1.

ADREMA ILI LISTA MEDIJA-to je popis medija i novinara s najosnovnijim podacima o njima-ime medija, adresa medija, ime i prezime
novinara ili urednika, funkcija u redakciji, telefon, faks, e-mail. Vrlo je važno da se adrema redovito ažurira.
2. REAKTIVNI ODNOSI S MEDIJIMA- podrazumijevaju osnovni oblik rada pa se za njih mora osposobiti svaka organizacija, a nastaju na
inicijativu novinara. Uz dobru pripremu oni su vrlo jednostavni. Reaktivni odnosi s medijima dio su svakodnevnice. Ako se org. skriva
pred novinarima to znači da je ili bahata ili da nešto krije.
3. REHABILITACIJA-dubina i pravo značenje krize ne otkrivaju se za vrijeme trajanja nego kada joj dođe kraj. Tek nakon nekoliko mjeseci
pa čak i godina nakon kriza može zaključiti koliko je naštetila našem medijskom imageu. U postkriznom razdoblju bitne su tri
komponente:
 Briga za uklanjanje štete
 Uspostavljanje normalnih aktivnosti
 Uklanjanje uzorka
4. PRINCIPI DOBROG POSLOVANJA-
 Održavati najviše standarde profesionalnih nastojanja, integriteta, povjerljivosti, financijske korektnosti i
osobnog vladanja.
 Odnositi se poštenop i iskreno prema poslodavcima, zaposlenima, klijentima, kolegama u struci i ostalim
profesijama i javnosti
 Poštivati običaje, pravila i kodekse klijenata, poslodavca, kolega i stručnjaka u drugim zanimanjima u svim
zemljama svog djelovanja.
 S posebnom pažnjom osigurati poštivanje etičkih načela pri zapošljavanju, što uključuje izostanak diskriminacije
u bilo kojem obliku.
 Raditi unutar zakonskih i u struci važećih okvira PR prakse u svim zemljama djelovanja
 Podržavati profesionalno osposobljavanje i razvoj članova profesije.
5. VRSTE LAŽI-Postoje tri vrste laži
 Crna laž-je laž u doslovnom smislu te riječi (tvrdimo crno je bijelo ili obrnuto)
 Siva laž-činjenice se ne izvrću naglavce već se iskrivljuju, prešućuju se neki važni dijelovi priče bez koji je doživljavamo
drugačije nego da nam je bila predočena u cijelosti
 Bijela laž-iznose se dobre priče, a izbjegavaju loše. Kad imamo za novinare nešto što nas prikazuje dobrim onda trčimo za
njima, a kad nas oni hoće o nečem pitati nigdje nas nema.
6. OBJASNITE VRSTE JAVNOSTI-
 Prva vrsta-obuhvaća cjelokupno čovječanstvo,jednu naciju,i sl.(svjetska, europska, hrvatska,
zagrebačka javnost)
 Druga vrsta-ljudi povezani zajedničkim interesima, specijalne javnosti (poslovna, sportska javnost)
 Treća vrsta-ljudi suočeni s nekim problemom koji raspravljaju omogućnostima njegova rješavanja
(ovo značenje je najbitnije za pr)

Upravljanje OsJ bavi se praćenjem organizacije u svim njezinim odnosima s važnim dionicima, otkrivanjem međusobnih ovisnosti i
uspostavljanjem i održavanjem dugoročnih, korektnih i uzajamno korisnih odnosa.

7. NAVEDITE RAZLIKU IZMEĐU OGLAŠAVANJA I PUIBLICITETA- Oglašavanje je povezano s medijima kupovanjem medijskog vremena i
prostora. Oglasno vrijeme i prostor nude se oglašivačima da medijskoj publici kažu što god žele(uz poštovanje zakonskih ograničenja.
Osim klasičnog oglašavanja postoje razni oblici slanja poruka prema ciljanim skupinama koji se ne plaćaju. Jedan od njih je i publicitet.
Publicitet podrazumijeva da se nešto objavljuje zato što zavređuje biti objavljeno. Oglašavanje pripada marketingu, a publicitet
odnosima s javnošću, odnosno medijima. Posljednjih godina te dvije discipline spajaju se u integrirano komuniciranje.
8. ULOGA NOVINARA KAO DIONIKA –Novinari se pojavljuju kao posredovatelji informacija o nama i o drugima putem medija za koji
rade, ali i sami za sebe kao dionici i javnost.Novinari zauzimaju prostor između organizacija i njihovih dionika, javnosti i tržišta.
Novinari posreduju između nas i našeg društvenog okoliša, nisu nikakvi nijemi promatrači niti kuriri, nego su i sami sastavni dio tog
društvenog okoliša. Novinari su naši dionici, često i javnost, pa čak i aktivisti.
9. STRUKTURA INFO MATERIJALA ZA NOVINARE- u info materijalu objašnjavamo pozadinu, sadržaj i posljedice povoda zbog kojeg smo
organizirali susret s novinarima. Struktura je slična objavi za medije. Info materijal zapravo je proširena objava. Struktura info
materijala:
 Opis namjene
 Naslov
 Uvod
 Osnovne informacije
 Zaključak
10. IZRAČUNAAVANJE POTENCIJALA ZAPAŽENOSTI- Potencijalna zapaženost je brojka koja nam kaže koliki je dio populacije imao priliku
vidjeti određeni oglas. Mjerenje potencijalne zapaženosti (OTS) razvili su oglašivači uvidjevši da premali glas oglasa ne utječe na
publiku i da se povećanjem njihova broja povećava učinak, ali ipak samo do određene granice. Prema nekim procjenama oglas koji
nismo vidjeli bar tri puta nema na nas nikakav učinak, a ako ga vidimo osam puta u mjesecu daljnje povećavanje broja neće više imati
nikakvog učinka.