarima
povina obu}e, odje}e i odr`avanje
higijene.
pna potro{nja u distriktu Br~ko“,
upozorio je Kalajd`i}. izvoz meda u EU dozna~iti oko
milion maraka
CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE Savez udru`enja p~elara Republike Srpske
daleko je najbolje organizovan sektor poljo-
Kursna - te~ajna lista - broj 040 - 26. 2. 2011. godine.
privrede RS-a, izjavio je pomo}nik ministra
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
za poljoprivredu i seoski razvoj RS-a Zoran
Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajni Kova~evi} na godi{njoj skup{tini Saveza
valute valute valute devize i za devize za devize udru`enja p~elara RS-a, koja je odr`ana u
efek.valutu
Omarskoj kod Prijedora.
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Na skup{tini je istaknuto kako je priorite-
Australija 036 AUD 1 1.436946 1.440547 1.444148 tan zadatak Saveza udru`enja p~elara RS-a
Kanada 124 CAD 1 1.446534 1.450159 1.453784 za ovu godinu da se med iz Srpske po~ne
Hrvatska 191 HRK 100 26.275292 26.341145 26.406998 izvoziti na tr`i{ta zemalja Evropske unije.
^e{ka R 203 CZK 1 0.079698 0.079898 0.080098
“Najve}a prepreka za to nam je neposto-
Danska 208 DKK 1 0.261685 0.262341 0.262997
Ma|arska 348 HUF 100 0.715128 0.716920 0.718712
janje odgovaraju}e kontrole kvaliteta“, rekao
Japan 392 JPY 100 1.733861 1.738207 1.742553 je predsjednik Saveza Radivioje Maksimovi}.
Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864 On je najavio da }e Savez u saradnji sa Mi-
Norve{ka 578 NOK 1 0.251280 0.251910 0.252540 nistarstvom poljoprivrede, {umarstva i vodo-
[vedska 752 SEK 1 0.220894 0.221448 0.222002 privrede RS-a sa nadle`nim laboratorijama
[vicarska 756 CHF 1 1.524292 1.528112 1.531932 sklopiti ugovore o kontroli kvaliteta meda, te
Turska 949 TRY 1 0.887800 0.890025 0.892250 uspostaviti saradnju sa laboratorijama u ze-
V.Britanija 826 GBP 1 2.281001 2.286718 2.292435 mljama EU koje kontroli{u kvalitet meda, pre-
SAD 840 USD 1 1.417629 1.421182 1.424735 nosi Srna. ovu godinu planirana pomo} od blizu mili-
Rusija 643 RUB 1 0.048990 0.049113 0.049236
Ministar Kova~evi} je istakao da je Minis- on maraka.
Srbija 941 RSD 100 1.887036 1.891765 1.896494
tarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {u- U RS-u ima oko 7.000 p~elara sa ukupno
SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 02. 2011 = USD1.56921 marstva RS-a p~elarima lani dozna~ilo 1,1 136.000 p~elinjih dru{tava kojih je, po-
SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 02. 2011 = BAM2.228355 milion maraka direktne pomo}i, dok je za re|enja radi, u 2007. godini bilo 114.000.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
Poslovanje Elektroprivrede HZHB u 2010. godini
Najbolji rezultati
minulog desetlje}a
Nadzorni odbor pohvalio Upravu za u~inkovitu poslovnu politiku
• Nastavak ulaganja u kadrovske potencijale
Nadzorni odbor JP Elektro-
privreda HZHB d.d. Mostar u
petak je usvojio izvje{taj o
poslovanju za 2010. godinu.
Pokazatelji izvrsnoga poslova-
nja JP Elektroprivreda HZHB
najbolji su od osnutka podu-
ze}a. Proizvedeno je 2.604,67
GWh elektri~ne energije, {to
je za 34 posto vi{e nego u
2009, saop{teno je iz ove kom-
panije.
Preduze}e je rentabilno po-
slovalo i ostvarilo bruto dobit
od 40.746.515,00 KM. Ukupni
bruto prihodi ostvareni naj-
ve}im dijelom od prodaje elek-
tri~ne energije i prihoda od
usluga iznose 382.991.119,00
KM, {to je za 23 posto vi{e u
odnosu na isto razdoblje pret-
hodne godine.
Razli~ite investicije u 2010.
po svim organizacijskim jedi-
nicama poduze}a realizira-
ne su u visini od 58.079.941,00
KM.
Ulaganjima u distributivnu
Zbog nedostatka posla i visokih poreza
Preduzetnici
zatvaraju radnje
Na podru~ju op{tine Pale
od po~etka godine zatvoreno
je sedam samostalnih predu-
zetni~kih radnji, dok su tri pri-
javljene, rekao je na~elnik op-
{tinskog Odjeljenja za privre-
du i dru{tvene djelatnosti Mi-
lo{ Jovanovi}, prenosi Srna.
Jovanovi} je napomenuo da
su u 2010. godini odjavljene 54
samostalne preduzetni~ke ra-
dnje, me|u kojima je bila 21
trgovina, 14 zanatskih radnji i
13 ugostiteljskih objekata.
“Privrednici kao razlog
odjavljivanja uglavnom navo-
de nedostatak posla, slabu ku-
povnu mo} stanovni{tva i kon-
kurenciju ve}ih poslovnih su-
bjekata“, obja{njava Jovano-
vi} i isti~e da u ovom odjelje-
nju nemaju podataka koliko je
Zavr{ena privatizacija u Br~kom
Nakon{to se rije{isudskispor
u kojem se trenutnonalazijedno
br~ansko dr`avno preduze}e,
procesprivatizacije u Br~kom}e
biti u potpunosti realiziran, ka-
zao je ZijadLugu{i}, savjetnik za
ekonomskapitanja i privatizaci-
Nadzorni odbor JP Elektroprivrede HZHB
mre`u smanjeni su gubici na
distributivnim naponskim ra-
zinama za 1,3 posto u odnosu
na 2009. godinu, dok je ostva-
reni stupanj naplate potra`iva-
nja 98,73 posto na razini europ-
skoga prosjeka i ve}i je za 1,73
procenta od planiranog.
U strukturi potro{nje elek-
tri~ne energije na srednjem i
nis kom na po nu u 2010.
ku}anstva su sudjelovala sa
60,3 posto, dok je 39,7 posto
u protekloj godini odjavljeno
privatnih preduze}a.
Preduzetnici i zanatlije sa
Pala ranije su zatra`ili od Vla-
de RS-a da {to prije bude do-
nesena uredba o zamrzavanju
primjeneZakona o izmjenama
i dopunama Zakona o dopri-
nosima i Zakona o porezu na
dohodak iz decembra pro{le
godine, upozoravaju}i da }e,
ukoliko primjena ovih zakona
ne bude obustavljena u roku
od mjesec dana, biti primora-
ni da odjave radnje i otpuste
sve zaposlene radnike.
Na vanrednojsjedniciSkup-
{tineZanatsko-preduzetni~kog
udru`enja, odr`anojpro{lese-
dmice, re~eno je i da su poslje-
dice primjene novih rje{enja
ve} prisutne, {to se vidi iz podat-
ju u Kancelariji za upravljanjeja-
vnom imovinom distrikta.
- U proteklih osam godina
privatizirano je ukupno26 dr`a-
vnih preduze}a, a posljednja je
pro{legodineprivatizirana ODP
Tehnogra|a, koja se trenutno
potro{nja ostalih kategorija
kupaca.
Razlozi za ovakve rezultate
poslovanja ponajprije su us-
pje{no upravljanje, dobra ko-
ordinacija rada svih struktu-
ra poduze}a, izuzetno povo-
ljne hidrolo{ke prilike koje
su obilje`ile proteklo razdo-
blje, te racionalno kori{tenje
raspolo`ivih resursa JP Elek-
troprivreda HZHB.
Nadzorni je odbor, uz sve
ka da je u januaru na podru~ju
op{tine Pale bez posla ostalo
izme|u 400 i 500 radnika.
Tokom2010, ka`eJovanovi},
izdato je 78 odobrenja iz oblas-
ti samostalnog preduzetni{-
tva, a najve}i interes iskazan je
za otvaranje ugostiteljskih ra-
dnji - 28 i trgovina - 21. U
oblasti samostalnog zanatstva
osnovano je 14 preduzetni~kih
radnji, u oblasti javnog prevo-
za putnika i stvari sedam, dok
je osam preduzetnika pokaza-
lo interes za za ostale uslu`ne
djelatnosti.
nalazi u postupku preregistra-
cije i pretvorbe u dioni~ko dru{-
tvo, u kojem }e ve}inski vlasnik
posjedovati 67 posto kapitala
preduze}a, dok }e ostatak i da-
lje biti u vlasni{tvu malih di-
oni~ara, kazao je Lugu{i}.
BIZNIS I EKONOMIJA
pohvale u~inkovitoj poslo-
vnoj politici Uprave JP Elek-
troprivreda HZHB, na njezin
prijedlog usvojio i plan poslo-
vanja za 2011. godinu, kao i
trogodi{nji plan.
Osnovne zna~ajke ovogo-
di{njeg plana su nastavak re-
alizacije zapo~etih i pokretanje
novih projekata sukladno
odlukama ve}inskoga vlasni-
ka poduze}a Vlade Federaci-
je BiH. Pouzdana, sigurna i
kvalitetna opskrba elektri~nom
energijom kupaca na svim na-
ponskim razinama, smanjenje
gubitaka i zadr`avanje posti-
gnutoga stupnja naplate po-
tra`ivanja za isporu~enu elek-
tri~nu energiju.
Uprava poduze}a }e i nada-
lje ustrajno raditi na pra}enju
i smanjenju tro{kova poslova-
nja u svim segmentima gdje je
to mo gu}e, uz us pje {no
upravljanje i nastavak ulaga-
nja u kadrovske potencijale JP
Elektroprivrede HZHB.
“Zajedni~ka karakteristika
registrovanih samostalnih pre-
duzetni~kih djelatnosti na po-
dru~ju op{tine Pale je ta {to su
ve}inom locirane u gradskim
naseljima, ne zapo{ljavaju ve}i
broj radnika, dominiraju
uslu`ne djelatnosti. Malo je
tradicionalnih zanata za koje
postoje realne kadrovske i
prostorne mogu}nosti“, rekao
je Jovanovi}.
U paljanskojop{tini u pro{loj
godini bilo je 489 samostalnih
preduzetni~kih radnji, a u
2007. godini 509.
Pre ma Lu gu {i}evim ri -
je~ima, do sada je u preduze}a
u kojima je zavr{en proces
privatizacije ulo`eno preko
100 miliona KM, {to je omo-
gu}ilo zapo{ljavanje 1.750 ra-
dnika, prenosi Fena.
17
VIJESTI
Gra|evinari imaju
najni`e plate
Zaposleni u oblastigra|evinarstva u Re-
publiciSrpskojimajunajni`aprimanja u
tom bh. entitetu. Pregovorisindikata iz te
oblasti i poslodavaca o pove}anjunajni`e
cijene koja iznosi 125 KM, a koji traju od
oktobra, nisu rezultirali dogovorom.
“Zarade radnika u stambeno-komu-
nalnim djelatnostima su 25 posto ma-
nje od prosje~ne plate na nivou RS-a,
dok su u gra|evinarstvu ni`e i do 30 pos-
to“, kazao je predsjednik Sindikata radni-
ka gra|evinarstva i stambeno-komunal-
nih djelatnosti RS-a Mile Ribi}.
I druga davanja, regres i topli obrok
ne ispla}uju se u skladu s kolektivnim
ugovorom. Sindikat tra`i i pobolj{anje
za{tite radnika na radnom mjestu, kao
i kontrolu prekovremenog rada. Zbog
primjene Zakona o po{tanskim usluga-
ma, strahuju i da bi bez posla u komunal-
nim preduze}ima moglo da ostane i do
500 radnika, jer se ra~uni {alju po{tom,
a ne kroz inkasantsku slu`bu.
U 2010. prvi put
registrovano
50.489 vozila
Prema evidenciji Agencije za identi-
fikacijske dokumente, evidenciju i raz-
mjenu podataka BiH, u 2010. godini
prvi put je registrirano 50.489 vozila, sa-
op}ila je Agencija za statistiku BiH.
U ovu kategoriju uklju~ena su prvi put
registriranavozila u tom periodu(datum
prveregistracije), kao i ponovnaregistra-
cija ranije registriranih vozila koja su
odre|eni period bila u stanju mirovanja.
Tako|er, obuhva}ena suuvezenapolovna
vozila. Od ukupnog broja prvi put regis-
triranih vozila u pro{loj godini, 69 posto
odnosi se na putni~ka, 10 posto na teretna,
7 posto na priklju~na, a 14 posto na sve os-
tale kategorije vozila.
Mre`e sa
nove linije
AKA Metal d.o.o. Gra~anica je pro{iri-
lasvojproizvodniasortiman, uvo|enjem
novetehnolo{kelinijeproizvodnjearma-
turnih mre`a, saop{teno je iz Kantonal-
neprivrednekomoreTuzla. Zahvaljuju}i
novomautomatizovanompogonuosno-
vnakarakteristikaarmaturnemre`ekara-
kteri{e kvalitet vara koji omogu}ava spe-
cijalno konstruisana ma{ina za ovu vrstu
elektrootpornog zavarivanja. U okviru
proizvodnogprogramaarmaturnihmre`a
mogu}e su mnogobrojnekombinacijeuz-
du`nih i popre~nih `ica. Tehnologija
omogu}ava i kreiranjeproizvoda po upu-
tama svakog pojedina~nog kupca.
 18 SARAJEVSKA HRONIKA
^lanovi Oaze kod na~elnika Novog Grada
Sportske igre Oaze planirane u oktobru
Igrali{te za osobe sa
intelektualnim te{ko}ama
Na~elnik Op}ine Novi Grad Da-
mir Had`i} primio je korisnike
Udru`enja Oaza, predvo|ene di-
rektoricom Adisom Pamuk. Povod
prijema bilo je u~estvovanje na ta-
kmi~enju Malmo open 2011. u
[ved skoj, gdje su pos ti gnu ti
zna~ajni rezultati. Na ovom ta-
kmi~enju u~estvovalo je vi{e od
2.500 takmi~ara iz 13 razli~itih
dr`ava, a iz Udru`enja Oaza u~es-
tvovali su Na|a Suljovi} koja je
osvojila zlatnu i Adnan Pribi{i}
srebrenu medalju u plivanju, dok
je Adis Barakovi} osvojio bronza-
nu medalju u bo}anju.
- Za hva lju ju}i prven stve no
na~elniku Had`i}u i Op}ini Novi
Obavje{tenje iz Grasa
Po~ela prodaja kupona
Po~ela je prodaja pretplatnih
karata za mart 2011. godine za
sve kategorije korisnika prevo-
znih usluga, osim za penzionere,
ka`u u KJKP Gras.
Od 1. do 10. marta prodajna
mjesta preduze}a Gras }e radi-
ti produ`eno, te }e ]umurija,
Otoka i Ilid`a raditi od sedam
do 18 sati, a ostala prodajna
mjesta od sedam do 16 sati. U
subotu, 5. marta, de`urna mjes-
ta bi}e: ]umurija, Latinska }u-
prija, Dobrinja, Otoka, Ilid`a i
Had`i}i, a radi}e od osam do 14
sati.
Prodaja penzionerskih kupona
za mart za one sa visinom pen-
zije ve}om od 300 KM po~e}e u
srijedu, 9. marta, a penzioneri su
obavezni zamjenu kupona iz-
Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje
Ime i prezime:
Adresa:
Telefon:
Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama
Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg
lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.
Grad na nesebi~noj podr{ci oso-
ba ma sa in te le ktu al nim te -
{ko}ama, ovi rezultati bili su neiz-
bje`an ishod. U oktobru je plani-
rano dr`avno takmi~enje Spor-
tske igre Oaze, koje }e trajati tri da-
na sa vi{e od 300 u~esnika iz cije-
le BiH, kazala je Pamuk, dodaju}i
ka ko }e se ve}ina ta kmi~enja
odr`ati u Novom Gradu.
Ovom prilikom na~elnik Had`i} je
uru~ioprigodnepokloneosvaja~ima
medalja, te naglasio da }e Op}ina i
dalje sa zadovoljstvom biti dio Oazi-
nih projekta, kao {to je u narednom
periodu izgradnja igrali{ta za osobe
sa intelektualnim te{ko}ama na Sa-
raj-Polju. A. Pe.
vr{iti do 15. marta. Za penzi-
onere koji posjeduju besplatne
penzionerske kupone na koji-
ma je nazna~en period va`enja
APRIL - MAJ - JUNI 2008. pro-
du`ava se pe ri od nji ho vog
va`enja do 31. marta.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
Ove godine na Klinici za plu}ne bolesti Podhrastovi
Po~inje obnova
Mikrobiolo{kog
LABORATORIJA
Radi se o laboratoriju za tuberkulozu, odnosno
me|unarodnom projektu, obja{njava prof. dr. @uti}
Klinika za plu}ne bolesti u
sastavu Klini~kog centra Uni-
verziteta u Sarajevu je sa-
gra|ena na dana{njem mjes-
tu u Podhrastovima, a neka-
da je to bila periferija Saraje-
va, po{to zbog dijagnostike
mora biti {to bli`a Klini~kom
centru, istakao je prof. dr. Ha-
san @uti}, {ef klinike, obja{-
njavaju}i nemogu}nost os-
tvarenja ideje o eventualnoj
izgradnji klinike ovog tipa na
podru~ju Igmana, koju je ne-
davno iznio direktor Sarajevo- Novih 60 kreveta u Centralnom medicinskom bloku
{uma Zejnil Berilo.
“O iz gra dnji kli ni ke ne
CENTAR NA
mo`emo govoriti, ali o onom IGMANU
{to bi se moglo u~initi na tom O izgradnji klinike
prostoru, jeste izgradnja reha- na Igmanu ne
bilitacionog centra za plu}ne
bolesnike, smatra dr. @uti}. mo`emo govoriti,
Za sada novaca za takav ali ono {to bi se
projekat nema, ali to bi, prema moglo u~initi na
njegovom mi{ljenju mogao tom prostoru, jeste
biti jedan od dugoro~nih pro-
jekata. Izgradnju centra za re- izgradnja
habilitaciju i rekreaciju bi bi- rehabilitacionog
lo vrijedno uraditi. Takva ide- centra za plu}ne
ja je postojala jo{ 1995. godi- Prof. dr. @uti}: Selidba u
bolesnike
ne kada je bila mogu}nost da zavisnosti od sredstava
objekat MUP-a u Suhodolu jo{ 60 bolni~kih kreveta, dok dna eta`a u Centralnom me-
bu de us tu pljen Kli ni ci za
plu}ne bolesti Podhrastovi na
}e na Klinici u Podhrastovima
ostati pacijenti oboljeli od tu-
dicinskom bloku“, obja{njava
dr. @uti}.
kori{tenje. Ipak, od takve ide- berkuloze i ostali hroni~ni Ono {to }e biti ove godine
je se odustalo i objekat je, bolesnici. Kada }emo mo}i ura|eno na Klinici za plu}ne
ipak, vra}en MUP-u. pre}i u CMB, zavisi od sred- bolesti jeste rekonstrukcija
“Ipak, ono {to mogu sada stava za ove namjene, koliko Mikrobiolo{kog laboratorija
re}i jeste da }e na{a klinika, sa se izdvaja i koliko se toga ura- za tuberkulozu. Kako je kazao
izgradnjom i opremanjem di. Planovi menad`menta su dr. @uti}, radovi }e se odvija-
Centralnog medicinskog blo- da se, u zavisnosti od sredsta- ti u okviru provedbe me|una-
ka u krugu KCUS-a, dobiti va, svake godine opremi po je- rodnog projekta. Mr. BABI]
Op}ina Vogo{}a i Udru`enje Na{a realnost
Nastavak pomo}i
socijalno ugro`enima
Op}ina Vogo{}a ve} tri godine uspje{no re-
alizuje projekt za pomo} osobama u stanju
so ci jal ne po tre be kroz sa ra dnju sa
Udru`enjem Na{a realnost. Kako se projekt
pokazao korisnim, odlu~eno je da se njego-
va realizacija nastavi i u 2011. godini. Tim su
povodom na~elnik Op}ine Vogo{}a Edin
Smaji} i predstavnica Udru`enja Na{a real-
nost Drita Haziraj potpisali dokument o
nastavku projekta.
Vrijednost projekta je 15.000 KM, a njime
je planirano da se obi|e 15 porodica koje se
nalaze u stanju socijalne potrebe, da se do- U planu je i obilazak 15 porodica
dijele dvije stipendije (u~eniku-studentu), Kako je istaknuto, cilj projekta je da se, po-
kao i da se podjeli {kolski pribor za oko 50 red brige o korisnicima, lobira i uti~e na {to
u~enika koji se nalaze u te{koj materijalnoj ve}i broj privrednika i gra|ana koji mogu da
situaciji. se uklju~e u ovaj projekt. A. Pe.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine SARAJEVSKA HRONIKA 19
Izrada glavnog projekta za osnovnu {kolu na [ipu DE@URNI
TELEFON 276-982
Gradnja po~inje VA@NIJI TELEFONI
MUP 122,
206-666,

u 2012. godini Vatrogasci

Hitna pomo}
207-777
123,
664-115
124, 611-111
Predlo`i}emo Ministarstvu nauke i obrazovanja NARKO NE
Pomo} ovisnicima
223-333
062/127-751
da za idu}u godinu i oni i Op}ina planiraju Porodi~no savjetovali{te 209-112
Nasilje u porodici 222- 000
po 1,5 miliona maraka izdvajanja za gradnju 033/ 223-366, 1209
Izgled {kole prema idejnom rje{enju • Predra~un radova {est miliona KM Klini~ki centar
Op}a bolnica
297-000
285-100
Je dan od naj zna~aj ni jih Bolnica Podhrastovi 297-281
projekata koji Op}ina Cen- Veterinarska stanica 767-025
tar planira realizirati u nare-
dnim godinama je izgradnja
Teleskop-kula Prijava tel. kvarova
Telefonski brojevi
1272
1182
U visokom prizemlju bi bili smje{teni galerija, biblioteka sa Elektrodistribucija 080 02 01 33
osnovne {kole na [ipu. Nakon
~itaonicom, nastavne prostorije za srednji uzrast, kabineti za Vodovod 210-707, 220-435
{to su ura|eni idejni i izve-
upravu {kole, kao i sportska dvorana. Izvan objekta se nala- Kanalizacija 203-059,668-259
dbeni projekti objekta, kako je Toplane 650-979, 650-956
zi prostor za nastavu na otvorenom kao i igrali{te. Na spratu
za Oslobo|enje kazao na~el- Sarajevostan 276-690
je planiran smje{taj servisnih prostorija poput kotlovnice, ra-
nik Op}ine Centar D`evad KJKP Rad 658-038
dionice za prakti~nu nastavu kao i kabineti za nastavu za sta-
Be}irevi}, u ovoj godini ura- Eko telefon 660-000
rijeuzraste i kabineti za psihologa i stomatologa, dok bi na kro-
di}e se i onaj glavni. Ta~no vrijeme 125
vubilismje{teniteleskop-kupola sa svjetlarnikom i tehno-cen-
- Predlo`i}emo Ministar- [tab CZ KS 472-636, 443-720
tar. U projektu je vo|eno ra~una da se omogu}i hendikepira-
stvu nauke i obrazovanja da Operativni centar Civilne za{tite 121
nim osobama slobodan pristup svim prostorijama, kao i da Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100
za idu}u godinu i oni i mi
Be}irevi}: Idu}e godine se toaleti prilagode njihovim potrebama. Dimnja~ar 616-105
planiramo po 1,5 miliona ma-
gra|evinski radovi Sarajevogas 272-980, 272-981
raka izdvajanja za gradnju. Gras 293-333
Time bismo u 2012. godini za- vanju poziva, {to je dovelo i do drugim. Ovakvi uslovi }e omo- vne prostorije za mla|i uzrast, Velepekara 648-505
vr{ili gra|evinske radove, a pove}anja broja stanovnika. gu}iti djeci da razvijaju svoje akvarijum i sportska dvorana. Bakije 533-763
onda naredne godine zavr{i- Prilikom izrade projekta sklonosti na adekvatan na~in. Na otvorenom bi bile igra- Pokop 551-370
li objekt u potpunosti, zajedno {ko le na [i pu, vo|eno je U suterenu {kole je planira- onice i eko-centar, odnosno Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800
sa fiskulturnom salom, na- ra~una da objekt ima {to ma- na iz gra dnja sklo ni {ta u staklenik. Komunalna inspekcija 770-136
glasio je Be}irevi}. nju spratnost, tako da je od slu~aju opasnosti, skladi{ta i Procjene tro{kova izgradnje Tr`na inspekcija 770-100
Na~elnik Centra je napo- planiranih 16 u~ionica, devet podzemnih gara`a, dok su u zgrade osnove {kole, kako je Autobuska stanica 213-100
menuo kako je [ip odavno na zemlji. Vanjske i unutra{nje prizemlju, osim zajedni~kih napomenuo na~elnik Be}ire- @eljezni~ka stanica 655-330
postao atraktivno mjesto za u~ionice su povezane, kao i Aerodrom Sarajevo 289-100
prostorija, smje{teni gardero- vi}, prema predra~unu izno-
Izgubljeni prtljag 289-105
gradnju, gdje se zemlji{te ot- nastavni i zabavni dio koji ba, prostorije za osoblje, ku- se {est miliona maraka. Turisti~ki centar 220-724
kupljuje odmah po raspisi- ne}e biti u koliziji jedno sa hinja i trpezarija, kao i nasta- J. M. - S. Hu. BIHAMK, pomo} na cesti 1282
Informacije o stanju na putevima 1282

Poziv {kolama Op}ine Centar Saop}enje iz BH Po{ta BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444

Me|unarodni telefonski brojevi 1183

Lak{e do rodnih listova De`urna za praznik

CENTROTRANS - Pozivni centar
090 292 100
DE@URNE APOTEKE
Slu`ba za op}u upravu
Op}ine Centar i ove kao i ra-
ljeni rodni listovi i uvjere-
nja o dr`avljanstvu potre-
na Obali Kulina bana BA[^AR[IJA
MARINDVOR
272-300
714-280
nijih godina organizuje akci- bni kod upisa u srednje De`urna po{ta u Kantonu Sarajevo za praznik Dan neza-
visnosti BiH u utorak, 1. marta, je 71101 Sarajevo (Obala Ku- NOVO SARAJEVO 713-831
ju dostavljanja osnovnim i {ko le i na fa kul te te, va - ^ENGI]-VILA 721-620
lina bana 8) sa radnim vremenom od 7 do 20 sati, kao i Te-
srednjim {kolama izvoda iz |enje li~ne karte... Akcijom ILID@A 762-180
legraf Sarajevo (telefon 1202), tako|er sa radnim vremenom
mati~nih knjiga ro|enih i su obuhva}ene i {kole ko- DOBRINJA 766-380
od 7 do 20 sati. ILIJA[ 428-810
uvjerenja o dr`avljanstvu je se nalaze van podru~ja Iz JP BH Po{ta tako|er je saop}eno da }e u srijedu, 2. mar-
za maturante koji su upisa- Kantona Sarajevo. HAD@I]I 428-220
ta, sve po{te raditi u skladu sa propisanim radnim vreme- VOGO[]A 424-250
ni u mati~nu knjigu ro|enih Na ovaj na~in Op}ina nom. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399
Centra. omogu}uje da djeca po-
Iz Slu`be po zi va ju sve trebne dokumente preu-
{kole da dostave spiskove zmu u svojim {kolama, bez
Isklju~enja struje PORODILI[TA
maturanata koji su upisa- ~ekanja u redovima, gu-

12
ni u ma ti~ne knji ge ro - bljenja vremena i izlaganja Radi neophodnih radova na odr`avanju energetskih pos- DJEVOJ^ICA
|enih koje vodi Op}ina ka- tro {ko vi ma pre vo za. Svi trojenja danas od 8 do 17 sati bez elektri~ne energije }e os-
ko bi na {kolsku adresu i izvodi iz mati~nih knjiga za

7
tati podru~ja koja se napajaju preko trafostanice Bistrik 2, sa-
blagovremeno bili dostav- ove namjene su besplatni. op}eno je iz Elektrodistribucije. DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta
6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18,
Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic
7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha}
13.53 (u okviru ove linije; Zenica
15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57,
Novi Grad 20.30)
Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16,
Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59,
Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic
6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha}
07.28 (u okviru ove linije; Zenica
05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18,
Novi Grad 00.40)
AVIONI
Polasci:
Beograd 6.20, Cirih via Banja Luka 6.30,
Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15, 14.55 i 15.45,
Beograd 11.30, Minhen 13, Istanbul 13.55
i 18, Ljubljana 14.15, Frankfurt 14.45,
Budimpe{ta 15.05, Amsterdam 10.15
Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.25, Istanbul 13,
Cirih via Banja Luka 13.15, Ljubljana 13.45,
Be~ 14.10, 21.40 i 19.10, Beograd 14.15 i
21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i
22, Frankfurt 21, Amsterdam 15.45
AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda
i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati,
Roterdam i Amsterdam utorkom i subo-
tom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Den Hag
utorkom u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Utrec-
ht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pa-
riz petkom u 9, Berlin ~et vrtkom i subo-
tom u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf
ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et-
vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati,
Frankfurt, Karlsruhe i [tutgart svaki
dan u 8, Hamburg, Hanover i Kassel su-
botom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg
~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Min-
hen svakim danom u 8, a subotom i u 17
sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beo-
grad svakim danom u 6 sati, Ljubljana
utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40
sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pu-
la i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati,
Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Za-
greb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata,
Vela Luka i Herceg-Novi petkom u 11 sa-
ti, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35
sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30
i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15
sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sa-
ti, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30
sati, Banja Vru}ica svaki dan u 15.15 sa-
ti, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i sva-
kim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pa-
le svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i sva-
ki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik
svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica
svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u
7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan
u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina sva-
ki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u
8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u
13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (pre-
ko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10,
8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14,
15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, San-
ski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj
svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan
u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30,
14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim dani-
ma i u 9.30, Travnik svakim danom u
7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30,
19 i 22, Velika Kladu{a svaki dan u
15.30, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i
15.15, Visoko-Kakanj svaki dan u 5.30,
6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30,
13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18,
19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan u
6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i
18.30 autoputem, Zenica svakim da-
nom u 21 sat preko Visokog i Kaknja, Ze-
nica ponedjeljkom, utorkom, srijedom,
~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30,
13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem, Ze-
nica ne saobra}a subotom, nedjeljom i
pra zni ci ma u 5.30 pre ko Vi so kog i
Kaknja.
 20 OSLOBO\ENJE
KULTURA nedjelja, 27. februar 2011. godine

Ertuğrul Günay posjetio Ars Aevi

Po~inje 7. ZagrebDox

Po~etak s “
Festival ponovno na velika vrata u
Zagreb dovodi doma}i i me|unarodni
dokumentarni film, kao i brojne
Ambasador Republike Turske Vefahan Ocak i ministar kulture Turske Ertuğrul
goste, autore, filmske kriti~are
Günay u ambijentu Art Depoa Ars Aevi i teoreti~are iz cijeloga svijeta

Podr{ka Turske Filmom “Irokez“ Matije Vu-

Turska je jedna od zemalja osniva~a Kolekcije
muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi
U okviru zvani~ne posjete Bosni i
Hercegovini, ministar kulture Tur-
ske Ertugrul Günay posjetio je Art
Depo Ars Aevi u Centru Skenderija,
gdje su mu projekt Ars Aevi predsta-
vili generalni direktor Enver
Had`iomerspahi} i izvr{na direkto-
rica Amila Ramovi}. Ambasador
Republike Turske Vefahan Ocak i di-
rektorica Turskog kulturnog centra
Nermin Lju{ta predvodili su brojnu
delegaciju Turske u Sarajevu.
Turska je jedna od zemalja osni-
va~a Kolekcije muzeja savremene
umjetnosti Ars Aevija. Saradnju sa
Turskom inicirala je Beral Madra,
najuglednija turska kriti~arka umje-
tnosti, vi{estruka selektorica paviljo-
na Turske na Venecijanskom bije-
nalu i centralne Azije na Venecijan-
skom bijenalu 2009. godine, uteme-
ljiteljica Istanbulskog bijenala i je-
dna od pionira promocije savreme-
ne umjetnosti u Turskoj i njene
afirmacije na internacionalnom
planu. Beral Madra je za kolekciju
Ars Aevi pozvala umjetnike regiona
Bliskog istoka, ju`nog Kavkaza i is-
to~nog Mediterana, kojima je pri-
klju~ila i djelo sarajevskog umjetni-
ka Andreja \erkovi}a. Ova je izlo`ba
organizirana u impresivnom pros-
toru Feshane 2007. pod pokrovitelj-
stvom gradona~elnika Istanbula.
Ovaj novi nukleus Kolekcije Ars
Aevi predstavljen je u Sarajevu 2008.
godine, od kada je zvani~no pri-
klju~en fundusu budu}eg Muzeja
Ars Aevi.
Ministar kulture Turske Ertugrul
Günay istakao je da je Ars Aevi je-
dan od izvanrednih primjera sara-
dnje koja nam pokazuje da je kul-
tura doista najbolji ambasador je-
dne zemlje i uputio najvi{e kompli-
mente Enveru Had`iomerspahi}u
na konceptu i strategijama razvoja
projekta Ars Aevi, a autoritetima
Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo
na zrelom i vizionarskom odnosu
prema blagu koje posjeduje Kolekci-
ja Ars Aevi i arhitektonski projekt
Renza Piana. Na zadovoljstvo tima
Ars Aevi, gospodin Günay je naja-
vio da }e njegov stru~ni tim podro-
bno razmotriti mogu}e oblike sara-
dnje sa sarajevskim muzejom.
Ambasador Republike Turske
Vefahan Ocak iskazao je zadovolj-
stvo ostvarenim rezultatima na pla-
nu saradnje Ars Aevija i pokazao ve-
liki entuzijazam za {irenje prostora
za saradnju izme|u Turske i Ars
Aevija u predstoje}em periodu,
ka`e se u informaciji koju smo do-
bili iz Ars Aevija.
k{i}a u kino-dvoranama za-
greba~kog Kaptol Centra da-
nas (nedjelja, 27. velja~e)
po~inje 7. me|unarodni fes-
tival dokumentarnog filma
ZagrebDox. Pri~a je to o pra-
vim, `ivotnim borbama bo-
ksa~a @eljka Mavrovi}a, pre-
poznatljivog po uo~ljivoj in-
dijanskoj frizuri, ali onima
vo|enim izvan ringa, kada
je skinuo boksa~ke rukavice.
150 filmova iz svih
krajeva svijeta
Sve do 6. o`ujka ljubitelji-
ma te vrste “pokretnih slika“
ZagrebDox }e ponuditi broj-
ne naslove iz recentne do-
ma}e, regionalne i svjetske
filmske produkcije dokumen-
ta ra ca, kroz pro gra me u
slu`benoj konkurenciji, njih
ukupno 53, potom u slu`be-
nom programu kroz najra-
zli~itije segmente festivala:
Kontroverzni i Happy dox,
Glazbeni globus, Stanje stva-
ri, te ove godine uvedene Te-
en dox i Majstori doxa, kao i
kroz retrospektive i Factu-
mentarce, filmove proizvede-
ne u zagreba~koj produkcij-
skoj ku}i Factum, koji Za-
grebDox i organizira. Uku-
pno gotovo 150 filmova iz
svih krajeva svijeta, sve ono
najbolje {to je svjetski, ali i re-
gionalni i doma}i autorski
dokumentarni film donio u
posljednjih godinu dana, s
naglaskom na sve ono {to je
novo, hrabro, pomaknuto i
neustra{ivo u oblasti doku-
mentarnog filma.
Natjecateljski program, ono
{to najvi{e intrigira posjetitelje,
ali i u~esnike, podijeljen je kao
i ranijih godina na me|unaro-
dnu i regionalnu konkurenci-
ju. Redateljica Cathryn Col-
lins kroz film “Vlast“ i sudbinu
MikhailaHodorkovskogprogo-
vara o konsolidiranjumo}i u toj
velikoj zemlji, o slobodama i
pravima ~ovjeka {to se ~esto
`rtvuje zbog “vi{eg cilja“, otkri-
vaju}i zastra{uju}u sliku re-
presije i odmazde koja mo`e
podsjetiti na doba Staljinova
re`ima. Film “Me|u zvijezda-
ma“ Leonarda Retela Helmric-
ha prikazuje temeljne obrasce
`ivota u Indoneziji, probleme
dru{tva poput korupcije,
me|ureligijskih konflikata, ovi-
snosti o kocki i sve vi{e rastu}e
razlike izme|u bogatih i siro-
ma{nih. Patricio Guzman u
filmu “^e`nja za svjetlom“ u
~ileanskoj pustinji Atacama,
na tri tisu}e metara visine, pra-
ti astronome iz ~itavog svijeta
@ivotne borbe
@eljka Mavrovi}a
pred kamerama
kako promatraju zvijezde, ali
pogled ne skre}e ni od Zemlje
- tu vrelina sunca sprje~ava
propadanje ljudskih ostataka,
pa u podno`ju opservatorija
skupina `ena prekapa pustinj-
sko tlo u potrazi za nestalim
ro|acima - nekada politi~kim
zatvorenicama, `rtvama ne ta-
ko davne vojne diktature u toj
zemlji. Nino Kirtadze, pak, vo-
di nas filmom “Ne{to o Gruzi-
ji“ kroz klju~nu i surovu godi-
nu u `ivotu mlade i krhke gru-
zijske demokracije, prikazu-
ju}i tu zemlju kao pozornicu
gr~koga teatra na kojoj razli~iti
igra~i iz me|unarodne politike
izvode svoje uloge.
Magnet Namika Kabila
U regionalnoj konkurenci-
ji - ~ine je filmovi iz Albani-
je, Austrije, Bosne i Herce-

Ralph Fiennes otvorio 37. FEST

JAVNA NAU^NA USTANOVA
INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU
Na osnovu ~lana 29. Zakona o javnim ustanovama ("Sl. list RBiH" br. 6/92, 8/93 i 13/94) i ~lana 19. Pravila Film mo`e izlije~iti,
isprovocirati i nasmijati
Instituta za istoriju u Sarajevu, Upravni odbor Instituta raspisuje

KONKURS
za izbor i imenovanje direktora Instituta za istoriju u Sarajevu
Beogradski filmski festival 37. FEST
Raspisuje se konkurs za izbor i imenovanje direktora Instituta za istoriju u Sarajevu. sve~ano je u Centru Sava preksino}
Pored zakonom propisanih op}ih uvjeta za izbor i imenovanje direktora Instituta, kandidat mora ispunja- otvorio slavni britanski glumac Ralph
vati i slijede}e posebne uvjete: Fiennes.
- da je nau~ni radnik koji ima doktorat historijskih nauka, Obrativ{i se na srpskom jeziku, ri-
- da ima zvanje nau~nog saradnika, vi{eg nau~nog saradnika ili nau~nog savjetnika, je~ima “hvala i dobro ve~e, dame i go-
- da je istaknuti nau~ni radnik,
spodo“, Fiennes je istakao da mu je ve-
- da posjeduje organizatorske sposobnosti za obavljanje ovih poslova,
- da ne postoje zakonske smetnje za obavljanje ovih poslova. lika ~ast otvoriti festival:
“Vjerujem kako je film sjajno sred-
Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni prilo`iti slijede}a dokumenta:
- Biografiju, stvo da shva ti mo ko smo i pre va -
- Diplomu doktora historijskih nauka, zi|emo jezi~ke i barijere nacional-
- Odluku o posljednjem izboru u nau~no zvanje, nosti“, naglasio je Fiennes prije prve
- Uvjerenje o dr`avljanstvu, festivalske projekcije filma “The Re-
- Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, ader“ Stephena Daldrya.
- Uvjerenje o neka`njavanju, “To je ne{to {to bi trebalo po{tovati i Slavni britanski glumac Ralph Fiennes
- Uvjerenje da protiv kandidata nije potvr|ena optu`nica. obratio se na srpskom jeziku
njegovati. Film mo`e izlije~iti, isprovo-
Pored navedenog, kandidati uz prijavu treba da prilo`e i Program rada i razvoja Instituta. cirati i nasmijati.“ Naglasio je i kako ci Sergej Trifunovi} i Marija Karan pri-
Izbor i imenovanje direktora vr{i se na period od ~etiri godine.
mu je bila velika ~ast snimati film “The redili su petnaestominutni program -
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.
Prijave sa potrebnom dokumentacijom (originali ili ovjerene kopije, ne starije od {est mjeseci) dostaviti na Reader“, ekranizaciju istoimenog ro- pjevali su pjesme iz filmova “Kazablan-
adresu Instituta za istoriju u Sarajevu, Ul. Alipa{ina br. 9. mana pisca Bernharda Schlinka i radi- ka“ i “Lovac na jelene“, uz pratnju D`ez-
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. ti sa Daldryem, Kate Winslet i sjajnim orkestra Big Bend RTS-a.
Dodatne informacije u vezi sa konkursom mogu se dobiti na telefon 033 209 364 i 217 263. mladim glumcem Davidom Krossom. Na FEST-u, koji traje do 1. marta,
Na sve~anom otvaranju FEST-a glum- bi}e prikazano vi{e od 70 filmova.
 OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
“Irokezom“
govine, Bugarske, Crne Go-
re, Ko so va, Hrvat ske,
Ma|arske, Makedonije, Ru-
munjske, Slovenije i Srbije
- pa`nju }e svakako privu}i
novi film Ivana Faktora, po-
zna tog mul ti me di jal nog
umje tni ka, pod na zi vom
“Pustara“, sniman kamerom
iz ruke, kao i najnovije os-
tva re nje Go ra na De vi}a
“Poplava“ koji progovara o
ljud skim i me|u vjer skim
odnosima u malenoj zaje-
dnici, izme|u Srba i Hrvata,
i to u posve neobi~nim okol-
nostima za vrijeme poplave.
U toj grupaciji filmova nala-
zi se i dokumentarac Nami-
ka Kabila iz Sarajeva, zove
se “Magnet“, o kome sam
autor ka`e: “Svaki poslje-
dnji vikend u srpnju tisu}e
ljudi okuplja se u ^evlja-
Predstavljena knjiga Dragane Toma{evi}
“Sve bih zemlje za Saraj’vo dala“
Rije~ je o knji`evnoj
biografiji Sarajeva
predstavljenoj iz
skrivenog `enskog
ugla i svako poglavlje
po~inje jednom
legendom o `eni
Neka se utopi u moru bo`ije
milosti/ko se fatihom sjeti pisa-
ra./Ko god pisaru u~ini dovu/ne-
ka mu na sudnjem danu brani-
telj bude Mustafa!
Ove stihove je “pisala skromna
i ponizna Emina ku}e Mustafe
^elebi u gradu Sarajevu iz maha-
le @abljak“. Tako se pjesnikinja po-
tpisala pod svoje stihove, a 1764.
ili 1178. godine po Hid`ri prepisa-
laje Kur’an i prijevodudodalasvo-
je stihove.
Stihovi mogu se pro~itati na
novi}ima, 30 kilometara od
Sarajeva. Gledaju borbe bi-
kova, ple{u i jedu dok ne pa-
dnu s nogu. Oti{ao sam ta-
mo s namjerom da otkri-
jem {to privla~i sve te ljude.”
Vladimir Perovi} iz Crne
Gore predstavlja film ne-
obi~nog i intrigantnog nazi-
va: “@ivot, pri klju~eni ja i
odr`ivi razvoj jednog koko-
ta“, a Antoneta Kastrati iz
Pri {ti ne fil mom “^uvar“
pri~a o gor{taku Fatosu Laj-
ci ju i nje go voj bor bi za
o~uvanjem {uma planine
Rugova od sje~e i ekolo{ke
katastrofe.
Novinari - ratni hu{ka{i
Program Kontroverzni dox
ta ko|er uvi jek pri vla~i
pa`nju svo jim uzne mi ru -
ju}im otkri}ima, {to se si-
Sa promocije u Svrzinoj ku}i
po~etku knjige Dragane Toma{e-
vi} “Sve bih zemlje za Saraj’vo da-
la“, koja je promovirana u Svrzinoj
ku}i kao dio projekta “Diogen
tra`i ~ovjeka“, a u sklopu progra-
ma Festivala Sarajevska zima.
Dragana Toma{evi} skupila je
radove 65 autorica, a koje su one
posvetile Sarajevu. Ispisale su ih
ne samo pjesnikinje i knji`evnice
gurno mo`e o~ekivati i od
ovogodi{njih filmova. Ne-
nad Puhovski filmom “Pavi-
ljon 22” otkriva potpuno ne-
po zna tu i mra~nu stra nu
doga|aja koji su se zbili u
tom pros to ru na Za gre -
ba~kom velesajmu ujesen
1991, izbijanjem rata, Mic-
hael Tolajian u filmu “Neko}
bra}a“ govori o dvojici ko-
{arka{a iz NBA lige, Vladi
Divcu i Dra`enu Petrovi}u,
Bo ro Kon ti} do no si film
“Godine koje su pojeli lavo-
vi“, koji postavlja pitanje o
odgovornosti novinara - ra-
tnih hu{ka~a sa ovih prosto-
ra, a duo Sla|ana Zari} i Fi-
lip ^olovi} predstavljaju film
“Drugarica Jovanka“ poku-
{avaju}i odgovoriti ili ba-
rem ponuditi odgovore na
brojna kontroverzna pita-
nja vezana uz li~nost i doba
Jovanke Broz: je li bila vi{e
od prve dame, koliko je zna-
la i {to je na nju utjecalo, je
li bila `rtva ili krivac? U pro-
gramu Stanje stvari Jesper
Huor i Bosse Lindquist, sa
[vedske televizije, prate fe-
no men me dij ske mre`e
WikiLeaks, to je i naziv fil-
ma, i nje nog za go ne tnog
gla vnog ure dni ka Ju li ana
Assangea, a izazov tog se-
gmenta ZagrebDoxa svaka-
ko je i film “Natascha Kam-
pusch - 3.096 dana zatvora“
koji iz njene perspektive pri-
povijeda o osam i pol godi-
na zarobljeni{tva koliko je
proteklo od otmice do ko-
na~nog oslobo|enja.
Mladen BI]ANI]
Foto: D. TORCHE
nego i sve one `ene koje nisu
Bosanke, a u kojima je Sarajevu
ostavilo duboka traga.
Kako je Sarajevo u protekloj
nedjelji ostalo bez pjesnikinje i
prevoditeljiceMarineTrumi}- Ki-
si} i spisateljice Elenore Pavi{i} -
Filipovi}, Dragana Toma{evi} je
promociju svoje knjige njima po-
svetila.
KULTURA
Nagrada “@anka Stoki}“ Mirjani Karanovi}
Glumica nesporne
sveukupne karizme
I bh. film, kao i neke od najboljih predstava,
nezamislive su bez kreacija ove sjajne glumice
Glumici Mirjani Karanovi} pripa-
la je ovogodi{nja nagrada “@anka
Stoki}“, koja se osmi put dodjelju-
je “gluma~koj li~nosti koja je obi-
lje`ila pozori{ni i filmski `ivot Srbi-
je svojom stvarala~kom li~no{}u i
bogatstvom gluma~kog izraza“.
U obrazlo`enju `irija navedeno
je da je Karanovi}eva “svojim glu-
ma~kim umije}em i nespornom
sveukupnom karizmom, u potpu-
nosti zaslu`ila priznanje koje no-
si ime najmarkantnije glumice
prve polovine pro{log vijeka“.
“Karanovi}eva je izgradila svoju
umjetni~ku karijeru utjelovljuju}i
likove `ena sa margine dru{tva, a
iz centra `ivota, iz sredi{ta `ive
stvarnosti bez koje se vi{e ne mo`e
zamisliti novija istorija na{eg pozo-
ri{ta i filma“, ocijenio je `iri.
Istovremeno i bosanskohercego-
va~ki film, Sarajevo Film Festival,
kao i vrhunske predstave u Ka-
Ulomke iz tekstova “Grad dje-
tinjstva“ Marine Trumi} - Kisi} i
“Susjed“ Eleonore Pavi{i} - Filipo-
vi}, oba uvr{tena u knjizi, pro~ita-
la je pjesnikinja Aida Dreca. ^ita-
la je poeziju i pjesnikinja Bisera
Alikadi}, govorila je i etnolog Lji-
ljana Had`idedi}, a ~ule su se i ri-
je~i Ibrahima Spahi}a, direktora
Festivala Sarajevska zima. Nara-
vno, i autorice.
Knjiga ima sedam poglavlja:
“Davno jednom“, “Ku}o moja,
gnijezdo moje“, “Od ku}e do {ko-
le“, “Djevojka je goru pregazila“,
“Na putu k sebi“, “Drugarice po-
sadimo cvije}e“ i “Svi}e novo do-
ba“, a njezin je epilog: “Sve bih ze-
mlje za Saraj’vo dala, a Saraj’vo za
dragoga moga“ (narodna pjesma
“Saraj~ica“).
“Sarajevo - `enska republika
(`ene pi{u i ~itaju grad)”, naziv je
teksta (pogovor) Dragane Toma-
{evi}, a knjiga predstavlja knji`e-
21
mernom teatru 55, nezamislive su
bez kreacija ove sjajne glumice. Ka-
ranovi}eva se upravo vratila iz Me-
ksika, gdje je gostovala sa “Helve-
rovom no}i“ (re`ija Dino Mustafi}),
najnagra|ivanijom predstavom u
istoriji bh. teatra.
Karanovi}eva je odigrala oko 70
uloga u filmu i televizijskim serija-
ma. “Petrijin venac“, “Pad Italije“,
“@ivot je lijep“, “Otac na slu`benom
putu“, “Grbavica“, “Vrijeme ~uda“,
“Sabirni centar“, “Bolje od bjekstva“,
“Andergraund“, samo su neki od
njenih antologijskih filmskih ostva-
renja.
Dobitnik je najzna~ajnijih glu-
ma~kih nagrada i priznanja u ze-
mlji i inostranstvu, a pored umje-
tni~kog i dru{tvenog anga`mana,
kome je posve}ena kao nezavisan
umjetnik, Karanovi}eva od 1995.
predaje na Akademiji umetnosti u
Beogradu.
vnu biografiju Grada iz skrivenog
`enskog ugla, podsje}aju}i i na
slavne Bosanke kao {to su Staka
Skenderova, Anka Topi} i mnoge
druge. Svako njeno poglavlje
po~inje jednom legendom o `eni.
Autorica knjige }e kazati da joj je
jedno od najdra`ih sedmo, ono o
Merd`an kaduni.
Tekstovi koji su sabrani u kori-
cama knjige “Sve bih zemlje za
Saraj’vo dala“ na{li su se u njoj
zbog toga {to je Dragana Toma-
{evi} htjela da poka`e da nije
ta~no uvrije`eno mi{ljenje da su
u BiH `ene bile nepismene i za-
klju~ane u ku}i do druge polovi-
ne 20. stolje}a, te da nije ta~no da
muslimanske `ene nisu radile,
naprotiv posao im se donosio i ra-
dile su ga u ku}i.
Knjigu je objavilaIzdava~kaku}a
“Dobra knjiga“ iz Sarajeva, a liko-
vno je obradila i ilustrirala Amela
Harba - Ba{ovi}. An. [IMI]
22 OSLOBO\ENJE
OGLASI nedjelja, 27. februar 2011. godine
Foto: Didier TORCHE
24 27. februar 2011. godine

Festival vina

In vino
veritas
Na ~etvrtom me|unarodnom festivalu predstavilo
se vi{e od 60 vinarija iz BiH, Srbije, Slovenije, Hrvatske,
Makedonije i Kosova, a ljubiteljima zlatne kapljice
prezentovana su i vina iz Italije, Portugala, [panije,
Francuske, Novog Zelanda
Fuad KOVA^EVI]

A
ko je ta~no da je U vi-
nu istina (lat. In vino
veritas), u Sarajevu
je prije desetak dana -
u moru la`i, petljavina, mu}ki,
prevara i ostalih „doma}ih spe-
cijaliteta“ - bilo istine napretek.
Za to se pobrinula agencija
Max style, koja je organizirala
~etvrti me|unarodni festival
Sarajevo vino fest, koji je oku-
pio vi{e od 60 vinarija iz BiH,
Srbije, Slovenije, Hrvatske, Ma-
kedonije i Kosova, a ljubiteljima
zlatne kapljice predstavljena
su i vina iz Italije, Portugala,
[panije, Francuske, Novog Ze-
landa...
Vino nisu pile i u njemu
u`ivale age Sarajlije, kako ka`e
stara i na dernecima i ak{amlu-
cima rado pjevana pjesma, ni-
brog) vina, {to zbog na {alu i za-
ti na Ilid`i (pokraj Sarajeva), ne-
ba vu uvi jek spre mnog do -
go u hotelu Holiday Inn, stalnoj
ma}ina, novope~enog vinara.
destinaciji ovog sada ve} pres-
ti`nog turisti~kog, gastronom- VI[E OD 2.000 GOSTIJU
skog i oku, nepcu, a bogami i - Sada sam do{ao samo s vi-
srcu milog doga|aja. Moglo se nom u ba~vama, jer jo{ nismo
primijetiti da su oni kojima vi- po~eli fla{irati vino, ali dogodi-
no do|e kao neka vrsta najdra`e ne sigurno sti`em s brandiranim
hrane/pi}a itekako gu{tali, a vinom u bocama. U`ivao sam
„periodi~ari“ su glumili eksper- ova dva dana u Sarajevu, vidio
te, „stru~no“ tvrdili kako je mnoge ljude koje rijetko sre}em,
po je di na sor ta/vrsta/mar ka upoznao kolege, (po)kupio pone-
vrhunska te lju{tili ~a{u za ku vin(ogradar)sku tajnu… Ovo
~a{om, kao da gase `e| pivom je odli~na ideja, vrhunska orga-
na tropskim temperaturama. nizacija i pravi primjer kako na-
{a bogatstva mo`emo predstavi-
PROMOVIRANJE ti u svijetu, ka`e Lizde.
DOMA]EG Njegove emocije sigurno di-
No, niko im nije zamjerio, jer jele i ostali izlaga~i, ali i vi{e
festival nije imao za cilj nikoga od 2.000 gostiju - me|u koji-
ismijavati, nego, kako re~e gla- specijaliteti, pr{uta, pe~enica, de i okuse sve ono {to imamo, gradom (na festival su do{li i ma su bili predstavnici diplo-
vni krivac ovog dvodnevnog sud`uka, te pokoja maslina, dobronamjerni strani turisti se gosti sa ovih planina), da se matskog kora, menad`eri vo-
happeninga, direktor agencije u{tipak..., u`itak je kompletan. ~ude kako to da prije nisu podsjetimo na odr`avanje XIV de}ih bh. kompanija, predsta-
Max style Miro Had`iali}, poku- Zainteresiranu su, ~ak, mogli ~uli za ove ljepote. Stoga je i zim skih olim pij skih iga ra vnici hotelijera i restoratera,
{a ti pro mi je ni ti imid` BiH, kupiti i „bosansku viagru“. namjera Sarajevo vino festa da 1984. godine, da uveli~a Fes- javne li~nosti - koji su, uz vi-
prvenstveno kroz promociju Prvog dana festivala prire|ena promovira doma}u vinsku in- tival Sarajevska zima… no, delicije i muziku (gdje }e
vinske industrije, turisti~ke i je radionica spajanja vina i si- dus tri ju, ko ja tek kro~i na Prvi put je na Sarajevo vino vino bez gitare?!) ova dva da-
gastronomske ponude. ra u re`iji Vinarije Zadro i Li- evropsku i svjetsku scenu, da festu u~estvovao Alija Lizde, ko- na do{li na svoje. I najavili do-
Vino tra`i podr{ku, a ona je vanjske mljekare, a drugog da- prezentira bogatu bh. gastro ji je s nekoliko kolega i prijate- lazak dogodine.
maksimalna kad mu se pri- na radionica spajanja vina i ponudu, da pomogne da se lja formirao Zemljoradni~ku za- Pokrovitelji festivala bili su
dru`i kvalitetan sir, kojeg nije hrane, na kojoj je posjetiteljima imid` BiH predstavi u najlje- drugu Doarson kod Domano- turisti~ke zajednice Federacije
manjkalo, i to raznih vrsta (tra- prezentirano nekoliko osnovnih p{em svjetlu, da se unaprije- vi}a, gdje sadi lozu (i ostale BiH i Kantona Sarajevo, federal-
pist, iz ulja, mijeha, dimlje- karakteristika vina i pravilnog di sajamski turizam, uve`u vo}ke), pravi svoje vino. Pored no Ministarstva turizma i oko-
ni...). Kada se tome dodaju kombiniranja vina i hrane. olim pij ski cen tri (Ja ho ri na, njegovog {tanda je, ~ini se, bi- li{a, Grad Sarajevo, Ministar-
vrhunski doma}i suhomesnati Kada do|u u posjetu BiH, vi- Bjela{nica i Igman) s glavnim lo najveselije, {to zbog (do- stvo kulture i sporta KS-a.

Najpo`eljnije
destinacije svijeta
Sicilija
Sicilija (italijanski i sicilijanski:
Sicilia) je autonomna regija u Ita-
liji i najve}i otok u Sredoze-
mnom moru. S povr{inom od
25.710 km, koja uklju~uje i okol-
ne manje otoke, ovo je najve}a
regija u Italiji. Trenutno na Sici-
liji `ivi vi{e od pet miliona sta-
novnika, od toga najvi{e u Paler-
mu koji je i sjedi{te regije. Otok
je poznat po nekim od najva`ni-
jih turisti~kih lokaliteta u Italiji.
Sicilija se isti~e po vlastitoj po-
vijesti, kulturi, umjetnosti, arhi-
tekturi, kuhinji i jeziku. Privre-
da regije temelji se ve}inom na
poljoprivredi i turizmu.
Prvobitne stanovnike Sicilije
sa~injavala su tri italska pleme-
na. Oko 750. pr. Kr., Grci su
po~eli kolonizirati Siciliju i osni-
vati mnoga va`na naselja od
kojih je najva`nija kolonija bila
Sirakuza. Postoje}a plemena su
vrlo brzo asimilirana u helensku
kulturu, a cijelo podru~je posta-
lo je dio Velike Gr~ke zajedno s
ostatkom ju`ne Italije koju su ta-
ko|er kolonizirali Grci.
Zbog plodnosti tla je uzgajanje
maslina i vinove loze bilo vrlo us-
pje{no, {to je potaklo trgovinu.
Gr~ka religija je pro{irena diljem
otoka, {to se vidi po mnogim
hramovima koji su izgra|eni na
Siciliji, kao {to su oni u Dolini
hramova kod Agrigenta.
Kao `itnica carstva, Sicilija je
bila vrlo va`na Rimljanima. Iako
je za vrijeme Augusta poku{a-
no uvo|enje latinskog jezika, Si-
cilija je u kulturnom smislu os-
tala gr~ka. Kr{}anstvo se prvi
put pojavilo na otoku negdje po-
slije 200. godine. U razdoblju
sve do ukidanja zabrane kr{}an-
stva 313, mnogi su Sicilijanci
postali mu~enici kao sv. Agata,
sv. Kristina, sv. Lucija i mnogi
drugi.
Nakon Garibaldijevog pohoda
s hiljadu dobrovoljaca, Sicilija
1860. postaje dio Kraljevine Ita-
lije u procesu talijanskog ujedi-
njenja. Garibaldi je najavio svo-
Teatro Massimo u Palermu
27. februar 2011. godine 25
Palazzo dei Normanni, sjedi{te skup{tine
ju vlast u ime kralja Viktora
Emanuela II. U 19. stolje}u ja~a
zna~aj mafije, ~iji je utjecaj dje-
lomi~no uspio potisnuti fa{isti~ki
re`im u 1920-ima. Savezni~ka
invazija Sicilije zapo~ela 10. ju-
la 1943. koja je relativno dobro
primljena me|u lokalnim stano-
vni{tvom, ali u kojoj su uni{te- Gr~ki hram u Selinuntu
ne mnoge povijesne gra|evine.
Progla{enjem Republike Italije
1946. godine, Siciliji je dat sta-
tus autonomne regije.
Zbog polo`aja euroazijske i
afri~ke tektonske plo~e, ovo je
podru~je zajedno s okolnim oto-
cima podlo`no sna`nim vulkan-
skim aktivnostima. Najva`niji
vulkani su Etna, Stromboli i
Vulcano.
Na Siciliji vlada mediteranska
klima, koju karakteriziraju topla
prolje}a i jeseni, vrela ljeta i bla-
ge zime. Usprkos kr~enju {uma,
Sicilija je s oko 3.000 vrsta bilja-
ka jedan od otoka najbogatijih
vegetacijom na Mediteranu. Na
Siciliji postoje ~etiri regionalna
parka prirode i vi{e prirodnih re-
zervata i ostalih za{ti}enih po-
dru~ja.
^injenica da je u vrijeme ita-
lijanskog ujedinjenja na Sicili- dru~jima je istisnuo sicilijanski
Primjer sicilijanskog
ji vladala velika ekonomska kri- na drugo mjesto. baroka u Cataniji
za i da je stanovni{tvo otoka bi- Me|u ostalim jezicima koji se
lo politi~ki pritiskivano, iza- govore na otoku je i lokalni dija-
zvala je val emigracije s otoka. lekt albanskog jezika kojeg govo-
Izme|u 1880. i po~etka Prvog re potomci izbjeglica iz 15. sto-
svjetskog rata veliki broj Sicili- lje}a. Sicilijanski Albanci su
janaca se preselio ve}inom u ve}inom bizantski katolici i ko-
Ameriku. riste gr~ki jezik u liturgiji. Knji`e-
Veliki broj Sicilijanaca govo- vnost, okoli{ i lokalno stano-
ri italijanski i sicilijanski jezik, vni{tvo inspirirali su snimanje
koji je poseban romanski jezik mnogih me|unarodno poznatih
s vi{e od 250.000 rije~i. Jedan i nagra|ivanih filmova. Pod
dio sicilijanskog jezika ~ine i re`ijom Michaela Cimina je
gr~ke, la tin ske, ka ta lon ske, 1987. adaptiran roman Sicilija-
arapske, {panske i druge po- nac poznatog autora Marija Pu-
su|enice. Sicilijanski jezik se za o mafija{u Salvatoreu Giuli-
djelomi~no govori i u Kalabriji anu. Godine 1961. Francesco
i Apuliji, a imao je i zna~ajan Rosi je tako|er snimio film o Gi-
utjecaj na malte{ki jezik. Budu}i ulianu. Vjerojatno najpoznatiji fil-
da se danas talijanski u~i u {ko- movi o sicilijanskim mafija{ima
lama i da je dominantan jezik su Coppoline ekranizacije Puzo-
medija, u nekim urbanim po- vog romana „Kum“.
26 27. februar 2011. godine

Merisa Karovi},
histori~arka

Sarajevske ru`e nestaju

^esto se pitam da li sje}anje na opsadu naselja iz perspektive devetogodi{nje
djevoj~ice mo`e biti prtljaga koja }e poticati na subjektivnost? Ali, za razliku od
nekoliko mojih vr{njaka, njihovih roditelja, kom{ija, prijatelja, ja sam imala sre}u da
pre`ivim i smatram da je moja du`nost da ih, barem pisanom rije~ju, sa~uvam od
zaborava, ka`e Merisa Karovi}
Razgovarala: Edina KAMENICA gra|ani Zagreba nego same do~enje ‘’o~evidaca’’ kojima je, vnost? Ali, za razliku od neko-
Foto: Didier TORCHE Sarajlije, izuzev onih, koje su od iste granate, ubijeno neko- liko mojih vr{njaka, njihovih
izravno pogo|ene zlo~inom. liko ~lanova porodice. U toku roditelja, kom{ija, prijatelja, ja
edavno je u Zagrebu predstav- Kazivanje majke ubijenog izrade studije takvih je bilo 59 sam imala sre}u da pre`ivim i
ljena knjiga o zlo~inima nad dje- djeteta je mnoge i u Zagrebu susreta. Ili, da budem precizni- smatram da je moja du`nost
com u Sarajevu. Jedan od nje- potreslo! Jeste li Vi pobornik ja, od toga broja su na 11 loka- da ih, barem pisanom rije~ju,
nih autora je Merisa Karovi}, is- oral history? cija ubijeni bra}a i sestre, odno- sa~uvam od zaborava. Glavna
tra`iva~ica iz Instituta za is- - Dosta emotivno svjedo~enje sno dvoje djece iz iste porodi- ideja istra`ivanja kojim sam se
tra`ivanje ratnih zlo~ina u Sa- majke ubijene jedanaestogo- ce. Neopisiv osje}aj tuge osje- bavila jeste da se na primjeru
rajevu, koja ima 28 godina, a di{nje djevoj~ice Tine Pekez tite kod njihovih roditelja. jednog sarajevskog naselja po-
kada je pre`ivjela opsadu Dobri- zasigurno nikoga ni u zagre- [ta je Vas opredijelilo da is- ka`e kako se odvijao `ivot u
nje, imala je svega devet. ba~kom Europskom domu, niti tra`ujete zlo~ine u Dobrinji, gradu pod opsadom, tj. da pri-
u sarajevskom BKC-u nije osta- “opsadu u opsadi“? mjenom induktivne metode
NEZAOBILAZAN ORAL vilo ravnodu{nim, a, istra`uju}i - Nedovr{eni tre}i razred steknemo uvid u op}a de{ava-
HISTORY zlo~ine po~injene u savremenoj osnovne {kole, prekinuto dje- nja na podru~ju Sarajeva u pe-
Pohvala za metodolo{ki rad historiji, u na{oj nedavnoj pro- tinj stvo, za pa lje na |a~ka riodu 1992 - 1995. godine.
koji smo primjenjivali prilikom {losti, kada su `ivi savremeni- knji`ica, petice u {kolskom Ipak, spe ci fi~nost Do bri nje
izrade studije je zna~ajno pri- ci doga|aja, o~evici zlo~ina, dnevniku, tabla, klupa, {kolski ogleda se u ~injenici da je je-
znanje i poticaj za nastavak is- mislim da je oral history meto- ormari}i, zajedno sa {kolskom dan izvjestan period bila u
tra`ivanja o ovoj temi, na po- da koju ne mo`emo i ne smije- zgradom koju su zamijenili potpunoj blokadi, kako ka`ete
dru~ju grada Sarajeva, ali i {i- mo zaobi}i. U kombinaciji s mra~ni podrumi, ~asovi koji su i vi, opsada u opsadi, a nase-
re. Sama ~injenica da je gospo- drugim, relevantnim historij- trajali po 15 minuta, ali smo, lje je bilo od strate{kog zna~aja
din Stjepan Mesi} bio jedan od skim izvorima, ona omogu}ava ipak, zahvaljuju}i na{im nas- za agresora, jer se nalazi u bli-
promotora knjige u Zagrebu, lak{u spoznaju i rekonstrukci- ta vni ci ma, pos ta li pi sme ni, zini Sarajevskog aerodroma,
govori koliko se va`nosti u ta- ju sa mo ga his to rij skog do - kao i bezbri`ne dje~ije igre za- okru`eno kasarnama i skladi-
mo{njoj sredini pridaje ova- ga|aja. mijenjene beskrupuloznom ra- {tima ratnih rezervi, u Lukavi-
kvoj studiji. Na`alost, sarajev- Kako se osje}ate pri susreti- tnom svakodnevnicom... Sve je ci, Ned`ari}ima i Kotorcu, sa
ska promocija knjige protekla je ma sa svjedocima? to obilje`ilo dio moga odrasta- ogromnim koli~inama najmo-
u sjeni predizborne kampanje, - Kao autor djela koje govori nja. ^es to se pi tam, da li dernije ratne tehnike JNA, ko-
i ne do vo ljne me dij ske pro - o lokacijama masovnih ubista- sje}anje na opsadu naselja iz je su tokom 1992. godine bi-
pra}enosti. Mogao bi se ste}i va, na kojima su ubijena, uz os- per spe kti ve de ve to go di{ nje le prepu{tene novoformira-
dojam da sa zlo~inima nad dje- tale civile, i djeca, uvijek me po- djevoj~ice mo`e biti prtljaga nom tzv. Sarajevsko-romanij-
com u Sarajevu vi{e suosje}aju se bno izno va po tre se svje - koja }e poticati na subjekti- skom korpusu Vojske RS-a.

Dobrinjska bolnica simbolom multietni~nosti, a
koji je preko no}i postao jedno-
Posebno fascinira spontano ra|anje dobrinjske bolnice, nacionalni, srpski grad. Pa-
samoorganizovanje medicinskih radnika sa prim. dr. Yousse- ljansko Oslobo|enje, sedmi~ni
fom Hajirom na ~elu u momentima kada je to bilo najpotre- list koji je izlazio u prijestoni-
bnije za stanovnike naselja, kao i njeno prerastanje od male ci samozvane republike u pe-
ambulante u respektabilnu medicinsku ustanovu. Za razliku riodu od 1994. do 1996. godi-
od dr. Hajira, koji je zaslu`an za spa{avanje mnogih stanovni- ne, u potpunosti je bio u slu`bi
ka Dobrinje, njegov kolega po struci, ljekar Dragan Kalini}, mi- Karad`i}eva re`ima. I dok su
nistar zdravlja samoprogla{ene srpske republike BiH, u isto stra ni ce sa ra jev skog Oslo -
vrijeme smi{lja planove o uni{tenju bolnice Ko{evo, ‘’da ne- bo|enja bile ispunjene dirlji-
prijatelj nema gdje da se lije~i’’. Pet dana nakon {to je dr. Ka- vim prizorima nakon masa-
lini} obznanio ovu svoju ideju, u vozilu Hitne pomo}i ubije- kra, a zadnji listovi ovih novi-
na je doktorica Silva Rizvanbegovi}, a nakon 14 dana grana- na brojnim smrtovnicama na
tirano je porodili{te „Zehra Muidovi}“, kada su ubijene tri tek kojima su se nalazile fotogra-
ro|ene bebe. Sama ~injenica da rije~i dr. Kalini}a, preto~ene fije ubijenih sa podacima o
u djelo, nisu sankicionisane, potvr|uju tezu o zaboravu rije~i ukopu i imenima o`alo{}enih,
koje su imale za cilj izricanje namjere za ~injenje zlo~ina. S dru- druga dva printana medija ko-
ge strane, sti~e se dojam da su se gradski oci nezahvalno po- ja sam analizirala daju vrlo os-
nijeli prema, bez imalo pretjerivanja, najhrabrijoj ustanovi u kudne, ili nikakve informacije
naselju pod opsadom. ^etiri godine nakon zavr{etka opsade, o masakrima u Dobrinji, osim
prestala je postojati, a naziv dobrinjska bolnica sada nosi uli- poku{aja {pekuliranja o prav-
ca s nekoliko zgrada u dijelu naselja, i slu`i kao gotovo jedi- cu dolaska granate, a `rtve
na uspomena na dobrinjske heroje u bijelom. spominju jedino u kontekstu
optu`be da su ‘’montirane,
odnosno postavljene ranije’’.
Ko i kako je ubijao Dobrinju
i Dobrinjce?
- Naselje je bilo svakodnevno,
intenzivno granatirano iz prav-
ca Ned`ari}a, Lukavice, Ga-
vri}a Brda, Kule, Vojkovi}a,
Stupa, uzvi{enja Meljine, ali i iz
pravca Aerodroma i sa brda
Mojmilo, gdje su bili stacionira-
ni tenkovi JNA. Dakle, Dobrinju
i Dobrinjce ubijali su pripadni-
ci JNA, ni{ki spacijalci i brojne
‘’paravojne’’ formacije SRJ, pri-
padnici novoformiranog tzv.
SRK-a VRS-a, a kao sredstva za
ubijanje civila u naselju koris-
tili su: 35 tenkova, 20 oklopnih
transportera, 6 haubica, 6 topo-
va, 8 bestrzajnih minobaca~a, 3
minobaca~a 120 mm, 7 mino-
baca~a 82 mm, 2 baterije lakih
artiljerijskih topova protivvaz-
du{ne odbrane, kao i oru`ja ma-
njeg kalibra, te snajpere i mitra-
ljeze.
Pominjete u radu i naredbu
pukovnika [ip~i}a.
- Rije~ je, da budem preci-
zni ja, o na re dbi pu ko vni ka
JNA Tomislava [ip~i}a, koji
je nakon formiranja tzv. VRS-
a, postao komandant SRK-a, u
kojoj, izme|u ostalog, ka`e da
bi trebalo: ‘’...o~istiti {iri rejon
aerodroma (Dobrinju, Butmir,
Sokolovi}-Koloniju, Mojmilo i
Zlati{te)... deblokirati put Sa-
rajevo - Trnovo...’’...Naredbu
su vjerno ispo{tovali njemu
podre|eni, u dijelovima nase-
lja koje su uspjeli okupirati
Tako|er, ~injenica da je agre- medija smatra sekundarnom (Aerodromsko naselje, dio Do-
sor od Lukavice do Ilid`e mo- gra|om, oni su po ka za te lji brinje I i Dobrinje IV). Sama
gao do}i jedino zaobilaznicom na~ina kreiranja javnog mnije- ~injenica da je, prema dosa-
(tj. pre}i put od oko 100 km, za nja u glavnim centrima BiH da{njim istra`ivanjima, do sep-
razliku od relacije koja je pro- (Sarajevu pod opsadom; dije- tembra 1992. po~injeno 36
lazila Dobrinjom i iznosila oko lu okupiranog Sarajeva, tj. op- masovnih ubistava civila u di-
2 km), dovoljno govori o stra- {tina Pale – tada glavni centar jelu grada pod opsadom, dovo-
te{kom zna~aju ovog naselja i samoprogla{enog RS-a; kao i ljno govori o intenzitetu i kon-
za branitelje i za okupatore. Banjoj Luci). Naime, sarajevski tinuiranosti u ~injenju zlo~ina
list Oslobo|enje je izlazio u za vrijeme njegovog komando-
TRI MEDIJA, A JEDNA gradu pod opsadom, nekoliko vanja SRK-om. Ina~e, iako je
ISTINA kilometara od linije odbrane, broj ubijenih civila u naselju
Prikupljaju}i ~injenice, koris- ~iji su novinari radili u podru- znatno ve}i, u sada{njoj fazi is-
tili ste i pisanje tri medija? mi ma, bez stru je, vo de, tra`ivanja obra|eno je 508
- Segment istra`ivanja, na- izlo`eni stalnom granatiranju. `rtava, od ~ega je najve}i pro-
kon utvr|ivanja ~injeni~nog Novinari ovog lista izvje{tava- cenat ubijenih granatiranjem.
stanja, svakako je bila i inter- li su direktno sa terena, inter- Okolnosti u kojima su civili na-
pretacija zlo~ina u Dobrinji vjuisali ranjene u bolnicama, mjer no ga|ani ‘’va tre nim
od tri printana medija: Glas bi li na li cu mjes ta gdje je oru`jem za direktno djelova-
srpski, sarajevsko Oslobo|enje po~injen zlo~in. Glas srpski je nje’’, kako je Tu`ila{tvo ICTY-
i paljansko Oslobo|enje. Iako izlazio u Banjoj Luci, gradu ko- ja u predmetu Stanislav Gali}
his to rij ska na uka iz vje {ta je ji se do 1992. godine ponosio definisalo snajpersko djelova-
27. februar 2011. godine
nje, bit }e obra|eni u narednoj
fazi istra`ivanja. Pored sis-
temskog, neselektivnog i dano-
no}nog granatiranja, stano-
vnike ovog olimpijskog nase-
lja agresor je primorao na pri-
mi ti vne, pred ci vi li za cij ske
na~ine `ivljenja, uskrativ{i mu
osnovne egzistencijalne na-
mirnice neophodne za `ivot,
kao npr. vodu, hranu, elek-
tri~nu energiju, ogrjev, plin, a
u poku{aju da do|u do mini-
malnih namirnica neophodnih
za puko pre`ivljavanje, civili su
masovno ubijani ili te{ko ra-
njavani, na ulici, u redovima
za vodu, humanitarnu pomo},
hljeb, u sakupljanju drva, na
pijacama, d`enazama, dje~ijim
igrali{tima, u {kolama, dok su
obra|ivali ba{~e, u vlastitim
domovima, pa ~ak i podrum-
skim prostorijama svojih ku}a,
u bolnicama, vozilima hitne
pomo}i... Moje istra`ivanje je
obuhvatilo 11 lokacija maso-
vnih ubistava civila u dijelu
naselja koje je bilo u opsadi.
MANIPULACIJE NISU
USPJELE
Posebno bih spomenula loka-
cije masakara, gdje je od iste
granate, u isto vrijeme i na is-
tom mjestu ubijeno po nekoli-
ko ~lanova razli~itih porodica.
Na primjer, u redu za vodu, 12.
jula 1993, Ul. Hakije Turajli}a
37, ubijeni su ~lanovi iz tri po-
^I[]ENJE DOBRINJE
Autor dokumenta u kojem se nare|uje
“~i{}enje Dobrinje“ Tomislav [ip~i},
koji je komandno odgovoran, nije
sudski procesuiran, dok su druga dva
komandanta SRK-a pravosna`no
osu|ena na do`ivotnu zatvorsku
kaznu (Gali}), odnosno na 29 godina
zatvora (Milo{evi})
rodice: Tvrtkovi}, Menohi} i
Tali}. Na Dobrinji I, 4. februara
1994, u parku na improvizira-
noj pijaci, ubijeni su brat i ses-
tra Mirsad i Selma Spahi}, a u
redu za vodu, 18. februara
1995, u prostorijama zapaljene
Osnovne {kole “Simon Boli-
var“ ubijen je bra~ni par Lon~ar.
Tako|er, gelerima granata ispa-
ljenih sa polo`aja pod kontrolom
tzv. SRK-a, ispred stambene
zgrade u Dobrinji I, 27. augus-
ta 1992, ubijena su dva ~lana
porodice Halilovi}, u stanu kod
kom{ija, 6. oktobra 1992, ubi-
jena su dva ~lana porodice
Ahmethod`i}, a u svome stanu,
1. jula 1995, ubijen je bra~ni
par Ahmetagi}. Dakle, namje-
ra agresora bila je destrukcija
porodice, kao temelja dru{tva,
a `rtve masakara bili su i civi-
li koji su, `ive}i u Dobrinji, Sa-
rajevu, poku{ali savladati tehni-
ku umije}a `ivljenja...
Nisu rijetki poku{aji bala-
nsiranja istine i amnes ti je
zlo~ina, {ta mislite o tome?
- I prije procesa Karad`i}u,
u sudnici Ha{kog tribunala
bilo je poricanje zlo~ina u Sa-
rajevu, tokom su|enja Stani-
27
slavu Gali}u i Dragomiru Mi-
lo{evi}u. Sudski vje{tak odbra-
ne za granatiranje Janko Vili~i}
nastojao je osporiti ~injenice
utvr|ene nakon istraga u ko-
jima je ustanovljeno da je pra-
vac dolaska granate uvijek bio
sa teritorija pod kontrolom
tzv. SRK-a (tj. da su granate na
navedene lokacije masakara
u Dobrinji, dolazile iz pravca
Ned`ari}a, sj. Ilid`e, Lukavice
ili Gavri}a Brda). Manipulaci-
je odbrane optu`enih genera-
la SRK-a nisu, kao {to znamo,
uspjele. No, porazna je ~inje-
nica {to je general Ratko Mla-
di}, kojeg }e Sarajlije pamtiti
po naredbi svom podre|enom,
pukovniku Vuka{inovi}u, da
artiljerijski osmatra grad, tako
da gra|ani Sarajeva ne mogu
da spavaju, da ‘’razvu~emo
pamet njihovu’’, jo{ na slobo-
di. Vjerni izvr{ilac te naredbe,
pukovnik Vuka{inovi} je, ta-
ko|er, jo{ izvan i nacionalnih
i me|una ro dnih za tvor skih
}elija... Ina~e, autor dokumen-
ta u ko jem se na re|uje
‘’~i{}enje Dobrinje’’ Tomislav
[ip~i}, koji je komandno odgo-
voran i za intenzivno granati-
ranje sarajevskog naselja Do-
brinja (do septembra 1992),
nije sudski procesuiran, dok su
druga dva komandanta tzv.
SRK-a, pravosna`no osu|ena
na do`ivotnu zatvorsku kaznu
(Gali}), odnosno na 29 godina
zatvora (Milo{evi}). Za zlo~ine
po~injene nad civilima u oku-
pi ra nim di je lo vi ma na se lja,
koji su bili zato~eni u logoru
Ku la, do sa da je pro ve den
prvostepeni postupak za Rado-
ja Lalovi}a, Soniboja [kiljevi}a,
a postoje brojna svjedo~enja
pre`ivjelih `rtava o imenima
direktnih po~initelja navedenih
zlo~ina, ali niko od njih do sa-
da nije sudski procesuiran.
Koliko na Dobrinji ima spo-
men-obilje`ja?
- Na ~etiri lokacije su postav-
ljena. Nekoliko godina nakon
rata pokrenuta je inicijativa da
se trag detonacije na mjestu
eksplodiranja minobaca~kog
projektila, ispuni crvenom bo-
jom, smjesom koja je imala za
cilj da sa~uva asfaltnu povr{i-
nu od propadanja, a u isto vri-
jeme bila je autenti~an spome-
nik opsadi Sarajeva.
Me|utim, ova vrlo prakti~na
inicijativa za tzv. sarajevske
ru`e nije dosljedno provo|ena.
Mnogi otisci granata, usljed
asfal ti ra nja uli ca, po prav ki
ku}a, zgrada i drugih objekata,
uni{teni su, ~ime su izbrisani i
tragovi opsade Sarajeva.
28 27. februar 2011. godine

Što je bilo s
kontesom Nerom
Napisala: Eleonora PAVI[I] - FILIPOVI]

Hrvatski dramski umjetnici pokrenuli su nedavno

akciju za podizanje spomenika zagreba~koj knji`evni-
ci i novinarki Mariji Juri} Zagorki. Spomenik je u ate-
lieru u zavr{noj fazi, a bit }e lociran u obnovljenom
ambijentu stare Tkal~i}eve ulice, koja se penje sa Dol-
ca ili, to~nije, nastavlja Ulicu Pod zidom, prema Me-
dvedgradskoj, odnosno prema vrhu Nove Vesi.
U neka “davna vremena“, prije moje Bosne, koja
mi je donijela koliko nesre}e toliko i sre}e, na
po~etku 50-ih godina, `ivjela sam u susjedstvu Ma-
rije Juri} Zagorke. Mislim da 20-godi{njaci nemaju
pojma tko je ona. Mo`da znaju tko je Isak Asimov, ali
tko je Zagorka, tu bih mogla dobiti koju opkladu. Pa
ipak, nerijetko, vidim u vlakovima ili u rukama osa-
mljenih konobarica, u praznim kavanama, dok nema
gostiju, kako ~itaju “Gri~ku vje{ticu“, “Gordanu“ ili
“Tajnu Krvavog mosta“. Tko je bila i {to je to Zagor-
ka bila?
Nekad su njezini romani izlazili u nastavcima u dne-
vnim zagreba~kim novinama. To su bili prvi romani
tiskani u nastavcima u nas. Ljudi su uve~er ~ekali pred
kioscima da iza|u novine, da ih ponesu ku}i i vide {to
je bilo dalje s “kontesom Nerom“. Njezini romani ima-
li su zanimljivu radnju trilera, dramatur{ki nepogre-
{ivo vo|enu, a opisi grada grijali su svojom toplinom
i mirisima. Kriti~ari joj, ipak, nisu bili skloni. Tvrdili
su da njezini romani nemaju veze s knji`evno{}u. Ime-
na ovih kriti~ara su danas, gotovo nakon jednoga sto-
lje}a, potpuno nepoznata, a njezini romani se tiska-
ju, ~itaju i di`e joj se spomenik: Tempora mutantur!
Ona sama mi je rekla da je bila prvi hrvatski `en-
ski novinar, prva `ena novinar u nas, u Jugoslaviji,
na Balkanu, a mo`da i u Europi. Naime, sate i sate pro-
vodile smo u razgovoru: ja na po~etku `ivota, ona na
kraju. [etala je, svakog predve~erja, po svom balko-
nu, na prvom katu Dolca 7, na kojem je bio u drve-
nim posudama zasa|en obi~ni grah, koji joj je pravio
zeleni zid prema trgu. Uvijek je imala na sebi pras-
tari kaput i olinjali {e{ir, te starinske `nirane cipele
do gle`nja. Ni~ega nije imala osim uspomena u vitri-
nama i na zidovima stana. Nije vi{e radila, knjige joj
se nisu izdavale, nije imala mirovine. Zaista ne znam
od ~ega je `ivjela. Valjda od milostinje: moje i tu|e.
“Pa, vidite, ovi partizani mi ni{t’ ne daju. Ja zbi-
lja nisam ni{t’ kriva. Ni{t’ nisam napravila, ja ne
znam...”
Pozivala sam je na sve ro|endane, domjenke, dr`a-

vne i crkvene blagdane. Za uzvrat, davala je svoja li-
jepa hrvatska imena na{oj i svoj susjedskoj djeci. I jo{
mi je ne{to davala: pri~e o svojem `ivotu. Odavno je
mrtva, a ja joj taj dar nikada ne}u mo}i vratiti.
“Znate, ja sam vam, biolo{ki, uvijek imala tempe-
raturu krvi ni`u od normalne, i sve te moje opisane
erotske scene i Ijubavni do`ivljaji mojih junaka, sve
je to plod moje ma{te!” Gospode, pomislila sam, ka-
kva ma{ta: svi ti Sini{e, Hrvoji i Damiri, sve te Ne-
re, Gordane, Tajane, Zrinke i Dodole, sve te Ijubavi
i strasti na loma~ama inkvizicije, u tamnicama, dvo-
bojima i ratovima, plod su ma{te jedne male i sitne
`enice, koja ta osje}anja osobno nikada nije do`ivje-
la (Mo`da ba{ zato).
“Mene su udali s 15 godina za jednog starog, ma|ar-
skog grofa i ja sam brzo pobjegla. Bosonoga sam po-
bjegla. I prvo {to sam napisala bio je roman ‘Kamen
na cesti’. A taj kamen, znate, to sam vam bila ja!”
I tako unedogled. Ona je prosipala, a ja sam kupi-
Pri~a urednika
Ono {to ~ini specifi~nim pri~e Eleonore Pa-
vi{i} - Filipovi} jeste da su to ujedno i kolumne
koje se doti~u va`nih kulturnih i dru{tvenih pi-
tanja. Objavljivala je na stranicama Nedjelje,
Oslobo|enja, Hrvatske danas, Obzora, Herceg-
Bosne, Odjeka... Objavila zbirku poezije “I na kon-
cu pjesme“.
la. Pri~ala mi je kako je, nakon tog svoga prvog ro-
mana, jako `eljela pisati. @eljela je pisati za novine.
Izvje{tavala je sa svih austrougarskih i starojugosla-
venskih skup{tina, sabora, priredbi, politi~kih sku-
pova, {trajkova i “dru{tvenih dogovora“. ]u{kali su
je, a ona se borila, gurala i pisala. U nevrijeme za
`enu, no, to je bila njezina sudbina. Pri~ala mi je da
se morala obu}i u mu{karca izvje{tavaju}i sa Budim-
skog sabora, jer bi je izbacili da su vidjeli da je `ena.
U redakciji tada{njega Obzora dali su joj jednu ma-
lu sobicu na dnu hodnika, u kojoj je sjedila i radila
sama, kako nitko ne bi mogao vidjeti da tu, u reda-
kciji jednog tako eminentnog glasila, radi i jedna `ena.
Nagovarala me je da se preselim k njoj, `ivim i bri-
nem se o njoj, a ona }e mi, zauzvrat, ostaviti sve {to
ima. To {to je imala nije bilo puno, ali to malo nije
bio i razlog {to nisam pristala. Odgovorila me obitelj
s lakonskim: “Luda baba!” No, ja svakako ne bih umje-
la iskoristiti sva ta kasnija autorska prava s kojima
se njezin kasniji dobrotvor bak}ao do smrti. Meni je
bilo drago {to ga je na{la, a ja sam oti{la, tragom po-
slijeratnog radnog entuzijazma, u Bosnu.
Mo`da jo{ jednom sjednem ispred malog parka u
Tkal~i}evoj ulici, u kojem }e stajati spomenik, i nas-
tavim s njom svoje razgovore.
Nedjelja
Sarajevo, 12. 11. 1989.

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Pi{e: Josip VRI^KO
Seks i druge
opasnosti
Belgijci tvrde kako su seks i kava opasniji za srce negoli
alkohol. Zna~i, samo da ostavim ovo prvo, pa da `ivim
orlova vijeka. Ima, me|utim, i druga~ijih mi{ljenja...
ijesti, {tovi{e istra`iva-
V nja susti`u jedni dru-
ge; tako su, evo, belgij-
ski stru~njaci obznani-
li kako su kava i seks puno opa-
sniji za srce od alkohola i koka-
ina. Slijedom ~ega sam za-
klju~io kako }u, ostavim li ka-
vu, `ivjeti orlova vijeka. Opa-
snost od smije{nih pokreta
sam, naime, ve} odavno spo-
znao. Pa, kad mi, {to bi rekla
pjesma stara, na um padne
draga i sve vezano uz to, u vi-
nu potra`im istinu. A - Belgij-
ci su pametni - alkohol srcu ne
{kodi. Osim toga, srcu treba
ispuniti svaku `elju, a ako iz-
da... Nikom ni{ta! Bolje i to ne-
go umrijeti od (svinjske) gripe.
No, to o {kodljivosti seksa,
~ini se, i nije ba{ najto~nije. Iz
Londona sti`e pri~a koja ozbi-
ljno demantira belgijske znan-
stvenike: 96-godi{nja Milly Co-
oper odbija i}i u mirovinu. Ni-
su u Velikoj Britaniji penzije
male, jer da jesu zvala bi se, va-
ljda, Mala Britanija. Naprosto,
Milly voli svoj posao, a po zani-
manju je - prostitutka.
ZANAT JE ZANAT
Ili, kako joj, vjerujem zbog
godina, tepaju eskort-dama.
Najstarijim se zanatom ova,
sad ve} ~uve na, lon don ska
obrtnica bavi jo{ od prije Prvog
svjetskog rata. Po~ela je u ka-
bareu, malo je pjevala, a malo
je tje{ila mlade Engleze {to su
se ba{ spremali u rat. I to po
popularnim cijenama. Kad je,
pak, do{ao jo{ jedan, onaj Dru-
gi svjetski rat, Milly se zaljubi-
la u ameri~kog vojnika. Boga-
tog, zanimljivo - i oti{la u save-
zni~ke SAD. No, taman kad se
trebala udati, nesretnoga je
Amerikanca pogodio {vapski
metak, i, {to }e - Milly se vra-
tila starom zanatu. Shvativ{i
koliko joj je, zapravo, majka bi-
la u pravu kada joj je - jo{ kao
jako maloj - govorila: Kad ima{
zanat u rukama, ne mo`e{ biti
gladna.
Milly, me|utim, nije gla-
dnih o~iju: mirovina joj je soli-
dna, tako da prima samo dvije
mu{terije tjedno. Godine nisu
va`ne, tarifa je za svakog ista -
tisu}u eura.
PLE[I RUBY, PLE[I
I nitko - zasad - nema pro-
blema {to di`e ruku, odnosno
ruke na starije! A, eno, Berlus-
conija i dalje proganjaju {to je
pazio marokansku omladinku
Karimu el-Mahroug, jo{ dok
je, navodno, bila maloljetna. E,
sad komu prijeti ve}a opasnost
Milly ili Ruby? Ova prva tvrdi
KRIVA DIJAGNOZA
To o {kodljivosti seksa, ~ini se, i
nije ba{ najto~nije. Iz Londona sti`e
pri~a koja ozbiljno demantira belgijske
znanstvenike: 96-godi{nja Milly Cooper
odbija i}i u mirovinu. Nisu u Velikoj
Britaniji penzije male, jer da jesu zvala
bi se, valjda, Mala Britanija. Naprosto,
Milly voli svoj posao, a po zanimanju
je - prostitutka
kako nema nikakve opasnosti,
jer ona je dama - za razliku, ve-
li, od ovih dana{njih. Ova dru-
ga {uti, ali joj je, ako je vjero-
vati Ronaldu, tarifa - bila dama
ne bila - 4 tisu}e eura (komple-
tan. op. aut. paket usluga). [to
je, zna to svatko tko je vidio Sil-
vijevu nekada{nju (?) {ti}enicu,
vrlo popularna cijena.
Stoga se nije mnogo dvo-
umio ni austrijski milijarder
Richard Lugner koji }e u ~et-
vrtak Berlusconijevu malu po-
vesti na bal u Be~ku dr`avnu
operu. Richardu je, dodu{e, 78
godina, ali je i dalje srca lavlje-
ga i ve} je platio lo`u za sebe i
Ruby. Dodu{e, organizatori su
zaprijetili kako }e mu oduzeti
lo`u, ali Lugner je ve} potpisao
ugovor s Marokankom i bit }e
s njom u ~etvrtak, ili ga, tvrdi,
ne}e biti. Uostalom, ve} je ra-
nijih godina dovodio striptize-
te, pa Pamelu Anderson, pa Pa-
ris Hilton... nisu, valjda, o~eki-
vali da ove godine do|e s akti-
vistkinjom Zelenih?!
I, op}enito, to sa `enama,
josip.vricko@oslobodjenje.ba
odnosno ti razli~iti kriteriji, nije
mi ba{ najjasnije. Jer, za izlazak
s milijarderom, premijerom...
ili tako nekim tipom, eskort-da-
me imaju tarifu. I sve je ~isto. Pa,
ipak, Ruby je sporna, a Pamela,
recimo, koja tako|er ima tarifu
za izlazak - nije. Jer, ona je, na-
vodno, umjetnica. Ma, umje-
tnica je Ruby, jer da nije, ne bi joj
papa Silvio dao one puste nov-
ce. Ili, ako neka pjeva~ica turbo
folka ugradi, ili ubaci... kako li se
to ve} ka`e, silikone, odmah svi
ka`u da je to zato {to one pjeva-
ju, a zlo misle. Tj. potajno bi ra-
dile ono {to Ruby radi - gotovo
javno, a Milly toliko godina vrlo
uspje{no. Nitko ne}e kazati ka-
ko njima ve}i kapacitet gru-
di(ju) garantira bolju izvedbu
onih te{kih i vi{e-manje tu`nih
pjesama. I to je nepravda, da
ve}a ne mo`e biti.
GORNJA USNA
Jer, eno jedna je zagreba~ka
voditeljica pedesetih godina,
upravo objavila kako je po-
ve}ala gornju usnu. I ni kod ko-
ga to nije izazvalo nikakve alu-
zije. Naprotiv, ~ak su svi kaza-
li kako je odmah mla|a nekoli-
ko godina. [to je, dakako, jako
dobro jer joj je de~ko mla|i 14
godina. I, da posebno ne nagla-
{ava, ne}e ni tu voditeljicu nit-
ko optu`iti zato {to ~ak i uz po-
mo} dopinga zavodi starije ma-
loljetnike.
Ne}e, jer je najlak{e napadati
Berlusconija, od koga je - dodu-
{e na radnim akcijama - vi{e mla-
dih zaposlio samo drug Tito.
27. februar 2011. godine 29
NAŠIZBOR
MAYUMI NISHIMURE:
KNJIGA MAYUMINA KUHINJA
Okosnicu knjige ~ini 10-
dnevni program za ~i{}enje
organizma tokom kojeg }e
~itatelji, provode}i ga, mo}i
u`ivati u makrobioti~kim po-
slasticama i pru`iti sebi pri-
liku za cjelovitu preobrazbu.
“Mayumina kuhinja“ do-
nosi vi{e od 130 neodoljivih recepata ilustriranih prekra-
snim fotografijama, savjete za planiranje obroka, a dio knji-
ge posve}en je hrani za zabave (proljetni svici, pizza...).
Sve to pro`eto je utjecajima kineske, talijanske, francus-
ke i drugih etni~kih kuhinja koje su Mayumino trajno na-
dahnu}e.
Za one kojima to ne{to zna~i, Mayumi Nishimure je punih
sedam godina bila Madonnina li~na kuharica, rezultati ~ega su
bili posebno vidljivi na Madonninim koncertnim turnejama.
FILM ”MOJA LA@NA @ENA”
Komedija s Jennifer Aniston
“Moja la`na `ena“ (“Just Go With
It”), pri~a o la`ima estetskog hi-
rurga, izbila je proteklog vikenda
na vrh ameri~ke ljestvice najgle-
danijih filmova, po kona~nim po-
dacima {to ih je u ponedjeljak
objavila specijalizirana tvrtka
Exhibitor Relations, pi{e Hina.
Film, u kojem glumi i Adam Sandler, zaradio je 30,5 mili-
ona dolara tokom vikenda u kojem se po~eo prikazivati. Na dru-
gom mjestu je film o tinejd`erskoj zvijezdi “Justin Bieber: Ni-
kad ne reci nikad“, koji je zaradio 29,5 miliona dolara. Jo{ je-
dna novina, “Gnomeo i Julija“, animacijski film koji Shake-
spearovu glasovitu ljubavnu pri~u prenosi u svijet vrtnih pa-
tuljaka, dolazi na tre}e mjesto s 25,4 miliona.
TEATAR SPEKTAKLUK U KEREMPUHU
Glazbeno-scensko-ko-
mi~no-tragi~ni spektakl s
naglaskom na luk autor-
skog dvojca Rene i Tarik,
poja~anje je Zoran Lazi}.
Ka za li {te Ke rem puh
nastavlja s premijerama
sjajnih predstava, novost
je Spektakluk nastao u ordinaciji Tarika Filipovi}a i Renea
Bitorajca. Poznaju}i njihov dosada{nji rad, ~eka nas jo{ je-
dan hit s puno odigranih predstava.
Posljednjih 20 godina svijet se promijenio vi{e nego i u
jednom razdoblju povijesti. Danas nam je `ivot te{ko za-
misliti bez stvari kojih do ju~er nije ni bilo. Internet, mo-
bilni telefoni, digitalni fotoaparati, reality show, pivo u plas-
ti~noj ambala`i i @eljko Kerum.
Spektakl javni doga|aj, kazali{na predstava ili zabavna
priredba u kojoj sudjeluje veliki broj izvo|a~a s nagla{enim
vanjskim efektima u koje je utro{eno mnogo novca. Luk do-
datak rije~ima koji poja~ava njihovo negativno zna~enje
(prostakluk, bezobrazluk, seljakluk, lopovluk).
JURA STUBLI] I GRUPA FILM
MUZIKA SLAVE 30 GODINA
Legende hrvatskog no-
vog vala Jura Stubli} i gru-
pa Film }e proslaviti 30. go-
di{njicu izlaska njihovog
prvoga albuma “Novo! No-
vo! Novo! Jo{ ju~er samo
na filmu, a sada i u va{oj
glavi“, koji je objavio ma-
riborski Helidon to~no pri-
je 30 godina u februaru 1981. godine. U isto vrijeme je gru-
pa Film nastupila u legendarnom zagreba~kom klubu “Kulu-
{i}“, gdje je odr`ala jedan od svojih najboljih nastupa, a Ju-
goton je snimak objavio na vinilu pod nazivom “Film u Kulu-
{i}u - Live“ i to samo nekoliko sedmica nakon koncerta. Oba
albuma su i dan danas klasici novog vala i hrvatskog rocka
op}enito.
Grupa Film osnovana je 1978. godine u doba eksplozije
punka i novog vala u Zagrebu i ostat }e zapam}ena kao je-
dna od osniva~a novovalne scene rame uz rame uz Azru,
Haustor, Pankrte, Prljavo kazali{te, Idole, Elektri~ni orga-
zam, Paraf, Pekin{ku patku, [arlo Akrobatu...
30 27. februar 2011. godine

MOJ
DOM Dnevni boravak - sred
Monika GALOVI] -
DUMEND@I], dipl. ing. arh.
Dnevni
U ku}ama i ve}im sta-
boravak novima se prostor dne-
svakako ~ini vnog bo ra va ka obi~no
ra{~lanjuje na zasebne
najva`niji dio cjeline za odmor, rad, ho-
stana, a bi, jedenje, a prostor se
dijeli pregradama ili ele-
kvalitetom mentima namje{taja. Vrlo
~esto su sve ove funkci-
njegove onalne cjeline sjedinje-
organizacije i ne u jednom prostoru.
Polo`aj dnevnog borav-
ure|enja ka u stanu ili ku}i bi tre-
pove}ava se bao biti takav da osigura-
va kratku i preglednu ve-
i kvaliteta zu na ulaz stana, vezu s
stanovanja. komunikacijskim prosto-
rom i preko njega s osta-
Njegova lim prostorima, kratku
vezu s kuhinjom, koja
funkcija je mo`e biti ostvarena pre-
vi{estruka: ko pulta ili pretprostora,
komunikaciju s vanjskim
aktivno i otvorenim povr{inama
odmaranje, kao {to su lo|e, balkoni,
terase i vrtovi te osigura-
dru`enje, rad ti dobru za{titu od hla-
dno}e, buke, pogleda i
i jedenje. prevelike insolacije.
Funkcionalne Naj bo lja ori jen ta ci ja
dne vnog bo ra va ka je
cjeline su ju`na ili jugozapadna, dok
uglavnom je jugoisto~ana ne{to lo-
{ija, ali jo{ preporu~ljiva.
raspore|ene Prostor mo`e biti osvije-
tljen jednostrano ili dvos-
ovisno o trano, ~ime se pove}ava
navikama i njegova kvaliteta. Raspo-
red i veli~ina prozora ovi-
na~inu `ivota se o samoj organizaciji i
njegovih oblikovanju objekta, stra-
na ma svi je ta, oko li {u
korisnika objekta itd. U svakom

MOJ Vrijeme je za nabavke,

VRT
USKORO ]E SADNJA
Samo sa spiskom u kupovinu! Nitko danas nema toliko novaca da bi se
razbacivao, ali ne treba ni {krtariti na onome {to je neophodno, jer }e nam se
vi{estruko vratiti u obliku zdravih plodova, mirisnih cvjetova ili lijepog ambijenta
Tekst i fotografije: u kupovinu! Nitko danas slove }ete obavljati brzo, za proljetnu sjetvu nabavi-
MRDOVI] ANA, dipl.ing.hort. nema toliko novaca da bi se kvalitetno i uspje{no. Pred te {to prije. Sada je najve}i
«ANA –HUP» d.o.o. Sarajevo razbacivao. Ali ne treba ni nama su sjetve i sadnje pa izbor, manje su gu`ve a i vi-
{krtariti na onome {to je treba imati kvalitetan a{ov {e imate vremena negoli
Vjerujem da ste hladne neophodno, jer sada i pirun za obradu tla i sa- kada po~nu radovi u vrtu.
zimske dane iskoristili za ulo`eno }e nam se vi{estru- dnju. @eljezne grablje su Ne zaboravite na vrijeme
popravke i o{trenje alata, ko vratiti u obliku zdravih neophodne za ~i{}enje vrta, obezbjediti luk arpad`ik,
podmazivanje i servisiranje plodova, mirisnih cvjetova ravnanje tla, razastiranje bijeli luk, sjemenski krom-
kosa~ica i motokultivatira, ili lijepog ambijenta. mal~a. Nema ni vrta ni ra- pir, gomolje dalija, gomo-
pregled zaliha sjemena i os- U martu }e dani biti du- da u vrtu bez motike i mo- ljastih begonija i gladiola.
talog repromaterijala. Na- lji i topliji. Trebati }e nam ti~ice. Provjerite u kakvom Uskoro }e biti u prodaji
pravite spisak potreba za odmah kvalitetan alat. Na vam je stanju sav taj alat. sadnice vo}aka, ru`a, ukra-
prolje}e i sa njim po|ite u vrtnim makazama za orezi- Kante za zalijevanje, kor- snog drve}a i grmlja. To su
vrtne centre. I sama znam, vanje vo}aka, grmlja i ru`a pe ili kante za skupljanje dugoro~ne investicije pa
da kada idem bez spiska ne treba {tedjeti. To je alat otpadaka, kolica za ra- treba dobro razmisliti koje
kupim i ono {to mi treba i koji stalno treba. Kupite zvo`enje tako|er su potre- }emo kupiti i gdje posadi-
ono {to mi ne treba. Poslu- dobre makaze, njegujte ih bni u vrtu. ti. Za to je najbolje imati
{ajte me, samo sa spiskom pa }e vam dugo trajati a po- Sjemena povr}a i cvije}a hortikulturni projekat u ko-

i{te doma
jem nam je to sve napisa-
no i predvi|eno. No ukoli-
ko njega nemamo oti|imo
u vrt i razmjerimo koliko
nam tih sadnica treba i gdje
}emo ih posaditi. Na tim
mjestima mo`emo ve} is-
kopati odgovaraju}e jame,
tako da kasnije nabavljene
sadnice {to prije posadimo.
Tako doprinosimo br`em i
kvalitetnijem prijemu po-
sa|enih sadnica.
Vjerovatno mnogi od vas
`ele uzgajati vo}e i povr}e
na organski na~in. Za to je
preporu~ljivo izvr{iti ana-
lizu tla i gnojenje uskladi-
ti sa preporukama labora-
slu~aju, povr{ina osta-
kljenog dijela ne bi treba-
la biti manja od 0,25
pos to po dne po vr{i ne
dnevnog boravka.
Umje tna ras vje ta bi
trebala biti rije{ena cen-
tralnom i direktnom ras-
vjetom, koja omogu}ava
osvjetljenje to~no odre-
|enih dijelova prostora
ili ploha. Za postizanje
ugodne atmosfere ideal-
no je postaviti i indirek-
tnu rasvjetu. Bitno je
or ga ni zi ra ti ra zli~ite
vrste rasvjete u prosto-
ru, jer nji ho vom me -
|uso bnom kom bi na ci -
jom mo`ete mi je nja ti
ambijente ovisno o po-
trebama i raspolo`enju
torija koje vr{e pedolo{ke
analize tla. Za tu proizvo-
dnju }ete koristiti organska
gnojiva: kompost, kompos-
tirani (odstajali) stajnjak,
lumbrihumus. Organskim
gnojivima hranite biljke ali
i trajno pove}avate plo-
dnost tla.
Onaj tko planira zasno-
vati novi travnjak treba da
nabavi parkovsku travnu
smjesu. Zasnivanje travnja-
ka obi~no po~inje u martu,
a optimalni proljetni mje-
seci za sjetvu su april i maj.
I na kraju da napome-
nem da ne treba obra|iva-
ti mokro tlo, jer se time
te prostoru dati vi{e ra-
zli~itih karaktera. Tako
}ete na je dnos ta van
na~in ulje p{a ti i po -
ve}ati kva li te tu dne -
vnog boravka.
Prije ure|enja dnevnog
boravka treba odlu~iti
koje funkcionalne grupe
trebaju biti zastupljene.
To ovisi o navikama i
`ivotnim potrebama sva-
kog pojedinca, odnosno
obitelji.
Gru pa za akti vni
odmor je predvi|ena za
okupljanje obitelji i gos-
tiju, ali i za odmaranje.
U ovaj dio se obavezno
smje{taju garniture za
sjedenje (dvosjed, tro-
sjed, fotelje, kutna gar-
nitura) i klub-stoli}. Do-
datni elementi poput or-
mari}a za lampe, stala-
ka za cvije}e ili druge
ukrasne predmete te ko-
mo de, vi tri ne i ra zni
oblici ormara ili regala
tako|er su dio opreme
ovog prostora.
Potrebno je paziti da
prostor ne bude preopte-
re}en namje{tajem te
stvara osje}aj zagu{e-
nosti. Na tr`i{tu se mo-
gu prona}i razli~ite di-
menzije svakog pojedi-
na~nog komada namje-
{taja, pa ga je potrebno
prilagoditi dimenzijama
prostora. Pravilnim oda-
birom namje{taja i mali
prostori }e se ~initi dovo-
ljno prostranim, a bora-
vak u njima }e time biti
ugodniji.
pravi vi{e {tete negoli ko-
risti a i naporno je. Tako|er
ni sa sjetvom ne treba
previ{e `uriti, jer rano u
prolje}e mo`e zrak biti ja-
ko topao, a tlo je jo{ hla-
dno. Sjeme klija u tlu a ne
u zraku zato treba pri~eka-
ti da se i tlo ugrije. U topli-
jem tlu sjeme }e br`e izni-
knuti i manje }e sjemen-
ki stradati.
Preporu~ljivo je i ne{to
pro~itati o proljetnim rado-
vima u vrtu. «Naoru`ani»
znanjem, dobrim alatima i
mi{i}ima `eljnim fizi~kog
rada, treba pravovremeno
prionuti na posao.
SAVJETISTRUCNJAKA
Koliko ~esto kupati
novoro|en~e?
Za dr`anje mokrog i skliskog novoro|en~eta
potrebno je malo prakse i samopouzdanja, no
ne brinite, nakon nekoliko kupanja, vi i va{e
dijete }ete se priviknuti i u`ivati u dru`enju
Va{e novoro|en~e ko-
je se tek privikava na
svijet oko sebe spremno
je za prvo kupanje i vri-
jeme je da u~inite sve po-
trebne pripreme kako bi
kupanje bilo {to ugodni-
je. Naime, kupanje novo-
ro|en~eta ne slu`i samo
kako bi va{e dijete bilo
~isto nego i za dodatno
zbli`avanje vas i djeteta.
Neke bebe u`ivaju biti u
toploj vodi od samog
po~etka, dok nekima tre-
ba vremena da se priviknu na taj novi
osje}aj vode na njihovoj osjetljivoj ko`i.
Ne preporu~uje se prvih sedam dana
nakon poroda kupanje bebe, nego samo
nje`no brisanje toplom gazom ili ru~ni-
kom, i to od glave do pete. Prije nego {to
po~nete sa brisanjem djete{ca, pobrini-
te se da je prostorija u kojoj to ~inite to-
pla, odnosno temperatura ne smije biti
ispod 22 stepena C. Napunite posudu to-
plom vodom, stavite novoro|en~e na ~is-
ti ru~nik, skinite ga i po~nite sa brisa-
njem.
Po~nite s licem bebe, odnosno brisa-
njem o~iju, po~ev{i od unutarnjeg kuta
o~iju prema van. Kada obri{ete jedno oko,
nemojte s istim dijelom ru~nika brisati
drugo, kako se mogu}e bakterije i prljav-
{tina ne bi prenijele s jednog oka na dru-
go. Ru~nik ~esto ispirite u toploj vodi, ka-
ko biste uklonili bakterije, prljav{tinu i
kako bi ru~nik sve vrijeme bio topao.
Obri{ite bebi u{i, nos i cijelo lice, no ne-
mojte brisati unutar uha. Svaki dio tije-
la detaljno obri{ite, kako biste uklonili
znoj i prljav{tinu koja mo`e na nje`noj
bebinoj ko`i izazvati iritaciju. Nikako ne-
mojte zaboraviti podru~je iza u{iju.
Prilikom svakog mijenjanja pelene,
potrebno je temeljito obrisati bebino
me|uno`je, koje uklju~uje genitalije i
stra`njicu. Za to su najbolje vla`ne be-
bi - maramice koje mo`ete kupiti u svim
trgovinama mje{ovitom robom te dro-
27. februar 2011. godine 31
gerijama, vrlo su nje`ne za
bebinu ko`u, ali ~iste
prljav{tinu od fekalija.
Kako bri{ete bebine di-
jelove tijela mokrom
krpom, tako ih i bri{ite su-
hom, kako bebi ne bi bilo
hladno. Nakon {to ste
oprali bebu, ko`i mo`ete
premazati blagim losi-
onom za bebe ili uljem za
bebe, kako biste sprije~ili
ko`u od lju{tenja i isu{iva-
nja.
Prvo kupanje prepo-
ru~uje se tek nakon {to otpadne pup~ana
vrpca. Ako vam je ovo prvo dijete,
mo`da }e vas biti pomalo strah prvog ku-
panja, no morate ostati mirni kako bis-
te mogli dr`ati dijete dok se po~ne mi-
cati u kadi. U tim trenucima tako|er pre-
poru~amo da zamolite jo{ jednu osobu
za pomo}. Za dr`anje mokrog i skliskog
novoro|en~eta potrebno je malo prakse
i samopouzdanja, no ne brinite, nakon
nekoliko kupanja, vi i va{e dijete }ete se
priviknuti i u`ivati u dru`enju. Ve}ina be-
ba voli toplu vodu, pa }e se ve}ina njih
nakon po~etnog odu{evljenja smiriti i na-
kon kupanja zaspati.
U prostoriju u kojoj kupate bebu zagrij-
te na ugodnu temperaturu, pobrinite se
da su u prostoriji zatvoreni prozori, da
nema propuha niti bilo kakvog strujanja
hladnog zraka.
Tokom prvih sedam dana nakon
ro|enja bebe kupanje }e vam biti mno-
go lak{e u kadici za bebe ili primjerice ku-
hinjskom sudoperu. Velika kada mo`e
vam biti nespretna za kupanje novo-
ro|en~eta, posebno ako jo{ nemate to-
liko prakse u tome.
Bebu ne morate i mo`ete kupati sva-
ki dan, to je vi{e stvar va{eg izbora, a
svaki dan izme|u kupanja bebu mo`ete
brisati toplom krpom, ba{ kao i u prvim
danima, prije nego {to je otpala pupko-
vina. Bebu ipak treba kupati najmanje
dva do tri puta sedmi~no.
32 27. februar 2011. godine
Pripremila: Nagorka IDRIZOVI]
Nema sumnje da su dvije ses-
tre Sokolovi}, Badema i Semka,
zna~ajno obilje`ile pozori{ni `ivot
Sarajeva i Zagreba. Badema, me-
cosopranistica, umrla je rano da-
vne 1969. godine, a Semka je po-
slije toga ostvarila nekoliko anto-
logijskih filmskih uloga. Kada je
umrla, 2008. godine, sve novine
biv{e Jugoslavije pisale su da je
oti{la jo{ jedna legenda glu-
ma~kog svijeta.
Obje su ro|ene u Sarajevu, a
umrle u Zagrebu. Badema je
ro|ena 1929, a Semka 1933, kao
k}erke Abide Sokolovi}, ro|ene
Mi~ijevi}, jedine sestre poznate
mostarske bra}e Mi~ijevi}, te oca,
Rasima ef. Sokolovi}a, izdanka
historijski ~uvene porodice Soko-
lovi}. Sokolovi}i su bili vlasnici ne-
preglednog Sokolovi} polja (Soko-
lovi}-Kolonija), od Ilid`e, pa sve do
dana{nje Hrasnice, a porodi~no
predanje ka`e da vuku korijen od
ONI SU NAS OBILJEZILI 27. februar 2011. godine 33
Badema i Rasema Semka Sokolovi}
MALO JE TAKVIH
sestara u umjetnosti
Velika mecosopranistica Badema Sokolovi} - [tajcer i glumica Semka
Sokolovi} - Bertok, mnogo su doprinijele umjetnosti u cijelom regionu i
njihova imena osta}e upam}ena po velikim ostvarenjima
Mehmed-pa{e Sokolovi}a. U Bade- pretpla}ena na lo`u broj 19. Prija- znatim glumcem, Fahrom Ko- igrala, da je svojim licem, figurom va’’. U Dramskom kazali{tu Gavel-
minoj i Semkinoj ku}i uvijek je na teljevala je s dvije sestre, glumi- GAVELLA njhod`i}em. Semka je oti{la u Za- i glasom zauzela golemo mjesto u la glumila je punih 40 godina. Na
po~asnom mjestu jednog od zido- ce - Azaleom i legendarnom glu- U Dramskom greb na Kazali{nu akademiju, maj- na{em sje}anju i u na{em senti- proslavu 50 godina kazali{ta u
va ponosno stajala velika sablja s micom sarajevskog Narodnog po- kazali{tu Gavella ka im je ostala u Sarajevu, sve do mentalnom odgoju. kojem je provela 40 godina nije po-
karakteristi~nim natpisom, za ko- zori{ta Jolandom \a~i}. U pauza- 1958. godine, kada odlazi u Zagreb Bio je u`itak slu{ati Semku Soko- zvana. Za{to - nikada nije saznala.
ju se govorilo da je sablja ~uvenog ma predstava majka je vodila glumila je punih 40 za svojim k}erima. lovi} kako govori, sa sarajevskim Bila je udana za sportskog novi-
pa{e. Semku i Bademu sestrama \a~i} godina. Na proslavu Kad je Badema bila ve} afirmi- naglaskom, jer su i taj naglasak i nara Marija Bertoka kojeg je upo-
u garderobu. Upravo tako je sve 50 godina kazali{ta u sana operska pjeva~ica, Semka intonacija pripadali jednom davno znala u zagreba~kom {ahovskom
LJUBAV PREMA po~elo. polagano kr~i puteve u gluma~kim pro{lom vremenu. U Sarajevu vi- klubu kada je njoj bilo 25, a njemu
POZORI[TU Period do kraja Drugog svjetskog kojem je provela 40 vodama. Kao stipendista sarajev- {e niko nije tako govorio. Njezin se 29 godina. Prema vlastitim ri-
Otac Rasim bio je finansijski in- rata ova porodica stanovala je u godina nije pozvana. ske Opere, Badema se uvijek i ra- govor konzervirao, jer je `ivjela u je~ima, istu ve~er kada ga je upo-
Ulici Hulusina, na Bistriku. Bade- nekom drugim govoru. znala, pru`iv{i ruku, pomislila je:
spektor, a preminuo je kada su
ma od najranije mladosti pokazu-
Za{to - nikada nije do odazivala pozivima svoje ma-
“Ovo }e mi biti mu`“. Te ju je
Semki bile tri godine. Tako da je ti~ne ku}e kako bi nastupala na
odrastala uz sestru Bademu i maj- je veliki interes i iskazuje darovi- saznala operskoj sceni, dok je Semka pri- DUGA KARIJERA U ve~eri Mario pratio ku}i i Semka
ku Abidu. @ivot bez oca bio je te`ak tost za pjevanje. Po~inje u horu sa- hvatala pozive za u~e{}e u filmo- GAVELLI mu je tada pred haustorom rekla:
i majka je {ivala kako bi prehrani- rajevske opere, gdje upoznaje i bu- vima koje su snimali sarajevski Jednu od svojih posljednjih ulo- “Znate, nemojte se ljutiti, ali vi }ete
la djecu nakon o~eve smrti. Maj- du}eg supruga, jednog od osniva~a re`iseri. Karakteristi~no za obje jes- ga odigrala je u filmu Pjera @alice biti moj mu`.” Mladi Bertok odgo-
ka je imala veliki utjecaj na svoje sarajevske Opere dirigenta Ivana te to, da su i nakon mnogo godi- “Kod amid`e Idriza“. U tom ma- vorio je tada: “Nemojte se vi lju-
k}eri i nau~ila ih je jo{ kao dje- [tajcera. Potom upisuje Muzi~ki na boravka u Zagrebu, bile i osta- lom, intimisti~kom i po svojim titi, ali ja se ne kanim `eniti.” Na
voj~ice da odlaze u pozori{te i za- konzervatorij u Zagrebu, istovre- le ponosne na svoje porijeklo. pretenzijama izrazito lokalnom {to mu je budu}a supruga odgovo-
interesovala ih za tu umjetnost. Svi meno podr`avaju}i i Semkin umje- Uvijek su govorile sa sarajevskim filmu, Semka je igrala `enu s Hri- rila: “Ne kanim se ni ja udavati, ali
koji su je poznavali pamte je kao tni~ki put. naglaskom i intonacijom, {to je, na- da. To je ona vrsta ljudskoga stvo- kada do toga do|e, to }ete biti vi.”
veselu i na poseban na~in darovi- Semka je u me|uvremenu po- ro~ito kod Semke, dolazilo do ra koju nije lako pretvoriti u filmski Veza je po~ela i nagovaranje na
tu `enu. Vje{to je opona{ala ljude, ha|ala tada{nji dramski studio u izra`aja u filmskim ulogama, kada lik, jer je u stvarnosti daleko od brak trajalo je oko osam mjeseci.
a krasno je i pjevala. [ivaju}i zna- Sarajevu, zajedno s njihovim ne- je, u poznim godinama, igrala svake patetike i la`noga osje}aja jer U tom braku rodio se sin Mario.
la je pjevati bosanske sevdalinke. razdvojnim drugom i vje~nim starije `ene ovog podneblja. Za nju je `ena iz na{eg kom{iluka jer je Premda je glumila u brojnim fil-
Mnogo je voljela pozori{te i bila je ku}nim prijateljem, budu}im po- je va`ila izreka kako uop{te ne glu- neko koga svi poznajemo. mskim i kazali{nim ostvarenjima,
mi, ve} samo {eta kroz kadar. Semka Sokolovi} - Bertok dugo je nije ostvarila `elje. Velika joj je `elja
Nakon smrti Semke Sokolovi} bila glumica Dramskoga kazali{ta bila zaigrati u filmu strave i u`asa,
Miljenko Jergovi} je napisao kolu- Gavella, poluprofesionalno je igra- pa makar, “igrala sjekiru“. @alila je
mnu posve}enu sestrama umjetni- la {ah i brid`, a u socijalisti~kim vre- i {to nikad nije imala priliku glumi-
cama koja po~inje: “U Sarajevu se menima bila je aktivna u politi~kim ti Cyrana de Bergeraca jer je za nju
sve do pred rat, me|u ljudima ko- forumima. Tragikomi~nu stranu ta- to bio najromanti~niji lik u knji`e-
ji su svoju najljep{u mladost od`i- kvoga aktivizma protuma~ila je u fil- vnosti i ima velik nos radi kojeg ona
vjeli pedesetih i {ezdesetih, pri~alo mu Gorana Markovi}a “Majstori, sebe nije dala snimati u profilu.
OSKAR kako taj grad u svojoj povijesti ni- majstori“, igraju}i ulogu {kolske di- Debitirala je na filmu 1956. go-
Radije snimam filmove je vidio ljep{e `ene od Bademe So- rektorice. Bila je uva`avana i po{to- dine, u drami ‘‘U mre`i’’ uglednog
nego {to igram u kolovi}. Bila je mecosopranistica u vana, ali ne koliko je zaslu`ivala. srbijanskog redatelja Bojana Stu-
sarajevskoj Operi, a onda je prese- Tokom srednjo{kolskog {kolo- pice. Nakon tog filma glumila je u
pozori{tu. Tali~na sam lila u Zagreb. Umrla je mlada, s na- vanja bavila se ma~evanjem, ali je brojnim doma}im filmovima: ‘’Pro-
za film. Igrala sam u vr{enih ~etrdeset. Oti{la je pod sam od ovog sporta morala odustati test’’, ‘’Variola vera’’, ‘’[tefica
Cvek u raljama `ivota’’. Devede-
filmu “Kapo“, koji je bio kraj 1969, ali je se sljede}ih dva- zbog ozljede. No, ostat }e joj ljubav
setih godina bila je neizostavna i
deset godina, uz uzdah i trenutak za sport op}enito od {aha preko no-
konkurent za Oskara, {utnje, u usputnim i svakodnevnim gometa do veslanja. Poslije udaje, u hrvatskoj kinematografiji, glumi-
zatim sam snimala razgovorima sje}alo i mu{ko i `en- suprug je zarazio brid`em u koji }e la je u ‘’Dok nitko ne gleda’’,
se zaljubiti i desetlje}ima }e svaki ‘’Krhotinama’’, ‘’Sedmoj kronici’’
“Miris dunja“ i “Variola sko. Ljepota Bademina postala je
~etvrtak zajedno odlaziti na parti- i ‘’Dugoj mra~noj no}i’’.
mitska, a svojom je tihom ve-
vera“, koji su tako|er li~inom obilje`ila `ivote onih koji tu ju brid`a. Ova igra ne}e joj biti sa- U Srbiji je snimila svoj posljednji
bili kandidati za `enu nisu vidjeli ni upamtili, no du- mo hobi jer je s vremenom osvo- film, ‘’Ljubav i drugi zlo~ini’’. Je-
bina uzdaha za njom i {utnja u jila i brojne turnire u brid`u. Osim dnom je izjavila “Radije snimam
Oskara, dok je film dru{tvu, taman toliko duga da Ba- uspjeha u brid`u, zavidne je uspje- filmove nego {to igram u pozori-
“Grbavica“ osvojio demin an|eo preleti iznad nas, ~ini- he ostvarila i u igranju {aha jer je {tu. Tali~na sam za film. Igrala sam
Zlatnog medvjeda li su kolektivnu uspomenu na nju.“ osam puta osvajala naslov {ahov- u filmu ‘Kapo’ koji je bio konkurent
Semka Sokolovi} ostala je za- ske prvakinje Hrvatske. Semka je za Oskara, zatim sam snimala
pam}ena svojim sjajnim filmskim u Gavelli ostvarila neke veoma za- ‘Miris dunja’ i ‘Variola vera’ koji su
ulogama. Bila je glumica koja ni- pa`ene uloge Anke u djelu Mirosla- tako|er bili kandidati za Oskara,
je igrala glavne uloge. Ali tih je va Krle`e ‘’Kraljevo’’, te uloga dok je film ‘Grbavica’ osvojio Zla-
uloga bilo toliko, a ona ih je tako Ane Petrovne u ‘’Drami bez naslo- tnog medvjeda’’.
34 27. februar 2011. godine
OKOEKOLOGIJE
”Crvena lista” biljaka
Biljni geneti~ki resursi su najugro`enija kategorija
biodiverziteta, pokazuju podaci iz BiH i njenog
{ireg ekolo{ko-geografskog okru`enja
Hajdar ARIFAGI]
(hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba)
Dolaskom marta i po~etkom prolje}a
bivamo vedriji, raspolo`eniji, pa i zdra-
viji jer lak{e di{emo, a i zima se vi{e ne
uvla~i u kosti.
Uz to, mart je pun doga|aja koji }e nas
izmamiti u prirodu ili u~initi senzibilni-
jim prema njenim vrijednostima: suncu,
{umi, vodi, vremenskim prilikama, a
odvojiti od asfalta i sve ja~eg one~i{}enja
okoli{a od saobra}aja.
Sve ostalo nije nam ba{ naklonjeno,
primjerice ni klimatske promjene, ~iji tre-
nutni globalni pravci mogu imati sna`an
efekat na biodiverzitet globalnog, regi-
onalnog i lokalnog nivoa. O tome je na
netom odr`anom prvom simpoziju gene-
ti~ara u Bosni i Hercegovini govorila dr.
Amra Kazi}, vi{i stru~ni saradnik Insti-
tuta za geneti~ko in`enjerstvo i biotehno-
logiju Univerziteta u Sarajevu. Ona je
upozorila da trenutni pravci globalnih kli-
matskih promjena mogu imati izra`en
efekat i na biodiverzitet ekosistema i
vrsta, tako i kroz geneti~ki diverzitet,
odnosno strukturu `ivog svijeta kao na-
sljedne osnove svakog organizma. Ne
dvoji da }e efekat tih promjena biti dru-
ga~iji na vrste koje su sesilne ili mobil-
ne te da invazije vrstama i podvrstama,
uzrokovane klimatskim promjenama, i
~esto u kombinaciji sa ~ovjekovim akti-
vnostima, uti~u kako na geneti~ki diver-
zitet, tako i na diverzitet vrsta.
UGRO@ENO POTOMSTVO
Procjene Me|unarodne unije za za{ti-
tu prirode ukazuju na to da je genofond
sadr`an u mnogim taksama biljaka, glji-
va i `ivotinja danas veoma ugro`en, a
gubitak biodiverziteta na svim nivoima
klju~ni okolinski i ekolo{ki problem. Sa
lica zemlje podjednako nestaju vrste u
divljini (na njihovim prirodnim stani{ti-
ma), kao i domestificirane vrste biljaka
i `ivotinja (geneti~ki resursi). Kao gla-
vni do sada prepoznati razlozi takvim
trendovima su: konverzija prirodnih
stani{ta, globalne promjene i geneti~ko
zaga|enje koje uslovljava stalnu gene-
ti~ku ero zi ju. Aka de mik Su lej man
Red`i} tvrdnju da su biljni geneti~ki re-
sursi najugro`enija kategorija biodi-
verziteta, potkrepljuje podacima iz BiH
TRAŽILI SMO ZA VAS
Cvije}e svu
Od 1930-ih pa sve do danas rasplesani cvjetni
vrtovi nezaobilazan su dio svake proljetne
garderobe. Voljeli su ih i 50-ih godina, ali
neizbje`ani i na svom vrhuncu bili su 60-ih godina
dvadesetog stolje}a, osobito u vrijeme pop-arta
Vesele haljinice ili pre- binirani sa zimskim ma-
krasne bluze? Suknje s sivnim komadima odje}e.
bogatim volanima ili one Ipak, samo oni malo hra-
je dnos ta vne ha lji ni ce? briji usudit }e se iskomi-
Upravo ovo su naj~e{}i nirati dva cvjetna uzorka
vjesnici cvjetnog uzorka. odjednom, te to uklopiti u
Ipak, cvjetni je uzorak divan styling na kojemu
danas odli~no primije- }e im svako pozavidjeti.
njen na torbama, cipela-
ma, te svom ostalom ase-
soaru. A tek na hla~ama
i blejzeru... Zaista izgleda
Zaista, previ{e je mo-
gu}nosti o kojima bismo
vam mogli pri~ati, stoga
samo naprijed i uveselite
odli~no u svakom obliku. se cvjetnim uzorkom - u
Cvije}e je na velika vra- njemu }ete se osje}ati
ta u{lo u modni svijet i ne veselo, zavodljivo ali i
silazi s modnih pista, jer krhko, nje`no.
i njenog {ireg ekolo{ko-geografskog gotovo ne postoji niti je- Od 1930-ih pa sve do
okru`enja. Osim {to su izgubljene mno- dan modni dizajner koji bi danas rasplesani cvjetni
ge izvorne linije biljaka koje se koriste u odolio tom dra`esnom i vrtovi nezaobilazan su
dobijanju hrane, nestali su i njihovi ljupkom uzorku. dio svake proljetne garde-
brojni potomci. Iz ove kategorije u BiH Sada ih nosite s pleti- robe. Voljeli su ga i 50-ih
su utvr|ene 124 vrste (povr}e, vo}e, vom i toplim grilonka- godina, ali neizbje`an i na
ukrasne, ljekovite i za~inske biljke). Za- ma, a kada je ki{a ili sni- svom vrhuncu bio je 60-
{tita ovog genofonda nala`e poduzima- jeg, s gumenim ~izmama ih godina dvadesetog sto-
nje efikasnih mjera, a jedna od njih je i ili pak onima visine pre- lje}a, osobito u vrijeme
formiranje “crvene liste“ biljaka. ko koljena. pop-arta. A asocijacija na
Po~etkom svake godine stru~njaci iz ra- Odli~na je stvar, pa za- 1969. dovodi nas i do
zli~itih (uglavnom prirodnih i dru{tvenih pravo i recesijska, {to lje- Woodstocka i djece cvi-
nauka) zaokupljeni su temama kojima }e tni lagani floralni mode- je}a koji su cvjetni uzorak
se evo ve} desetu godinu baviti u~esni- li odli~no izgledaju kom- isfurali na najja~e.
ci Lo{injskih dana bioetike. Na njima re-
dovna izlaganja imaju i stru~njaci iz BiH:
ljekari, eti~ari, geneti~ari, nau~nici iz
oblasti prirodnih nauka.
Ovogodi{nji dani, posve}eni integra-
tivnoj bioetici i novoj epohi, bi}e odr`ani
od 15. do 18. maja.
PREPRAVLJANJE ^OVJEKA
Bioetika je inovativno podru~je u ko-
jem se uspostavljaju razli~ite teorijske
i prakti~ne interakcije i sabire ukupna
perspektiva ljudskog opstanka radi
postavljanja orijentira i postizanja
orijentacijskog znanja u situaciji pre-
lamanja svjetsko-istorijskih epoha.
Ona konkretnim problemima `ivota i
njegovog odr`avanja pristupa pluriper-
spektivno, te ih sagledava u jedinstve-
nom horizontu, {to zna~i da kategori-
ju `ivota uzima u njenoj cjelovitosti. Ti-
me se nazna~ava naj{iri krug konkre-
tnih problema i tema koje se razmatra-
ju u je din stve nom me to do lo {kom
obrascu.
Ne potcjenjuju}i ostale brojne sadr`aje
lo{injskog skupa, mo`e se o~ekivati da }e
posebno provokativna biti rasprava za
okruglim stolom o lije~enju i prepravlja-
nju ~ovjeka i pri tom tra`enju granica
medicinsko-tehni~kog zahvata. Sa zu-
bnim protezama, umjetnim kukovima,
pejsmejkerima, so~ivima... ~ovjek dana{-
njice vi{e nije stopostotni produkt priro-
de nego i “proizvod“ vlastitog znanja i te-
hnologije. Do koje mjere }e i}i zadiranje
u njegovu prirodnu materiju, te{ko je
re}i i zbog toga }e biti zanimljivo ~uti
dokle se`u sada{nja predvi|anja. Ri-
je~ju: {ta }e ljekari jo{ ~initi da boles-
tan ~ovjek ostane `iv i aktivan, iako pri
tom manje prirodan.
 27. februar 2011. godine 35
da oko nas KUTAK ZA
KUCNE
LJUBIMCE

10 najpametnijih i
najglupljih vrsta pasa
Neki psi su sposobni brojati do pet, rje{avati
jednostavne matemati~ke zadatke i ta~no
razumjeti zna~enje ~ak do 250 rije~i
Iako vjerojatno mislite kako va{ pas
nema puno na pameti osim jela i {etnje, Najpametniji
pokazalo se kako su psi itekako sposo-
bni brojati do pet, rje{avati jednosta-
vne matemati~ke zadatke i ta~no razu-
mjeti zna~enje ~ak do 250 rije~i, {to ih
stavlja u potpuno ravnopravan polo`aj
s prosje~nim dvogodi{njakom.
No, kao {to ni sva djeca nisu ista,
nisu isti ni svi psi. Me|u najpametni-
jima su grani~arski koli, njema~ki
ov~ar, pudla, labrador, zlatni retriver,
rotvajler, itd., a me|u najglupljima su
engleski buldog, afganistanski hrt,
krvosljednik, baset... Stanley Coren,
kanadski kinolo{ki stru~njak, objavio
je studiju o tome kako psi razmi{lja-
ju, uklju~uju}i i nekoliko testova ko-

Najgluplji

Grani~ar ski koli, pudla, nje-

ma~ki ov~ar, zlatni retriver, dober-
man, {etlandski ov~ar, labrador re-
triver, papijon, rotvajler, austra-
lijski govedar.

ji su prvotno napravljeni za pra}enje

Afganistanski hrt, basenji (kon-
goanski pas), engleski buldog, ~au-
~au, borzoj (ruski hrt), krvosljednik,
pekinezer, bigl, mastif, baset.
razvoja djeteta, ali su prilago|eni
pse}em svijetu, pi{e The Daily Mail.
Prosje~an pas je bistar otprilike kao
i dvogodi{nje dijete. To zna~i da mo`e
razumjeti oko 165 rije~i, znakova i si-
gnala. Oni bistriji, kojih je otprilike oko
20 posto, mogu razumjeti oko 250 ri-
je~i, znakova ili signala kao otprilike
prosje~an dvoipogodi{njak, istaknuo je
profesor Coren. Studija je tako|er po-
kazala kako psi mogu brojati do ~etiri
ili pet, a mogu i primijetiti pogre{ku
u jednostavnim matemati~kim zada-
cima, {to zna~i da mogu zbrajati. Psi
znaju da je 1+1=2, a ne tri ili jedan,
tvrdi profesor.
36 27. februar 2011. godine

ORDINACIJA Obilje`en Dan rijetkih bolesti

Naj~e{}e se javljaju
a bi se odre|ena bolest

D smatrala rijetkom, ne
smije poga|ati vi{e od
odre|enog broja osoba

u djetinjstvu
u odnosu na cijelu populaciju je-
dne zemlje. U svijetu postoji
5.000-7.000 poznatih rijetkih
bolesti koje, iako svaka poga|a
mali broj ljudi, kada se posma-
tra njihov zajedni~ki utjecaj,
poga|aju oko 20 miliona ljudi u
Evropi. Ipak, te{ko je re}i koliki
U svijetu postoji 5.000-7.000 poznatih rijetkih bolesti koje, iako svaka
je ta~an broj oboljelih, budu}i da poga|a mali broj ljudi, kada se posmatra njihov zajedni~ki utjecaj,
se mnoge bolesti koje su rijetke
stavljaju pod zajedni~ku grupu
poga|aju oko 20 miliona ljudi u Evropi
Akutna por firija
“metaboli~kih i endokrinih bo-
lesti“, a s druge strane, epide-
miolo{ki podaci za mnoge rijet-
ke bolesti su neadekvatni. Ipak, Porfirije su skupina nasljednih bolesti uzrokovanih pore-
procjene su da je 6-8 posto sta- me}ajem u sintezi hema, molekule koja zajedno s moleku-
novnika Evropske unije obolje- lom globina tvori hemoglobin. Hemoglobin je sastavni dio
lo od rijetkih bolesti. eritrocita i odgovoran je za prenos kisika u organizmu. Aku-
Tako|er, unutar same grupe tna porfirija je zajedni~ki naziv za tri sli~na nasljedna pore-
rijetkih bolesti postoje i one ko- me}aja koju karakteriziraju akutni napadi porfirije. Akutni
je su “vrlo rijetke“, te poga|aju napadi porfirije obilje`eni su nespecifi~nim klini~kim sim-
jednu osobu na 100.000 stano- ptomima kao {to su izrazito jaka bol u trbuhu koja se mo`e
vnika ili ~ak i manje. Takvi pa- {iriti u le|a i prepone, glavobolja, bolovi u rukama i noga-
cijenti su posebno izolirani i ra- ma, mu~nina i povra}anje.
njivi.

HRONI^NE, Bulozna Mar fanov

DEGENERATIVNE,
SMRTONOSNE
S medicinske strane, to su
naj~e{}e hroni~ne, degenerati-
vne i smrtonosne bolesti, zbog
~ega je oboljelima zna~ajno
smanjena kvaliteta `ivota, pogo-
tovo jer su ovisni o tu|oj pomo}i.
^est je slu~aj da se takve boles-
ti kasno dijagnosticiraju, upra-
vo zbog svoje rijetkosti. Sa soci-
jalne strane, javnost, a ~ak i me-
dicinski krugovi, imaju malo
saznanja o toj vrsti bolesti, zbog
~ega je medicinska skrb slabo or-
ganizovana, a lijekovi skupi ili
slabo istra`ivani. S obzirom na
to da postoji {iroki spektar sim-
ptoma, a mnogi od njih su vrlo
te{ki i izazivaju jake bolove,
oboljeli rijetko kad mogu sudje-
lovati u dru{tvenom `ivotu svo-
je zajednice, koja nije prila-
go|ena njihovim potrebama.
Samim time, oboljeli se susre}u
s mnogim medicinskim, socijal-
nim i psiholo{kim problemima.
Za veliki dio rijetkih bolesti jo{
nisu prona|eni efikasni lijekovi,
dok se za one za koje postoje li-
jekovi, uglavnom toliko skupi da
si ih oboljeli ne mogu priu{titi.
S medicinskog stajali{ta, rijet-
ke bolesti karakterizirane su
velikom raznovrsno{}u simpto-
ma i poreme}aja, koji variraju ne
samo od bolesti do bolesti ve} i
unutar same bolesti. Ista vrsta
bolesti mo`e imati jako razli~itu
klini~ku sliku za oboljele, a mno-
gi razli~iti simptomi mogu se po-
javiti kod jedne oboljele osobe.
Rijetke bolesti variraju i kad se
radi o te`ini pojedine bolesti, ali
u prosjeku o~ekivano trajanje
`ivota osoba oboljelih vrlo je
kratko. Utjecaj bolesti na traja-
nje `ivota je razli~it od bolesti do
bolesti, tako da neke uzrokuju
smrt pri ro|enju, mnoge su
smrtonosne i degenerativne,
dok se s drugima mo`e normal-
no `ivjeti ako se dijagnosticira-
ju na vrijeme te prikladno lije~e.
Prvi simptomi rijetkih boles-
ti poga|aju oboljele u razli~itoj
`ivotnoj dobi. Kod mnogih se
javljaju od ro|enja i u djetinj-
stvu, no postoje i one koje su spe-
cifi~ne za odraslu dob. Tre}a
mogu}nost je da se prvi simpto-
mi pojave u djetinjstvu, ali se bo-
lest pogor{a tek u kasnijoj dobi.
Tako|er, simptomi koji su sli~ni
simptomima nekih ~estih i po-
znatih bolesti mogu prikriti ~inje-
nicu da se ipak radi o rijetkoj bo-
lesti. Kombinacija razli~itih sim-
ptoma isto tako mo`e pridonije-
ti dono{enju pogre{ne dijagnoze.
U osamdeset slu~ajeva rijetkih
bolesti one imaju otkriveno ge-
netsko porijek- lo. Mogu se na-
slijediti ili razviti iz novih gen-
skih mutacija ili hromosomskih
abnormalnosti. Poga|aju 3-4
posto ro|ene djece. Ostale rijet-
ke bolesti uzrokovane su infekci-
jama (bakterijskim ili virusnim),
alergijama ili pod hemijskim i ra-
dijacijskim utjecajem. Neke rijet-
ke bolesti uzrokovane su kombi-
nacijom genetskih i okoli{nih
utjecaja. Ipak, za ve}inu rijetkih
bolesti etiolo{ki mehanizmi su
nepoznati zbog nedostatka
nau~nih istra`ivanja.
Uprkos raznovrsnosti, rijetke
bolesti imaju neke zajedni~ke
karakteristike. Rijetke bolesti su
te{ke, hroni~ne, ~esto degenera-
tivne i smrtonosne. Kod 50 pos-
to rijetkih bolesti prvi simptomi
se javljaju u djetinjstvu. Kvalitet
`ivota osoba oboljelih od rijetkih
bolesti je ~esto smanjen nedos-
tatkom ili gubitkom samostalnos-
ti. Velika patnja oboljelih osoba i
njihovih obitelji poja~ana je psi-
holo{kim o~ajem, nedostatkom
nade u u~inkovitost terapije i ti-
me {to ~esto nemaju prakti~nu
podr{ku u svakodnevnom `ivo-
tu. Rijetke bolesti su te`ak teret
za cijelu obitelj, koja nailazi na ve-
like pote{ko}e u tra`enju adekva-
tne terapije za svoje ~lanove.
LIJEKOVI SIRO^ADI
To su medicinski proizvodi
~ija je namjena za postavljanje
dijagnoze, prevenciju i terapiju
rijetkih bolesti. Zovu se lijekovi
siro~adi zato {to u normalnim
tr`i{nim uvjetima nije profitabil-
no za farmaceutsku industriju
razvijati i prodavati lijekove na-
mijenjene za lije~enje malog
broja ljudi koji su oboljeli od ri-
jetkih bolesti.
Lijekovi koji se razvijaju za ovo
neprofitabilno tr`i{te nisu finan-
sijski isplativi za farmaceutske fir-
me, jer se tro{ak stavljanja takvog
lijeka na tr`i{te ne mo`e nadokna-
diti kroz njegovu prodaju. Zbog
toga vlade i neprofitne organiza-
cije za prava pacijenata oboljelih
od rijetkih bolesti nagla{avaju po-
trebu za ekonomske inicijative ko-
je }e ohrabriti farmaceutske
tvrtke za razvoj i prodaju lijeko-
va siro~adi.
epidermoliza
Nasljedne bulozne epider-
molize su skupina bolesti
karakteriziranih jakom osje-
tljivosti ko`e, a u nekih bo-
lesnika i sluznica, sa stvara-
njem mjehura i rana. Ko`a je
osjetljiva na najmanji priti-
sak, trljanje i dodir te vrlo la-
ko dolazi do bolnih rana po-
put ope kli na. Pos to je tri
osnovna tipa ili vrste boles-
ti, koji se razlikuju po dubi-
ni odvajanja slojeva ko`e.
Cisti~na fibroza
Cis ti~na fi bro za ili
skra}eno CF je jedna od
naj~e{}ih nasljednih boles-
ti u bijelaca. To je bolest sa
{irokom paletom sitmptoma,
a najte`i slu~ajevi se otkri-
vaju ve} u novoro|ena~koj
ili ranoj dje~ijoj dobi. Za-
hva}a sve vi{e organa, a u ti-
pi~nim slu~ajevima su najte`e
pogo|ena plu}a i gu{tera~a -
`lijezda odgovorna za proba-
vu hrane. CF se ~esto zove i
nevidljiva bolest jer oboljele
osobe izvana izgledaju u po-
tpunosti zdravo, zbog ~ega se
bolest te{ko prepoznaje. Obo-
ljelu djecu zovemo i djeca sla-
nog poljupca, jer ve}ina obo-
ljelih ima puno slaniji znoj od
zdravih osoba, a sama bolest
se u davna vremena dija-
gnosticirala poljupcem u ~elo
novoro|en~adi.
Homocistinurija
Homocistinurija je naslje-
dna metaboli~ka bolest uzro-
kovana poreme}ajem meta-
bolizma aminokiseline meti-
onina. Bolest zahva}a o~i,
`iv~ani sistem, krvo`ilni sis-
tem te kosti. Bolest se javlja
s u~estalo{}u od 1:200.000
`ivoro|ene djece.
sindrom
Marfanov sindrom je ri-
jetki nasljedni poreme}aj
vezivnog tkiva. Zahva}a ra-
zli~ite organske sisteme:
kosti, o~i, srce, krvne `ile,
sre di{ nji `iv~ani sis tem,
ko`u i plu}a.
Uzrok sindroma je muta-
cija gena za fibrilin, osno-
vni gra|evni element mi-
krofibrila koji tvore vezivno
tki vo, pa bo lest za hva}a
razli~ite organske sisteme.
Marfanov sindrom javlja se
kod jednog na 10.000 sta-
novnika, nevezano uz pol i
etni~ku skupinu.
Mukopolisaha-
ridoza
Mukopolisaharidoza (MPS)
je rijetka nasljedna meta-
boli~ka bolest. Jedna je od
45 opi sa nih po re me}aja
nakupljanja u lizosomima
(LSD), koji su uzokovani
ge ne ti~kim uvje to va nim
nedostatkom jednog ili vi-
{e specifi~nih lizosomskih
enzima. U zdravih osoba
masti i {e}eri se kontinuira-
no izgra|uju i razgra|uju
ovisno o potrebama organi-
zma.
Niemann
Pickova bolest
Ni eman Pic ko va bo lest
(NP) odnosi se na grupu na-
sljednih metaboli~kih pore-
me}aja poznatih kao leuko-
distrofije ili poreme}aji raz-
gradnje lipida. Kod takvih
bolesti dolazi do nakuplja-
nja {tetnih koli~ina masti u
or ga ni ma po put sle ze ne,
jetre, plu}a, ko{tane sr`i i
mozga.

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi
i ljudskim sudbinama
[ta sve treba imati
u ku}noj apoteci
Ramo KOLAR
^esto se, i to odavna, raspravlja, pi-
{e i preporu~uje {ta bi to trebalo (ne-
ophodno) imati u ku}noj apoteci i ku-
hinji. Jedni predla`u jedno, drugi dru-
go. I sam, otkad se bavim alternativnom
medicinom, poku{avam prona}i najbo-
lji paket za to. O njemu sam govorim
u novoj knjizi koja bi se uskoro treba-
la pojaviti iz {tampe. Ovdje }u kazati sa-
mo to da se radi o lijekovima (i hrani)
tradicionalne medicine i kuhinje, a ne
onome {to preporu~uje ortodoksna
medicina, jer toga ima svaki dan na
svim stranama, a preporu~uju ugla-
vnom medikamente koji s jedne stra-
ne poma`u, a s druge jetri (i drugim or-
ganima) nanose mnogo {tete...
Najva`nije i najbolje preparate i proi-
zvode, pomo}na ljekovita sredstva sam
nazvao veli~anstvenih deset. Me|u
njima su med, bijeli luk, krompir,
sir}e... Jo{ sam u dilemi da li taj broj
pove}ati, jer npr. priznati ameri~ki pi-
sac o ovoj temi Erl Mindelova ima svo-
jih stotinu veli~anstvenih.
Neki drugi pak imaju svoje preporu-
ke. Tako }e kazati da je pod broj jedan
potreban gel od aloa vere kao lijek pro-
tiv manjih opekotina, nano{enjem na is-
te. Neki }e kazati kako nije dobra za
oralnu upotrebu.
Soda bikarbona - lijek protiv gastri-
tisa. Uvjerio sam se stotinu puta u is-
pravnost ove konstatacije. Pomije{ajte
pola kafene ka{i~ice sode bikarbone u
~a{i vode, a zatim naiskap popijte.
Osjeti}ete olak{anje doslovno za minut.
Za ozbiljnije stoma~ne tegobe, naravno,
javiti se svome lije~niku!
Mnogo je stvari na koje mo`e utje-
cati Hamamelis, kao {to su bolovi u mi-
{i}ima, ~irevi, posjekotine poslije bri-
janja, varikozne vene, ekcemi, ubodi ko-
maraca i uraslih noktiju. Hamamelis je
sna`ni oksidans koji izaziva ste`u}i
efekt, ubrzava zacjeljivanje i smanju-
je upalu.
O medu i njegovim ljekovitim i hra-
njivim svojstvima sam na ovome mjes-
tu potro{io mnogo rije~i i prostora, pa
ne}u ponavljati... Ali bez meda u ku}i
- nipo{to.
Neki autori tvrde kako je |umbir efi-
kasan lijek protiv vrtoglavice i morske
27. februar 2011. godine 37
bolesti, mu~nine izazvane hemoterapi-
jom i drugim sli~nim tretmanima. Uzi-
ma se u manjim dozama.
Kad god jede{ bijeli luk, a ti potom
uzmi malo cimeta i miris nestaje. Osim
toga, cimet je dobar protiv hrkanja,
vrtoglavice, bacila, toj. ima antisepti~ka
svojstva i ubija bakterije. I s cimetom
treba umjeti, jer previ{e ga uzimati do-
nosi nevolje!
^aj od nane za lahak san, ali i pro-
tiv stoma~nih tegoba. To su nas nau~ile
jo{ na{e nane!
OSLOBO\ENJE
Dobra je nana protiv poreme}aja va-
renja, gr~eva, prehlade, gripa, lo{eg za-
daha, opu{ta `eludac, pobolj{ava vare-
nje...I gr~eve kod djece odagnava ovaj
blagi ~aj. Mentin jak ukus i miris mo-
gu pro~istiti i disajne puteve.
Kafa! dobra ili ne? Koliko je popiti PO[TOVANI ^ITAOCI!
dnevno? Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine
Da, kafa je dobra ako je se pije do dvi- "Oslobo|enje" u PDF formatu.
je-tri {olje dnevno: lijek je protiv gla- Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti
vobolje, ~ak i astme! Kofein pove}ava registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in
efikasnost tableta protiv glavobolje, pa pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com,
je ~est sastojak svih analgetika. Kafa na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH,
mo`e pomo}i kao hitan lijek kod odra- kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:
slih astmati~ara, jer umanjuje upalu u UPLATE U INOSTRANSTVU:
bronhijalnim putevima.
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR
O jabukovom sir}etu je ovdje tako|er Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W.I.F.T.
bilo puno govora i za {ta je sve dobro, UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG,
pa ne}u ponavljati lekcije, ali }u nekom FRANKFURT AM MAIN, S.W.I.F.T.: DEUTDEFF
drugom prilikom opet mu se vratiti...
Krompir je neophodan i ima ga UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:
svaka kuhinja. Osim {to se jede, mo`e Banka Valuta Broj ra~una
se upotrijebiti i za probleme s konjukti-
vitisom, ali ~e{}e kod visoke tempera- UNICREDIT BANK
KM 3383202250044019
ture i gripe, rana i upala, izraslina... d.d. SARAJEVO
12. Ulje sa dodatkom vitamina E - li-
jek protiv opekotina SPARKASSE BANK
KM 1990490005630121
Ulje oboga}eno antioksidansom, vi- DD SARAJEVO
taminom E je dobar lubrikant koji
spre~ava starenje uzrokovano sun~evim CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE
zracima i grubim sapunima. DNEVNI LIST
Kako ga koristiti: Ulje sa dodatkom vi- OSLOBO\ENJE KM EUR
tamina E je gusto pa ga treba koristiti (svaki dan)
samo protiv bla`ih opekotina. 6 mjeseci 60,00 31,00
Pojedini alternativci }e kazati kako je
12 mjeseci 120,00 61,00
dobro vazda uza se (u ku}i) imati i ko-
kosovo ulje, ulje karanfil~i}a, valjda ne Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na
treba ni spominjati limun, prirodne so- uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite.
kove, dobru doma}u ~istu rakiju, kami- Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako
licu, morsku sol... biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u
No o tome vi{e u nekom od narednih slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu.
brojeva... Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata.
[aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba
38
Pripremamo
27. februar 2011. godine
Smotuljci s okusom
Mediterana
Pripremite se za opojan miris dok
budete pekli ovaj hljeb, a poezija
okusa natjerat }e vas da uzmete jo{
koji komadi}
Sastojci:
Za tijesto: • 1 svje`i kvasac • 600 ml
tople vode • 50 ml maslinovog ulja •
2 `li~ice soli • 1 kg p{eni~nog o{trog
bra{na tip 400 •
Za nadjev:• 100 g su{ene raj~ice •
50 ml maslinovog ulja • 1 `li~ica su{e-
nog bosiljka • 1 `li~ica su{enog timi-
jana • 1-2 ~e{nja ~e{njaka • 200 g fe-
ta-sira
Za premazivanje: • 1 jaje
Priprema:
U ve}oj posudi izmrvite kvasac.
Dolijte oko 100 ml tople vode i mije-
{ajte dok se kvasac ne otopi. Dodaj-
te ulje, sol i 500 ml tople vode te pos-
tupno mije{aju}i pjenja~om dodajte
ve}inu bra{na. Kada vi{e ne mo`ete
mije{ati pjenja~om, smjesu nastavi-
te mije{ati rukom da dobijete glatko
tijesto. Pokrijte ga i stavite na toplo.
Sitno nasjeckajte su{enu raj~icu i
stavite u posudu. Dodajte maslinovo
Hljeb koji se sam mijesi
Ili mo`da bolje re}i “hljeb koji se
ne mijesi“! Da, ba{ tako!
Gre{ke nema…
Postupak je lijepo obja{njen u
The New York Timesu
Sastojci:
3 {olje bra{na • 1/4 ka{i~ice suhog
kvasca • 3 `li~ice soli
• {olja i po vode
Priprema:
Uzmite ta~no tri ~a{e bra{na (mo`ete
kombinovati bra{no po `elji) i istresite
u plasti~nu vanglu. Dodajte sol i kvasac,
promije{ajte, a zatim sipajte {olju i po
ulje, bosiljak, timijan, protisnuti ~e{-
njak i zdrobljenu fetu, pa sve zajedno
dobro izmije{ajte. Na blago pobra{-
njen stol istresite pripremljeno tijes-
to. Lagano ga premijesite i podijeli-
te na tri dijela. Svaki dio tanko razva-
ljajte u oblik pravokutnika i ravno-
mjerno prema`ite tre}inom nadjeva
te zarolajte u roladu.
Roladu primite za krajeve i okre}ite
ih u suprotnim smjerovima (kao da ci-
jedite ru~nik). Kada ste tako izvinuli ti-
jesto, od njega oblikujte krug i ve`ite
ga u oblik ~vora. Ostavite da se di`e oko
30 minuta na nama{}enom limu ili li-
mu na koji ste stavili pek-papir. Tijes-
to prema`ite razmu}enim jajetom.
Za to vrijeme ugrijte pe}nicu na 250
stepeni C, pa temperaturu smanjite na
220 stepeni C u trenutku kada stavlja-
te pe}i smotuljke. Pecite ih 25 do 30 mi-
nuta.
Poslu`ivanje:
Hljeb se mo`e jesti topao ili hladan,
a poslu`ite ga uz omiljenu krem-juhu
ili povrtno varivo.
Savjet: Mo`ete najprije pripremiti na-
djev i onda ga pustiti da se marinira ne-
koliko sati.
vode. Kuha~om grubo promije{ajte sas-
tojke. Vanglu pokrijte plasti~nom foli-
jom i ostavite na mlakom mjestu (sobna
temperatura) da stoji od 12 do 18 sati.
Preporu~uje se 18 h ili bolje re}i, tijes-
to je spremno pojavom mjehuri}a!
Sad ste slobodni svoje vrijeme utro{i-
ti kako vam je volja. Mo`ete pogledati
omiljenu seriju, oti}i na vikend, kino, po-
zori{te, spavati i ne brinuti o hljebu. Osa-
mnaest sati je va{e vrijeme!
Vrijeme je za preradu. Na dobro pobra{-
njenu povr{inu istresite nado{lo tijesto.
Preklopite ga jedanput kao da zatvarate
knjigu, pospite bra{nom i ponovite. Zna~i,
dva puta ste “zatvorili knjigu“.
Oblo`ite pek-papirom {erpu ili tepsiju,
Najmekaniji hljeb bez kvasca
“Priprema za tren... staviti pe}i... i u`ivati u tako mekanom hljebu,
ma kao pahulja je!”
skupa u tijesto, pa ostavite 20 minuta da
Sastojci:
odstoji. Odkidajte tri jednaka dijela tijes-
ta. Pravite jednake valjke, i ispletite ple-
• 600 gr bra{na • 300 gr svje`eg si-
tenicu. Prema`ite hljeb sa mlijekom i po-
ra • 10 velika ka{ika ulja • 12 velika ka-
spite sa sjemenkama po va{oj `elji. Peci-
{ika mlijeka • 2 vre}ice pra{ka za pe-
te hljeb u limu sa pak-papirom dok fino ne
civo • 2 jaja • 1 velika ka{ika soli • 1
mala ka{ika {e}era • mlijeko za premaz
hljeba • maslac za premaz pe~enog
porumeni (1 sat na 180). Kod svakog je pe}
druga~ija, pa i druga~ije pe~e. Kada je
pe~en, hljeb prema`ite sa maslacem i umo-
hljeba • sjemenke po `elji
tajte ga u krpu, pa onda re`ite i slu`ite!
Priprema:
Hljeb mo`ete napraviti i slatki, sa do-
datkom 160 gr {e}era umjesto soli, ma-
U posudi izmije{ajte jaja, sir, ulje, mli- lo limunovog soka i gro`|ica po `elji!
jeko, {e}er i sol. U drugoj izmije{ajte bra- Poslu`ivanje: Poslu`ite ovaj hljeb, sa
{no i pra{ak za pecivo. Sada sjedinite sve onim {to najvi{e volite i u`ivajte!
Car ski pu`i}i
Ne{to novo, a opet je tu svaki dan
sa nama... Kruh na{ svagda{nji...
u`ivamo u njegovoj meko}i i miri-
su... otkrivamo svaki dan neka no-
va iznena|enja s njime... i bez nje-
ga ne mo`emo
Sastojci: lumen. Uklju~iti pe}nicu da se ugrije na
• 500 gr bijelog glatkog bra{na • 180 200 stepeni. Uza{lo tijesto otkidati na
gr kiselog vrhnja • 250 ml mlakog mli- male komadi}e i oblikovati u loptice,
jeka • 1 vre}ica suhog instant-kvasca • izme|u ruku napraviti trake i lagano sa
1 i 1/2 `li~ica soli • 2 `li~ice {e}era • 1 valjkom stanjiti i zarolati u oblik pu`i}a.
`lica maslaca • i jo{ maslaca za tijesto Slagati jedan do drugoga i na vrh sta-
Priprema: viti male komadi}e maslaca.
Staviti u zagrijanu pe}nicu na srednju
Prosijati bra{no u posudu. U bra{no pre~ku i pe}i dok ne porumene oko 30-ak
dodati sve sastojke i miksati dok se ne minuta. Sve ovisi o pe}nici. Kada se tijes-
napravi lijepo kompaktno tijesto. Pusti- to ispeklo, izvaditi iz pe}nice i premazati
ti da se tijesto di`e, dok se ne pove}a vo- sa vodom da bude fino mekano tijesto.
u kojoj }ete pe}i hljeb, obavezno s poklop-
cem! Premjestite tijesto u {erpu, pokrite
s plasti~nom folijom i ostavite da nado-
lazi dva sata. Masa }e se udvostru~iti a to
je znak da je spremna za pe~enje! Skini-
te foliju i poklopite poklopcem.
Zagrijte rernu na 200 stepeni C,
ubacite {erpu (koja se brzo zagrijava) sa
tijestom, i pecite prvih 30 minuta po-
klopljeno. Skinite poklopac i nastavite
pe}i narednih 15 minuta, ili dok hljeb
ne porumeni.
Pe~eni hljeb izvadite iz {erpe i stavi- i da ne postoji. Nama se mnogo dopao.
te na re{etku. Korica }e pucketati dok Uskoro }emo ga ponovo praviti.
se hladi u znak, dobro pe~enog kruha. Ovaj je bio od crnog bra{na, a pe~en
Poslu`ivanje: Ukus ovog kruha je u zemljanoj posudi s poklopcem! Poma-
pomalo kiselkast, neobi~an, a korica kao lo podsje}a na kruh pe~en ispod sa~a.

hljeb
Baguette s crnim
maslinama
Uz toliko kru{astih veselja {to smo
ih napravili, ovaj je ko zna koji po re-
du, ali je ~aroban uz doma}i pr{ut i
malo sira, ne mo`e bolje!
Sastojci:
za 2 baguetta:
• 400 g bra{na • 225 ml mlake vo-
de • 20 g svje`eg kvasca • pola `li~ice
{e}era • 2 `lice maslinovog ulja • 5 g
soli (1 `li~ica) • 100 g crnih maslina
Priprema:
Bra{no stavite u zdjelu, napravite
udubinu u sredini i ulijte kvasac koji
ste prethodno rukom razmrvili u mla-
koj vodi uz dodatak pola `li~ice {e}era,
te ostavite na toplom da buja desetak
minuta.
Dodajte maslinovo ulje i sol pa zami-
jesite glatko elasti~no tijesto. Mijesite 3
minute. Pokrijte ga i ostavite na toplo-
me da udvostru~i volumen (oko 30 mi-
nuta na toplom radijatoru). Masline
nare`ite na ~etvrtine, posipajte ravno-
mjerno po dignutom tijestu i sasvim
kratko umijesite. Na pobra{njenoj radnoj
povr{ini tijesto podijelite na 2 dijela i
oblikujte 2 duguljaste {truce. Stavite ih
na lim oblo`en papirom za pe~enje i pus-
tite da se jo{ jednom tijesto digne.
Hljeb s maslinovim uljem
Uz izvrstan okus, hljeb od maslinovog ulja krase iste takve hranjive
vrijednosti. Za njega trebate punovrijedno bra{no, a ostali sastojci
ne odudaraju od uobi~ajenih. Svejedno, pripremite se na ugodno
iznena|enje.
Sastojci:
• 1 svje`i kvasac • oko 600 ml tople
vode • 1 `li~ica {e}era • 1 kg integral-
nog bra{na • 1 `li~ica soli • 3 `lice ma-
slinova ulja
Priprema:
Kvasac razmutite u 80 ml tople vo-
de, dodajte {e}er i ostavite da stoji 5
minuta. Bra{nu dodajte sol, maslinovo
ulje, dignuti kvasac te dodavanjem to-
ple vode zamijesite tijesto. Tijesto po-
krijte i ostavite na toplom da se di`e 30
Neposredno prije pe~enja hljeb za-
re`ite ukoso vla`nim o{trim no`em, te
pecite 40-45 minuta u prethodno zagri-
janoj pe}nici na 180 stepeni C. Pe~eni
hljeb izvadite na re{etku od pe}nice,
umotajte duplim slojem kuhinjske krpe
i pustite da se ohladi.
Poslu`ivanje:
Mo`ete ga jo{ mlakog poslu`iti uz pri-
log po izboru. Hljeb se mo`e pripremi-
ti i dan ranije, a svje`inu zadr`ava vi{e
dana. Ovo je pravi party hljeb kojeg kad
jednom probate… mmmmm… imate
party svaki dan!
Savjet: Ako radite sa suhim kvascem,
odmah u bra{no umije{ajte 2 ravne
`li~ice kvasca, pola `li~ice {e}era, ma-
slinovo ulje i sol, dodajte mlaku vodu i
zamijesite.
minuta. Dignuto tijesto premijesite, for-
mirajte kru{~i} i stavite u nauljeni du-
plo ve}i kalup. Tijesto pokriveno krpom
ostavite na toplom mjestu da se di`e
dok se volumen ne udvostru~i (oko 30
minuta). Pecite u pe}nici zagrijanoj na
210 stepeni C oko 40 minuta.
Poslu`ivanje:
Hljeb nare`ite na tanje kri{ke i po-
slu`ite uz namaze ili glavna jela. Savjet:
Hljeb prije nego {to stavite pe}i
mo`ete zarezati ili posuti sjemenkama
(sezam, lan).
U RESTORANU
^ari fojni~kog Kamina
Dragan MARIJANOVI]
Kada je, prije deset godina u sklopu foj-
ni~koga Reumala, ispod jugozapadnoga
krila tog golemog i uvijek dobro popunje-
noga hotelskoga i zdravstveno rekreacij-
skoga zdanja, otvoren restoran~i} Kamin,
od trenutka otvorenja pa sve donedavno
to toplo mjesta{ce bilo je jedinim pravim
mjestom za izlazak u Fojnici. Tako je ba-
rem kada je rije~ o tipu gostiju koji ne lju-
be buku i stajanje po kafi}ima. U to vri-
jeme sam redovito bio u Fojnici. Me-
nad`ment Reumala tra`io je rje{enje po-
najprije za svoje redovne goste, one ko-
ji bi, kada se zatvore drugi prostori za
objedovanje i dru`enje u prizemlju hote-
la, ipak htjeli neki tihi kutak, u kojemu bi
se osje}ali ~iliji i imali osje}aj istinskoga
odmora i u`ivanja u njemu.
S druge pak strane, to su bile i godine
laganoga i ponovnoga zaleta kulturnih
aktivnosti u Fojni-
ci. A kada se tu
ne{to takvo do-
ga|a, onda je, uz
formalno sudjelo-
vanje Op}ine, Re-
umal sa svojim lju-
dima uvijek i sva-
kome revnosni do-
ma}in. Na Susreti-
ma “Zija Dizdare-
vi}“ su se opet
po~ele okupljati velike skupine pisaca, gla-
zbenika, likovnjaka i ljubitelja svih umje-
tnosti. Kada se okupe takvi ljudi, onda va-
lja ra~unati s tim da trebaju neki svoj ku-
tak, neki ambijent gdje }e voditi svoje du-
ge rasprave, mijenjati svijet po svome,
u`ivati u vinu, a jo{ vi{e u pono}nim
pri~ama za~injenim stihovima i notama.
To naravno nikako nije uputno raditi
pred drugim gostima koji u`ivaju u svo-
jim masa`ama, {etnjama ili pak jau~u s
potro{enim kralje`nicama ili kukovima.
Zbog toga smo jedne ve~eri, u organiza-
ciji Reumala, a nakon kratkih interijernih
radova, upalili na{u prvu vatru u Kami-
nu, pustili prve CD-ove. To su bili hitovi
Indexa i neke obrade sevdaha, potom oba-
vezni Dragojevi} i Josipa Lisac. Da, to
mjesto je doista obe}avalo.
Ku{ali smo prva vina, prvu tele}u i po-
vrtnu ~orbu, mu}kalicu, le{o junetinu,
u{tipke, gove|i pr{ut, kajmak, sir s Pro-
ko{kog jezera, tur{iju i kiseli kupus. Za-
pravo smo degustirali gotovo sve ono {to
je na{ dragi Kamin planirao u budu}nos-
ti uzeti za vlastitu gastronomsku ponu-
du. Bio sam sasvim dostojan ~lan prosu-
dbenoga vije}a i moja su se mi{ljenja re-
39
27. februar 2011. godine
dovito uva`avala sve dok s Fehimom ne
bih poru~io tre}u doma}u jabukova~u, a
onda bi mi Semin predlo`io da se fino
odmorim, a da prepustim njegovim su-
radnicima da se nastave mu~iti s opisa-
nim.
Eto, za tih, ne{to manje od deset godi-
na, kroz na{ Kamin pro{ao je silni svijet,
kako spomenute skupine, tako i mnogi foj-
ni~ki gosti, ponajvi{e je Dalmatinaca bi-
lo me|u njima, tu smo ostajali do kada
`elimo, a kada vani zapada snijeg, ba{ kao
sada, onda je to jedan od najljep{ih toplih
bosanskih kutaka. Zanimljiv bi bio popis
neobi~nih gostiju koji su tu znali otvori-
ti du{u, ali ba{ zanimljiv, moj notes pre-
pun je zapisa i fragmenata razgovora uz
vatre Kamina, ali, dakako, to ljubomorno
~uvam za svoj neki knji{ki naslov. Kako
zimi unutra, tako je i u prolje}e i ljeto li-
jepo je sjediti u golemome vrtu, pod sje-
nama drvenih kolibica. Lijepo je u`ivati u
svojoj kavi i proma-
trati razigranu i
brojnu fojni~ku
mlade` koja se sil-
no razveselila lije-
pim novim baze-
nima fojni~koga
svojevrsnog vode-
noga grada, ili pus-
titi pogled da ga
zarobe vrhovi foj-
ni~kih planina po-
kriveni mrkim {umama i kasnim snjego-
vima. Meni se znalo doga|ati da sjedim
tako i do ve~ernjih sati, do one svje`ine
zbog kojih volimo Bosnu i Fojnicu i nje-
zine gostoprimljive ljude.
Ne treba ni uvjeravati da su kuhari u
Kaminu ljudi s golemim iskustvom, da su
konobari oli~enje ljubaznosti, i da vreme-
nom sa svojim stalnim gostima postaju
prijatelji. Danas vi{e ovdje nije kao prije
deset godina; Fojnica je dobila nekoliko no-
vih, lijepih restorana, konoba i sli~nih tren-
dovskih objekata. Napokon je obnovljen
i Ribnjak i neka druga nekada slavna
mjesta u ovom pitoreskonome gradi}u.
Ali, bu|enje ove vrste `ivota ipak je kre-
nulo iz ovog malog slatkog Kamina, sto-
lica i klupica prekrivenih ponjavama
ru~ne izrade, malih ukrasnih detalja po bi-
jelim zidovima ispod drvenih greda koji
miri{u na drevnu Bosnu, s velikom gomi-
lom bukovih cjepanica uz ulazna vrata, pa
je uputno i normalno da svatko unese svo-
ju, i promatra je dok izgara u onom u`are-
nom crvenilu, kao da nas tjera da razmi-
slimo o vlastitim `ivotima i njihovim va-
trama. Zato sam prestao unositi svoje cje-
panice. Tko }e vazda razmi{ljat!
40 27. februar 2011. godine
27. februar 2011. godine 41
42 OSLOBO\ENJE
OGLASI nedjelja, 27. februar 2011. godine
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
Gigabyte plo~a
Gigabyte Technology je zavr{ila rad na
svojoj ultimativnoj overclocking ma-
ti~noj plo~i X58A-OC i odlu~ila da izne-
se detalje zbog ~ega je ova mati~na
plo~a specijalna i atraktivna. Ova plo~a
podr`ava LGA1366 procesore i karakte-
ri{u je brojne overclocking karakteristi-
ke. Posjeduje OC-Cool, novodizajnirano
pasivno rashladno re{enje sa LED dioda-
ma na northbridge hladnjaku, zatim
OC-Dual BIOS – dva Biosa koje korisnik
mo`e da konfiguri{e nezavisno. Plo~a
posjeduje {est DDR3 memorijskih sloto-
va, ~etiri PCI-Express x16 slota, dva USB
3.0 porta, 5.1 kanalni zvuk i Gigabitni Et-
hernet. Plo~a }e biti prikazana na CeBIT
doga|aju narednog mjeseca.
Lenovo ra~unari
Odranije se znalo da Lenovo radi na
ThinkPad familiji laptop ra~unara. Tako
je prijenekolikodanastiglainformacija da
je ova kompanijaa`uriralasvojuliniju i iz-
dala nove modele ThinkPad 420s, T420,
T520, L420, L520 i W520. Lenovo navodi
da novi laptopi nude mno{tvo novih ka-
rakteristikauklju~uju}i HD video kao i gla-
sovno pozivanje, smart PC karakteristike
za upravljane energijom i performansa-
ma kao i cjelodnevno trajanje baterije.
Laptope karakteri{e druga generacija In-
telCore i CorevProprocesora, opcionaen-
kripcija hard drive-ova, ~ita~ otisaka prsta
kao i Intel AntiTheft tehnologija. Ra~una-
re karakteri{e i Lenovo Enchanced Expe-
rience 2.0 za Windows 7.
KORAK NAPRIJED
Nintendo 3DS
Nintendo 3DS konzola bi trebala da
se pojavi u Japanu u narednih nekoli-
ko dana, dok se u SAD-u o~ekuje u na-
rednih mjesec dana. Ova konzola po-
sjeduje nekoliko novih karakteristika u
odnosu na postoje}e, a pored glavne a
to je mogu}nost igranja i pregleda 3D
sadr`aja, ova konzola je specifi~na po
tome {to koristi bateriju zna~ajnog
kapaciteta. Tako Nintendo 3DS po-
sjeduje bateriju kapaciteta 1300 mAh
koja je zna~ajno ve}a nego ona koju
posjeduje obi~na DSi i koja je kapaci-
teta 840mAh ili DSi XL sa 1050 mAh.
Naravno, ovako velika baterija je neop-
hodna obzirom da 3DS posjeduje
mo}niji procesor kao i dva ekrana.
43
Canyon Graffiti
Nakon veoma pozitivne reakcije na
Graffiti Limited Edition koja je predstav-
ljena u septembru pro{le godine, Canyon
je odlu~ila da produ`i period dostu-
pnosti ovog jedinstvenog asortimana
jo{ ovaj mjesec. Prvobitno je bilo najav-
ljeno da }e ova ograni~ena edicija biti
dostupna do kraja 2010. Ova ekskluzivna
ponuda }e uklju~ivati {est proizvodnih
segmenata, od kojih je svaki inspirisan
filmovima i trikovima vezanim za vo`nju
skateboardova. Da biste unaprijedili
kvalitet zvuka svog netbook ili laptop
ra~unara USB zvu~nici su odli~no rje{e-
nje. Model CNR-SP20Cx ili Powerslide
karakteri{e jedinstveni izgled koji }e se
sjajno uklopiti sa va{om li~no{}u.

Kompanija Fujitsu predstavila Stylistic Q550

Softver pretvara
rukopis u kucani tekst
Ure|aj namjenski projektovan za rad u poslovnom
okru`enju • Napredne tehnologije za{tite od kra|e
Kompanija Fujitsu predsta-
vila je Stylistic Q550, svoj no-
vi tabli~ni ra~unar namije-
njen poslovnim korisnicima,
dizajniran u skladu sa visokim
bezbjednosnim zahtjevima
poslovnog mobilnog ra~unar-
stva. Stylistic Q550 je pred-
stavljen medijima u Tokiju, a
zvani~no }e biti lansiran na
sajmu „CeBIT 2011“ koji se
odr`ava u Hanoveru, od 1.
do 5. marta.
U jeku bitke koju kompanije
vode kako bi pametne telefone
i tabli~ne ra~unare {to vi{e
udaljili od svojih mre`a i izbje-
gli kra|u vitalnih poslovnih in-
formacija i druge bezbjednosne
propuste, Fujitsu uvodi alterna-
tivan pristup ponudom ure|aja
namjenski projektovanog za
rad u poslovnom okru`enju.
Besprijekorna integracija obez-
bje|ena je zahvaljuju}i Micro-
softovom operativnom sistemu
Windows 7.
Fujitsuov tabli~ni ra~unar
Stylistic Q550 isporu~uje se sa
naprednim tehnologijama za-
{ti te od kra|e (Advan ced
A-Data 2,5-in~ni disk TheTrulyOne
Tvrtka A-Data je pred-
stavila novi 2,5-in~ni
disk u svojoj ponudi.
Rije~ je o modelu CH11
koji je dostupan u tri
boje - crnoj, bijeloj i
ru`i~astoj. Disk se ispo-
ru~uje s naljepnicama
za ozna~avanje pohra-
njenog sadr`aja.
Na ra~unala se spaja preko su~elja USB 3.0, a zahvaljuju}i to-
me posti`u se maksimalne brzine prijenosa podataka do 90
MB/s. Maksimalni dostupni kapacitet je jedan terabajt.
Na evropskom tr`i{tu disk se prodaje po cijenama od 50, 79
i 85 eura, redom za kapacitete od 500 GB, 750 GB i 1 TB.
BATERIJA
Stylistic Q550 ima bateriju ~ija
autonomija omogu}ava rad tokom
cijelog radnog dana i ekran bez odsjaja,
dijagonale 10,1 in~aa
Theft Protection – ATP) i, po
`elji, TPM modulom (Trusted
Platform Module) koji zaje-
dno omogu}avaju da i ukoli-
rad tokom cijelog radnog da-
na i ekran bez odsjaja, dijago-
nale 10,1 in~a. Povezivanje
sa postoje}im mre`ama omo-
gu}eno je pu tem be`i~ne
mre`e, Bluetootha i, opciono,
mo bil ne {i ro ko po ja sne
3G/UMTS tehnologije.
Fujitsu je olak{ao unos po-
dataka kombinovanjem ekra-
na osjetljivog na vi{estruki
dodir prstima, sa preciznim
unosom pomo}u olovke osje-
tljiv na pritisak. Stylistic Q550
automatski prepoznaje kada
korisnik pi{e i radi sa olovkom
i tada mu dopu{ta da nasloni
dlanove na ekran. Ugra|en
softver za prepoznavanje ru-
kopisa pretvara rukopis u ku-
cani tekst. Kada se olovka ne
koristi, ovaj tabli~ni ra~unar se
automatski prilago|ava kon-
troli prstima.
Fujitsu Stylistic Q550 je ve}
dostupan u maloprodaji. Ci-
jena u Evropi po~inje od 699
ko korisnik izgubi ra~unar, eura. Preciznije cijene i speci-
podaci ostanu za{ti}eni. fikacije bi}e objavljene sa
Stylistic Q550 ima bateriju prvim narud`binama, po~ev
~ija autonomija omogu}ava od 1. marta.
Preko tvrtke Movens do{la
je nova Bluetooth autoinsta-
lacija tvrtke Novero – The-
TrulyOne. Radi se o proizvo-
du koji na izdvojenom ekra-
nu pri ka zu je po dat ke sa
spojenog mobilnog ure|aja
sa svim potrebnim za upu}ivanje
i primanje poziva u pokretu. Daje
pristup imeniku i popisu poziva bez potrebe za gledanjem
na mobilni ure|aj, a meni je jasan, s velikim i jasno uo~lji-
vim ikonama. Mo`e se aktivirati glasom, od jednostavnog
glasovnog biranja do vi{e naprednih uputa kao {to su gla-
som kontrolirano slanje SMS-a ili e-mailova. Na The-
TrulyOne mogu se spojiti dva ure|aja istovremeno.
FaceTime
za Mac
Apple je objavio kako je FaceTi-
me za Mac iza{ao iz ispitne faze te
ga sada korisnici mogu kupiti u
Mac App Storeu za 99 centi.
Kori{tenjem FaceTimea korisni-
ci Mac OS X Snow Leoparda mogu
se uklju~iti u video komunikaciju s
korisnicima na iPhoneu 4, najnovi-
jem iPodu Touch i drugim korisni-
cima Mac ra~unala. FaceTime za
Mac omogu}uje videokomunikaci-
ju u razlu~ivosti do 720p, a ukoliko
netko zove korisnika na Macu,
ra~unalo zvoni bez obzira da li je Fa-
ceTime pokrenut. Tako|er, ukoliko
je vi{e instalacija FaceTimea veza-
no uz isti ra~un, poziv zvoni na
svim ra~unalima gdje je instaliran.
Sljede}e
sedmice novi
Apple iPad
Kompanija Apple sljede}e sedmi-
ce planira predstaviti drugu genera-
ciju tablet kompjutera iPad. Mediji
su dobili poziv na doga|aj koji }e se
odr`ati u srijedu u San Franciscu. Na
pozivnici se jasno vidi da }e iPad 2
ugledati svjetlo dana 2. marta.
Ve} du`e vrijeme se {pekulira da
novi iPad posjeduje kameru na pre-
dnjoj strani koja }e omogu}iti kori-
snicima videorazgovore koriste}i
se uslugama poput Skypea. Ukoliko
to bude slu~aj, njegov dizajn sbi
mogao biti veoma sli~an dizajnu
iPhonea 4, ~ija je prodaja po~ela u
junu pro{le godine. Aktuelni iPho-
ne tako|er ima kameru na prednjoj
strani, kao i Appleov softver za vi-
deo-razgovore koji se zove FaceTi-
me. Novi iPad bi trebao biti tanji i la-
k{i od svog prethodnika koji je te`ak
680 grama. Konferencija za medije
}e se odr`ati skoro godinu dana
nakon {to je po~ela prodaja prvog
iPada.
 44 OSLOBO\ENJE
FELJTON ponedjeljak, 10.februar
nedjelja, 27. januar 2011. godine

Monoteisti~ko troglasje (18)

Zna~aj Sve {to je potrebno za taj dan pripremi

se ranije, uklju~uju}i i hranu koja }e se
jesti taj dan, tako da se sve vrijeme

slavljenja provede u molitvi i razgovoru, {to je,

kako Jevreji poja{njavaju, dragocjeno
posebno danas, kada ve}ina porodica

[abata nema vremena za sebe i ne uspijevaju se

sastati zajedno tokom sedmice

Sabat, Sabat ili subota je dan
odmora i zajedni{tva. To je naj-
va`niji jevrejski blagdan, pored
Jom Kipura. Ovo je porodi~ni
blagdan i blagdan cijele zajedni-
ce. U Tori se odre|uje da se sedmi
dan po{tuje kao dan odmora.
[abat po~inje 18 minuta prije
zalaska sunca u petak i zavr{ava
se 42 minute po zalasku sunca u
subotu, jer se u jevrejskoj tradici-
ji dan ra~una od zalaska do zalas-
ka sunca. Ovaj blagdan je pove-
zan sa stvaranjem prvog ~ovjeka,
jer je Bog stvarao svijet {est dana,
a onda je sedmi dan odmarao
(Postanak 2, 1-3).
[abat je povezan i s izlaskom iz
Egipta, jer se u Tori ka`e:
„Sjeti se da svetkuje{ dan subo-
tnji. [est dana radi i obavljaj sav
svoj posao, a sedmog je dana su-
bota, po~inak posve}en Jahvi,
Bogu tvojemu. Tad nikakva posla
nemoj raditi.“ (Izl 20, 8-11)
[abat se razli~ito prakticira u or-
todoksnim i liberalnim jevrej-
skim zajednicama. Kod ortodok-
snih Jevreja na [abat je strogo za-
branjeno graditi, kuhati, prati,
{iti, pisati, voziti auto ili se voziti
bilo kojim prevoznim sredstvom
i uop}e obavljati bilo koju vrstu
posla kojom se ~ovjek obi~no
bavi tokom sedmice. To je dan ka-
da porodica treba biti zajedno i
vrijeme koje treba posvetiti
sje}anju na Boga i obnavljanju
me|usobnih odnosa u porodici
i zajednici.
Dan za porodicu
Sve {to je potrebno za taj dan
pripremi se ranije, uklju~uju}i i
hranu koja }e se jesti taj dan, ta-
ko da se sve vrijeme provede u
molitvi i razgovoru, {to je, kako Je-
vreji poja{njavaju, dragocjeno
posebno danas, kada ve}ina po-
rodica nema vremena za sebe i ne
uspijevaju se sastati zajedno to-
kom sedmice.
Jedan dan u sedmici slu`i po-
rodici, ali i zajednici za duhovnu
obnovu, ja~anje zajedni{tva, kao
i preispitavanje vlastite vjere i
Svake sedmice se vjernici/ce
podsje}aju na oslobo|enje iz
Tekst koji je pred vama nastajao je u veoma specifi~nim okol- Egipta, ~itaju psalme koji slave
nostima, pri ~emu mislimo kako na uvjete rada, tako i na vri- Boga, ljubav i ljepotu, pale svije}e,
jeme i dru{tveni kontekst u kojem `ivimo. Svaki period tran- prou~avaju svoju duhovnu ba{ti-
zicije, a bh. dru{tvo je prije svega tranzicijsko, obilje`en je ni- nu i mole se Bogu koji ih je iza-
zom pote{ko}a i nerazrije{enih pitanja, {to se, tako|er, odno- brao, oslobodio i darovao zapo-
si i na pitanja podu~avanja religije u dr`avnim {kolama. Jedan vijedima Saveza.
od mogu}ih odgovora na ovo vrlo kompleksno pitanje je Prije [abata, obaveza je okupa-
izu~avanje kulture i historije monoteisti~kih religija koje tra- ti se, o~istiti, obu}i ~istu odje}u,
dicionalno djeluju na prostorima BiH. ali i ku}u pripremiti da bude ~is-
Knjiga „Monoteisti~ko troglasje“ rezultat je timskog rada sa- ta za taj dan. [abat po~inje palje-
radnika/ca i recenzenata, koji su, zajedno s autorima/cama, njem svije}a, koje uglavnom pa-
predano radili kako bi se pripredilo dobro {tivo za nastavni- le `ene, jer, prema tuma~enji-
ke/ce i u~enike/ce, ali i {iru javnost. ma, `ene to ~ine zbog odr`anja
Autori knjige koju je 2009. godine objavila sarajevska izdava~ka mira u ku}i i zato {to je `ena sre-
ku}a RABIC su dr. Zilka Spahi}-[iljak i dr. Dino Abazovi}. di{te porodi~nog `ivota. U Kaba-
li se jo{ spominje da je razlog i
osloba|anje od grijeha, koje je,
savjesti. Tek kada ~ovjek napra- vrejske zajednice svetkuju [a- prema nekim rabinskim tu-
vi odmak od svakodnevne trke za bat, ali se oni voze autima do si- ma~enjima, prouzrokovala Eva. S
materijalnim dobrima, koja su nagoge i pripremaju hranu kao i obzirom na to da je donijela
nu`na za opstanak i ugodniji svaki drugi dan, s tim da je taj dan, mnogo tame u svijet, zada}a joj
`ivot, ima vremena pozabaviti ipak, odmor od svakodnevnog je da pali svije}e i donosi svjetlo.
se sobom, svojim najbli`im i za- posla. [abat je dan podsje}anja Nakon toga se ide u sinagogu
jednicom koju sinagoga i [abat na to kako su Jevreji postali zaje- na molitvu (u ortodoksnim zaje-
dr`e na okupu. dnica i vrijeme u kojem se `ivi sa dnicama samo mu{karci, a u re-
S istim porukama i liberalne je- zajednicom. formiranim i `ene), a onda se po

Operacija “Lete}i zmaj“ (11)

Na utakmice s D`emom
Bio sam stalno gladan, no to se nije na meni primje}ivalo, mada sam bio mr{av, {to se ka`e, k’o
grana. I dalje sam mr{avko u ~istom, ispeglanom prevrnutom odijelu i niko nije pravio razliku izme|u
mene i Bence, a kasnije ni Zorana Dogana, isto tako u to vrijeme bogatog i dragog prijatelja
Pi{e: Bahrudin BIJEDI] Majka pla~e, a Dragojlovi} ka`e
da raj{inu nisam skratio na potre-
Na ~asu geografije mladi pro- bnu mjeru. To je ~inio svima.
fesor i na{ kom{ija Mladen Pa- Danilo Radovanovi}, profesor
rad`ik pita me koliko ima vrsta matematike, znaju}i da ne znam
smokava, a ja odgovaram po ime- zadatke, pita me: „Ko je na~elnik
nima vlasnika ba{ti: Rotimkine, General{taba JNA?“ „Ljubo
Pejdine, \ulbine, Sulagine, Don- Vu~kovi}“, ja kao iz topa.
kine, Kotline... umjesto, tenice,
petrova~e, crnice, termenja~e, Autom u {kolu
lopind`e, morkinje, zelenke, bu- Od tripartitne agresije na Egi-
tunke.... On mi se smije i daje troj- pat 1956. godine po~injem se in-
ku. Znao sam geografiju, ali ni- tenzivno zanimati za vanjsku i
sam termodinamiku, znao sam unutra{nju politiku. Ve} sam
francuski, ali ne i parne kotlove i predsjednik omladine te sekretar
ma{inske elemente, znao sam OOSK za Srednjo{kolski elektro-
srpskohrvatski, ali ne otpornost ma{inski centar. Ali, ocjene iz
materijala. stru~nih predmeta su o~ajne, a iz
Profesor parnih kotlova me pi- op}eobrazovnih odli~ne. Znam
ta: „Je li, filozofe, ~ovjek je postao ubrzo imena svih politi~ara na
od majmuna. Od ~ega je golub?“ me|unarodnoj sceni. Ljudi se
To je bila najte`a {kola i najsku- ~ude kad ka`em da je Abubekir
plja. Nailazi simpati~ni i primiti- Tafava Baleva predsjednik vlade
vni Srbijanac tehni~ar brko Du- Nigerije, Ali Sadar Mohamed Na-
{an Dragojlovi}, predava~ iz te- im Daud predsjednik vlade Afga-
hni~kog crtanja, i nogom zapinje nistana, da je ameri~ki ambasa-
za moju raj{inu - lenjir. Prosipa dor u Beogradu bio James Ridle-
mi tu{ po crte`u, a ja nemam nov- berger, da je kralj Nepala Mahen-
ca da kupim skupi hamer-papir. dra Bir Bikram {ah Deva, da je
Razija i D`emal Bijedi}
predsjednik vlade Irana Moha-
med Mosadek, Cejlona Solomon
Bandaranaike, a guverner ser
Oliver Gunetileke.
Dr`im sredinom 1961. godine
neprekidno dvo~asovno predava-
nje o situaciji u Kongu i pomi-
njem, prema ra~unanju razre-
dnice Mire ^abri}, 40 imena
uklju~enih u krizu. ^abri}eva
me grli. „Drago dijete, nije ova
{kola za tebe. Promijeni je.“
I{li smo zajedno u isti razred
Nikola Benco i ja. Benco je bio ve-
oma perspektivan fudbaler Ve-
le`a, popularan u Mostaru i sin
zlatara Franje Bence, vatrenog
navija~a Vele`a. Bili smo bliski
prijatelji i kod njegove majke An-
ke uvijek je bilo mjesta za prijate-
lje i goste. Nikola je imao nekog
„opela“, kojim smo zajedno dola-
zili u {kolu. Ja izrazito siroma{an
i Benco neobi~no bogat. Nismo
bili ni pribli`no dobri |aci, ali ni-
smo ni pu{ili u klozetima. Na{a
raja je govorila: „Kad bi Bijedi} i
Benco pu{ili, mi bismo svi imali
cigara.“ Mislili su da i ja poti~em
iz bogate porodice. Dodu{e, maj-
ka me je dr`ala veoma urednog.
[ila mi je odje}u od starih odije-
la, prekrajala ko{ulje i krpila ~ara-
pe i ja se, bar obla~enjem, nisam
nimalo razlikovao od Bence. Bio
sam ~ist. Majka je imala obi~aj da
donese lavor hladne vode u kre-
vet i onako pospanom opere mi
noge blatnjave od igranja krpe-
njaka. To mi je bilo mu~no i da-
nas me je stid.
Prozivao nas je u razredu Me-
ho Eminagi} abecednim redom:
Bad`ak, Benco, Bijedi}, ]uri}...
Predavao je ma{insku tehnologi-
ju. „Tehnologija je nauka koja
nas u~i kako }emo sirovi materi-
OSLOBO\ENJE 45
nedjelja, 27. februar 2011. godine FELJTON
NA DANA[NJI DAN
1617. U selu Stolbovo sklopljen mirovni ugovor
izme|u [vedske i Rusije. [ve|ani su vratili
Rusiji podru~je Novgoroda i priznali dinastiju Romanovih,
ali su zadr`ali ju`nu obalu Finskog zaliva i Karelijsku prevla-
ku i time odsjekli Rusiju od Baltika, {to je trajalo sve do
Sjevernog rata (1700-21).

1844. Dominikanska Republika postala nezavisna

od Haitija. Car Konstantin

1881. Buri pobijedili Britance u bici kod Majuba 280. Ro|en

Slavljenje [abata
povratku ku}i jede zajedni~ka
ve~era, izgovaraju blagoslovi,
pjevaju pjesme.
Obi~no se dje~acima ka`e:
„Neka Bog u~ini da bude{
poput Efraima i Mena{ea.“
Djevoj~icama se ka`e:
„Neka Bog u~ini da bude{
dok ljudi mole zajedno nesta-
je ono {to ih razdvaja i oni se
otvaraju jedni prema drugima
i u~e jedni od drugih. Obi~aj
je da ve~era na [abat bude
dobra i najbolji obrok tokom
sedmice, da se i na taj na~in
oda po~ast ovom danu.
[abat se mo`e prekr{iti da se
spasi ljudski `ivot, ali za nepo-
{tovanje [abata su predvi|ene
o{tre kazne. Striktno po{tova-
nje [abata se danas prakticira
u ortodoksnoj orijentaciji ju-
daizma, dok su reformirane
orijentacije uvele odre|ene iz-
Hila u ju`noj Africi. Na isti dan 1900. britan- rimski imperator
ske trupe pod komandom lorda Ki~inera odnijele presudnu Konstantin I
pobjedu nad Burima u bici kod Pardenberga. (Konstantin Veli-
ki), koji je po~eo
1887. Umro ruski kompozitor i nau~nik Aleksan-
dar Borodin, pripadnik muzi~ke grupe “Veli-
ka petorica“, ~ije je djelo zna~ajno doprinijelo razvoju ruske
kr{}anizaciju
Rimskog carstva
(prema nekim
simfonije i kamerne muzike. Na svom `ivotnom djelu, operi
izvorima, ro|en je
“Knez Igor“ radio je 18 godina, a dovr{ili su je Rimski-Kor-
u Naisusu, dana{-
sakov i Glazunov, stvoriv{i remek-djelo ruske romanti~ne
njem Ni{u). Go-
opere. Autor je i zna~ajnih radova iz hemije i biohemije.
dine 313. izdao je
1900. Osnovana britanska Laburisti~ka partija, s
Remzijem Mekdonaldom kao sekretarom.
Milanski edikt o
toleranciji kojim
je kri{}anstvo
1902. Ro|en ameri~ki pisac D`on [tajnbek, dobit-
nik Nobelove nagrade za knji`evnost 1962.
Knji`evni uspjeh postigao je romanom “Kvart Tortilja“
izjedna~io sa os-
talim vjerama, a
325. je sazvao Prvi
1935, a potom su uslijedila ~uvena djela “O mi{evima i lju-
dima“, “Plodovi gnjeva“, “Zima na{eg nezadovoljstva“, “Is- va se ljenski sabor
u Nikeji, na kojem
to~no od raja“.
je stvoren temelj

kao Sara, Rebeka, Rahela i Lea,
koje su izgradile ku}u Izraelo-
vu.“
Striktno po{tivanje
Onda se peru ruke i ve~era.
Obi~aj je da svi za stolom sta-
ve ruku na hljeb i kad zavr{e
izgovaranje blagoslova, otki-
daju komad za sebe koji tre-
Postoji izreka da je [abat
vi{e sa~uvao Jevreje nego Je-
vreji [abat. Vjeruje se da ~o-
vjeka pri povratku iz sinago-
ge prate dva an|ela (Mala-
him), je dan do bri i je dan
zao. Kada ~ovjek do|e u ku}u
i vidi svjetla i postavljen sto,
ka`e: „[abat alejhem“, a on-
da dobri an|eo vodi molitvu,
1905.
mjene i prilago|avanja dana{- Reorganizacijom Velike {kole osnovan je dogmatskog i ka-
njim potrebama i na~inu `ivlje- Beogradski univerzitet, prva univerzitetska nonskog sistema
nja. U ovim orijentacijama su ustanova u Srbiji. hri{}anske crkve.
mu{karci i `ene izjedna~eni u
1933.
U po`aru koji su podmetnuli nacisti izgorje- Osnovao je 330.
pogledu obavljanja micvota, Kon stantinopolj
odnosno pozitivnih propisa, la zgrada njema~kog parlamenta, Rajhstag,
u Berlinu. Optu`iv{i komuniste, nacisti su taj doga|aj isko- (Carigrad), novu
koje kod ortodoksnih Jevreja prijestonicu Rim-
obavljaju samo mu{karci. Ta- ristili za obra~un s politi~kim oponentima i zavode}i teror
uni{tili posljednje ostatke parlamentarno-demokratskog skog carstva.
ko, naprimjer, danas u Ameri-
ci `ene rabini vode slu`bu u si- sistema u zemlji.

1936. Umro ruski ljekar i nau~nik Ivan Petrovi~

baju pojesti. To simbolizira
zajedni{tvo i duh zajednice
koja dijeli hranu i blagoslove.
Duh zajedni{tva postoji i u
molitvama, jer se smatra da
na ko ju lo {i mo ra re}i.
„Amen.“ Ako toga u ku}i ne-
ma, onda lo{i an|eo preuzi-
ma vlast, a dobri mu mora
odgovarati s „Amen.“
nagogi i podjednako u~estvu-
ju u ~itanju Tore i izgovaranju
blagoslova.
(Sutra: Sakramenti u katoli~koj
i pravoslavnoj liturgiji)
Pavlov, osniva~ Instituta za eksperimentalnu
medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907.
Njegova teorija o uslovnim refleksima sna`no je uticala na
mnoge nau~ne discipline, posebno na psihologiju, psihija-
triju i medicinu.

Operacija „Lete}i zmaj“ prizemljena je 6. septembra

utakmice.
1989. godine odlukom porote Federalnog suda za Is- Neima{tina ne jenjava te nas
to~nu Pensilvaniju, SAD, sa dvije rije~i - not guilti (nije kriv). nekoliko unosimo drva i ugalj
[ta se de{avalo unutar afere koju je lansirala Federalna ca- kod raznih doma}ina i za-
rinska policija SAD-a, predmet je ove knjige iz pera njenog ra|ujemo d`eparac. Tako smo
aktera, za ~iju involviranost u aferu su se pobrinuli kako am- jednom zaradili veliki novac i
biciozni policajci i tu`ioci SAD-a, tako i dr`avni organi ze-
mlje koju je u svojstvu generalnog konzula SFR Jugoslavi-
sve potro{ili sti~u}i prva seksu-
alna iskustva s Ketikom,
je predstavljao u 15 dr`ava ameri~kog Srednjeg zapada sa Ma|aricom koja je ordinirala
sjedi{tem u Chicagu. pod pe}inom kod Starog mos-
Autor je ro|en 1941. godine u Mostaru, gdje je stekao osno-
ta. Kroz snop svjetlosti ona bi
vno i srednjeobrazovanje. Diplomirao je na Fakultetupoliti~kih u polutami provjeravala iznos
nauka u Sarajevu, a nakon toga je obavljao niz poslova, nov~anica. Drugi put smo, je-
uklju~uju}i i diplomatsku slu`bu. O`enjen je dr. Zorom Vuko- du}i {ampite u slasti~arnici
brat-Bijedi}, s kojom ima sinaMaka. Ovu knjigu je posvetio ocu kod Bajrama Kahrimanovi}a,
Salihu Salki Bijedi}u, nosiocu Partizanske spomenice 1941, ko- svi dobili dizenteriju.
ga su ubile Luburi}eve usta{e 1945. godine u Sarajevu.
Kru`ili smo gradom kako
Knjigu Operacija „Lete}i zmaj“ objavio je Historijski ar- bismo sreli D`emala Bijedi}a,
hiv Sarajeva, a mo`e se kupiti u knji`ari WBZ u Ulici Ze-
lenih beretki, kod Doma Oru`anih snaga BiH u Sarajevu.
koji mi je obavezno davao 50
do 100 dinara pri svakom su-
sretu. De{avalo se da nam u to-
1939. Velika Britanija i Francuska priznale vladu
generala Franciska Franka u [paniji. Palata UN-a
1952. Odr`ana
1963.
Dolaskom na vlast izabranog predsjednika
prva sjednica
Huana Bo{a Gavinja, u Dominikanskoj Re-
UN-a u novom
publici poslije 33 godine okon~an period diktature. Osniva~
stalnom sjedi{tu
i vo|e Revolucionarne dominikanske partije, Gavinjo je od
1930. `ivio u izbjegli{tvu. svjetske organi-
zacije u Njujorku.
1976. U Zapadnoj Sahari, koju je dan ranije [pani-
ja predala na upravljanje Maroku i Maurita-
niji, oslobodila~ki front Polisario proklamovao Saharsku
Arapsku Demokratsku Republiku.
1993.
Na pruzi Beograd-Bar u stanici [trpci na-
oru`ani otmi~ari izveli su iz voza 20 putnika,
jugoslovenskih dr`avljana muslimanske nacionalnosti
(Bo{njaci) i odveli ih u nepoznatom pravcu. Neboj{a Rani-
savljevi}, jedan od u~esnika, osu|en je 9. septmbra 2002.
na 15 godina zatvora zbog ratnog zlo~ina protiv civilnog
Biljana Plav{i}
stanovni{tva.
2003. Tribunal
1994. U eksploziji bombe u maronitskoj katoli~koj
crkvi u Libanu poginulo je deset i ranjeno
60 vjernika koji su pred oltarom ~ekali da budu pri~e{}eni.
u Hagu osudio
biv{u predsjedni-
cu RS-a Biljanu

jal iz prirode prera|ivati i
obra|ivati u tehni~ke i indus-
trijske svrhe“, zapamtio sam
ovu definiciju zauvijek. Uredno
obu~en, sjedio sam, nekom
gre{kom, u prvoj klupi. Po-
di`e me Eminagi} i ka`e: „Po-
gledajte ovog momka, on }e bi-
ti odli~an |ak.“ Pogrije{io je.
i Bence, a kasnije ni Zorana
Dogana, isto tako u to vrijeme
bogatog i dragog prijatelja. Bi-
lo me je stid tra`iti novac od
majke, a {kola skupa pa hamer
i paus ne mogu kupiti. „Bje`i ti,
sine, iz ove {kole, ona nije za te-
be. Uzmi ne{to ~emu si toliko
naklonjen“, ponovo me savje-
tuje razrednica. Ratomir ^a-
1999.
ku dana da i po dva puta, jer Me|unarodne organizacije za borbu protiv Plav{i} na 11 go-
smo krstarili ulicama i kao kori{}enja nagaznih mina procijenile su da dina zatvora i ona
slu~ajno ga ponovo sretali. Taj je u 64 zemlje {irom planete rasuto preko 100 miliona na- je upu}ena na iz-
mi je ~ovjek prvi u `ivotu skre- gaznih mina, od ~ega se sedam miliona nalazi na prostoru dr`avanje kazne u
nuo pa`nju na beletristiku. biv{e Jugoslavije. Prema ovim podacima, eksplozije naga- {vedski zatvor
Imao je biblioteku u stanu u znih mina svakog mjeseca ubiju ili osakate 2.000 ljudi od Hinseberj. Plav-
Liska ulici, iz koje sam nedje- kojih su 90 posto civili, me|u kojima je najve}i broj djece. {i}eva je krajem
ljno dobijao po knjigu nakon 2002. godine pri-
2002.
Umro Spajk Miligan, osniva~ britanske ko-
prethodne koju sam pred njim znala krivicu za
medije 20. vijeka. progon nesrpskog
trebao pro~itati. To je trajalo

Iskustvo s Ma|aricom
Bio sam stalno gladan, no to
se nije na meni primje}ivalo,
mada sam bio mr{av, {to se
ka`e, k’o grana. I dalje sam
mr{avko u ~istom, ispeglanom
prevrnutom odijelu i niko ni-
je pravio razliku izme|u mene
bri}, njen suprug, u to vrijeme
trener Vele`a, najpopularniji je
~ovjek me|u djecom. Ali mi
nemamo para za utakmice Ve-
le`a. Hvatamo Marijan, Veso,
Isma i ja naj~e{}e D`emala
Bijedi}a pod ruku, kao da smo
s njim u dru{tvu, i ulazimo na
2006.
dok nisam izgubio knjigu „Na- Umro ameri~ki glumac Denis Viver, koji se stanovni{tva to-
utilus – 20.000 milja pod mo- proslavio ulogom {erifa Meklauda u isto- kom rata u BiH. Iz
rem“ Julesa Verna, pa me je bi- imenoj televizijskoj seriji. zatvora je prije-
vremeno pu{tena
2008.
lo stid pojaviti se pred njim. On U Beogradu umrla pjesnikinja Mira Ale~ko-
je u to vrijeme bio predsje- 27. oktobra 2009.
vi}. Objavila dvadesetak knjiga za djecu i nakon {to je od-
dnik sreza Mostara i sekretar pribli`no toliko djela poezije i proze za odrasle. Dobitnica je
Sreskog komiteta Partije. slu`ila dvije
Ordena legije ~asti za unapre|enje kulturne saradnje sa tre}ine kazne.
(Sutra: Po{e}ereni japrak) Francuskom.
 46 OSLOBO\ENJE
SPORT nedjelja, 27. februar 2011. godine

BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer liga BiH 16. kolo
@eljezni~ar - Olimpic 3:0 (2:0)
uta pob ner por d:p-g bod
1. Borac
2. @eljezni~ar
3. Sarajevo
4. [iroki Brijeg
5. Travnik
6. ^elik
15 10
16 10
16 8
15 8
16 7
16 6
3 2 21:8
1 5 31:14
4 4 22:13
1 6 31:23
2 7 26:22
4 6 17:15
33
31
28
25
23
22
Plavi otvorili tricom
Pogotke za doma}i sastav postigli Zeba sa bijele ta~ke, te Vi{}a i Be{lija
7. Slavija 15 7 1 7 22:23 22
Stadion Grbavica. Gledala- dovi} odli~no ubacio za Ra{~i}a,
8. Rudar 16 5 7 4 17:18 22
9. Sloboda 15 6 3 6 14:14 21
ca: 3.500. Sudija: Dragan Skaki} a napada~ Olimpica se propisno
10. Olimpic 16 6 3 7 14:18 21 (Bosanska Gradi{ka). Strijelci: obrukao, proma{iv{i gol sa sve-
11. Leotar 16 6 3 7 16:26 21 1:0 - Zeba (18, - penal), 2:0 - ga dva metra. Tri minute posli-
12. Zvijezda 16 5 5 6 15:18 20 Vi{}a (33), 3:0 - Be{lija (58). je Vasili} je sa svoje polovine
13. Budu}nost 15 4 5 6 15:18 17 @uti kartoni: Markovi}, Vasili} odli~no uposlio Savi}a, ovaj u
14. Zrinjski 16 5 1 10 16:23 16 (@eljezni~ar). padu ubacuje za Popovi}a, ko-
15. Vele` 16 5 1 10 17:29 16 @ELJEZNI^AR: [ehi} -, Mar- ji tako|er u padu {utira, a nje-
16. Drina 15 4 2 9 12:24 14 kovi} 6,5, Me{i} 7, Vasili} 6, gov udarac Lu~i} izbacuje u
REZULTATI Stani} 6, Svraka 7,5, Savi} 7 (od korner, nakon kojeg su plavi
^elik - Sarajevo 2:1 79. E. ^oli} -), Be{lija 7 (od 86. postigli i drugi gol na susretu.
(Adilovi} 41, [i{i} 64 - Obu}a 20) Spahi} -), Zeba 7, Vi{}a 6,5 (od Naime, Lu~i} je nakon uba~aja
Vele` - Zrinjski 1:0 57. Jamak), Popovi} 6. Trener: Ze be izbio lop tu, na ko ju
(Velagi} 57) Amar Osim. natr~ava Vi{}a i odli~nim udar-
Leotar - Rudar 0:0
OLIMPIC: Lu~i} 6, Rizvanovi} cem sa 20-ak metara iskosa
Travnik - Zvijezda 2:2 Zajko Zeba doveo plave u vodstvo sa bijele ta~ke Foto: A. KAJMOVI]
(Reki} 71, Popovi} 80 - Niki} 19, Risti} 27)
5,5, [kalji} 5,5, Suljevi} 6, Suba- posti`e gol za 2:0.
@eljezni~ar - Olimpic 3:0 {i} 6, Salki} 5,5, Vidovi} 6, Kres- {lija, dok su gosti najbolje prili- ma koji su imali inicijativu, ali Nastavak susreta donosi no-
(Zeba 18pen, Vi{}a 33, Be{lija 58) seer 5,5 (od 77. Harba -), Alima- ke na utakmici propustili preko samo do 18. minute kada ponaj- vu priliku gostiju, koju ponovo
Sloboda - Slavija (odgo|eno) novi} 6, Ra{~i} 5 (od 81. Muji} Ra{~i}a. boljeg igra~a utakmice Muame- nije iskoristio Ra{~i}, te jo{ je-
Drina - Budu}nost (odgo|eno) -), Pliska 5,5, Trener: Mehmed Amar Osim je, uprkos po- ra Svraku u {esnaestercu ru{i dan gol u mre`i Lu~i}a, a ovaj
NEDJELJA, 15 SATI Janjo{. ja~anjima u Jamaku i Stan~es- [kalji}. Skaki} je pokazao na put strijelac je bio kapiten Be{li-
[IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - Borac @eljezni~ar je rezultatom 3:0 kom (nije bio ni na klupi) te bijelu ta~ku, a Zeba realizovao ja, koji je sjajnim udarcem sa
(Sudije: Mrkovi}, Dra{kovi}, Turudi}) savladao u malom gradskom opo rav lje nom Spa hi}u, na penal za vodstvo od 1:0. Za ve- nekih 25 metara matirao golma-
derbiju ekipu Olimpica, koja i odli~no o~i{}eni teren, poslao znjaka @elje to je bio deveti gol na Olimpica, koji je i tre}i put
nije bila toliko lo{a koliko to ko- ekipu koja je iznijela teret jese- u sezoni, ~ime je preuzeo prvo mo rao va di ti lop tu iz svo je
MALI NOGOMET na~an rezultat pokazuje. Po- njeg dijela prvenstva, oslanja- mjesto na listi strijelaca. mre`e, {to je bio i kona~an re-
gotke za doma}e postigli su Ze- ju}i se na ui gra nost. Ipak, Gosti su svoju najbolju prili- zultat susreta.
BiH pora`ena ba sa bijele ta~ke, Vi{}a, te Be- po~etak susreta pripao je gosti- ku imali u 29. minuti, kada je Vi- J. LIGATA
od Italije
Vele` - Zrinjski 1:0 (1:0)

Velagi} koban za Zrinjski

Ovo je prva pobjeda ro|enih u gradskom derbiju nakon skoro tri godine posta
Stadion u Vrap~i}ima. Gleda- utakmici djelo je Admira Vela- zni red Zrinjskog. Tako su prili-
laca: 4.500. Sudija: Danijel Paji} gi}a u 57. minuti. Ujedno je to ke propustili Velagi}, Remeti},
(Bijeljina) - 6,5. Strijelac: 1:0 - Ve- prva pobjeda ro|enih u grad- Rov~anin, a u najboljoj je bio
lagi} (57). @uti kartoni: skom derbiju nakon skoro tri go- [evko Oki}, koji je u 35. minuti

Bez Had`i|ulbi}, Kazazi}, ]emalo-

{ansi za
plasman
na EP
Malonogometna reprezenta-
cija BiH zabilje`ila je drugi
poraz u kvalifikacijama za nas-
tup na Evropskom prvenstvu
2012. godine u Hrvatskoj.
U drugom kolu kvalifikaci-
onog turnira u La{kom (Slove-
nija) na{i reprezentativci su
pora`eni od Italije rezultatom
0:4 (0:1).
Ujedno su izabranici v.d. se-
lektora Murata Jahe izgubili
{anse za plasman u Hrvatsku,
jer tamo idu pobjednici grupa.
Pomenimo da je u drugom
susretu Grupe 6 doma}a ekipa
Slovenije pobijedila Latviju sa
4:3 (2:3).
U posljednjem, tre}em ko-
lu reprezentacija BiH u nedje-
lju }e igrati za tre}e mjesto
protiv Latvije, dok }e me~ za
prvo mjesto odigrati Italija i
Slovenija.
Rezultati drugog kola: Itali-
ja - BiH 4:0 (1:0), Slovenija - La-
tvija 4:3 (2:3); Poredak: 1. Ita-
lija 6, 2. Slovenija 6, 3. Latvija
0, 4. BiH 0.
vi} (Vele`), Stojki} (Zrinjski).
VELE@: Had`i|ulbi}6,5, Stoki}
6,5, Kazazi} 7, Gan~ev 6, Iveti}
6,5, Zaimovi}7,5, Kodro6,5, Vela-
gi} 7 (od 72. Demi} 6), Remeti} 6
(od 90. ]emalovi} -), Rov~anin 6
(od 69. Durakovi} 6), Oki} 6.5.
Trener: Milomir Odovi}.
ZRINJSKI: Had`i} 6, D`idi} 5,
Duro 5,5, Stjepanovi} 5, Sal~ino-
vi} 5, Selimovi} 5, Stojki} 5,5, Ku-
talia 5 (od 64. Su{i} 5), Zadro 5
(od 55. Lendri} 5), Popovi} 5,
Ani~i} 5.5. Trener: Slaven Musa.
Travnik - Zvijezda 2:2 (0:2)
Svakom po poluvrijeme
Strijelci za goste Niki} i Risti} u prvom dijelu, a za doma}e Reki} i Popovi} u nastavku utakmice
Stadion Pirota. Gledalaca 300.
Sudija: Muamer Burekovi} (Ze-
nica) - 7. Pomo}nici: Goran Du-
jak (Od`ak) i Zoran Taborin
(Zvornik). Strijelci: 0:1 - Niki}
(19), 0:2 - Risti} (27), 1:2 - Reki}
(71), 2:2 - Popovi} (80). @uti kar-
toni: Helvida (Travnik), Mora-
njki}, Risti} (Zvijezda).
TRAVNIK: Adilovi} 6, Terzi} 6,
E. Varupa 7, Helvida 6, Saraj~i}
7,5, Badrov 7, [iljak 7, ]uri} 7, N.
Varupa 6 (od 46. Reki} 7,5), Liho-
vac 6,5 (od 73. Hod`i} -), Zatagi}
6,5 (od 60. Popovi} 7). Trener:
Ned`ad Selimovi}.
Zrinjski nije imao priliku da
ugrozi gol Vele`a
Fudbaleri Vele`a su u 16. ko-
lu Premijer lige BiH ostvarili
minimalnu pobjedu u derbiju
protiv Zrinjskog, a jedini gol na
ZVIJEZDA: Smaji} 6,5, Nezi} 6,
Husi} 7, Moranjki} 6,5, Risti} 7,5
(od 60. Ma{i} 5,5), Jusi} 7, Hasi}
6,5, Deli} 6 (od 81. \elmi} -), Ni-
ki} 7,5 (od 62. Stoki} -), Hamzi} 7,
Tosunovi}7. Trener: DraganJovi}.
Nogometa{i Travnika i Zvijez-
de odigrali su dobru i fer utakmi-
cu po veoma te{kim uslovima na
Piroti, a promrzli gledatelji,
me|u kojima je bilo i tridesetak
navija~a iz Grada~ca, vidjeli su
~etiri gola i mno{tvo {ansi. Jedi-
na mrlja bio je neoprezan start
Helvide u 60. minuti nad Ris-
ti}em, nakon kojeg je gostuju}i
dine posta. Ro|eni su zaslu`ili
tri boda, ponajvi{e zahvaljuju}i
borbenosti i zalaganju, dok su
gosti ovaj put, iako su najavljiva-
li napada~ku igru, pali bez ispa-
ljenog metka.
Prvih pola sata proteklo je u
dominaciji Vele`a, a kako je vri-
jeme prolazilo, doma}ini su
postajali sve bolji. Odli~an po-
sao u sredini ju~er je odradio
D`enan Zaimovi}, koji je bio ap-
solutno dominantan na pozici-
ji zadnjeg veznog, te uz pomo}
suigra~a, u potpunosti razbio ve-
napada~ morao napustiti teren.
Prvi dio pripao je gostima, koji su
poveli preko Niki}a u 19. minuti,
kada je majstorski lobovao Adilo-
vi}a. U 27. minuti Terzi} gubi
loptu na sredini terena i slijedi
uba~aj Niki}a, koji iz drugog po-
ku{aja Risti} realizuje za 0:2. Mo-
gla je Zvijezda i do tre}eg gola, ali
Tosunovi} poga|a vratnicu. Naj-
bolju priliku za doma}e imao je
Lihovac u fini{u, no njegov lob
Smaji} vrhovima prstiju skre}e
izvan gola.
U drugom dijelu trener do-
ma}ina Selimovi} ubacivanjem u
lobovao Had`i}a, koji je vrhovi-
ma prstiju loptu izbacio u kor-
ner. Tako je prvo poluvrijeme
zavr{ilo bez golova.
Ve} u 57. minuti, nakon gu`ve
u gostuju}em kaznenom pros-
toru lopta je preko Remeti}a
stigla do Velagi}a, koji ju je ru-
tinski pospremio u mre`u. Pri-
mljeni gol je malo razbudio
goste, ali nedovoljno za pro-
mjenu rezultata. Do kraja susre-
ta, igralo se na sredini terena, uz
osjetnu dominaciju izabranika
Milomira Odovi}a. S. R.
igru mladih novajlija Reki}a i Po-
povi}a pobolj{ava igru svog tima.
Nakon izlaska iz igre Risti}a i Ni-
ki}a u redovima Zvijezde smanje-
nje vodstva bilo je pitanje vreme-
na. U 71. minuti Saraj~i} izvrsno
ubacuje, a Reki} glavom poga|a
za 1:2. Nastavlja se pritisak Tra-
vni~ana i kapiten Varupa asistira
u 80. minuti, a Popovi} glavom
postavlja kona~an rezultat.
Doma}in je mogao i do punog
plijena,ali u sudijskomvremenure-
zervista Hod`i} kasni jer je vratar
Smaji} bio br`i za djeli} sekunde.
ENI news
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
^elik - Sarajevo 2:1 (1:1)
Eurogol [i{i}a za
pobjedu crveno-crnih
Tim sa Ko{eva poveo preko Obu}e u 20. minuti, da bi ekipa iz Zenice
preokrenula rezultat golovima Adilovi}a u 41. i [i{i}a u 64.
Stadion Bilino polje. Gleda-
laca: 5.000. Vrijeme prohla-
dno, teren te`ak za igru. Sudi-
ja: Radosav Vukasovi} (Trebi-
nje) - 6. Pomo}nici: Senad
Ibri{imbegovi} (Travnik) i
Momir [irko (Banja Luka).
Strijelci: 0:1 - Obu}a (20), 1:1
- Adilovi} (41), 2:1 - [i{i} (64).
@uti kartoni: Jusi}, Kapetan,
[i{i}, Isakovi} i Bilobrk (^elik),
Ham za gi}, Ihti ja re vi},
Hand`i} i Obu}a (Sarajevo).
^ELIK: Bilobrk 6, Jusi} 6,
Kuduzovi} 7 (od 73. Isakovi}
- ), ^ovi} 6,5, Milo{evi} 6,5,
Hasanovi} 5,5 (od 62. Hori}
6), Pu ri} 6, Adi lo vi} 6,5,
Had`i} 6, Kapetan 6,5, D`afi}
6 (od 46. [i{i} 7). Trener: Ab-
dulah Ibrakovi}.
SARAJEVO: Hamzi} 6, Arse-
nijevi} 6, Belo{evi} 5,5, Guti}
6, Tor lak 6, Ihti ja re vi} 6,
Hand`i} 6, [}epanovi} 5,5
(od 81. Sulji} -), Hamzagi}
6,5, Avdi} 6, Obu}a 6,5. Tre-
ner: Mirza Vare{anovi}.
Nogometa{i ^elika u du-
elu sa starim rivalom Saraje-
vom do{li su do pobjede na
otva ra nju dru gog di je la
Novi Argentinac
na klupi ^ilea
Biv{i napada~ argentinske
nogometne reprezentacije
iz najboljih Maradoninih
dana, Claudio Borghi pos-
tao je novi selektor ~ilean-
ske nogometne reprezenta-
cije, zamijeniv{i tako suna-
rodnjaka Marcela Bielsu.
Izgleda da je Claudio Bor-
ghi su|en ^ileu, a i ^ile nje-
mu. Okon~av{i svoju igra~ku
karijeru u ^ileu (Santiago
Wanderers), po~eo je gradi-
ti i trenersku karijeru u ovoj
dr`avi (Audax Italiano). Prvi
pravi izazov imao je trenira-
ju}i najpopularniji ~ileanski
klub Colo-Colo, gdje je i
2006. godine osvojio nagra-
du za najboljeg trenera go-
dine. Nakon toga se vra}a u
rodnu Argentinu, vode}i
prvo Argentinos Juniors, a
naposljetku i Boca Juniors,
gdje biva otpu{ten zbog lo-
{ih rezultata.
Borghi je potpisao ugo-
vor s ^ile om do kra ja
ju`noameri~kih kvalifika-
cija za Svjetsko nogome-
tno prvenstvo 2014. po ko-
jem bi trebao dobivati 1,5
miliona dolara godi{nje.
U slu~aju pla sma na na
Svjet sko prven stvo pro -
du`io bi svoj boravak na
~ileanskoj klupi.
^elik osvojio bodove u borbenoj utakmici: Puri} i Obu}a u duelu
prvenstva. U veoma te{kim
uslovima za igru, ju~e na Bi-
linom polju presudila je ve}a
`elja za pobjedom igra~a tre-
nera Abdulaha Ibrakovi}a,
koji su zaslu`eno slavili tri-
jumf re zul ta tom 2:1. Oko
5.000 lju bi te lja no go me ta
me|u kojima je bilo i 500 na-
vija~a Sarajeva, mogli su vi-
djeti borbenu igru koja je za-
dovoljila prisutnu publiku.
Gosti su bolje otvorili uta-
kmicu. Nakon dvije prilike
[iroki Brijeg do~ekuje Borac
Optimizam u oba tabora
O~ekujem neizvjesnu utakmicu u kojoj moramo zavladati
sredinom terena i opravdati ulogu favorita, kazao je trener tima
sa Pecare I{tuk • Strateg Borca Vlado Jagodi} `eli pobjedu
[iroki Brijeg do~ekuje ekipu
Borca u utakmici ~iji je ishod
va`an za vrh tabele. Ekipa sa
Pecare pobijedila je u prvom
kolu banjalu~ki tim i nada se
da to mo`e ponoviti na svom
terenu. [iroki Brijeg }e igrati
bez kapitena Dalibora [ili}a,
koji je van stroja zbog povrede,
kao i Marciano nakon opera-
cije meniskusa koljena i stoper
Ivica D`idi}. [ef struke [iroko-
brije`ana Ivo I{tuk pohvalio je
dana{njeg protivnika koji za-
uzima vode}u poziciju na pre-
mijerliga{koj tabeli, kazav{i
da Borac posjeduje iskustvo i
igra ~vrsto u odbrani.
“Ne odustajemo od borbe za
naslov prvaka, ali nemamo
poseban pritisak. Smatram da
kroz prvenstvo i Kup mo`emo
osigurati plasman u Evropu
{to je cilj. O~ekujem neizvje-
snu utakmicu u kojoj moramo
zavladati sredinom terena i
opravdati ulogu favorita“, izja-
vio je I{tuk.
Na drugoj strani, strateg Bor-
ca Vlado Jagodi} je tako|e op-
timista.
“@elimo puni plijen kako
Foto: M. TUNOVI]
doma}ih preko ^ovi}a u pe-
toj i D`afi}a tri minute kasni-
je, gosti su poveli lijepim go-
lom biv{eg ^elikovca Emira
Obu}e. On se majstorski sna-
{ao u 20. minuti i s nekih 15-
16 metara iskosa sa lijeve stra-
ne pogodio suprotni ugao za
radost igra~a i navija~a Sara-
jeva. Avdi} je zaprijetio u 28.
minuti ali je {utirao ravno u
Bilobrka, a napada~ doma}ih
Adilovi} je tri minute kasnije
iz dobre prilike sa sedam-
Zauze}e poziciju u veznom redu: Jure Ivankovi}
bi smo po kazali da ni smo
slu~ajno na prvom mjestu.
Na{e ambicije su osvajanje
{ampionske titule prvaka i ni-
je nam potreban nikakav alibi“,
istakao je Jagodi}.
S obzirom na to da se ekipe
dobro poznaju, Jagodi} je izra-
zio mi{ljenje da ne mo`e biti
iznena|enja u takti~kom po-
gledu.
“Ne}emo u}i u me~ sa sta-
vom da smo zadovoljni nerije-
osam metara prebacio gol
gostiju. Ipak, Adilovi} se za
prethodni proma{aj iskupio u
41. minuti kada je na uba~aj
D`afi}a uklizao i zajedno sa
loptom pre{ao gol-liniju i za-
vr{io u mre`i gostuju}eg gola.
U nastavku doma}i su do{li
do potpunog preokreta. Junak
je bio rezervista Aldin [i{i} ko-
ji je u 64. minuti postigao
eurogol. Raspalio je sa 25 me-
tara i pogodio lijeve ra{lje
Hamzi}evog gola, te donio
veliku radost crveno-crnima.
Prethodno u 57. minuti Adilo-
vi} je lukavo poku{ao gotovo
iz mrtvog ugla, ali je na gol-li-
niji loptu zaustavio golman
gostiju. U 72. minuti Adilovi}
i Puri} su nekako oteli loptu
igra~ima tima sa Ko{eva i pre-
bacili za Had`i}a, ~iji je uda-
rac zavr{io u rukama dobro
postavljenog Hamzi}a. Gosti
su u fi ni {u po ku {a li izje -
dna~iti, ali sve {to su uradili je
samo udarac Hamzagi}a u
89. minuti iz slobodnjaka ko-
ji je pro{ao pola metra od de-
sne stative gola Bilobrka.
M. DAJI]
{enim rezultatom. Remi ne bi
bio lo{, ali idemo na pobjedu“,
naglasio je Jagodi}.
Vjerovatni sastavi: [iroki Bri-
jeg: Bandovi}, Diogo, Brekalo,
Topi}, Berto{a, Ko`ul, Ivan-
kovi}, Mi{i}, Zakari}, Roskam,
Wagner.
Borac: Avduki}, Stupar, Sta-
ki}, ]ori}, @ari}, Maleti}, Ra-
spudi}, Kruni}, Me|edovi},
Veljovi}, Nikoli}.
E. M.
47
SPORT
VIJESTI
Fabregas propu{ta
dva me~a
Kapiten Arsenala Cesc Fabregas }e
zbog povrede zadnje lo`e propustiti je-
dnu ili dvije utakmice Arsenala. [pan-
ski veznjak je na me~u protiv Stokea
zadobio povredu zbog koje }e propus-
titi finale Carling kupa danas.
“Povrije|en je i van tima je. Imao je pre-
gled skenerom ju~e i propusti}e naredni
me~ili dva. Tu`an je i razo~aran, naravno.
Povreda nije ozbiljnije prirode, ali je mo-
gla biti. Ekipa se sada mora fokusirati na
me~ koji nas ~eka u nedjelju. Uvijek `eli-
te da vam svi igra~ibuduzdravi i spremni,
ali i prije po~etka sezone znate da to ne
mo`e biti uvijek slu~aj“, rekao je me-
nad`er topnika Arsene Wenger.
Njema~ka uzima
Italiji mjesto u
Ligi prvaka
Nakon {to se popela na tre}e mjes-
to na rang-listi UEFA, Njema~ka }e, na
{tetu Italije, od sezone 2012/13. ima-
ti ~etiri predstavnika u Ligi prvaka.
‘’Italija nas vi{e ne mo`e presko~iti
na tre}em mjestu ove sezone. Nova lis-
ta donosi klubovima iz Bundeslige tri
direktna mjesta u Ligi prvaka od 2012.
godine i jo{ jedno u kvalifikacijama’’,
saop{tio je DFB.
Na trenutnoj listi UEFA, Njema~ka je
tre}a, iza Engleske i [panije, sa 68.103
boda. U odnosu na Italiju (59.981) je
Njema~ka pove}ala svoju prednost
na 8.122 boda, dodao je DFB.
Juventus
bez Aquilanija
i Sissoka
Iz redova italijanskog nogometnog
velikana Juventusa potvrdili su pu-
tem internetske stranice da trener
Luigi Delneri u nadolaze}em periodu
ne}e mo}i ra~unati na usluge Al-
berta Aquilanija (26) i Mohameda
Sissoka (26).
Aquilani se povrijedio na treningu u
petak i na taj na~in doveo pod upitnik
svoj nastup u derbiju protiv Milana u
sklopu 28. kola Serie A koji je na raspo-
redu 5. marta u Torinu. Pored Aquila-
nija, protiv Milana sigurno ne}e zaigra-
ti veznjak Mohamed Sissoko, ~iji se po-
vratak o~ekuje tek za dva mjeseca.
 48 OSLOBO\ENJE
SPORT nedjelja, 27. februar 2011. godine

BUNDESLIGA Bayern se odrekao naslova pred doma}im navija~ima NJEMA^KA

Bundesliga 24. kolo

Borussia ovjerila titulu

uta pobnerpor d:p-g bod
1. Borussia D. 24 18 4 2 52:14 58
2. Bayer 23 13 6 4 48:32 45
3. Hannover 24 14 2 8 34:31 44
4. Bayern 24 12 6 6 50:30 42
5. Mainz 24 13 1 10 37:30 40
Salihovi} i Ibi{evi} zaigrali od prve minute za Hoffenheim, koji je pora`en od Mainza na 6. HSV 24 11 4 9 35:32 37
doma}em terenu • Mensur Mujd`a odigrao svih 90 minuta za Freiburg u porazu kod Kolna 7. Freiburg 24 11 4 9 31:31 37
8. Nurnberg 24 10 6 8 34:32 36
U derbiju 24. kola njema~kog 9. Hof fenheim 24 8 9 7 41:35 33
prvenstva vode}a Borussia iz 10. Schalke 24 8 6 10 29:29 30
Dortmunda je kao gost na Allianz 11. Koln 24 8 5 11 31:42 29
Areni savladala branitelja na- 12. St. Pauli 24 8 4 12 27:38 28
slova Bayern sa 3:1, te se tako jo{ 13. Eintracht 23 8 3 12 24:32 27
vi{e primakla osvajanju prven- 14. Wolfsburg 24 6 8 10 29:34 26
stva. Strijelci za Borussiju bili su 15. Kaisersl. 24 6 6 12 33:42 24
16. Werder 23 6 6 11 28:48 24
Barrios (9), Sahin (18) i Hummels
17. Stuttgart 23 5 4 14 40:47 19
(60), dok je jedini pogodak za 18. Borussia M. 24 5 4 15 35:59 19
Bayern postigao Luiz Gustavo
(16). Deset kola prije kraja prven- Rezultati
stva Borussia ima 58 bodova, 13 Hof fenheim - Mainz 1:2
vi{e od Bayera iz Leverkusena, (Alaba 83 - Ivanschitz 23, Soto 86)
koji }e svoj susret 24. kola igrati Koln - Freiburg 1:0
(Podolski 89)
danas protiv Werdera u Breme-
Schalke - Nurnberg 1:1
nu, te 14 od tre}eg Hannovera, (Raul 52 - Hegeler 37)
dok ~etvrti Bayern sada zaostaje Kaiserslautern - HSV 1:1
nedosti`nih 16 bodova. (Hlousek 18 - Jansen 54)
Fudbaleri Mainza nastavljaju s Borussia je slavila pred o~ima Bavaraca Reuters St. Pauli - Hannover 0:1
dobrim igrama u njema~kom kraja. Tri minute nakon pogotka Fudbaleri Hannovera ostvari- regularnog dijela utakmice. (Schulz 89)
prvenstvu. Na gostovanju kod doma}ina, gosti su golom Elkina li su minimalnu pobjedu nad St. Reprezentativac BiH Mensur Wolfsburg - Borussia M. 2:1
(Diego 36, 45 - Daems 74pen)
Hoffenheima uzeli su pun pli- Sota do{li do va`ne pobjede. U re- Paulijem u gostima i tako nas- Mujd`aproveo je na terenusvih90 Bayern - Borussia D. 1:3
jen, a slavili su rezultatom 2:1. dovima doma}ina svoje mjesto od tavili utrku za mjestom koje minuta u porazusvogFreiburga na
(Gustavo 16 - Barrios 9, Sahin 18, Hummels 60)
Gosti su poveli u 23. minuti pre- prve minute prona{li su bh. repre- vodi u Ligu prvaka naredne se- gostovanju kod Kolna. Jedini gol na
ko Andreasa Ivanschitza, a Hof- zentativci Sejad Salihovi} i Vedad zo ne. Ju nak po bje de bio je susretu bio je djelo Lucasa Po- Nedjelja
Eintracht - Stuttgart
fenheim je izjedna~io preko Da- Ibi{evi}, a napada~ Hoffenheima Christian Schulz, koji je posti- dolskog na samom kraju susreta. Werder - Bayer
vida Alabe sedam minuta prije igru je napustio u 65. minuti. gao gol minut prije kraja isteka A. MEHANOVI]

ENGLESKA
Premiership 28. kolo PREMIERSHIP Aston Villa lagano protiv Blackburna
uta pob ner por d:p-g bod
1. Man. United
2. Arsenal
3. Man. City
27
27
27
17
17
14
9
5
7
1
5
6
61:25
57:27
43:24
60
56
49
United sa ~etiri gola
po~astio Wigan
4. Tottenham 27 13 8 6 38:31 47
5. Chelsea 26 13 6 7 46:22 45
6. Liverpool 27 11 6 10 35:32 39
7. Bolton 28 9 10 9 39:38 37
8. Sunderland 28 9 10 9 33:35 37
9. Newcastle 28 9 9 10 43:39 36 Everton bio bolji od Sunderlanda (2:0), dok su
10. Ever ton 27 7 12 8 35:36 33
11. Stoke 27 10 3 14 31:34 33 Newcastle i Bolton odigrali nerije{eno 1:1
12. Aston Villa
13. Blackburn
28
28
8
9
9
5
11
14
35:47
35:46
33
32
• Wolverhampton deklasirao Blackpool
14. Blackpool 28 9 5 14 42:55 32 Da je Victor Moses pogodio se ponovo mladi Hernandez,
15. Fulham 27 6 13 8 28:28 31 iz jedne od dvije prilike u ko- koji je drugi put matirao Al
16. Birmingham 26 6 12 8 25:35 30 jima se na{ao, Wigan bi na Habsija. Do kraja susreta su
17. W’hampton 28 8 4 16 31:46 28
svom terenu poveo protiv li- posao zavr{ili Rooney i Fabio Dvostruki strijelac protiv Wigana: Javier Hernandez Reuters
18. WBA 27 7 7 13 35:52 28
19. Wigan 28 5 12 11 27:49 27 dera Premiershipa Manches- da Silva, kojem je to bio prvi Bio je to kraj svake nade za vanja isklju~en DJ Campbell,
20.West Ham 27 5 10 12 30:48 25 ter Uniteda. Tako nije bilo, gol u Premiershipu. goste, koji su preko pome- bilo je jasno u kojem }e se
nego je Javier Hernandez iz Blackburn je na gostova- nutog hrvatskog reprezentiv- smje ru odvi ja ti nas ta vak
Rezultati prvog kon kre tnog na pa da nju na gostovanju kod Aston ca smanjili na 3:1, ali je ve} u me~a. U drugom dijelu primi-
Aston Villa - Blackburn 4:1 gostiju uspio savladali proti- Ville svjedo~io porazu od 1:4. sljede}em napadu Young svo- li su jo{ tri pogotka, Jamie
(Young 49pen, 82, Hanley 62ag, Downing 64 - Kalini} 81) jim drugim pogotkom na uta- O’Hara je pogodio u 54. minu-
vni~kkog golmana i tako svom Ve} u ~etvrtoj minuti drugog
Ever ton - Sunderland 2:0
timu obezbijediti prednost poluvremena Ashley Young je kmici zaklju~io susret. ti, a s dva gola u zadnjih 12
(Beckford 8, 39)
Newcastle - Bolton 1:1 uo~i po~etka drugog polu- iz jedanasterca donio pre- Te`ak po raz pre trpio je minuta sudbinu gostiju za-
(Nolan 13 - Sturridge 38) vremena. dnost Aston Villi. U 62. minu- Blackpool na gostovanju u pe~atio je Ebanks-Blake.
Wigan - Man. United 0:4 Wigan nikada u povijesti ti Grant Hanley je skrenuo Wolverhamptonu. Vukovi su Pomenimo da je Everton
(Hernandez 17, 74, Rooney 84, Fabio 87) engleskog prvenstva nije uzeo uba~aj Marca Albrightona u ve} u drugoj minuti golom bio bolji od Sunderlanda (2:0),
W’hampton - Blackpool 4:0 niti bod izabranicima Alexa vlastitu mre`u, a dvije minu- Matthewa Jarvisa nagovijesti- dok su Newcastle i Bolton
(Jarvis 3, O’Hara 54, Ebanks-Blake 79, 90) Fergusona, a da druga~ije ne te kasnije Stewart Downing li sadr`ajnu utakmicu, a kada odigrali nerije{eno 1:1.
Nedjelja bude ovog vikenda pobrinuo povisio na 3:0. je u 43. minuti zbog nagura- O. Z.
West Ham - Liverpool
Man. City - Fulham Alex Ferguson otpisao Chelsea i City SEMAFOR
Stoke - WBA
Ponedjeljak
Naslov mo`emo Le Championnat: Arles - Brest 1:1 (Ghi-
las 37 - Toure 49), St. Etienne - Nice 0:2 (Co-
ulibaly 55, Mounier 85), Rennes - Lens 2:0
Nasri pristao na osvojiti Arsenal ili mi (Boukari 14, Montano 70), Monaco - Ca-
en 2:2 (Park 36, 62 - El Arabi 68, Mollo 72),
Menad`er Manchester takva situacija“, izjavio je
produ`enje ugovora Uniteda Alex Ferguson {kotski stru~njak. Sochaux - Montpellier 0:0, Valencienn. -
Francuski reprezentativac u redovi- otpisao je iz borbe za titu- “Mo`da bi za naslov Lorient 0:0, Bordeaux - Auxerre 3:0 (Diar-
ma Arsenala Samir Nasri (23) pristao je lu branioca naslova en- mogla biti dovoljna 82 ra 13, Modeste 53pen, Plasil 79).
potpisati petogodi{nje produ`enje ugo- gleskog prvaka Chelsea i boda. Mislim da to Serie A: Juventus - Bologna 0:2 (Di Vaio
vora s topnicima. Aktuelni ugovor Nasri- gradskog rivala Manches- mo`emo ostvariti u preos- mi. Zato je va`no da osta- 49, 66).
ju isti~e na ljeto 2012, a njegova trenutna ter City. talim utakmicama. Nije nemo u sada{njem ritmu“, Primera: Atl. Madrid - Sevilla 2:2 (Ko-
primanja su oko 60.000 funti sedmi~no. “Naslov }e pripasti ili bitno gdje }emo osvojiti te dodao je Ferguson, ~iju ke Merodio 48, Reyes 76 - Negredo 41,
Prema novom, financijski znatno po- Arsenalu ili nama. Kako bodove. Rekao sam prije ekipu u utorak o~ekuje Rakiti} 66), Espanyol - Real Sociedad 4:1
bolj{anomugovoru, Nasri bi zara|ivaovi- se prvenstvo bli`i kraju, u nekoliko sedmica da }e gostovanje kod Chelsea (Estrada 42ag, Garcia 54, Callejon 81,
{e od 100.000 funti sedmi~no, a petogo- trci obi~no ostaju dvije slaviti ekipa koja bude u zaostaloj utakmici 18. Marquez 90 - Estrada 43), Gijon - Zara-
di{nja}e vjernostfrancuskogveznjakaAr- ekipe. ^ini se da je i sada najkonzistentnija u for- kola. goza 0:0, Mallorca - Barcelona 0:3 (Mes-
senal ko{tati oko 26 miliona funti. si 38, Villa 57, Pedro 66).
OSLOBO\ENJE 49
nedjelja, 27. februar 2011. godine SPORT
LIGA PRVAKA Bosna BH gas pobijedila Constantu sa 24:23 (11:13)

Studenti pred ostvarenjem sna

Fenomenalni trijumf
• Nakon sino}nje
pobjede, za prolaz u
drugi krug moraju se
~ekati i porazi St.
Petersburga i
Constante u
posljednjem 10. kolu
Dvorana „Mirza Deliba{i}“
Centra Skenderija. Gledalaca:
2.500. Sudije: Mazeika Vaidas i
Getalis Mindaugas (oba Litvani-
ja). De le gat: Mi gas So ti ris
(Gr~ka). Sedmerci: Bosna BH
gas - 3(2), Constanta - 3(2). Is-
klju~enja: Bosna BH gas - 16,
Constanta - 10 min. Crveni kar-
ton: Onyejekwe (Constanta) u
59. minuti.
BOSNA BH GAS: Uvodi} (3
odbrane), Terza, Memi}, Toj~i},
Pucelj, Kara~i} 11, ^aki}, ^elica
1, Rakovi}, Kapisada 3(1), Mar-
janac (11 odb. - 1 sedm.), Pa`in
2, Divkovi} 1, Vra`ali} 1, Mesa-
ri} 3. Trener: Irfan Smajlagi}.
CON STAN TA: Sta nes cu (3
odb.), Novanc, Schuch 1, Satvro-
situ 2(1), Irimescu 2, Toma 4(1),
Sadoveac 2, Popescu (12 odb. -
1 sedm.), Angelovski 6, Ad`i},
Stamate, Csepreghi, Muresan1,
Onyejekwe, Buricea 5, Riganas.
NBA Velika ve~er Dwighta Howarda
Igor Kara~i} sa 11 golova bio najbolji igra~ utakmice
Trener: Ion Graciun.
Rukometa{i Bosne BH gas po-
bi je di li su Con stan tu sa
24:23(11:13) u utakmici 9. kola
grupe D Lige prvaka. Fenome-
nalnim trijumfom izabranici
trenera Irfana Smajlagi}a su na
tabeli sa pet bodova prestigli
St. Petersburg i Constantu, riva-
le u borbi za ~etvrto mjesto i ta-
ko stigli pred ostvarenje sna –
plasmana me|u 16 najboljih
Foto: A. KAJMOVI]
ekipa Evrope. Za to }e im treba-
ti i porazi St. Petersburga od
Zagreba i Constante od Ciudad
Reala u zadnjem 10. kolu, {to bi
bilo i vi{e nego o~ekivano.
Sino}nji duel Bosne i Con-
stante protekao je u znaku veli-
ke drame. Puleni trenera Smaj-
lagi}a odli~no su otvorili me~ i
pogocima Kara~i}a poveli sa 2:0
u 7. minuti, ali iskusni rival brzo
izjedna~uje golovima Tome i
GRUPA D Drugo poluvrijeme proteklo je
1. Flensburg 9 7 0 2 263:231 14
2. Ciudad Real 8 6 1 1 239:191 13
3. Zagreb CO 8 5 2 1 252:210 12
4. Bosna BH gas 9 2 1 6 204:261 5
5. Constanta 9 2 0 7 236:268 4
6. St. Petersburg 9 2 0 7 238:271 4
Rezultati
St. Petersburg - Flensburg
Bosna BH gas - Constanta
Nedjelja
Ciudad Real - Zagreb CO (19 sati)
Angelovskog (2:2), da bi u 9.
minuti pogotkom Schuha vodio
sa 3:2. Uslijedio je period izje-
dna~ene igre do 17. minute ka-
da, kod rezultata 5:5, rumunska
ekipa pogocima Buricea, Iri-
mescua i Tome pravi seriju od 3-
0 za vodstvo od 8:5. ^elica je u
21. minuti smanjio prednost
Constante na dva gola (6:8),
me|utim, rumunski tim se sa tri
pogotka Angelovskog odljeplju-
je na pet golova razlike (6:11) u
24. minuti. Ipak, Igor Kara~i} iz
sjajnog napada smanjuje na
7:11, ali gostuju}i tim opet pre-
bacuje u brzinu vi{e i golovima
Stavrositua i Tome dolazi do
najve}e prednosti od plus 6 u 27.
minuti za vodstvo od 13:7. To ni-
je pokolebalo na{eg prvaka, ko-
ji je serijom od tri gola Kara~i}a,
igra~a utakmice i jednim Divko-
vi}a uhva tio re zul tat ski pri -
klju~ak pa se na odmor oti{lo pri
rezultatu 11:13 za goste.
u znaku bolje igre studenata,
koji pogotkom Rakovi}a uspje-
vaju izjedna~iti na 14:14 u 35.
minuti. Ipak, Constanta je tri
minuta kasnije ponovo stigla
do preimu}stva od dva gola
(14:16), nakon ~ega je bitka za
25:31
24:23 svaku loptu i svaki gol dosegla
svoj vrhunac. Od 42. do 57. mi-
nute uslijedio je period igre gol
za gol i sve je jo{ bilo otvoreno.
U 58. minuti Mesari} poga|a
za vodstvo Bosne od 23:22, da bi
u narednom napadu gostiju Div-
kovi} dobio dva minuta kazne i
Bosna ostaje sa igra~em manje
u polju.
U 59. minuti iz igre na dva mi-
nuta isklju~en je i ^aki}, pa stu-
denti ostaju desetkovani na te-
renu, pri ~emu su Rumuni ima-
li napad, ali je golman Bosne
Marjanac bio na visini zadatka.
U burnoj zavr{nici, Kara~i} je
grubo fauliran, dosu|en je se-
dmerac, iz kojeg Kapisoda zabi-
ja za 24:22. Constanta se nije
predavala i smanjuje na 24:23,
da bi u posljednjim trenucima
me~a ima la i {an su za izje -
dna~enje, ali golman Marjanac
je dobrom intervencijom ot-
klonio opasnost nakon ~ega je
bila osigurana velika pobjeda od
24:23.
G. VRANJE[
BOSNA I HERCEGOVINA
Rukometa{ice
uta pob ner por
13. kolo
d:p-g bod

Lakersi bolji od Clippersa 1. Borac

2. Mira
3. Ilid`a
12
12
12
12
11
7
0
0
1
0
1
4
393:251
348:271
325:296
36
33
22
Kevin Love 45. uzastopnim double-double u~inkom postao 4. Katarina 12 6 2 4 354:293 20
rekorder ostaviv{i iza sebe velikog Mosesa Malonea 5. Jedinstvo 11 5 1 5 290:276 16
6. Ljubu{ki 10 5 0 5 278:256 15
Bogat program u najja~oj ko- su Lakersi i Clippersi, a slavili su Williams 14 ko{eva i 12 asisten-
7. Zrinjski 11 5 0 6 294:290 15
{arka{koj ligi svijeta u petak na- aktuelni prvaci 108:95, no{eni na cija, ali bilo je to premalo da bi
8. @ivinice 12 3 2 7 309:347 11
ve~er ponudio je ~ak 12 utakmi- krilima Kobea Bryanta, Paua se sprije~ila 27. pobjeda Spursa
9. Gora`de 12 3 1 8 296:339 10
ca. Najimpresivniji individual- Gasola i Andrewa Bynuma. u 29 utakmica kod ku}e ove se-
ni u~inak ve~eri imao je sjajni Bryant je zabio 18 od svoja 24 ko- zone. 10. Kne`opoljka 12 3 1 8 289:396 10
centar Orlando Magica Dwight {a u tre}oj ~etvrtini, Gasol je Poraz Minnesote od New Or- 11. Lokomotiva 12 0 0 12 287:448 0
Howard. U 111:88 pobjedu Or- ubacio 22 ko{a, a Bynum je uz 16 leansa ostati }e upam}en po REZULTATI
landa nad Oklahoma City Thun- ko{eva upisao i 11 skokova. Kod tome {to je Kevin Love 45. uzas- Vince Carter (Phoenix) zakucava Mira - Katarina 23:18
derom Howard je ugradio 40 ko- Clippersa je najbolji bio Blake topnim double-double u~in- pored Eda Davisa (Toronto) Reuters @ivinice - Gora`de 29:16
{eva ({ut iz igre 16-20) uz 15 sko- Griffin s 22 ko{a i 10 skokova. kom sam postao rekorder osta- 115:109, Miami - Washington Ilid`a - Lokomotiva 43:27
kova i 6 blokada. Sjajan dojam Najbolja ekipa NBA lige San viv{i iza sebe velikog Mosesa 121:113, Orlando - Oklahoma Borac - Kne`opoljka 46:25
Howarda, koji je ~etvrtu uzasto- Antonio Spursi savladala je na Malonea. City 111:88, Minnesota - New NEDJELJA
pnu utakmicu zabio 30 ili vi{e doma}em parketu New Jersey NBA liga, petak: Charlotte - Orleans 81:95, San Antonio - Ljubu{ki - Zrinjski (17 sati)
ko{eva, nije moglo pokvariti ni Netse 106:96 u utakmici u kojoj Sacramento 110:98, Indiana - New Jersey 106:96, Golden Sta- Slobodna ekipa: Jedinstvo
pet njegovih izgubljenih lopti. je u dresu Netsa debitirao Deron Utah 84:95, Philadelphia - De- te - Atlanta 79:95, LA Lakers - LA
Gradski derbi u Los Angeleso- Williams, playmaker nedavno troit 110:94, Toronto - Phoenix Clippers 108:95, Portland - Den-
vom Staples Centeru odigrali pristigao iz Utaha. Upisao je 92:110, Cleveland - New York ver 107:106, produ`etak. NLB

Liga 13 STONI TENIS Veliki derbi u Vogo{}i

Bosna pala
u Trebinju
Ko{arka{i Bosne pora`eni
su u Trebinju od Leotara re-
zultatom 90:81, dok je ^aplji-
na bila bolja od Brotnja sa
81:70. Her ce go vac je na
svom parketu opravdao ulo-
gu favorita protiv Kaknja po-
bijedv{i ga rezultatom 84:72.
Dva dana ranije odigrane su
preostale dvije utakmice, a
pobjede su upisali Sloboda i
Mladost protiv Borca i Varde.
Alad`a napada aktuelne prvake
Stonoteniseri Alad`e }e danas
odigrati dvome~ Premijer lige
BiH, a u pitanju je 16. i 17. ko-
lo. Naime, stonoteniseri Alad`e
}e najprije gostovati u SD “Ra-
miz Sal~in“ na Mojmilu, gdje }e
protiv ekipe Novi Grad odigra-
ti prvi dana{nji me~ (11 sati),
dok }e nakon toga i}i u Vo-
go{}u na ovosedmi~ni derbi
susret (19.30). Svakako da }e
stonoteniserima Alad`e mnogo
zna~iti prvi me~, jer, ukoliko
ostvare pobjedu, onda }e puni
samopouzdanja i}i na noge Vo-
go{}anima.
“Svakako da }e to biti praznik
stonog tenisa, jer se radi o dvi-
je najbolje ekipe u doma}em
prvenstvu. Me~ u Vogo{}i }e
biti jedan od najte`ih u ovoj
sezoni i od njega }e nam zavi-
si ti pla sman na kra ju ta -
kmi~enja. Nadamo se pobje-
di“, rekao je sportski direktor
STK Alad`a Senad Durakovi},
koji je dodao i da je doma}ini u
blagoj prednosti.
Za Vogo{}u }e u ovom me~u
igrati Sr|an Mili~evi}, Almir
Divovi} i Armin Ali~i}, dok }e
Alad`a nastupiti u sastavu, Fe|a
Ja {a re vi}, Edin Kan tard`i},
Amer Mufti} i Anes Ali}.
Osim pomenutog dvome~a,
danas su na rasporedu susreti
izme|u Vogo{}e i Bosne, dok }e
CM Vitez do~ekati Mladost.
O. Z.
[iroki
pora`en
u ^eskoj
Ko{arka{i bh. prvaka [iroki
TT Kabela do`ivjeli su novi
poraz u NLB ligi, ovaj put na
gostovanju kod Nymburka re-
zultatom 73:59.
U na{em timu najbolji su bi-
li Fran Pilepi} sa 14, Sini{a
[temberger i [ime [pralja sa
po 12 poena, dok su Chris
Simmons sa 20 i Pavel Slezak
sa 18 poena bili najbolji kod
pobjedni~ke ekipe.
 50
MALI OGLASI
NEKRETNINE
ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunu-
ma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvat-
sko primorje. Tel. 062/849-606.
MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul.
Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvo-
iposoban u centru uz doplatu. Tel.
061/482-999.
MIJENJAM trosoban za jednosoban —
centar. Tel. 033/202-170.
MIJENJAM-prodajem stan 43m2,
potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2.
Mob. 061/818-075.
MIJENJAM stan 89m2 na Dobrinji IV
za manji u Sarajevu ili ku}u. Tel.
061/381-918.
MIJENJAM jednosoban stan na Do-
brinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel.
033/451-000.
MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I
sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik.
Tel. 061/211-303.
MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor,
I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel.
061/211-303.
MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prije-
dora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-
323.
POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugos-
titeljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel.
062/619-179.
POTREBAN poslovni prostor za ugos-
titeljstvo, mo`e i namje{ten kafiterija.
Tel. 061/532-450.
POTREBAN dvosoban i dvoiposoban
stan, poznat kupac, Hrasno Grbavica,
centar. Mob. 061/350-448.
PONUDA
IZDAJEM namje{ten stan, sa 3 le`aja,
privatna ku}a, zaseban ulaz, Bistrik.
Mob. 061/928-632.
IZDAJEM jednosoban zaseban i opre-
mljen stan, sa grijanjem, lijepa lokaci-
ja Breka II. Tel. 033/538-185, 062/147-
003.
CENTAR, dvosoban namje{ten stan,
64m2, grijanje, plin — struja, zgrada, II
kat. Tel. 214-784 i 061/916-429.
IZDAJEM poslovni prostor 65m2 u
centru Sarajeva pogodan za predsta-
vni{tva, notara, ljekarske ordinacije i
sl. Tel. 061/344-365.
IZDAJEM garsonjeru, Bjelave 21.
Mob. 061/356-535.
IZDAJEM tvosoban stan 70m2 na
Breci, extra ura|en, 400 eura. U cijenu
ura~unate sve re`ije. Molimo da se ja-
ve zaposleni ili stranci. Mob. 061/573-
640.
IZDAJEM poslovni prostor 76m2 u
centru I sprat. Tel. 061/573-640.
IZDAJEM nov poslovni prostor 40m2,
strogi centar. Tel. 061/925-106.
IZDAJEM namje{ten stan 65m2, sa
posebnim ulazom i pristupom interne-
tu, 300 KM. Tel. 033/538-364 i Mob.
062/527-254.
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan,
Stup — Ba~i}i. Mob. 061/198-642.
IZDAJEM dvije sobe samcima u tro-
sobnom stanu, zaseban ulaz, centr, plin
kod FDS-Pofali}i. Tel. 033/657-979.
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan
na Aneksu blizu trolejbuske. Tel.
033/663-468, 061/254-038.
IZDAJEM u centru dvosoban namje-
{ten stan sa eta`nim grijanjem. tel. 810-
716.
IZDAJEM jednosoban stan na Marin
dvoru, Ul. Turhanija. Tel. 061/208-654.
IZDAJEM trosoban namje{ten stan u
strogom centru. Tel. 061/922-440.
IZDAJEM skladi{ni prostor, blindira-
na vrata, 30m2, Otes. Tel. 033/628-896.
U MIRNOM i sun~anom dijelu Sara-
jeva izdajem stan, dvije jednokrevetne
i soba dnevnog boravka, kuhinja, ku-
patilo, zaseban ulaz, centralnio grija-
nje, povoljno. tel. 033/225-074 i Mob.
061/252-782.
IZDAJEM namje{ten jednosoban stan
poseban ulaz studenticama ili bra~nom
paru. Tel. 033/442-762.
IZDAJEM atraaktivan poslovni pros-
tor na Trgu heroja — centralna pozici-
ja, 27m2 + 8m2 galerije. Tel. 061/390-
748.
IZDAJEM dvosoban stan u centru na
du`i period. tel. 061/514-301.
IZDAJEM namje{tenu garsonjeru,
grijanje, studentima ili bra~nom paru,
Ohridska 3A, N. Sarajevo. Tel. 443-
620.
IZDAJEM dvosoban stan na Marin
dvoru, pogodan za poslovne svrhe.
Mob. 062/367-722.
IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na
Otoci, 32m2. Tel. 033/542-623
IZDAJEM jednosoban stan luksuzno
opremljen, novija gradnja, centar za-
poslenim samcima. Tel. 061/320-843.
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan,
plinsko grijanje, kod okretaljke Jezero.
Tel. 033/442-998, 062/139-085.
IZDAJEM ku}u u zakup sa tri namje-
{tena stana od 65m2 sa c.g i tri gara`e,
parking. Tel. 062/527-254.
IZDAJEM gara`u iza [umarskog fa-
kulteta, preko puta kafi}a „Capucci-
no“. Tel. 061/145-122.
IZDAJEM poslovni prostor u centru
Semizovca za sve vrste djelatnosti. Tel.
061/250-751.
STAN u Titovoj, 56m2, namje{ten,
1.000 KM. Mob. 062/907-831.
STAN u Kranj~evi}evoj, 115m2, 1
sprat, namje{ten, 1.000 KM. Mob.
062/907-831.
IZDAJEM poslovni prostor, ^emalu-
{a, prizemlje, 100m2, 6 prostorija, mo-
kri ~vor, grijanje, 2.000 KM. Mob.
062/907-831.
IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje
15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059.
IZDAJEM namje{ten jednosoban stan
u centru, grijanje, klima, kablovska.
Tel. 061/740-343.
IZDAJEM poslovni prostor, Trg Sken-
derije 17m2. tel. 061/480-207.
IZDAJEM sobu sa balkonom, wc, za-
poslenoj `eni, Pofali}i. tel. 061/842-319.
IZDAJEM pos. prostor 40m2, prize-
mlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202-611,
061/219-464.
IZDAJEM trosoban polunamje{ten
stan, Ciglane, sa cen. grijanjem i ba-
{tom, cijena 500 KM. Mob. 062/156-
882.
IZDAJEM pos. prostor na Katedrali
96m2, 1 sprat, opremljen, plinsko-
eta`no grijanje, za sve namjene. Mob.
062/156-882.
IZDAJEM opremljen kancelarijski
prostor blizu stanice sa antreom i
IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2
Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-
206.
IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban
stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{a-
gi}a 21 kod po{te, kablovska, satelit-
ska, internet. tel. 062/055-305.
IZDAJEM studentu jednokrevetnu so-
bu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob.
061/746-389.
IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studen-
ticama-studentima, Stari Grad, kod
hotela Evropa, poseban ulaz. Mob.
061/530-598.
SOBE kod hotela Holyday Inna, stu-
denticama I god. mu{karce ne pri-
mam. Tel. 0038733214595,
0038762279428.
HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz
more, 200 m od pla`e, 70 mandarina,
vez za brodice, jahte. Tel.
0038520671943, 00385995769874.
IZDAJEM jednosoban manji stan, sve
zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel.
033/447-691 i 061/809-763.
IZDAJEM jednosobni stan u Vele-
{i}ima. Tel. 033/666-492.
IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na
Ba{~ar{iji. tel. 236-936.
IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru.
Tel. 062/383-040, 445-515.
IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na
Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553.
IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom
kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebe-
vi~ka. Mob. 062/712-991.
IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici
ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel.
654-883.
VLA[I], nova godina, ku}a za 10 oso-
ba, 300 KM na dan, parking, central-
no. Mob. 061/214-868.
STRANIM dr`avljanima izdajem na-
mje{tene stanove, Sarajevo —
Ned`ari}i. Mob. 061/221-706.
IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~ir-
begovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582.
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan
sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel.
033/236-661, 063/284-933.
IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru.
tel. 445-515.
IZDAJEM dva polunamje{tena stana
u naselju Breka. Tel. 061/145-744.
IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu
sobu, kuhinja, kupatilo u strogom cen-
tru. Tel. 445-306.
DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno,
bra~nom paru ili studenticama. Mob.
061/420-208.
IZDAJEM lijepo namje{tenu garso-
njeru, Ko{evsko brdo. Mob. 061/220-
957.
IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na
Grbavici. Mob. 061/865-158.
IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70,
^engi} Vila 2. Tel. 647-564.
IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo
Sarajevo. Tel. 033/657-092.
PRODAJA
CENTAR, prodajem dvosoban
stan 96m2, na ^obaniji, papiri
uredni, odmah useljiv. Mob.
061/183-669.
PRODAJEM zemlju za vikendice na
Mojmilu, sa pogledom na Dobrinju.
Mob. 062/823-739, 061/172-518.
PRODAJEM 25 dunuma {ume, 30 du-
numa livade, Borovsko, op{tina Roga-
tica, cijena 45.000 KM. Mob. 062/688-
855.
PRODAJEM ku}u u Novopazarskoj,
podrum, dva sprata, dvije gara`e i
500m2 zemlje (hitno), tako|e 420m2
zemlje u Ned`ari}ima. Mob. 066/201-
411.
DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul.
Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mije-
njam uz doplatu za stan na relaciji
Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122.
PRODAJEM garsonjeru 38m2, cen-
tart, nova. Mob. 061/131-727.
PARCELA cca 2.000 m2, pod vo}em
na putu Sarajevo Ilija{ — Male{i}i Do-
nji, dobar prilaz, struja, voda, pogodan
za gradnju, povoljno. Mob. 061/217-
897.
PRODAJEM stan 48m2, Aneks, udal-
jen od autobuske stanice 20m, povo-
ljno. Mob. 061/508-404.
PRODAJEM stan-ku}u, nizovi u
Lu`anima na Ilid`i, prizemlje i sprat,
gara`a i ba{ta. Mob. 061/222-465.
PRODAJEM zemlju na moru 420m2
u [ibeniku — Ra`anj. Mob. 061/172-
997.
PRODAJEM na Grbavici — [opingu
troiposoban stan 85m2, 2.100KM/m2,
(renoviran) sa gara`om. Tel. 033/617-
742, 061/964-797.
PRODAJEM stan u centru, H. Idrizo-
va 57m2 i 105m2. Tel. 061/299-911.
PRODAJEM poslovni prostor 60m2
stomatolo{ka ordinacija, N. Sarajevo.
tel. 061/299-911.
PRODAJEM stan u centru 89m2, vp.
tel. 061/299-911.
PRODAJEM stan u centru Vi{njik
32m2. tel. 061/299-911.
PRODAJEM ku}u S. grad 150m2 ga-
ra`a. tel. 061/299-911.
PRODAJEM stan u centru, M. Tita
147m2, 123m2. tel. 061/299-911.
PRODAJEM stan u centru, Bolni~ka
78m2. tel. 061/299-911.
PRODAJEM u centru, Ul. Kaptol 2
trosoban. Tel. 062/611-5596.
PRODAJEM na Grbavici 54m2, 4
sprat, preko puta @eljinog stadiona,
ddvosoban. Tel. 062/156-882.
PRODAJEM u ul. Kranj~evi}eva
54m2, i sprat 2200KM/m2 i Asima
Ferhatovi}a 63m2, II sprat
2200KM/m2. Tel. 062/156-882.
PRODAJEM u Hrasnom kod pekare
„AS“ dobar dvosoban 57m2, II sprat,
povoljno. Tel. 061/214-852.
PRODAJEM na Dobrinji I, 92m2, II
sprat, odli~an, odmah useljiv. tel.
061/214-856.
PRODAJEM u centru dvosoban stan.
Tel. 061/514-301.
PRODAJEM stan 69m2 centar, I sprat
stan 29m2 Stari grad II sprat, garso-
njera centar 22m2 + gara`a 12m2. Tel.
061/573-640.
PRODAJEM devastiranu ku}u u Tre-
binju Mosta}i 95m2 + dvori{te 125m2,
parcela u Dra~ama Hrvatska 520m2.
Tel. 061/573-640.
PRODAJEM ku}u sa dva stana + pos.
prostor 120m2 koji je u funkciji + ba-
{ta + gara`a ekstra ura|eno. Tel.
061/573-640.
PRODAJEM stambeno poslovni obje-
kat u Had`i}ima 200m2 + 1650m2 zee-
mlje pogodno za sve namjene, papiri
uredni. Tel. 061/573-640.
PRODAJEM vikend ku}u 330m2, Ja-
blani~ko jezero, apartman u Neumu
46m2, stan centar 130m2, I sprat. Mob.
061/573-640.
POVOLJNO zidana gara`a u novo-
gradnji, centar, Kranj~evi}eva, preko
puta Dru{tva pisaca. Mob. 061/869-
396.
KU]A u Poti~elju - Polju, dunum ze-
mlje pod vo}kama+gara`a, cijena fik-
sna 120.000 KM. Mob. 061/222-295.
STAN 79m2, Centar, Ul. Jezero, prize-
mlje, pogodno za pos. prostor, 2.200
KM/m2. Mob. 061/222-295.
STAN 80m2, Centar, Alipa{ino 16/III,
eta`no, cijena fiksno 3.000 KM/m2.
Mob. 061/222-295.
AGENCIJA „Neras“ Alipa{ino.P 53,
59, 77, Breka 72m2, Marin. D 39, 135,
Pofali}i 40m2, Hrasno 39m2 i 59m2,
Dobrinja 49, 55, 68m2, Grbavica 48m2
i 131m2, Isto}no sarajevo 55m2. tel.
061/375-787.
KU]E: Gazin Han, Vratnik, vikend-
ku}e, Pale (Kriva~e Potoci, donji Pri-
banj) zemlja Kasindo 4 duluma, Ilid`a
6 duluma. Tel. 066/488-818.
PRODAJEM plac 2200m2 i ku}a sa
poslovnim prostorom uz samu cestu za
Kiseljak Gladno Polje. tel. 062/577-
638.
nedjelja, 27. februar 2011. godine
PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji
kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, po-
voljno. Tel. 061/214-852.
SKENDERIJA, jednosoban stan
42m2, novogradnja, eta`. grijanje, cije-
na po dogovoru. Mob. 061/352-112.
PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel.
061/199-845.
PRODAJEM ku}u na Babi}a Ba{ti —
Alifakovac, ba{ta, gara`a. Mob.
061/865-158.
PRODAJEM u Semizovcu novu ku}u
8x9, podrum, 2700m2 oku}nice, 300
metara od glavnog puta, gradska voda,
struja, kablovska ili mijenjam za stan
novije gradnje bli`e gradu uz dogovor.
Tel. 061/201-544.
PRODAJEM stan u Hrasnom, ul.
D`amijska, 37m2 + 4m2 lo|a, cijena
76.000KM. tel. 061/906-566.
PRODAJEM na Breci stan III sprat,
70m2, Ul. Ismeta Mujezinovi}a, cijena
230.000KM. Tel. 062/316-379.
PRODAJEM stanove 154m2, 117m2,
106m2, 100m2, 94m2, 82m2, 80m2,
87m2, 75m2, 70m2, 52m2, 90m2. Tel.
061/460-150.
PRODAJEM na Poljinama 2.847m2 x
75KM sa kompletnom infrastruktu-
rom i gra|evinskom dozvolom. Tel.
061/608-962.
PRODAJEM trosoban stan i ku}u u
Zenici, vikendica na Vla{i}u. Tel.
061/528-032.
STAMBENO - poslovni objekat,
900m2 oku}nice, kod banjsko-hotel-
skog kompleksa na ilid`i, dokumenta-
cija uredna. Mob. 066/321-760.
PRODAJEM dvosoban stan u Hra-
snom, 50m2, dva balkona, blindirana
vrata, pogled na panoramu Sarajeva.
Tel. 649-629.
PRODAJEM plac 1000m2, ravan,
sun~an, 1/1, dozvoljena izgradnja, kod
Upijevog vo}njaka, povoljno. Mob.
062/577-638.
PRODAJEM vikendicu 65m2 sa pla-
com 600m2, 1/1, sun~an, ravan, struja,
voda, kod Upijevog vo}njaka. Mob.
062/577-638.
PRODAJEM noviju vikendicu 65m2
na placu 1665m2, 1/1, struja, voda, kod
Upijevog vo}njaka. Mob. 062/577-638.
KU]A, vlastiti vodovod, et`. grijanje,
ure|ena oku}nica, Pazari}-[inici. Tel.
417-219.
STAN 100m2 kod op}ine Stari grad,
idealan za poslovni prostor. Mob.
061/215-033.
VRBANJU[A, P+S, 300m2 dvori{ta,
210.000 KM. Mob. 061/415-787.
STAN, S. Pa{ina, 1 sprat, novogradnja,
118m2, 2 gara`e, ba{ta, luxuzno,
220.000 eura. Mob. 062/907-831.
STAN, Ul. Podgaj, 1 sprat, 63m2, plin,
useljiv, 140.000 KM. Mob. 062/907-
831.
STAN, Ul. Grbavi~ka, 5 sprat, nema
lift, 69m2+2 balkona, 1.700 KM/m2.
Mob. 062/907-831.
STAN, Vraca, A. Smailovi}a, 1 sprat,
92m2+2 balkona, plin, potrebna adap-
tacija, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-
831.
KU]A, Vraca, Ul. Samoborska, 4
eta`e, novija gradnja, ba{ta, useljiva,
250.000 KM. Mob. 062/907-831.
^. VILA, 53m2, balkon, cen. grij. 16
sprat, 1.650 KM/m2. Mob. 061/415-
787.
POFALI]I, P+S, gara`a, 200m2
oku}nice, 115.000 KM. Mob. 061/415-
787.
KU]A u Osjeku, P+S+P, 150.000 KM.
Mob. 061/415-787.
DOBRINJA, 41m2, jednoiposoban,
67.000 KM, fiksno. Mob. 061/415-787.
OTOKA, 89m2, 2 balkona, cen. grij. 2
lifta, vl. 171, 1.650 KM/m2. Mob.
061/415-787.
HRASNO, 38m2, 2 sprat, 80.000 KM,
balkon, cen. grij. lift. Mob. 061/415-
787.
HRASNO, 58m2, VP, 2.100 KM/m2, 2
balkona, cen. grij. Mob. 061/415-787.
ILID@A, Pejton, stan u nizu, 80m2,
pr+sp, ba{ta, sre|en, useljiv, 145.000
KM. Mob. 061/702-881.
BJELAVE, gra|. plac 230m2+stara
bos. ku}a, 290.000 KM. Mob. 061/702-
881.
G. POLJE, kod Rakovice, ku}a nedo-
vr{ena, 2.000m2 zemlje, 1/1, 50.000
KM. Mob. 066/801-711.
NOVOGRADNJA, Ned`ari}i, dvoso-
ban 60m2, 7 sprat, balkon, sun~an,
1.600 KM/m2. Mob. 066/801-711.
NOVOGRADNJA, Ned`ari}i, garso-
njera 32m2, 6 sprat, 1.600 KM/m2.
Mob. 061/702-881.
CENTAR, M. dvor, 48m2, 3 sprat, jed-
nosoban, potrebna adaptacija, 2.300
KM/m2. Mob. 066/801-711.
OSLOBO\ENJE
NAMJE[TAJ
PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed
i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431.
RASPRODAJA ku}nih stvari u troso-
bnom stanu, u odli~nom stanju, povo-
ljno. Mob. 062/569-990.
PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski
namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-
spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076.
PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-
560.
POVOLJNO prodajem dva kau~a u
odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.
TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{te-
nih, najjeftinije cijene, www.paco-
moby.ba, nokia, samsung, soni, erics-
son, lg.htc. apple inphone. Mob.
062/695-695.
PRODAJEM foto aparat Nikon - FG
uz dodatke. Tel. 033/646-281.
PRODAJEM ve{ ma{inu u dobrom
stanju i {poret struja+plin. Mob.
061/565-074.
VOZILA
PRODAJEM Renault Clio, 2006. god,
dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata,
registrovan do 6/2011. god, pre{ao
160.000 km, servisiran kod ovla{tenog
servisera. Tel. 063/317-923.
PRODAJEM Opel Korsu Swing 1997.
godina, registrovana do 23. jula 2011.
godine, 160.000 KM, crvena boja, 5
vrata, cijena 4.250 KM. Mob. 061/222-
295.
PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god,
plavi, registrovan do 12. 2010. god,
3000KM. Tel. 061/702-801.
PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6
benzin 2800KM. tel. 033/537-949.
PRODAJEM Polo 1.4, 2002. god full
oprema, cijena po dogovoru. Tel.
061/359-191.
PRODAJEM golf II,1986. godina,
1.600 kubika, dizel, 1.600 KM. Tel.
061/102-390.
PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel.
062/139-019.
BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan.
Mob. 061/233-078.
PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godi-
na, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008.
MERCEDES 300 D 123, generalno
ura|en komplet, u odli~nom stanju,
povoljno. Mob. 061/161-940.
PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4,
1999. godina, neregistrovana, u vo-
znom stanju, bijela. Mob. 061/158-164.
PRODAJEM Golf II benzinac 1,8
1985. god. registrovan do marta 2011.
god u izvanrednom stanju, cijena
1.800KM. Tel. 061/257-934.
PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 moti-
on, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6
brzina. Tel. 00385998304357.
AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina,
extra stanje. Tel. 062/505-111.
PRODAJEM za Golfa alnaser, alter-
nator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i
monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693-
470.
JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automa-
tik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel.
062/600-111.
VOLVO S40, 2002. godina, automatik,
benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel.
062/600-111.
PRODAJEM novu zadnju karambol-
ku, komplet za Hundai Akcent. Mob.
061/915-123.
PE@O 505, karavan. Mob. 061/540-
281.
PRODAJEM VW transporter 2,5
TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel.
033/447-691, 061/809-763.
TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stan-
ju sa svim priklju~cima, gara`iran.
Mob. 062/223-700.
PRODAJEM mercedes M 201—190 D,
1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, re-
gistracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080.
SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka
hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM.
Tel. 061/956-845.
PRODAJEM peugeot 607, 2003. god,
2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel.
062/907-122.
PRODAJEM renault 18 TL 1983.god.
u voznom stanju, 85.000 km. Tel.
061/527-290.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
OSTALO
PRODAJEM portabl ma{inu za kuca-
nje, u vrlo dobrom stanju Unis-Bugoj-
no, 60 KM. Tel. 033/451-946, 061/378-
523.
PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom,
crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel.
061/702-801.
AKCIJA do isteka zaliha, kameni ugalj
Banovi}i kocka, kvaliteta zagarantova-
na, mo`e i u vre}ama. Mob. 063/544-
343.
PRODAJEM glava, to~ak, papu~a,
{ipka stare {iva}e ma{ine kao starina,
70KM. Tel. 061/702-801.
PRODAJEM neura|en Vilerov gob-
len. tel. 061/603-115.
PRODAJEM pe} na plin za grijanje
na dimnjak. Tel. 061/603-115.
PRODAJEM polovan slu{ni aparat is-
pravan. Tel. 061/603-115.
PRODAJEM ljekovita jaja Japanske
prepelice i doma}a koko{ija jaja, bes-
platna ku}na dostava. Tel. 062/138-
855.
PRODAJEM akvarijum za ribice.
Mob. 062/688-855.
PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku
u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate.
Mob. 061/145-504.
PRODAJEM ma{inu pisa}u elek-
tri~nu, 80 KM. Tel. 651-556.
PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za
elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556.
PRODAJEM trgova~ku vagu i plinski
ro{tilj. Tel. 061/514-825.
PRODAJEM najbolje sadnice duda,
kalemljenog vo}a, crvenog bagrema,
japanske dunje, cvijetne loze. tel.
033/227-077, 062/006-768.
PRODAJEM orahove oblovine
450x2000, 400x1300, 380x1000,
300x1700. Tel. 061/812-233.
PRODAJEM dvoja balkonska vrata,
jedna sa {tokom, druga bez {toka, usta-
kljena termo 220x80, cijena 120KM.
Tel. 062/954-316.
PRODAJEM Braunove mre`ice za
brijanje i el. aparate za brijanje. Mob.
061/323-906.
PRODAJEM klavir. Mob. 061/802-
650.
PRODAJEM asimil engleskog jezika,
komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556.
PRODAJEM Chicco set — kolica, nosi-
ljku, sjedalicu za auto sa raznom opre-
mom i kreveti}. Mob. 062/570-826.
PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg
i 30kg ve}u. tel. 033/641-362.
PRODAJEM nove strojeve za {ivanje
marke Brother. Tel. 063/347-852.
PRODAJEM svje`a ljekovita jaja ja-
panskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel.
061/245-901.
MALI tokarski strug 500 W za hoby
obradu drveta, malo upotrebljavan,
njema~ka marka Interkrenn, povo-
ljno, samo 400 KM. Mob. 061/956-845.
SOBNA, kuhinjska i vrata za mokri
~vor 3+1+1 iz novogradnje, u odli~nom
stanju, jeftino. Mob. 061/869-396.
PRODAJEM crijep, jeftino. Mob.
065/696-132.
PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska
nova, Peg-Perego. Tel. 660-939,
063/876-419.
PRODAJEM novu kadu i slu{ni apa-
rat Oticon. Tel. 228-710.
PRODAJEM bijelu bundu i crni ~ip-
kani komplet br. 46-48. Mob. 061/233-
913, Biba.
PRODAJEM 2 orginal vilerova goble-
na zima i prolje}e. Tel. 660-939,
063/876-419.
VEOMA povoljno prodajem o~uvanu
i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM,
10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br.
46 - 44. Mob. 061/233-913.
SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa
no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951.
PRODAJEM kompresor za pranje
auta HD 650 SX, Karcher profesional-
ni, malo kori{ten, povoljno. Tel.
061/809-763.
KUPOVINA
AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine
u Sarajevu ili posreduje, uz proviziju
3%. Tel. 033/654-793.
KUPUJEM nekretnine u Sarajevu, is-
plata odmah. Mob. 061/170-254.
KUPUJEM ~etvorosoban stan na
Grbavici, ul. Grbavi~ka kod Jordan-
ske d`amije i jedan jednosoban. Mob.
062/762-572.
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju,
stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne,
ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-
505, 061/214-405.
KUPUJEM stare razglednice,
nov~anice, Olimpijada Sarajeva i dru-
go. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.
KUPUJEM obveznice, ratne {tete i de-
vizne {tednje, isplata odmah. Mob.
061/526-918.
KUPUJEM stare njema~ke marke i
austijske {ilinge. Mob. 061/323-906.
KUPUJEM dionice, staru deviznu {te-
dnju i ratnu od{tetu, isplata odmah.
Mob. 062/358-344.
KUPUJEM dva grobna mjesta na Ba-
rama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel.
033/200-343.
KUPUJEM lomljeno zlato, dukate,
{orvane i ostale predmete od zlata. Tel.
061/553-640, 033/655-530.
KUPUJEM sve vrste knjiga. Mob.
061/533-792.
KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato,
dukate, zlatene satove i ostalo. Tel.
061/965-126.
KUPUJEM akcije-obveznice devizne
{tednje i ratne {tete, isplata odmah.
Mob. 065/027-864.
KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski
namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos.
}ilime i ostalo. tel. 061/553-640.
KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel.
461-002.
KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, ba-
kar savatli, demirliju, zidne satove, ve-
zove. Tel. 061/159-507.
KUPUJEM stan u Sarajevu manje
kvadrature. Tel. 211-914.
ZAPOSLENJE
POTREBNA djevojka za rad u kaffe
slasti~arni. uslovi rada i plata pristojni.
tel. 033/558-820 i 062/445-037.
POTREBNO vi{e saradnika za rad u
internacionalnoj kompaniji. Mob.
061/170-143.
POTREBNI saradnici iz cijele BiH za
prodaju kozmetike, zarada minimalno
30% + kreditiranje + stimulacija. Tel.
033/644-178, 061/225-424.
POTREBNA frizerka za rad u salonu.
Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.
USLUGE
TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65,
Hrasno, popravka svih vrsta TV apa-
rata, dolazak na ku}nu adresu. Tel.
650-867, 061/188-410.
UGRADNJA, remont i prodaja alna-
sera, alternatora i ostalih el. ure|aja na
vozilima, servis Karameho. Mob.
061/365-193.
MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje
starih i bolesnih lica, davanje injekcija,
infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-
604.
KOMBI prevoz: selidbe, klaviri, ka-
baste stvari, radna snaga po dogovoru.
Mob. 061/841-309.
POVOLJNO, vanjske roletne, alumi-
niske `aluzine, trakaste zavjese i har-
monika vrata. Tel. 061/214-303.
TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{i-
nama ~istimo namje{taj, unutra{njost
auta, tepihe (rese), itisone i kamene po-
dove (za{tita). Mob. 061/524-461 i Tel.
033/200-003.
MOLERSKI i parketarski radovi, po-
voljno, uredno i ~isto, po dogovoru.
Mob. 062/918-201 Ismo.
MOLER kvalitetno i ~isto kre~i stano-
ve. Tel. 066/688-960.
KRE]IM, farbam, ugra|ujem radija-
tore i adaptiram stanove, ~isto i ured-
no. Mob. 062/688-855.
TAPETAR radi sve poslove tapetarske
struke, dolazi na adresu besplatno. Tel.
240-895, 062/909-306.
KERAMI^ARSKE usluge, moleraj,
postavljanje elektro instalacija i lami-
nata. Mob. 062/466-093.
IZRADA plo~astog namje{taja, kuhi-
nja, plakara, stolova, polica, itd. Mob.
062/466-093.
POPRAVLJAM sve vrste skutera. Tel.
063/034-008.
POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz ro-
be kombi mercedesom. Radna snaga
po dogovoru. Mob. 061/563-292 i
063/121-524.
ocu i svekru na{ih kolega
Molimo dragog Allaha da mu podari lijepi d`ennet i vje~ni ra-
hmet.
JU Zavod za hitnu medicinsku pomo} Kantona Sarajevo
[ERIF
27. 2. 1970 - 27. 2. 2011.
BRAVAR, popravljam i ugra|ujem
brave, gara`na vrata, ograde i ostalo,
dolazim na adresu. Mob. 061/233-078.
PREVOZIM stvari i ostalo e}im kom-
bijem, radna snaga. tel. 061/227-189.
INSTRUKCIJE italijanski povoljno
dolazim naa aadresu. Srednjo{kolcij
javite se na 213-968, tra`ite Jasminu.
MAJSTOR povoljno opravlja stvari i
montira novi namje{taj, kuhinje, radi
selidbe. tel. 061/202-840.
KOMBIJEM vr{im prevoz putnika
povoljno do 8 osoba. Tel. 061/903-526.
IZNAJMLJUJEM stolice za razne na-
mjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20
stolica i vi{e — 1 KM po komadu,
(ku}na dostava). Mob. 061/563-292.
^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata
dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h.
Tel. 061/949-447.
INSTRUKCIJE iz Njema~kog jezika,
dolazim ku}i. tel. 033/214-346.
VODOINSTALATERSKA radnja ra-
di adaptacije kupatila kao i opravke.
Tel. 065/733-400.
INSTRUIRAM |ake i studente iz ma-
tematike na Alipa{inom polju
6KM/~as. tel. 061/157-991.
ODR@AVAM ba{te, mezarove i re`em
drva. Mob. 062/332-230.
ELEKTRI^AR popravlja el. pe}i, TA
pe}i, grijalice, bojlere, postavlja auto-
matske osigura~e, plafonjere i ostale el.
usluge. Mob. 061/048-497.
VODOINSTALATER opravlja i pos-
tavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifo-
ne, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-
803, tel. 066/973-793.
ODR@AVALA bih stan kod porodice,
(~i{}enje stana, peglanje). Tel. 061/374-
458.
KOMBIJEM vr{im prevoz putnika i
robe na sve destinacije. Mob. 062/214-
690 i 033/220-402.
ISCJELJENJE duhovnim putem po
u~enju Brune Groninga, medicinski
dokazivo. Tel. 062/256-376.
^ISTILA bih va{ pos. prostor. Mob.
061/374-458.
SJE]ANJA I SMRTOVNICE 51
POSLJEDNJI SELAM SJE]ANJE
Dvadeset sedmog
februara 2011. godine
navr{ava se {est
mjeseci od smrti
dragog
HAMEDU (MU[AN)
PIND@O
MIODRAGA
DRAGI^EVI]A
AX
SJE]ANJE
BABOVI] Vrijeme koje prolazi
ne mo`e izbrisati
sje}anje na tebe.
Sa po{tovanjem
i tugom,
supruga Dragica
25145
FEVZA, ro|. ZUKI] IN MEMORIAM
27. 3. 2005 - 27. 3. 2011.
S ljubavlju i po{tovanjem,
Mirsad, Vesna i Damir
1380
S neizrecivom tugom u srcu obavje{tavamo na{u dragu ro-
dbinu i prijatelje kako je na{ otac, djed, pradjed i svekar
DU[ANKA
VEGO,
TADIJA (ANDRIJA) ro|. [AKOTA
RAJI]
1914 - 1987.
prof. MARKO
VEGO
preminuo 25. februara 2011. u 97. godini.
1907 - 26. 2. 1985.
Sahrana }e se obaviti 28. februara 2011. godine u 12.15
sati na gradskom groblju Bare.
O`alo{}eni: k}erka Vesna, sin Ante, k}erka Andrijana,
brat Stanko, unuci Marina, Anita i Davorin, praunuka Zauvijek u duhu
Maria Katarina, snaha Savka, zet Orlando i ostatak obi- sa vama.
telji Raji}, te obitelji Pervan i Juri}, kao i ostala mnogo-
Sin Miro sa obitelji
brojna rodbina, prijatelji i kom{ije
1506
000
STUDENTICA daje instrukcije iz en- BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 go- STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve
gleskog jezika za u~enike osnovne {ko- dina. Tel. 611-439. staklarske radove te uramljivanje sli-
le. Tel. 469-805. ka, Papagajka od 8 do 19h. Tel.
PREVOZ putnika prema moru kombi 061/130-034, 221-902.
VKV BRAVAR, popravljam brave, sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873.
VODOINSTALATER sa 30 godina is-
pravim gelendere i kovanje ograde.
Mob. 062/907-356. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmlju- kustva vr{i opravku instalacija, mon-
ta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje
jem stolice za sve prigode. Mob.
INSTRUKCIJE iz matematike, fakul- 063/121-524. odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139-034.
tet i ostale {kole, dolazak na adresu.
Mob. 061/536-973 i 033/446-056. PREVODIM sa njema~kog na bosan-
MOLER radi sve, uredno, kvalitetno i ski jezik - tehni~ku dokumentaciju,
veoma povoljno. mob. 061/274-872. uputstva, itd. Mob. 061/357-232.
POVOLJNO po dogovoru instrukcije
iz engleskog jezika za osnovne {kole. INSTRUIRAM |ake i studente iz ma-
tel. 061/515-803. tematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel.
RADIMO molersko-fasaderske rado-
ve. Mob. 061/156-696.
061/157-991.
RAZNO
SZR izvodi gra|evinske radove, ugra-
ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne dnja keramike, rigipsa i svih vrsta po-
porodice. Mob. 063/417-916. dova. Mob. 061/256-132.
PJEVA^, kompozitor! zbog bolesti
ISCJELJENJE duhovnim putem po POVOLJNO, aluminiske `aluzine, rasprodajem vrhunske tekstove za na-
u~enju Brune Groninga, medicinski trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. rodnu muziku! tekst 20KM. Tel.
dokazivo. Mob. 062/519-449. 061/214-303. 061/510-149.
52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine

Dvadeset sedmog februara 2011. navr{ava se godina otkako je na ahiret preselio moj dragi i
nepre`aljeni sin

KERIM (EDNAN) HAD@IALI]

Neka ti dragi Allah podari lijepi d`ennet i vje~iti rahmet.

Volim te!
Tvoja mama Nermina 25174

Dvadeset sedmog februara 2011. navr{avaju se tri go- POSLJEDNJI POZDRAV Dvadeset sedmog februara 2011. navr{ava se go-
dine od kada nije sa nama na{ tata, deda i punac velikom prijatelju dina otkako je na ahiret preselio na{ dragi

MIRALEM MIRO MILO[U MI[I

PA[I] [UMARU
27. 2. 2008 - 27. 2. 2011.

Tugu i prazninu koje su ostale iza tebe ispunjavamo

KERIM (EDNAN) HAD@IALI]
uspomenama. Hvala ti za dugotrajno i veliko prijateljstvo.

Zauvijek }e{ ostati dio na{ih najljep{ih uspomena. Tvoja Mevlida

1503
K}erke Sanja i Nela, unuke Tajra i Lajla, zetovi
Senad i Saud
25171
Danas se navr{ava sedam dana od smrti na{eg dragog Neka ti dragi Allah podari lijepi d`ennet i
tate i mu`a vje~iti rahmet.
IN MEMORIAM Tvoje tetke Emina, Suvada i Zijada, tetak Ilijas
i daid`a Asim
25175

MILO[A
[UMARA
POSLJEDNJI SELAM
MIROSLAV na{em dragom
SLOKAR
2007 - 2011.

Njegovi: k}erka Blanka, zet Damijan, unuka Eva i

supruga Vanda
Dragi brate, 1503
ni vrijeme, ni daljina ne mogu potisnuti u zaborav
tvoj topli lik i ljubav kojom si nas obasipao.
Uvijek }e te voljeti i misliti na tebe, Danas se navr{ava sedam dana od smrti na{eg
tvoja snaha Slavica i brat Vlatko. dragog tate
1384

KERIM (EDNAN) HAD@IALI]

IN MEMORIAM
MILO[A
[UMARA

MIROSLAV Nedostaje{ nam!

Tvoji: Aida i Niko, Harun i Lejla, Aida i Dinko
SLOKAR 25175
Njegov sin Nenad i snaha Ana
2007 - 2011.
1503

SJE]ANJE
POSLJEDNJI POZDRAV na na{eg voljenog
S neizmjernom ljubavlju, ponosom i po{tovanjem na{em dragom prijatelju
~uvamo uspomenu na tebe.
Tvoji voljeni: supruga, sinovi, snaha i unuka
1384
SLAVI[U
dr. JESENKU MIJOVI]A
OSLOBO\ENJE VUKOTI]U
AGENCIJA ZA EKONOMSKU
PROPAGANDU I MARKETING
Majka Staka, sestra Vesna, zet Jo{ko Lupi,
D`emala Bijedi}a 185 Nada i Matko Zeli} sestri} Dinko
1504 1499
Tel/fax: 472-899 i 472-901
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg prijatelja ocu na{eg prijatelja

HIMZO HIMZO
(NAZIF) BRANKOVI] (NAZIF) BRANKOVI]

Hilmo i Refija Selimovi} Mujo Selimovi} sa porodicom

001 001

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg prijatelja ocu na{eg direktora

HIMZO HIMZO
(NAZIF) BRANKOVI] (NAZIF) BRANKOVI]

Mujesira Bori{i} sa porodicom Kolektiv Sarajevske pivare

001
001
54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine

POSLJEDNJI SELAM POSLJEDNJI SELAM

ocu, puncu i dedi ocu, puncu i dedi

HIMZO (NAZIF) BRANKOVI] HIMZO (NAZIF) BRANKOVI]

S ljubavlju i po{tovanjem. Po dobroti }emo te pamtiti, sa puno ljubavi spominjati.

Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i
vje~ni rahmet. vje~ni rahmet.

Tvoji: Fadila, Faruk, Jasenka, Nizara, Amina Pa~ariz Tvoji: supruga Dudija, sin Nazif, k}erke Zuhra i Fadila
000 000

POSLJEDNJI SELAM
POSLJEDNJI POZDRAV
na{em dedi i pradedi
ocu na{eg generalnog direktora Nazifa Brankovi}a

HIMZO (NAZIF) BRANKOVI]

HIMZI BRANKOVI]U

Po dobroti }emo te pamtiti, sa puno ljubavi spominjati.

Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i

vje~ni rahmet.

Tvoji: Irma, Dino i Sarah Kadi} od GDD POLET SARAJEVO

000 001
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HIMZO (NAZIF) BRANKOVI]

preselio na ahiret u petak, 25. februara 2011, u 86. godini.
D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 28. februara 2011. godine, u 15.30 sati, iza ikindija-namaza na mezarju Ravne Bakije.
O`alo{}eni: supruga Dudija, sin Nazif, k}erke Zuhra i Fadila, zetovi Aziz, Sead, Faruk i Dino, snahe Mu{ija, Ferida, Enisa,
unuk Tarik, unuke Jasenka, Nizara, Selma, Irma, Amina, praunuka Sarah, brati}i Esad, Adil, Said, Adem, sestri}i i sestri~ne,
te porodice Brankovi}, He}o, Osmanagi}, Pa~ariz, Salan, Kadi}, Deljo, Agi}, Kurtali}, Herceglija, Bosanki}, Hase~i}, Be{lija,
Opra{i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u d`amiji Hrasno u 15.30 sati.
Ku}a `alosti: Ul. Alojza Benca 1/4. 000

POSLJEDNJI SELAM POSLJEDNJI SELAM

ocu, svekru, dedi ocu, puncu i dedi

HIMZO (NAZIF) BRANKOVI] HIMZO (NAZIF) BRANKOVI]

Uvijek }emo te pamtiti po tvojoj dobroti i s ljubavlju Sa ogromnom ljubavlju i velikim po{tovanjem zauvijek }e{
~uvati uspomenu na tebe. `ivjeti u na{im srcima kroz najljep{a sje}anja i uspomene.

Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i
vje~ni rahmet. vje~ni rahmet.

Tvoji: Nazif, Enisa, Tarik Brankovi} Tvoji: Zuhra, Sead, Selma Osmanagi}
000 000
56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ U dubokoj boli javljamo svim ro|acima, prijateljima i znancima tu`nu vijest da je na{ dragi
dragi
HAMED (MU[AN)
PIND@O
preselio na ahiret nakon duge
i te{ke bolesti 25. februara
2011. u 81. godini.
D`enaza }e se klanjati u ned-
IVO GR@I]
jelju, 27. februara 2011. godi-
ne u 13 sati, a ukop na mezar-
ju Sinanovi}i - Trnovo.
O`alo{}eni: supruga Had`ira, sinovi [e}o, Zejnil, Suljo i
Mirsad, k}eri Pa{a i Sabaheta, brat Osman, sestre Nazi-
ja i Pa{ana sa porodicama, snahe Rahima, Besima, Sa- preminuo 25. februara 2011. u 83. godini.
ima, Pa{a i Sanela, unu~ad Mirsada, Mirsad, Anel, Ar-
man, D`ana, D`enana, Aldin, Eldin, Amer, Armen, Ze-
Ispra}aj dragog nam pokojnika bit }e u nedjelju, 27. februara 2011. godine, u 14 sati na groblju
mir i Semir, zetovi Edhem, Emin, Muhamed, Jasmin,
Admir i Samir, praunu~ad Benjamin, Suana i Ajana, Dolac u Travniku.
brati}i Vejsil, Re{ad, Senad i Mujo sa porodicama, bra-
ti~na Ramiza, te porodice Pind`o, Faji}, D`ihan, Aljovi}, O`alo{}eni: supruga Cvija, sinovi Nikica i Miroslav, sestre Dragica i Bosiljka, brat Josip, unu~ad
Drki}, Fati}, Sejmenovi}, Mili{i}, Fo~o, Bandi}, Berilo, Nives, Ivan i Iva, snahe Vesna, Marica, Ankica i Milka, zet Ivica, svastika Bojana, {ure \uro i
[ehi}, ^elik, Pamuk, Kalaba, Novali}, Ismi}, Kere{, te Martin i ostala tuguju}a rodbina i prijatelji
mnogobrojna rodbina, prijatelji, kom{ije i poznanici. 003
Jasin }e se prou~iti u nedjelju poslije ukopa u ku}i ra-
hmetlije.
Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en je sa polaskom Danas se navr{ava sedam dana od smrti na{eg ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)
iz Hrasnice ispred doma u 11 sati, sa stajanjem na ter- dragog
minalu Ilid`a i Had`i}i. 25167 Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i
kom{ije da je na{a draga

Dvadeset sedmog Dvadeset sedmog feb-

februara 2011. godine
navr{ava se 6 tu`nih
mjeseci otkako je na{a
ruara 2011. navr{ava
se devetnaest godina MILO[A MI[E
od smrti na{eg dragog
[UMAR RAHIMA (BEGAN)
LI^INA ro|. AGOVI]

Puno nam nedostaje{ i uvijek }emo te se sje}ati.

preselila na ahiret u subotu, 26. februara 2011, u 87.
Tvoji najdra`i: supruga Vanda, k}erka Blanka, godini.
sin Nenad i unuka Eva
1487 D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 27. februara 2011. go-
dine, u 15.15 sati (poslije ikindija- namaza) na mezar-
VEZIRA DU^I], RASTKA ju Ugorsko - Vogo{}a.

ro|. DEDOVI] (MARJANA) Danas se navr{ava sedam tu`nih dana od O`alo{}eni: k}erka Sanija, zet [ukrija, unu~ad Elvis,

preselila na ahiret.
OBRADOVI]A smrti na{eg dragog Ernes i Amra, snaha Suada, praunuke Nejra i Berina,
sestra Ibrima, sestri}i i sestri~ne, te porodice Li~ina,
Agovi}, Skenderovi}, D`ogovi}, Tarhani{, Huremovi},
O`alo{}eni: suprug Kora}, [aboti}, Rastoder, Kala~, Hod`i}, Kari{ik, Ali-
Sejfo i k}erka Amira, hod`i}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
te porodice Du~i},

MILO[A
Dedovi}, Forto, Tevhid }e se prou~iti istog dana ku}i merhume u 15.15
Osmanagi}, Bakovi}, sati, Ul. igmanska br. 24.

MI[E [UMAR
Kanli}, Had`imusi}, S ljubavlju
Zub~evi} i Todorovi}, i po{tovanjem, RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
te ostali prijatelji i 000
ro|aci tvoji najmiliji
1496 1026
IN MEMORIAM
Uvijek }emo te se sje}ati.
POSLJEDNJI POZDRAV Sedam je dana bez Dvadeset ~etvrtog velja~e 2011. godine
Jovanka i Bo`idar Bobo zauvijek je sklopila o~i na{a draga mama,
dragom drugu 1487 supruga i baka
i prijatelju

Dragoj supruzi, mami i nani

MILICA MILA BODIROGA

DIKI
MI[E BAHTANOVI], Ispra}ena je na posljednji po~inak

dr. JESENKU Beskrajno hvala {to si

ro|. KARAHMET u naju`em krugu obitelji.

postojao uz mene. S ljubavlju i po{tovanjem,

Zauvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima i mislima.
U miru po~ivaj, du{o njeni najmiliji: suprug Milan, k}i Nada,
S tugom, moje du{e.
Tvoji najdra`i: mu` Nusret, k}erke Nermina sin @elimir, zet Davor, nevjesta Zvjezdana,
Alma i ^iki Tamara i Sabina, unu~ad Din, Ula i Asja unu~ad Luka, Nik{a i Lana, brat Milenko
1493 71120 25168 001
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
TU@NO SJE]ANJE
Vrijeme ne mo`e izbrisati ljubav, po{tovanje, zahvalnost i sje}anje na na{e drage

JOSIP JO[KO FERLAN TON^I MI[O FERLAN MARIJA STAN^I] FERLAN

2. 3. 1986. 27. 2. 1993. 15. 1. 2010.

Porodica Zelihi} 1405

SJE]ANJE
Pro{lo je dosta tu`nih godina otkako nisu sa nama na{i najmiliji: roditelji, brat i brati}.
Uvijek voljeni, nikad zaboravljeni od cijele porodice

SPASOJE VIDAKOVI] MILICA VIDAKOVI] RADMILO (MI[O) VIDAKOVI] NEBOJ[A VIDAKOVI]

18. 5. 1895 - 27. 2. 1978. 8. 12. 1908 - 2. 5. 1987. 30. 10. 1932 - 8. 8. 2003. 5. 11. 1955 - 20. 8. 2003.

Sve {to je bilo ljudsko, plemenito, ~asno i po{teno imao si ti. Pamti}emo te po velikom srcu, ljubavi prema svima, tvojoj neizmjernoj dobroti i `aliti dok smo `ivi.Lako je brisati su-
ze, lako je paliti svije}u, ali je te{ko nositi tugu najve}u. U srcu je tuga, svuda je ti{ina, a bez tebe i vas velika praznina.
Va{i najmiliji: Baja, Ana i Goran, Branko i Miroslava, Brankica, Enco, Tina i Mirela, Sini{a, Mira, Aleksa i Mateja, Mirjana, Cile, Alen i Ta{a, Mira, Nemanja i Sr|an, Sanja i Nemanja
25148

Dvadeset sedmog februara 2011. godine navr{a- TU@NO SJE]ANJE SJE]ANJE

va se 7 dana od preseljenja na ahiret na{eg dra- na na{e roditelje
gog

MUNIBA
KARI]A MIRJANA
(DU[KO)
MALE[EVI] RADMILU ALEKSU
8. 3. 1977 - 27. 2. 1993.
UNKOVI] UNKOVI]A
S ljubavlju te se 27. 2. 2006 - 27. 2. 2011. 2. 1. 1993 - 27. 2. 2011.
Tevhid }e se prou~iti 27. februara 2011. godine sje}am i nikad ne
(nedjelja) u 15 sati u stanu rahmetlije u Ulici zaboravljam!
`rtava fa{izma br. 4/3 - Otoka. S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na vas.
Tvoja prijateljica
\ana Zukanovi} - @eri} Sin Zoran i k}erka Mirjana sa porodicama
O`alo{}ena porodica 1176 1448
25166

Prije 20 godina, 27. februara 1991. godine, ispra- Drugog marta 2011. godine navr{ava se ~etrdeset dana
SJE]ANJE tili smo na vje~ni po~inak na{u majku i nanu od prerane smrti na{eg
na na{e roditelje

ADILU (ud. MAHMUDA) SALAHOVI], SRETE

RISTO PETRA (ALEKSE)
ro|. KARAMEHMEDOVI]
RADOVI] RADOVI], ELEZ
3. 1. 1929 - 1. 3. 1967.
ro|.
BARI^ANIN Sa po{tovanjem i sjetom mislimo na njenu
ljubav, plemenitost, dobrotu i predanost koju Dvadeset sedmog februara 2011. godine u 12 sati
20. 6. 1933 - 28. 2. 2002. nam je poklanjala. posjetit }emo njegov grob i polo`iti cvije}e.
Njeni: k}erka Zlata Grebo, unuka Zdravka Sa ljubavlju i po{tovanjem ~uva}emo uspomenu
Grebo - Jevti} sa porodicom, unuci Zdravko na tebe.
Sin Dragan i k}erka Mirjana Grebo i Dragan Markovi} sa porodicama Tvoji najmiliji
1157 1426 1412
58 OSLOBO\ENJE
PREDAH nedjelja, 27. februar 2011. godine

HOROSKOP DANAS
OVAN Slaba koncentracija i rastresenost ometat }e vas u izvr{avanju za-
dataka. Morat }ete se pomu~iti ukoliko `elite izbje}i kritike na-
dre|enih. Do izra`aja }e do}i va{a ljubomorna i sumnji~ava priro-
da. Ne}ete vjerovati rije~ima partnera i bit }ete uvjereni da vam ne-
{to krije, no nemojte poduzimate nikakve akcije bez konkretnih do-
kaza. Mogu}i su problemi s nesanicom, koja }e biti uzrokovana po-
21. 3. - 20. 4. slovnim brigama.
BIK
Strahovat }ete za poslovnu poziciju, no ne}ete imati razloga za bri-
gu. Nastavite savjesno i na vrijeme izvr{avati obaveze pa ne}e do}i
do problema. Ljubavne veze prolazit }e kroz krizu koje }e biti po-
sljedica va{e nezainteresiranosti za zajedni~ke aktivnosti s partne-
rom. Posvetite vi{e vremena voljenoj osobi i njezinim potrebama.
Ne bi vam {kodilo vi{e tjelesne aktivnosti.
21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI
Povoljan je dan za pregovore s klijentima i ugovaranje novih poslo-
va. S lako}om }ete prezentirati svoje ideje i nagovoriti drugu stra-
nu da pristane na va{e uvjete. Zauzeti }e po`eljeti razbiti bra~nu mo-
notoniju. Zajedni~ki izlazak s partnerom u kino ili pozori{te moglo
bi vratiti stari zanos. Ukoliko ve} neko vrijeme planirate prestati pu-
{iti, izvrstan je dan da odluku kona~no provedete u djelo.
23. 5. - 22. 6.

RAK Ostavljat }ete dojam neambiciozne i lijene osobe, mada }e to biti

daleko od istine. Ulo`ite li malo vi{e truda i entuzijazma u rad, po-
pravit }e vam se i reputacija. Najvi{e }ete u`ivati u intimnim tre-
nucima s partnerom. Ukoliko ste slobodni, ve~ernje sate provedi-
te u ugodnom dru{tvu privla~ne osobe suprotnog spola. Napra-
vite ne{to lijepo za sebe, kupite novi odjevni predmet ili posjetite
23. 6. - 22. 7. frizera.
LAV
Slaba koncentracija ometat }e vas u izvr{avanju poslova. Moglo bi
vam se dogoditi da slu~ajno odate jednu povjerljivu informaciju ne-
kome ko }e je poku{ati zloupotrijebiti. Sva|a s bliskim ~lanom obi-
telji prili~no }e vas pogoditi. Nastojte {to prije izgladiti sve nespo-
razume i priznajte svoj dio krivice. Razdra`ljivi ste i malodu{ni. Od-
govarat }e vam mir, ti{ina i mnogo odmora.
23. 7. - 22. 8.

DJEVICA
Finansijska pitanja do}i }e u sam centra va{eg zanimanja. Mnogi
}e do}i u napast unov~iti svoje investicije, no ipak se prethodno po-
savjetujte sa stru~njakom. Pred samcima je dan novih poznansta-
va i dopisivanja SMS porukama. Zavodit }ete biranim i duhovitim
komentarima koji drugu stranu ne}e ostaviti ravnodu{nom. Uko-
liko ste pili alkohol, ni slu~ajno ne sjedajte za volan.
23. 8. - 22. 9.

VAGA
S voljenom osobom }ete se sva|ati zbog nedostatka novca, no
me|usobna optu`ivanja ne}e vas daleko odvesti. Poku{ajte radi-
je zajedni~kim snagama napraviti plan {tednje kojeg }ete se
pridr`avati. Ostvarit }ete mnoga nova poznanstva, i to s ljudima ruo, esedari, irvin, lang, girica, til, ti}iti se, ~e, rj, sicahdar, kapi, a, okno.
s kojima ne dijelite zajedni~ke interese. Ve~ernje sate rezervirajte RJE[ENJE: trimer, uzano, adular, k, dira, udine, srna, p, tab, orakuli, imaoci, omer, ~ajnik, rato, atrijumi, an,
za izlazak s prijateljima.

OSLOBO\ENJE
23. 9. - 22. 10.
Uprava 234-718, fax: 461-007; Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji
[KORPIJA Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, progla{eno za list godine u svijetu.
Dobro }ete uskla|ivati brojne obaveze kojima }ete biti zasuti. Up-
ravo }e snala`enje u strci i nepredvi|enim okolnostima biti va{ gla- Nezavisni BH dnevnik Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu
vni adut. Nedavno zapo~eta romansa postaje sve ozbiljnija. Ispla- Sarajevska hronika: 276-901, slobode (u Skandinaviji), nagradu "za
Web site: www.oslobodjenje.ba fax: 468-054, Kultura: 276-906, izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar
nirajte ugodnu zajedni~ku ve~er i iznenadite partnera znakom pa`nje
e-mail: redaction@oslobodjenje.ba Sportska rubrika 276-908, Romero (Teksas), nagradu "za
ili nekom romanti~nom gestom. Izbjegavajte naporne vje`be. @eli-
te li oblikovati tijelo, bavite se pilatesom. Prilozi: 468-142 odr`avanje u `ivotu tradicije
23. 10. - 22. 11.
GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u
Vildana SELIMBEGOVI] OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima"
STRIJELAC Tel/fax: 205-938
Nervirat }e vas partnerovi postupci, no ne}ete smo}i hrabrosti to PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: agencije Inter Press i Service, nagradu
mu priznati. Izbjegavat }ete zajedni~ke aktivnosti i vrijeme provo-
e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih
Vahid PA[OVI] UNICREDIT BANK DD,
diti u samo}i. Nedostajat }e vam samopouzdanja da dobro prezen- nacionalnosti u slu`bi slobode i mira"
DIREKTOR: transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona),
tirate svoje ideje. Ne bi bilo lo{e da zatra`ite savjet i podr{ku isku-
Ned`ad [ADI] 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije"
snijeg saradnika. Razdra`ljivi ste i lako vas je iznervirati. Posvetite
SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za
vi{e vremena partneru i aktivnostima koje vas opu{taju. UREDNI[TVO:
23. 11. - 22. 12. Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog
Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za
JARAC
Snala`ljivo{}u i dosjetljivo{}u ste}i }ete simpatije {efova. Pokazat Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, slobodu {tampe" Udru`enja turskih
}ete im da ne posjedujete samo veliku ambiciju ve} i talenat za na- Josip VRI^KO transakcijski ra~un broj: novinara, Medalju ~asti Fakulteta za
predak. Mogli biste po~eti gajiti intenzivnije osje}aje prema bliskom 1602000000317116, novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),
PRODAJA: POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero
prijatelju. Ipak, ne poku{avajte ni{ta dok ne budete sigurni u pri-
Fax: 465-727, slobode" Me|unarodnog udru`enja
rodu osje}aja druge strane. Tokom dana }ete biti umorni, no u po- ra~un broj: 1872000000045887,
Tel: 276-967, 455-558 KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio
slijepodnevnim satima do}i }e do osjetnog pobolj{anja.
23. 12. - 21. 1. e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba filijala Sarajevo, transakcijski ra~un Giornalistico Paolo Borsellino” koju
broj: 5715000000017279 listovima koji se bore za istinu
VODOLIJA MARKETING:
Ni{ta vam ne}e i}i po planu. Kasnit }ete na posao, zaboravljati na dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria
Meliha Hod`i} Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”
dogovore ili gubiti va`ne dokumente. Sre}om, va{a rastresenost ne}e ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom
Fax: 472-901 Zorica Pand`i}, {ef DTP-a
imati ozbiljnijih posljedica. U va{ }e se odnos poku{ati uplesti tre}a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu
Tel: 472-899, 468-161,
osoba. Ne vjerujte svemu {to ~ujete i vi{e se oslanjajte na intuici- [tampa: Unioninvestplastika dd, i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).
276-968, 276-988
ju. Kako biste izbjegli probleme, oslabljeni imunitet oja~ajte uzi- e-mail: marketing@oslobodjenje.ba Semizovac bb
Vije}e za {tampu
manjem vitaminskih dodataka prehrani. Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini
22. 1. - 19. 2. ID broj: 4200492600001
30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a
RIBE Ve}ina kolega }e se oslanjati na va{u pomo}, a vi }ete se osje}ati ADRESA: Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom
D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo za {tampu u BiH www.vzs.ba
korisno poma`u}i drugima. Pripazite ipak da zbog tu|ih obave- predsjednika Tita odlikovano Ordenom
za ne zanemarite svoje. Dan je kao stvoren za ljubav i romantiku.
Po{tanski pregradak 686 bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje
lista, obratite se VZ[ u BiH
Zauzete }e partner iznenaditi kakvom sitnicom, dok }e slobodni TELEFONI: 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada
ostvarivati poprili~an uspjeh u zavo|enju suprotnog spola. Pad Centrala: 276-900, 467-723 ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba,
tel: +387 33 272 270
imuniteta rezultirat }e prehladom. Pravovremeno reagirajte na prve Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276- progla{eno za najbolji dnevni list u
20. 2. - 20. 3. simptome. 902, fax: 468-090, modem: 468-018; tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271
Danas tokom ve}eg dijela dana po kotlinama i dolinama centralne i sjeverne Bosne
obla~no i maglovito. U ostalim predjelima Bosne i Hercegovine prete`no sun~ano,
a poslije podne na zapadu i jugu naobla~enje. Vjetar slab, promjenljivog pravca.
Minimalna temperatura od -8 do -3, maksimalna od 0 do 5, na jugu do 12 stepeni
Celzijusa.
U Sarajevu obla~no i suho. Puha}e slab, sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura
-5, maksimalna dnevna 2 stepena Celzijusa.

Danas u ve}em dijelu Evrope bi}e obla~no, u zapadnim predjelima i na Apeninskom

poluostrvu sa ki{om, a mjestimi~no u sjevernim krajevima kontinenta sa snijegom.
Prete`no sun~ano zadr`a}e se u Portugalu i [paniji. Sjeverozapadni vjetar u Lion-
skom zalivu ima}e udare do 120 km/h. Maksimalna temperatura od -8 do -2 na is-
toku i od 13 do 19 stepeni Celzijusa na jugozapadu Evrope.
Na Balkanu poslije maglovitog jutra, tokom dana umjereno obla~no sa sun~anim pe-
riodima. Prete`no obla~no bi}e u Gr~koj i Bugarskoj. Jak sjeveroisto~ni vjetar nas-
tavi}e da pu{e u oblasti Egejskog mora. Maksimalna temperatura od 0 do 10, na Ja-
dranskom primorju od 11 do 15 stepeni Celzijusa.
 60
KULTURNI VODI^
VRLO ZAPETLJANA PRI^A
SARAJEVO animirani, avantura,
re`ija: Nathan Greno, Byron Howard,
glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli},
Zoran Pribi~evi}...
po~etak u 11.30, 13.40 i 15.50 sati.
BIUTIFUL
drama,
po~etak u 20.20 sati.
POZORI[TA
KINA KAMERNI
SARAJEVSKA ZIMA 2011.
MEETING POINT ZE^IJA RUPA
SEVDAH ZA KARIMA Kazali{te Planet Art Zagreb,
drama, re`ija: Jasmin Durakovi}, Hrvatska,
uloge: Amar Selimovi}, Adnan Haskovi}, po~etak u 20 sati.
Marija Karan... po~etak u 19 i 21 sat. MLADI
CINEMA CITY KAPETAN D@ON PIPLFOKS
SEDMICA JAPANSKOG FILMA po motivima radio drame Du{ka Radovi}a,
po~etak u 17.30 sati. re`ija: Ka}a Dori},
DEBELA MAMA: KAKAV OTAC igraju: Admir Glamo~ak, Mario Drma},
Damir Kustura, Drago Buka, Adnan Goro,
TAKAV SIN Mirza Der vi{i}, Mirza Tanovi}, Nermin
komedija, re`ija: John Whitesell,
Tuli}, Suada Ahmeta{evi}, Narda Nik{i},
uloge: Martin Lawrence, Brandon T.
Jackson, Jessica Lucas, Faizon Love...
Alma Merunka,
po~etak u 13.10, 15.20 i 20 sati.
po~etak u 11 sati.
SRCELOMAC GALERIJE
NOVI HRAM
Izlo`ba PRE@IVLJAVANJE, autora Gorana
Risti}a, otvorena je za posjete do 28.
februara, svakog dana od 15 do 19 sati,
osim subote.
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba videoinstalacija na kojoj svoje
radove predstavljaju: Ahmed Ahmed
romanti~na komedija,
Helmy iz Egipta (naziv rada: Svi za
re`ija: Pascal Chaumeil,
jednog), William Russell Pensyl iz SAD-a
uloge: Romain Duris, Vanessa Paradis,
Julie Ferrier... (Suptilno prisustvo), Karen Gina
Georgoudis iz Gr~ke (Fragmented Images
po~etak u 13.50, 16 i 18.10 sati.
of Thou), Minou Norouzi iz Austrije
GNOMEO & JULIA 3D
(Sje}am se) i Irena Paskali iz Makedonije
animirani,
(East t(w)O West).
re`ija: Kelly Asbury,
Izlo`ba se mo`e pogledati do 8. mar ta.
uloge: Emily Blunt, James McAvoy, Jason
Statham, Michael Caine... RAIFFEISEN GALERIJA
po~etak u 11 i 12.50 sati. Zajedni~ka izlo`ba radova studenata
MEDVJED YOGI Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo,
avantura, animirani, progla{enih najboljim studentima
re`ija: Eric Brevig, u 2010. godini.
glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake, Studenti Akademije koji su izlo`ili radove
Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller... su: Maja Skenderovi}, Damir Avdi},
po~etak u 14.40 sati. Snje`ana Idrizovi}, Lea Jerlagi}, Amila
GULIVEROVA PUTOVANJA 3D Handzi} i Narda Nik{i}.
avantura, komedija, Galerija je otvorena za sve posjetioce
re`ija: Rob Let terman, radnim danima u zgradi Centrale banke,
uloge: Jack Black, Jason Segel, Emily Ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.
Blunt, Amanda Peet, Billy Connolly... UMJETNI^KA BIH
po~etak u 16.30 i 18.30 sati. Stalna postavka RETROSPECTRUM je i
PUT OSVETE 3D
akcija, triler,
dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati
(osim nedjelje i ponedjeljka).
re`ija: Patrick Lussier,
ATELJE ZEC
uloge: Nicolas Cage, Amber Heard,
William Fichtner... Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca.
Galerija je otvorena od ponedjeljka do
po~etak u 20.30 sati.
petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14
BEZ OBAVEZA sati ili uz najavu na telefon
romanti~na komedija, 061/338-186.
re`ija: Ivan Reitman, GABRIJEL
uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher... Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat
po~etak u 18 i 20.10 sati.
KRALJEV GOVOR
Kamernog teatra 55”.
Otvorena svakim radnim
danom od 10 do 18 sati.
MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV
Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za
posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do
15 sati, dok vikendom muzej ne radi.
drama, biografski,
re`ija: Tom Hooper, ZEMALJSKI
uloge: Colin Fir th, Helena Bonham Car ter, Muzej je otvoren za posjete utorkom,
Derek Jacobi, Geof frey Rush... srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom
po~etak u 15.30, 18.20 i 20.40 i 23.00 sati. od 10 do 14 satI.
BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih
djela, Gazi Husrev-begov hamam i
biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom,
srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom
od 10 do 14sati, svaki puni sat uz
prethodnu najavu na telefon 279 800 ili
na mail info@bosnjackiinstitut.ba.
Stalna postavka umjetni~kih djela
Instituta, te zbirke Mersada Berbera i
Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki
dan osim nedjelje bez najava.
ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim
danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej
1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i
Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim
danom od deset do 16 sati, subotom od
deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi
objekti zatvoreni za posjete. Muzej
Jevreja otvoren je za posjete svakim
radnim danom od 10 do 16 sati, subotom
ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do
13 sati.
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim
danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13
sati.
ZENICA
KINA
MULTIPLEX EKRAN
GNOMEO & JULIA 3D
animirani,
re`ija: Kelly Asbury,
uloge: Emily Blunt, James McAvoy, Jason
Statham, Michael Caine...
po~etak u 10.30 i 12.30 sati.
MA^AK U ^IZMAMA
animirani, avantura,
re`ija: Jerome Deschamps,
glasovi: Jerome Deschamps, Yolkande
Moueau...
po~etak u 11 i 13 sati.
RED
akcija, komedija,
re`ija: Robert Schwentke,
uloge: Bruce Willis, Mary-Louise Parker,
John Malkovich, Helen Mirren, Morgan
Freeman...
po~etak u 15.30 i 17.30 sati.
@IV ZAKOPAN
psiholo{ki triler,
re`ija: Rodrigo Cortés,
uloge: Ryan Reynolds, Robert Paterson,
Stephen Tobolowsky...
po~etak u 19.30 i 21.15 sati.
TURIST
akcija, drama,
re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck,
uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul
Bet tany, Timothy Dalton...
po~etak u 16 sati.
PUT OSVETE 3D
akcija, triler,
re`ija: Patrick Lussier,
uloge: Nicolas Cage, Amber Heard,
William Fichtner...
po~etak u 20.30 sati.
GULIVEROVA PUTOVANJA 3D
avantura, komedija,
re`ija: Rob Let terman,
uloge: Jack Black, Jason Segel, Emily
Blunt, Amanda Peet, Billy Connolly...
po~etak u 14.30, 16.30 i 18.30 sati.
BURLESKA
muzi~ki,
re`ija: Steve Antin,
uloge: Ashton Kutcher, Christina Aguilera,
Alan Cumming, Eric Dane, Stanley Tucci...
po~etak u 18 i 20.15 sati.
POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
PATULJAK IZ ZABORAVLJENE
ZEMLJE
autor: Ahmet Hromad`i},
re`ija: Miroljub Mijatovi},
igraju: Dino Brljevac, Vernes [ero, Ermin
Rami}, Loris Tani}, Adis Malagi}, Nedim
Faki}, Danko Damjanovi}, Benjamin
Musli}, Fe|a Dizdar, Zlatan Mutap~i},
Davud Durmo, Ena Be~irovi}, Ena Mar ti},
Senka Slipac, Adina Mr|anovi}...
po~etak u 11 sati.
MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne
postavke,
etnolo{ka, arheolo{ka i historijska.
U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna
historijska zbirka o ranom srednjem
vijeku u Bosni, te etno postavka u
Bosanskoj ku}i. Muzej je otvoren za
posjetioce radnim danima od 9 do 17, a
subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava
Vranduk otvorena je za posjetioce tokom
cijele sedmice, od 9 do 17 sati.
TUZLA
GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA
PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela
Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka
Legata “Haim James Pinto“. Galerija je
otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18
do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.
BANJA LUKA
KINA
MULTIPLEX PALAS
MA^AK U ^IZMAMA
animirani,
re`ija: Jerome Deschamps, Pascal Herold,
glasovi: Jerome Deschamps, Yolkande
Moueau...
po~etak u 12.30 i 14.30 sati.
GNOMEO & JULIET 3D
animirani,
re`ija: Kelly Asbury,
uloge: Emily Blunt, James McAvoy, Jason
Statham, Michael Caine...
po~etak u 14 sati.
OSLOBO\ENJE
nedjelja, 27. februar 2011. godine
ne
YOGI BEAR 3D
animirani 3D, avantura,
re`ija: Erick Brevig,
uloge: Dan Aykroyd, Justin Timberlake,
Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller...
po~etak u 15.30 sati.
VRLO ZAPETLJANA PRI^A 3D
animirani,
re`ija: Nathan Greno, Byron Howard,
uloge: Mandy Moore, Zachary Levi,
Donna Murphy...
po~etak u 12 sati.
DILEMA
komedija,
re`ija: Ron Howard,
uloge: Vince Vaughn, Kevin James,
Winona Ryder, Jennifer Connelly,
Channing Tatum...
po~etak u 17.15 sati.
CRNI LABUD
triler,
re`ija: Darren Aronofsky,
uloge: Natalie Por tman, Mila Kunis, Vin-
cent Cassel, Barbara Hershey, Winona
Ryder...
po~etak u 19.15 i 21 sat.
BEZ OBAVEZA
komedija,
re`ija: Ivan Reitman,
uloge: Natalie Por tman,
Ashton Kutcher, Cary Elwes...
po~etak u 16.30 i 18.30 sati.
127 SATI
avanturisti~ki, biografski,
re`ija: Danny Boyle,
uloge: James Franco, Kate Mara, Amber
Tamblyn, Sean Bott, Koleman Stinger,
Treat Williams...
po~etak u 20.30 i 22.30 sati.
PUT OSVETE 3D
akcija, triler,
re`ija: Patrick Lussierr,
uloge: Nicolas Cage, Amber Heard, Charlotte
Ross, Billy Burke, William Fichtner...
po~etak u 16.55, 19 i 22.45 sati.
MONTEVIDEO,
BOG TE VIDEO
doma}i, re`ija: Dragan Bjelogrli},
uloge: Bata @ivojinovi}, Branimir Brstina,
Sr|an Todorovi}, Nikola \uri~ko...
po~etak u 13 i 21.15 sati.
GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika VIII saziva
me|unarodne kolonije - "Art simpozijum
Jahorina". Djela su ra|ena u galerijskom
formatu, a posljednji je saziv imao i
tematski karakter - "Figura u likovnoj
umjetnosti". Izlo`ba }e biti otvorena
do 5. marta.
BIHA]
KINA
UNA
DILEMA
komedija, drama, romansa
re`ija: Ron Howard,
uloge: Vince Vaughn, Kevin James,
Jennifer Connelly, Winona Ryder,
Channing Tatum, Queen Latifah
po~etak u 18 i 20.15 sati.
Repertoare i program
de{avanja u va{oj kulturnoj
ustanovi mo`ete slati na
mail: jelena.milanovic@
oslobodjenje.ba ili na broj
faxa 033/ 468-054.
OSLOBO\ENJE 61
nedjelja, 27. februar 2011. godine TV PROGRAM

FILMOVI
Varljivo ljeto '68
KOMEDIJA
Re`ija: Goran Paskaljevi}
Uloge: Slavko [timac,
Danilo Bata Stojkovi}, Mira
Banjac, Mija Aleksi}, Ivana
Mihi}, Neda Arneri}

16.25
FTV
U ljeto 1968. godine maturant Petar stasava za
ljubav. Zaljubljuje se u vi{e `ena, uglavnom zre-
lih i udatih. Potreba za "`enom `ivota" dovodi ga
u niz delikatnih i komi~nih situacija {to nervira
njegovog oca, op{tinskog sudiju. Kada najzad
prona|e pravu i veliku ljubav, ona }e iz odre-
|enih, tada dru{tveno aktuelnih doga|aja, biti
prekinuta. On }e naglo sazriti uz saznanje da
dva razli~ita pojma, ljubav i politika, mogu da

HIT
budu ponekad i sudbinski povezani. DRAMA U poslijeratnoj Njema~koj, bolesnom tinejd`eru Michaelu u pomo}
Re`ija: prilazi dvostruko starija Hanna Schmitz. Njih dvoje se upuste u
Stephen Daldry strasnu, ali tajnu vezu. Michale otkriva da Hanna voli kada joj se
Plja~ka Uloge: Kate Winslet,
Ralph Fiennes,
~ita, {to produbljuje njihov odnos. Ali, Hanna misteriozno nestaje.
TRILER/AKCIJA Osam godina kasnije, dok kao student prava prati procese protiv
DANA
David Kross,
Re`ija: David Mamet Lena Olin, nacista, Hanna se vra}a u njegov `ivot, kao neko koga vidi u
Bruno Ganz sudnici. Michael otkriva duboku tajnu...
Uloge: Gene Hackman,
Danny DeVito, Delroy Lindo,
Sam Rockwell… 21.10
BHT
20.00
OBN
Joe Moore je profesionalni lopov sa uspije-
{nim poslom, mladom `enom i u profesional- SPORT
nim krugovima zavidnom lopovskom karije-
rom. Sve je bilo u redu dok se jedan posao ni-
je izjalovio te ga je snimila nadzorna kamera.
Njegov za{titnik ga vara te mu ne vra}a novac
koji mu duguje. Joe je sa svojim pomo}nikom
prisiljen odraditi posljednji posao kako bi do-
{ao do novca i vratio `ivot u normalu...

Dolina osvete
VESTERN
Re`ija: Richard Thorpe
Uloge: Burt Lancaster,
Robert Walker, Joanne Dru, Bansko:
Sally Forrest
Slalom (m)
10.10 Svjetski kup u [iroki - Cibona -
TV1
Arch Strobie je bogati sto~ar koji udomi Owena,
alpskom skijanju Borac Igokea
dje~aka bez roditelja, i odgaja ga kao vlastito di-
1. utrka 08.55 BHT Premijer liga BiH NLB liga
jete, no njegovom prvoro|enom sinu, Leeu, ne
odgovara sva ta pa`nja koju novi ~lan obitelji
dobiva. Nakon {to napravi dijete mladoj djevojci,
2. utrka 12.55 BHT Nogomet 14.55 BHT Ko{arka 16.55 BHT
Lee krivnju prebaci na Owena nadaju}i se da }e
ga Arch izbaciti iz ku}e. Iako je uvijek branio i FILMOVI
podr`avao svog pokvarnog brata, Owen shvati
da je do{lo vrijeme da se poravnaju ra~uni.

Metastaze
DRAMA
Re`ija: Branko Schmidt
Uloge: Rene Bitorajac,
Robert Ugrina, Franjo Dijak,
Rakan Rushaidat, Darija Nata{a
Lorenci, Ivo Gregurevi}

21.55
HRT 1
Nakon lije~enja od narkomanije, Filip se vra}a u
Zagreb i susre}e staru ekipu koju ~ine nasilni,
nogometom opsjednuti ratni veteran Krpa, nar-
koman Dejo te alkoholi~ar i emotivac Kizo. Filip
`ivi s roditeljima, ne mo`e na}i posao i naj~e{}e
je u kafi}u, opija se s dru{tvom i polako uvi|a
da ne mo`e opstati u takvoj sredini.
Nekoliko dobrih ljudi
KRIMI DRAMA Re`ija: Rob Reiner 23.00 PINK
Poru~nik Daniel Kafi, mornari~ki advokat koji nikada prije
toga nije ni u{ao u sudnicu, brani dvojicu marinaca koji
su optu`eni za ubistvo svog kolege. Cijela njegova odbra-
na je bazirana na ~injenici da je nad vojnikom Santijagom
izvr{ena takozvana [ifra Crveno. Pukovnik i dvojica stari-
jih oficira su vi{e nego voljni da pomognu u istrazi, me-
|utim Kafi uvi|a propuste u pri~i..
DRAMA Re`ija: Ljubi{a Samard`i} 21.05 HAYAT
Glavni lik ovog filma je sedamnaestogodi{nja djevojka Nata-
{a, ~iji je otac, policijski inspektor, ubijen u nerazja{njenom
atentatu. Godinu kasnije, u vrtlogu vremena u kojem se ru{i
korumpirani sistem, gonjena svojim emotivnim haosom,
odlu~na je da sazna istinu, pa kre}e u bezglavu dje~iju osve-
tu. Raspeta izme|u ljubavi prema Marku, o`enjenom prodav-
cu iz knji`are, i neplanirane za{tite koju joj nudi Kiza, Markov
drug kriminalac, ona ipak nije ni svjesna da dje~ija igra pre-
rasta u okrutnu i opasnu avanturu.
 62 OSLOBO\ENJE
TV PROGRAM nedjelja, 27. februar 2011. godine

BHT FTV RTRS HAYAT OBN PINK

07.15 BHT vijesti 07.00 Pozitivna geografija: 06.01 Muzi~ki program 07.00 Moj dom 06.45 Iron Man, 06.00 Pustinjski
07.30 Debate o debatama: Plug slovo i tamburica 06.50 Dru`ina sa slatkog 07.30 Fifi, crtani film mjesec,
Pomo} za razvoj Fojni~kog vardijana, potoka, film crtani film 07.10 Meta Jets, film
08.25 Izazovi poljoprivrede zabavni program 08.00 Vijesti 08.00 Hlapi}eve crtani film 08.00 Tihi
08.55 Bansko: 07.30 Barimba: Za~arana 08.15 Jutarnji program nove zgode, 07.35 Johnny Test, pla~,
Svjetski kup {uma, serija za djecu Mala TV crtani film crtani film film
u alpskom 07.55 ^arli i Mimo, crtani film 09.05 Nodi, 08.25 Hlapi}eve 08.00 Nimboli, 10.00 Dvor,
skijanju: 08.00 Vijesti crtana serija nove zgode, crtani film reality
Slalom (m), 08.05 Planine u mom srcu - 09.29 ^arli i Mimo, crtana crtani film 08.25 Oggy i show,
1. utrka, Japanske Sjeverne Alpe, serija 08.50 Graditelj Bob, `ohari, u`ivo
prenos japanski dokumentarni 09.48 Tomica i prijatelji, crtana crtani film crtani film 11.00 Birajte
10.00 BHT vijesti film serija 09.00 Sirene, 08.50 Iron Man, svoj hit,
10.25 Are: 08.55 Tomica i prijatelji, crtani 10.05 Dilajla i D`ulijus, crtana crtani film crtani film muzi~ki
Svjetski kup fim serija 10.30 Iron kid, 09.15 Meta Jets, program
u alpskom skijanju: 09.00 ZIZ 10.30 Moj tata je premijer, crtani film crtani film 12.00 Info
Super G (`), D`epni zmaji}i serija 11.00 Sasuke - 09.40 ^uvari planeta: top,
prenos Tomica i prijatelji 11.00 Kvizolog, Ninja ratnici, Hodo~asnici info-program
11.25 TV Liberty La Linea kviz za djecu zabavno-sportski TV d`ungle, 12.20 Gold
12.00 BHT Pingu 12.00 Dnevnik 1 show (r) dokumentarni express,
vijesti [oni i njegovo stado 12.20 Snop 11.58 Biometeorolo{ka program muzi~ki
12.10 Duhovni mostovi, Garfild 13.05 Ognji{ta - kaoci, prognoza 10.45 Na prvi program
emisija o religiji 11.25 Sedmica, magazin iz dokumentarni program 12.00 G. dadilja, pogled, 14.00 Info
12.55 Bansko: kulture 13.30 Sviraj ne{to narodno - film film top,
Svjetski kup 12.00 Dnevnik 1 Tanja Savi} 13.30 1001 no}, 12.15 Lonci i poklopci, info
u alpskom 12.15 Ekovizija, dokumentarni 13.55 RTRS preporu~uje 150, 151, kulinarski show program
skijanju: program 14.00 Opra - veliko darivanje 152, 153, 13.00 Gorki `ivot, 14.10 Dvor,
Slalom (m), 12.45 Bolnica Three rivers, 14.50 Svjetsko vojno prvenstvo 154. i 155. ep. serija reality
2. utrka, igrana serija, 13. epizoda u skijanju, reporta`a 16.30 Zvijezda mo`e{ biti ti 14.25 Gorki `ivot, show,
prenos /12/ 15.05 Robin Hud 2, serija 17.58 Vremenska prognoza serija u`ivo

@ena kojoj sam ~itao Pozitivna geografija Zauvijek mlad Glam Blam Gorki `ivot Dobar kom{ija
FILM 21.10 ZABAVNI PROGRAM 07.00 SERIJA 20.10 ZABAVNI PROGRAM 18.00 SERIJA 18.15 SERIJA 15.00

14.00 Globalna hrana: 13.35 Beverly Hills 90210, 15.55 U prolazu..., 18.00 Glam Blam, zabavni 15.45 Gorki `ivot, 15.00 Dobar
Carstvo su{ija, igrana serija, Eva Ras program serija kom{ija,
3/6 44. epizoda 16.20 Knjiga rekorda {utke, 19.00 Vijesti u 7 16.55 Gorki `ivot, zabavna
14.55 Nogomet, 14.25 Pra{ki student, dokumentarni film 19.27 Vremenska prognoza serija emisija,
Premijer liga BiH: 4. ep. 17.45 RTRS preporu~uje 19.29 Biometeorolo{ka 18.15 Gorki `ivot, u`ivo
[iroki - Borac, prenos 15.20 Vijesti 17.50 Gastronomad prognoza serija 16.00 Info top,
BHT vijesti (u pauzi 15.30 Ratnici: Spartak, 1. 18.10 Miris ki{e na Balkanu, 19.31 Sport 18.50 Lanina info-program
utakmice) epizoda serija serija 19.40 Nema vi{e vremenska 16.10 Nemogu}a
16.55 Ko{arka, NLB liga: 16.25 Varljivo leto, film 19.00 Op,op, zabavni program zeko rek o, prognoza misija,
Cibona - Igokea, 17.55 Dnevnik, najava 19.30 Dnevnik 2 istra`iva~ko-dok. 18.55 OBN zabavna
prenos 18.00 Greh njene majke, 20.02 Sport program Info emisija
19.00 Dnevnik 4. epizoda (r) 20.10 Zauvijek mlad, 20.10 1001 no}, 19.10 Gorki `ivot, 17.00 Sve za ljubav,
Sport 19.00 Piplinzi, serija 156. ep. serija, reality
Vrijeme crtana serija 20.45 Ku}a pored pruge, 21.00 Sport centar nastavak show
19.35 Svjetsko vojno prvenstvo 19.20 [oni i njegovo stado, film 21.05 Nata{a, film 20.00 Plja~ka, 18.30 Ami G show,
u skijanju 2011, crtani film 22.40 Dnevnik 3 22.15 Vojnik, film film talk show (r)
reporta`a 19.30 Dnevnik 2 23.05 Sportski pregled 00.00 Avanture 21.45 Red 20.00 Dvor,
20.05 Tale, doma}a igrana 20.10 Lud, zbunjen, normalan, 23.50 Magazin lige {ampiona Pluto Nasha, Carpet, reality show,
serija, 7. epizoda 00.15 Zelena, zelena trava, film showbiz izbacivanje
8/8 20.55 Nadreality show, 4. serija Reprizni program magazin 22.00 Paparazzo:
21.10 @ena kojoj sam ~itao, emisija 00.45 Ku}a pored pruge Hayat TV-a 22.45 Vatreni Lov na
ameri~ko-njema~ki 21.25 Na{a mala klinika, 02.25 Ah, ta planeta 02.00 Vijesti u 7 ring, poznate,
igrani film 31. epizoda 02.50 Dnevnik 2 03.00 Glam Blam, reality zabavna
23.15 BHT vijesti 22.24 Dnevnik, najava 03.15 Opra - veliko darivanje zabavni program show emisija
23.30 Global, emisija o 22.25 Paralele, vanjskopoliti~ki 04.00 U prolazu..., Eva Ras 03.45 Hayat production 23.15 Animal, 23.00 Nekoliko
zbivanjima u svijetu magazin 04.25 Ognji{ta - kaoci, 05.30 Muzi~ki program film (r) dobrih ljudi,
00.00 BHT sport 22.55 Dnevnik 3 dokumentarni program 06.10 Sasuke - 01.00 Gay bar, film
00.35 @ena kojoj sam ~itao, 23.15 Magazin LP u nogometu 04.45 Sviraj ne{to narodno - Ninja ratnici, film (r) 01.00 Vatrena
ameri~ko-njema~ki 23.40 Bolnica: Three rivers, Tanja Savi} zabavno-sportski TV 02.45 Plja~ka, zamka,
igrani film (r) 13. epizoda 05.10 Snop show film (r) film

RTS RTCG FOX LIFE UNIVERSAL TV1000 EUROSPORT

12.05 UNHCR-povratak: Kosovo 11.55 Kalendar 07.05 Rokerka Rita, serija 06.30 Krug obmane, film 06.00 Bulevar zvijezda, 03.15 Supersport, S[ Phillip
12.30 E-TV 12.00 Vijesti 07.55 Allo! Allo!, serija 08.20 Bra}a i sestre, serija film Island, Australija, live
13.00 Dnevnik 12.05 Sat TV, pregled nedjelje - 08.55 [kola za parove, serija 13.20 Slika Duha, film 08.30 Ljubav bez izlaza, 05.30 Superbike, S[ Phillip
13.15 Sport plus blic biznis (r) 09.40 Ko je Samanta ?, serija 15.10 Nestala film Island, Australija, live
13.25 Vrijeme 12.35 Putevi `ivota (r) 10.30 [apat duhova, serija sedamnaestogodi{njakinja, 10.10 I to je rokenrol, film 09.00 Alpsko skijanje, SK
13.30 Balkanskom ulicom 13.05 Pe~at (r) 11.20 Rokerka Rita, serija film 11.50 Do|i da vidi{ raj, Bansko, Bugarska,
14.10 Vrijeme je za bebe 13.35 Muzi~ki mix 12.05 D`oi, serija 17.00 Ubistva u Midsomeru, film live
14.45 Gastronomad 13.55 Fudbal, Prva liga: 12.30 Kupidon, serija serija 14.00 Pobuna u koko{injcu, 09.45 Ski-skokovi, S[ Oslo,
15.00 Vijesti Sutjeska - Budu}nost, 13.20 Svi gradona~elnikovi 19.00 Zakon i red, serija film Norve{ka
15.10 Sat direktno ljudi, serija 10.30 Alpsko skijanje, SK Are,
16.00 Znanje-imanje 15.50 Sat spot 14.10 Bratstva i sestrinstva, [vedska, live
16. 55 Vrijeme odluke (r) 15.55 Dnevnik 1 serija 11.45 Cross-country skijanje,
17.10 Rockovnik: Nisam ja odavle 16.15 Art magazin (r) 14.55 [kola za parove, serija S[ Oslo, Norve{ka,
17. 45 Medijska mre`a srpske 16.45 Crno - bijeli svijet (r) 15.40 Ko je Samanta ?, live
dijaspore
17.15 Muzi~ki mix serija 13.15 Alpsko skijanje, SK
18.25 Sasvim prirodno,
17.30 Obrazovna emisija 16.30 [apat duhova, serija Bansko, Bugarska,
reporta`a
18.56 Slagalica, kviz 18.00 Agrosaznanje 17.15 Rokerka Rita, serija live
18.55 Sat spot 18.00 Privatna praksa, serija 14.00 Biatlon, E[ Italija
19.17 Vrijeme
19.20 Kalendar 18.50 Kupidon, serija Zakon i red Sjaj 15.00 Ski-skokovi, S[ Oslo,
19.30 Dnevnik
19.30 Dnevnik 2 19.35 Svi gradona~elnikovi SERIJA 19.00 FILM 20.00 Norve{ka, live
20.05 Bela la|a, serija
21.15 Bez vize 20.00 Sat TV ljudi, serija 16.45 Cross-country skijanje,
21.45 @eljko Joksimovi}, 20.15 Okvir 20.25 [kola za parove, 20.00 Dobra `ena, serija 15.30 Zajedni~ka tu`ba, S[ Oslo, Norve{ka
muzi~ki program 21.30 Sat TV serija 21.00 Tri rijeke, serija film 18.00 Biatlon, E[ Italija
22.05 Jelen top deset, muzi~ki 22.00 Kulturna ba{tina 21.10 Svita, serija 23.00 Vodeni svijet, film 17.20 Pla~i slobodo, film 19.00 Ski-skokovi, S[ Oslo,
program 22.20 Stereodrom 21.50 Prava krv, serija 01.40 Da li znate ko ste?, 20.00 Premijera: Sjaj, film Norve{ka
22.50 Vijesti 22:55 Kalendar 22.50 D`oi, serija serija 22.00 Nestao, film 20.00 Boks
22.55 Uvi|aj, info 23.00 Dnevnik 3 23.15 Upravljanje Vajldom, 02.40 Dobra `ena, serija 00.00 Fantasti~na tijela, film 22.00 Biatlon, E[ Italija
23.30 Dnevnik 23.30 Fudbal + serija 03.40 Zabava ne prestaje, 02.00 Ta~ke zadovoljstva, 23.00 Ski-skokovi, S[ Oslo,
23.45 Fudbal: Jelen Superliga, 00.45 Fle{ sport 00.05 Ru`na Beti, serija film film Norve{ka
Crvena zvezda- 00.55 Globus 00.55 Rokerka Rita, serija 05.20 Pomorska patrola, 04.00 Bostonska bra}a, 00.30 Cross-country skijanje,
Smederevo, snimak 01.25 Koncertni podijumi 01.40 Allo! Allo!, serija serija film S[ Oslo, Norve{ka
OSLOBO\ENJE 63
nedjelja, 27. februar 2011. godine TV PROGRAM
HRT1 HRT2 NOVA TV1 TVSA TV TK
06.34 Euromagazin (r) 07.30 Panorame 06.10 Ekipa iz snova, film (r) 07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.00 Pansion Fali~nih, 07.05 Vijesti
07.04 TV kalendar turisti~kih 07.30 Bra~ne vode, serija (r) 07.10 Bogati i slavni, igrana serija, 07.10 Iz dana u dan...
07.17 Mala TV: (r) sredi{ta Hrvatske 08.00 Bra~ne vode, serija (r) dokumentarni serijal 9. i 10. ep. (r) 07.15 Divlji u srcu, serija
TV vrti}: Rode (r) 08.00 Najava programa 08.25 Timmy Time, crtana 07.40 Music box 07.30 Pansion Fali~nih, 08.50 Bestseller TV
Ninin kutak: Vjetrokaz 08.05 Orkestar mladih serija (r) 08.10 Michael Schumacher, 10/12 (r) 10.15 Moj dom, magazin
Brlog: Medvjed (r) Simon Bolivar 08.40 Timmy Time, serija dokumentarni 08.00 Pansion Fali~nih, 11/12 (r) 12.00 Vijesti
Danica i morski je` pod ravnanjem 08.55 Winx, serija serijal 08.30 Program za djecu 12.10 Bestseller TV
Tajni dnevnik patke Gustava Dudamela (r) 09.20 Chuggington, serija 09.10 Music box 11.00 Obavezan smjer, revijalni 12.15 Autoshop
Matilde: 08.55 Bansko: 09.35 Najgori tjedan, serija (r) 09.30 Moje sunce, program (r) 14.00 Peta dimenzija, serija
Zdrava hrana (r) Svjetski skija{ki 10.05 Automotiv edukativna emisija (r) 11.30 Javni agent 033, revijalni 15.10 Bestseller TV
Baltazar: Zvjezdani kup - slalom (M), 10.35 Magazin Lige prvaka 10.10 Dolina osvete, program (r) 15.15 Moj dom, magazin
kvartet (r) prenos 1. vo`nje 11.05 Novac, business film 12.00 Tribunal 16.00 Vijesti
08.08 Prijatelji (r) 09.45 Cocco Bill, magazin 11.00 Biznis vijesti 12.30 Za svaku bolest trava 18.45 Crtani film
09.00 Nora Fora, TV igra za crtani film (r) 11.35 Petar Pan, film 12.00 Vijesti plus raste (r) 19.00 Dnevnik RTV TK
djecu 10.02 Ne`eljeno nasljedstvo, 13.35 Ace Ventura 2:Kad 12.20 Tv ordinacija (r) 13.00 Vijesti TVSA 20.50 Vremenska
09.40 TV kalendar (r) dokumentarni film (r) priroda zove, film 13.00 Biznis vijesti 13.15 TVSA dokumenti, prognoza
09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.50 Portret Crkve i mjesta: 15.20 Molim te premotaj, film 13.10 Blaga prirode doma}i dok. program (r) 21.00 Premier liga
10.00 Vijesti Oto~ac 17.00 Vijesti Nove TV sa Anom Bunti} 14.15 Sevdah, muzi~ki 22.15 Vijesti
10.05 Vrijeme danas 11.00 Oto~ac: Misa, 17.10 Molim te premotaj, film 14.10 Music box program 23.15 Autoshop
10.06 HAK - Promet info prenos -nastavak 14.30 Sretni dani, film (r) 14.45 Ne{to za raju, revijalni 23.45 Dnevnik (r)
10.10 [erif u New Yorku 2, 12.00 Biblija 19.15 Dnevnik Nove TV 16.00 Biznis vijesti program (r)
mini-serija (4/7) 12.10 Skica za portret (r) 20.05 Nad lipom 35, show 17.00 Vijesti plus 15.30 Biznis magazin (r) MRE@A PLUS
11.25 Fotografija u Hrvatskoj 12.20 Filipove bebe, 21.15 Sheena: Kraljica d`ungle, 17.30 Urban music (r) 16.00 ”Linija `ivota”, 09.05 Privatna policija,
(r) emisija pod film 18.00 Biznis vijesti humanitarna akcija, u`ivo crtani film
11.40 manjinski MOZAIK pokroviteljstvom 23.20 Red carpet, showbiz 18.20 Kylie Minogue, 18.30 Dnevnik TVSA 09.30 Zoro,
12.00 Dnevnik 12.55 Bansko: magazin dokumentarni film 19.00 Program za djecu crtani film
12.11 Sport Svjetski skija{ki kup - 00.40 Svi mrze Chrisa, serija (r) 19.30 Dnevnik tv1 20.00 Svjedoci vremena, 1/3 10.05 Str{ljen, film
12.13 Vrijeme slalom (M), prenos 2. 01.10 Kralj kaveza, film (r) 20.10 Vanjskopoliti~ki 21.00 Vijesti TVSA 12.05 Policajac s Petlovog
12.15 Minuta zdravlja iz vo`nje 02.50 Mra~na tajna, film magazin 21.05 Sarajevo art, emisija iz brda, serija (r)
Dietpharma 21.00 Biznis vijesti kulture 13.00 1001 no},
12.16 Poljoprivredni savjetnik 21.15 Tre}e poluvrijeme sa 21.35 VKBI, snimak sesije serija (r6)
12.25 Plodovi zemlje Sabahudinom 23.30 Warm springs, film 18.20 Poznati, zabavni
13.20 Split: More Topalbe}irevi}em 01.10 Autoshop magazin (r) program
13.50 @ivjeti zdravije 22.00 Dnevnik u 22 01.40 Svjedoci vremena, dok. 20.05 Boomerang,
14.00 Nedjeljom u dva 23.00 Bogati i slavni, program 1/3 (r) film
15.05 Mir i dobro dokumentarni 02.30 Dnevnik TVSA (r) 21.35 Policajac s Petlovog
15.35 Branitelji domovine, serijal 03.00 Sarajevo art (r) brda, serija
informativno-edukativni 00.00 Vijesti plus 03.30 TVSA dokumenti, dok. 22.35 Zora o~ajnika,
spot (r) Olimp Svi mrze Chrisa 00.15 Biznis vijesti (r) program (r) film
15.40 Vijesti SPORTSKA EMISIJA 18.05 SERIJA 00.40 00.20 Reprizni 04.30 Warm springs, film (r) 00.30 Sex i grad,
15.45 Vrijeme sutra program 06.10 Sarajevo art (r) serija (r5)
15.46 HAK - Promet info 13.50 Filmska matineja:
15.50 ^eli~ni Will, ameri~ki Hamajlije za sretan `ivot, TV MOSTAR TV KAKANJ RTV USK TV SLON
film kanadsko-ameri~ki 09.05 Privatna policija, crtani film 12.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 13.05 Moje dijete 13.45 Pravi spoj, 13.00 Pregled programa 13.02
17.40 Globalno sijelo film 09.30 Zoro, crtani film10.05 Str{ljen, 13.00 Ja sam tvoja sudbina, serija omladinski program (r) 14.00 Vikend Sto~ar, serija (r3) 14.50 @ivotne pri~e,
18.15 Lijepom na{om: Slunj 15.37 e-Hrvatska, film 12.05 Policajac s Petlovog brda, 13.30 Ja sam tvoja sudbina, serija ru~ak 14.30 Vijesti 14.35 Top shop dokumentarni program 15.25 Da sam
19.15 Loto 6/45 emisija pod serija (r) 13.00 1.001 no}, serija (r6) 14.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 14.45 Hronika kraji{kih gradova (r) ja neko, dok. program 16.00
18.20 Poznati, zabavni program 14.30 Premijer liga bih u odbojci OK 15.25 Avanture [irli Holms, 12/52 [e}ernica, revijalni program (r) 18.05
19.20 Dora - idemo na pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Boomerang, Kakanj - Jedinstvo Br~ko 16.00 Svi 15.50 Top shop 16.00 Za svaku Vremenska prognoza 18.20 Zoo
Eurosong 16.12 Chansonfest 2010., film 21.35 Policajac s Petlovog brda, vole Rejmonda, serija 16.30 Legende bolest trava rast16.20 Horoskop hoby, emisija o `ivotinjama 19.05
19.21 Minuta zdravlja iz snimka serija 22.35 Zora o~ajnika, film 00.30 bh sporta 17.00 Peta dimenzija, serija 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Od SMS centrala 20.00 Kviz Extra 20.30
Dietpharma (r) 17.39 Magazin Sex i grad, serija (r5) 18.15 Svakodnevnica 19.10 Denis lutaka do osna`enja, 1/5 19.00 Heroji ulice, dokumentarni program
19.30 Dnevnik nogometne napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Info Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 21.10 TOP 7, muzi~ki program 22.00
IC 20.25 Svi vole Rejmonda, serija 20.00 Time out 21.00 Znanstveni Prirodne katastrofe, dok. program
19.56 Sport lige prvaka 21.10 Pravda, film 23.00 Vijesti TV forum: Vitamin D, 2/12 21.30 Vijesti 23.00 Slon extra Info
20.01 Vrijeme 18.05 Olimp, Sahar 23.30 Smrtonosni udarac, film 21.35 Kafi} debeli hlad, film
20.10 1 protiv 100, kviz sportska emisija
21.05 Minuta zdravlja iz 18.55 Rukometna Liga prvaka:
Dietpharma (r) Ciudad Real - CO Zagreb,
21.10 Vjerujem u an|ele, serija prenos TV ZENICA RTV VOGO[]A RTV BN ATV
21.55 Metastaze, film 20.30 Ve~eras 10.30 TV Liberty (r) 11.00 10.45 Svjetlo istine, vjerski program 06.00 BN koktel 07.30 Sa 07.00 Ben Ten, crtani film 08.00
23.20 Vijesti 20.35 Narednik James, Bonaventura (r) 12.00 O tome se 11.15 Vegetarijanski na talijanski Kraji{nicima po Krajini 08.00 Zvuci Jutarnji program 9.55 Vijesti 10.30
23.35 Vijesti iz kulture ameri~ki film govori (r) 12.45 Za svaku bolest trava na~in (r) 11.45 Svje`i u dan (r) 12.00 zavi~aja 09.00 Nedjeljno jutro 10.30 Iron Kid, crtani film 11.00 Winx 11.30
23.42 Ciklus europskog filma: 22.45 Posebni dodaci: raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put [to uzrokuje bolest (r) 12.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat Sporti} 11.55 Vijesti 12.00 G. Dadilja,
Svjetioni~ar, film Oscari, za Ejvonli, serija 15.00 Odlika{i (r) Reporta`e sa zemlje mira (r) 13.00 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music film 13.40 1001 no}, serija 18.00
15.55 TV izlog 16.00 Animirani film 1/1, revijalni program TV Visoko 14.00 Bez maske 14.30 Preljubnici @ivot sa stilom 19.00 ATV vijesti
01.23 [erif u New Yorku 2, emisija o filmu (r) 17.00 Muzi~ki program 17.55 Mali 15.00 TV Zehra 16.00 Uljep{aj svoj 15.00 Nedjeljno popodne 19.30 19.40 Nema vi{e zeko reko,
mini-serija (4/7) (r) 23.20 Filmski boutique: oglasi 18.00 Autoshop 18.30 Mali `ivot, vjerski program (r) 17.00 Monitor 20.10 Preljubnici, zabavni informativni program 20.10 Nata{a,
02.35 Mijenjam svijet: Milk, oglasi 19.00 Biografije (r) 19.50 Informativni program 17.50 Wild Life program 21.00 Bela la|a, serija 22.30 film 22.10 Sport centar 22.15 Vojnik,
Elektri~ni snovi (r) ameri~ki film (15) Obavje{tenja 20.00 Selu u pohode 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 Most, film 00.00 Do{ljak, film film
03.02 Skica za portret (r) 01.28 Gara`a: 20.45 TV izlog 21.00 Igrani film SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Pri~e
22.30 Tu`na sje}anja 22.45 Show na za laku no} 20.15 Odli~an 5+ 20.20
03.20 Globalno sijelo (r) Caiman Verde (r) moj na~in Autoshop 20.45 Sportski program
03.50 Lijepom na{om: Slunj (r) 01.55 No}ni glazbeni program: 22.30 Igrani film 00.00 Info-program
04.50 Plodovi zemlje (r) Hit dana (r) (r)

EUROSPORT 2 SPORT KLUB DICROVERY N. GEOGRAPHIC VIASAT HISTORY ANIMAL PLANET

03.30 Ski-skokovi, 06.30 Pregled 06.00 Peta brzina 08.00 Ameri~ki 06.00 Elvis Prisli: Posljednja 24 06.00 Posjed merkata
S[ Oslo, Euroelague 06.25 Kako se pravi? orao sata 06.25 Odrastanje
Norve{ka 07.15 Uskijavanje 06.50 Kako to radi? 09.00 Pripreme za Svjetsko 07.00 Pet ameri~kih giganata 07.15 Plen grabljivaca
05.30 Tenis, 07.45 Premier League: 07.15 Spravice budu}nosti, prvenstvo: Vozovi 08.00 Vrt Agate Kristi - ubistvo 07.40 Psi - jedna rasa,
WTA Doha, Katar, Everton - Sunderland 2 epizode 10.00 Alja{ki policajci: i misterije u Devonu jedna pri~a
finale 10.15 NBA: Orlando - 08.10 Razotkrivanje mitova Patrola na ledu 09.00 Gra|evinska ~udesa: 08.10 Korvinova avantura
07.30 Fudbal, Oklahoma City 09.05 U djeli}u sekunde, 11.00 [apta~ psima: Zaboravljeni kineski grad 09.05 Posao za psa
Bundesliga 12.00 ATP Acapulco, 2 epizode Cujo i Holly 10.00 Ratnici - 2 epizode
09.00 Snowboard finale 10.00 Pre`ivljavanje 12.00 [apta~ psima: Tr~i ku}i 11.00 @ivjeti sa neprijateljem 10.00 Policija za `ivotinje
10.00 Biatlon, E[ Italija, 14.00 Premier League: 10.55 ^udovi{ta iz rijeke Roscoe 12.00 Egipat 10.55 Spa{avanje divljih
Live West Ham - Liverpool, 11.50 ^ovjek, `ena, divljina 13.00 Raj na Zemlji: Otok 13.00 Eksperimenti na `ivotinja
11.00 Biatlon, E[ Italija direktno 12.45 Strastveni ribolovci Ju`na Georgia - ledeni sopstvenoj ko`i 11.20 Veterinari sta`isti
12.00 Freestyle skijanje, SK 16.00 Premier League: 13.40 Razotkrivanje raj 14.00 Elvis Prisli: Posljednja 24 11.50 @ivot sisara
^e{ka Manchester City - mitova 14.00 Patagonija - `ivot na sata 12.45 @ivot sisara
13.00 Biatlon, E[ Italija, Fulham, direktno 14.35 Spravice budu}nosti, kraju svijeta 15.00 Pet ameri~kih giganata 13.40 Planeta beba
Live 18.00 Premier League Golovi 2 epizode 15.00 Megatvornice: 16.00 Ovo je civilizacija 14.35 Zaljubljenici u ma~ke
14.00 Fudbal, Bundesliga 18.15 NBA Live 15.30 Oru`ja budu}nosti Ferrari 17.00 Putovanja i otkri}a 15.30 Sve o psima,
15.30 Fudbal,, Bundesliga, 18.30 Carling Cup, 16.25 Borna kola bra}e Hau 16.00 Megatvornice: 18.00 D`ingis Kan ma~kama, ljubimcima
live finale: 17.20 Dodaj gas Audi 19.00 No} slomljenog stakla 16.25 Posljednja nada
17.30 Fudbal, Bundesliga, Arsenal - Birmingham 18.15 Peta brzina, 17.00 Megatvornice: 20.00 Bo Brumel - taj divni ~ovjek 17.20 Veterinar za
live 20.30 NBA: 2 epizode Rolls Royce 21.30 Svijet novca - svijet cijeli svijet
19.30 Fudbal, Oklahoma City - LA 19.10 Ameri~ki ~operi 18.00 Megatvornice: po Guglu 18.15 Ta prelijepa Afrika
Bundesliga, Lakers, 20.05 Razotkrivanje Lamborghini 22.00 Ko si zapravo ti? 19.10 Sve o psima
pregled kola direktno mitova 19.00 Turisti~ki vodi~ po 23.00 Biblijske zagonetke 20.05 ^udna stvorenja Nika
21.00 Rukomet, EHF L[ 23.00 Holandska liga: PSV - 21.00 Povratak u Avganistan planetima: Saturn 00.00 Ovo je civilizacija Bejkera
22.30 Tenis, Ajax sa Rosom Kempom 20.00 Zemlja: Stvaranje planeta 01.00 Putovanja i otkri}a 21.00 K9 Policajci
WTA Doha, Katar, 00.45 NHL: NY Rangers - 21.55 Interventna jedinica 22.00 Istra`ivanje plantete 02.00 D`ingis Kan sa psima
finale Tampa Bay Majamija Zemlja: Navala potresa 03.00 No} slomljenog stakla 21.55 Borba za kitove
23.45 Surf 02.30 Skotska liga: Motherwell 22.50 Najbolji ostaju 23.00 Zemlja: Stvaranje planeta 04.00 Bo Brumel - taj divni ~ovjek 22.50 Divlje i
01.00 Fudbal, - Celtic 23.45 Kako pre`ivjeti 01.00 Istra`ivanje plantete 05.30 Svijet novca - svijet bez cenzure
Bundesliga 04.00 Pregled Euroelague katastrofu Zemlja: Navala potresa po Guglu 23.45 D`ungla
 Nastavljena Premijer liga BiH u fudbalu
^elik bolji
od Sarajeva
Udarna tema italijanskih medija posljednjih dana
Prvi zajedni~ki smimci Barbare Berlusconi i Alexandra Pata
Pato osvojio srce
Barbare Berlusconi
Pri~e o ljubavi mladog
napada~a Milana i k}erke
vlasnika kluba krenule su nakon
jedne ve~ere u restoranu u
Milanu, gdje nisu mogli da
sakriju me|usobnu privla~nost
Kako ovih dana na{iroko pi{u italijanski mediji, u
fudbalskom klubu Milan rodila se nova ljubav. Akte-
ri su vlasnikova k}erka Barbara Berlusconi (26) i
mladi napada~ rossonera Pato (21).
Barbara se nedavno priklju~ila AC Milanu, bavi se
sektorom komunikacija uskoro }e postati dio me-
nad`menta, zavr{ila je filozofiju, a u budu}nosti je
vide kao predsjednicu kluba. Pro{log mjeseca je obja-
vila da se rastaje od oca svoje dvoje djece, bankara
Giorgia Valaguzze.
POSLJEDNJE VIJESTI
JAT-om STIGLO 14 DR@AVLJANA BiH - Avion
Jat Airwaysa sa 56 putnika evakuisana iz Libije,
me|u kojima je i 14 dr`avljana BiH, sletio je sino}
na beogradski aerodrom “Nikola Tesla“. U avi-
onu, koji je poletio iz libijskog grada Sebhe, bilo
je i 36 srbijanskih dr`avljana, trojica iz Hrvatske i
tri iz Ukrajine.
FRANCUSKA MINISTRICA PODNOSI OSTAVKU
- Francuska ministrica inostranih poslova Mic-
helle Alliot-Marie, ponudi}e danas ostavku nakon
povratka iz zvani~e posjete Kuvajtu, rekao je ne-
imenovani vladin zvani~nik za France Presse.
Ona je umije{ana u niz skandala zbog njenih kon-
troverznih veza sa Tunisom gdje je bila na odmo-
ru u vrijeme antivladinih protesta u toj zemlji.
IZRAEL BOMBARDOVAO GAZU - Izraelska avija-
cija je u subotu izvela seriju zra~nih udara na po-
jas Gaze u kojim su ~etiri osobe ranjene, odgova-
raju}i na palestinsko raketiranje Izraela, doznaje
se iz palestinskih i izraelskih izvora. Avioni su
bombardirali dva kampa za obuku radikalne pa-
lestinske grupe Islamski d`ihad, jedan u Khan Jo-
unisu, a drugi u Nusseiratu, precizirale su pales-
tinske sigurnosne slu`be. Avioni su pogodili i dva
centra za obuku Brigada Ezzedin al-Qassam, na-
oru`anog ogranka islamisti~kog pokreta Hamas.
OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
47. strana nedjelja, 27. februar 2011. godine
I Pato, pravog imena Alexandre Rodrigues da Sil-
va, iako vrlo mlad ima jedan brak iza sebe. Razveo
se pro{le godine poslije samo sedam mjeseci od glu-
mice Sthefany Brito.
Vrlo je mogu}e da je par zbli`ila ~injenica da
oboje iza sebe imaju propali brak, s tim {to Baraba-
ra ima dvoje djece, a Pato u braku sa glumicom Sthe-
fany Brito nije dobio nasljednike.
Pri~e o njihovoj ljubavi krenule su nakon jedne
ve~ere u restoranu u Milanu, gdje nisu mogli da sa-
kriju me|usobnu privla~nost. Barbara je bila i na
tribinama stadiona u Veroni pro{le nedjelje protiv
Chieva, a posebno se radovala kada je Pato posti-
gao pogodak za pobjedu rossonera, {to je samo po-
ja~alo glasine.
Za sada nije poznato ni koliko dugo se Barbara i
Pato vi|aju niti {ta o tome misli tata Silvio, koji ve-
oma po{tuje mladog Brazilca jer ga je osvojio
Barbara i Giorgio Valaguzza imaju dvoje djece odli~nom igrom.
Skija{i u Banskom, skija{ice u Areu
Innerhoffer i Vonn najbr`i
Christof Innerhoffer iz Italije potvrdio
je na ju~era{ njoj su per kom bi na ci ji
Banskog odli~nu formu koja mu je na
SP-u u Garmischu donijela ~ak tri me-
dalje. Innerhoffer, koji je poslije slalo-
ma bio deveti sa sekundom i 34 stotin-
ke zaostatka, slavio je sa stotinkom pre-
dnos ti is pred Fe lixa Ne uret he ra te
Thomasa Mermilloda Blondina. Ivica
Kosteli} je ve} ranije osigurao pobje-
du u kombinaciji Svjetskog kupa, a sa
petim mjestom i novih 45 bodova iz
Banskog sada je u ukupnom poretku na
1.294 boda. Kako u Bansko nije do{ao
niko od njegovih najbli`ih pratilaca,
Kosteli} ima 569 bodova vi{e od [vicar-
ca Cuchea.
Ameri~ka 26-godi{nja skija{ica Lin-
dsey Vonn ostvarila je u spustu u {ved-
skom Areu svoju jubilarnu, 40. pobje- Christof Innerhoffer: Slavi novu pobjedu Reuters
du karijere u Svjetskom kupu. Najbolja jo{ jednom potvrdila da je u `ivotnoj skog kupa i pobjednica superkombina-
skija{ica dana{njice bila je br`a za 13 formi. Tre}a je bila Njemica Maria Ri- cije u Areu u petak. Riesch je zaostala
stotinki od Slovenke Tine Maze, koja je esch, vode}a skija{ica u poretku Svjet- 21 stotinku za Vonn. A. M.