Odrivost u praksi

Hrana

OdrivOst u praksi Hrana Dananja konvencionalna poljoprivreda zbog pretjeranog koritenja kemijskih pesticida, umjetnog gnojiva i teke mehanizacije uzrokuje eroziju, smanjenje bioloke aktivnosti, stvrdnjavanje i iroko zagaivanje tla i podzemnih voda. Prema rezultatima Nacionalnog programa monitoringa ostatka pesticida u Hrvatskoj je 5 % hrane na tritu oneieno pesticidima i opasno po zdravlje, a 10% sadrava dozvoljenu koliinu ostataka pesticida. Dozvoljene granice otrova u hrani s vremenom se nakupljaju u organizmu i uzrokuju razna oboljenja. U ovoj brouri o permakulturnom pristupu uzgoju hrane donosimo kratki pregled naina na koji hrana koja nam

Pizza iz krune Pei (rovinjsko selo)

dolazi na stol moe biti punovrijedna, zdrava i vitalna. Permakulturnim pristupom se ujedno moe smanjiti tetan utjecaj na klimu i tlo. Fotografije koje praktinim primjerima nadopunjuju tekst, snimljene su na radionicama udruga lanica Mree ekosela Balkana i u europskim ekoselima. Knjige, broure i prospekte na temu permakulture, ekosela i detaljne praktine prirunike moete skinuti ili naruiti na web stranicama Mree ekosela Balkana (MEB) www. ekOsela.Org, web stranicama udruge ZMAG na www.zmag.hr ili udruge Kneja na www.kneja.hr. Na web stranicama MEB-a moete saznati i aktivnosti koje se odravaju na podruju permakulture i ekosela u naoj regiji. Broura Hrana nastala je kao dio projekta Mrea ekosela Balkana - odrivost u praksi u suradnji udruga ZMAG iz Vukomeria, Kneja iz akovca i Centra za ivotnu sredinu iz Banja Luke. U sklopu projekta izdat e se i broure na temu energije, odrivog graditeljstva, otpada, vode i MEB-a. Projekt se provodi kroz program SECTOR kojeg Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe (REC), regionalni ured u Szentendreu (Maarska) vodi uz financijsku podrku Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA). marijana lesar, kneja, autOrica brOure

tO je permakultura? Permakultura je metoda dizajniranja odrivih zajednica koristei slijedee principe: briga za zemlju Poboljanje ivota kroz uspostavu sustava iste vode, zraka, zdrave zemlje, genetske baze, uma, divljine, biomase i domaih sorti ivotinjskih vrsti o kojima ovjeanstvo ovisi. briga za ljude O s i g u r a v a n j e zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba za hranom, energijom i sklonitem, u kontekstu tedljivog drutva s ciljem kooperacije i meusobnog pomaganja regionalno i globalno; pomo u ouvanju kulturne raznolikosti, jezine raznolikosti i slobode. pravedna raspOdjela Odgovornost prema resursima, koritenje lokalnih resursa, dijeljenje vikova i ponovno
4

PriPrema
Prozora

za

sjetvu

sadnju:

staklenik za Presadnice od stariH

(motovun), gnojenje gnojem (reciklirano imanje, Vukomeri), maliranje sjenom i sadnja (Blatua)
konjskim

investiranje vikova prijanja naela. tO su ekOsela?

PoViene
koPanja

gredice koje omoguuju

sjetvu/sadnju na licu mjesta Bez

: Humus se stavi u okvir od (rovinjsko (Furuli),

selo), greda dasaka

starog crijePa stariH

(motovun) ili drugog materijala

Ekosela su modeli ljudskih naselja koja imaju nizak utjecaj na okoli, koja su odriva i koja zadovoljavaju ljudske potrebe. Nastoje smanjiti svoj ekoloki otisak kroz namjernu jednostavnost i koritenje ekolokih principa dizajniranja. Ekosela nastoje spojiti ekoloke principe dizajniranja i tehnologije sa socijalnim strukturama koje obuhvaaju sve lanove i lanice zajednice. Nalaze se u urbanim i ruralnim sredinama, kako u razvijenim zemljama, tako i na slabije razvijenim podrujima, javljaju se u ve postojeim naseljima ili kao nove inicijative namjernih zajednica. Ekosela su nadahnuta raznim omjerima ekolokih, socijalnih i duhovnih odnosa. Svako
5

ekoselo nastoji razviti model odrivosti koji se poklapa sa vlastitim kulturnim, ekolokim i ekonomskim kontekstom. Tipina ekosela djeluju u nekim ili svim navedenim podrujima: Razvoj lokalne ekonomije Kooperativne socijalne ekonomije Izgradnja zajednica Sustav odluivanja u kojem su svi ukljueni Rjeavanje sukoba Holistika edukacija cjelovite osobe Lokalna organska proizvodnja hrane Permakulturni principi dizajniranja Ekoloka gradnja Sustavi obnovljivih izvora energije Menadment otpada Hrana Suvremena proizvodnja hrane podlona je svim zakonitostima neoliberalnog trinog pristupa te se ona tretira kao bilo koji drugi proizvod masovne potronje. Time se sve manje vodi rauna o njenoj kvaliteti, to otvara nebrojene mogunosti loih posljedica po bioraznolikost, zdravlje i okoli. Jedan od ekstremnih primjera je genetska manipulacija sjemenja koje postaje neplodno u drugoj generaciji pa se time prisiljava seljake na kupovanje novog sjemenja od istog proizvoaa prekidajui tradicionalni viegodinji organski niz uvanja i selekcije. Odgovor takvom pristupu moe dati permakultura koja svojim sustavom dizajna nudi mogunost za samoopskrbu
6

ouVanje bioraznolikosti: ute maline, zelene rajice (zrele) i

ljubiasti krumPir

i samoodrivost na svim nivoima. Fleksibilnost i kreativnost u traenju novih (starih) naina samoodrivosti u proizvodnji kvalitetne hrane biti e vani preduvjeti za budunost. Masanobu Fukuoka je na svojoj farmi u Japanu istraivao metodu odravanja plodnosti tla sa naizmjeninim nasadima mahunarki i itarica. Zemlju bi zasijao bijelom djetelinom ili drugim mahunarkama koje na korjenu veu duik, te njihov otkos ostavljao na polju kako bi zemlji vratile nutriente za kulturu itarica. Fukuoka nije obraivao tlo, ve ga je drao pod stalnim raznolikim nasadima. Prinosi koje je na taj nain dobivao bili su jednaki ili vei od prinosa konvencionalne poljoprivrede. Ravnotea kojoj se Fukuoka pribliio slina je prirodnoj ravnotei
7

jer je koliina vraenog organskog materijala bila priblino jednaka prinosima. Takav primjer dokazuje da je mogue odravati plodnost tla bez upotrebe strojeva i umjetnih gnojiva, koristei prirodne uzorke. Tlo se ne unitava, ve se obogauje. Prinosi se poveavaju zadravajui puni mineralni sastav, miris i okus. Zadovoljstvo proizlazi iz balansa. Priroda ponavalja uzorke koji sami sebe odravaju. Kao primjer moe posluiti sjemenka, iz koje nikne biljka koja ponovo daje mnogostruko sjeme. Pri tom nema zgrtanja bogatstva u sjemenju, ve se ono ponovno investira u odravanje vlastite vrste. ivotna sila je ta koja upravlja tim sustavom. Resursi koje biljka koristi za proizvodnju sjemenja, vraaju se u prirodni sustav ugibanjem biljke matice.
8

ivotodajnost je ispunjena bez sebinosti u interakciji sa drugim organizmima, davanju i primanju resursa i bez stvaranja otpada. Svi organizmi sudjeluju u odrivosti sustava. Oni organizmi koji ne uspiju u tom zadatku izumiru. Prema tim naelima eksploatacija resursa koja se dogaa u prehrambenoj industriji, bez takve povratne sprege, osuena je na propast jer ne podrava bioraznolikost, stvarnu plodnost zemlje i prirodnu ravnoteu. Suvremena konzumerska kultura i ekonomija ohrabruje konzumiranje radi njih samih, bez obzira na organiku i organsku produktivnost. To je analogno pogonu koji radi bez perspektive, bez svijesti o ciklusima troei energiju bez mogunosti zatvaranja ciklusa, to nuno vodi ka iscrpljivanju resursa. esto smo nesvjesni

neadekvatne i neorganske proizvodnje hrane kao npr. kod proizvodnje rajica ili jagoda izvan sezone (usred zime), koliko je resursa utroeno za umjetno proizvedenu potrebu koja nije u skladu sa prirodnim ritmovima. Istovremeno smo okrueni raskonom ponudom samoniklih biljaka i uzgojenih biljaka koje uspjevaju i u zimskim uvjetima. Postoji mogunost smanjenja tete koja se nanosi konvencionalnom proizvodnjom hrane, vlastitim organskim uzgojem povra i voa u vrtovima. Takva hrana uzgojena bez upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida hranjivija je i kvalitetnija. Zbog to jednostavnijeg uzgoja, konvencionalna profitna poljoprivreda za trite proizvodi samo ogranieni broj sorti, to unitava bioraznolikost i prirodnu ravnoteu.

mijeanje kultura (reciklirano imanje, Vukomeri)

Kao primjer neracionalnog odnoenja prema resursima moe nam posluiti pakiranje aja u vreice, gdje svojom kupnjom ne financiramo samo uzgoj tog aja, ve i industriju plastike, papira, a ako idemo jo ire, industriju nafte, kemijsku industriju i sva zagaenja koja nastaju uz njih. Umjesto toga, ljepe bi bilo provesti popodne sa djecom u branju kamilice ili drugog samoniklog bilja koje poznajemo, te uivati u takvoj alici prirodne blagodati. Polja su u sve veem postotku zaputena, a sela se naputaju. Trend uzgoja vlastite organske hrane poveavat e se poveanjem cijene naftnih derivata i paralelnim poskupljenjem hrane. Vrijednost vlastitog organskog uzgoja hrane ne treba gledati samo kroz novanu utedu ve i kroz

organski uzgojeno PoVre (reciklirano imanje, Vukomeri)

10

ponovnu uspostavu veze sa energijom hrane koja krui unutar naih obitelji, ulaui je prvo u uzgoj pa u pripremu i uivanje zdravih namirnica. Originalna permakulturna vizija, promovirana od Billa Mollisona, nudi rjeenja i za javne prostore kao mogunost za sadnju korisnih jestivih biljaka umjesto beskorisnih ukrasnih vrtova, to je odlian primjer za mogunost poveavanja efikasnoti u odrivosti gradova. U permakulturi je uzgoj hrane dio kruenja tvari unutar sustava, obuhvaa uzgoj, preradu, spremanje zaliha, kompostiranje ostataka, ouvanje sortne raznolikosti uvanjem i razmjenom sjemenja i sadnica. Permakulturni dizajn ukljuuje sve vrste poljoprivredne aktivnosti koje ne koriste

kemikalije i industrijski proizvedene aditive. U dizajn se tako ukljuuje organska poljoprivreda, biodinamika, prirodna poljoprivreda (Nature farming), biointenzivna poljoprivreda, miroljubiva poljoprivreda, umski vrtovi, sinergijska poljoprivreda, Fukuoka metoda itd. Posebna panja se pridaje dizajniranju energetski tedljivih rjeenja, efektivnom rasporedu vrtova distribuiranih prema uestalosti potrebne panje i upotrebe i drugi oblici dizajna koji sudjeluju u toj efikasnosti. Za preradu i skladitenje namirnica koriste se energetski najmanje zahtjevne metode bez umjetnih pomagala kiseljenje ili prirodno fermentiranje, izrada sokova, pekmeza, stavljanje u trap ili suenje na suncu. Kod samog predvianja
11

mjesta za vrtove, zainsko bilje i kulture koje se svakodnevno koriste u kuhinji stavljaju se to blie kui, dok se vonjaci i plodonosno grmlje koja zahtijevaju manje panje i sezonski se ubiru, stavljaju dalje. Kompost se smjeta neposredno uz vrtove, kako bi se ostaci iz vrtova kompostirali i kasnije nastali kompost uz minimalni napor koristio za nove nasade. U blizinu vrta moe se staviti i jezerce biolokog proistaa sivih voda ili izraditi umjetno jezerce koje e sluiti za zalijevanje vrta. Poeljna je i alatnica u blizini vrta, te mjesto za trap gdje se plodovi mogu uvati preko zime. Prilikom samog uzgoja u permakulturi se koriste mijeani nasadi sorti, razliitih vrsta biljaka. To su biljke koje privlae korisne kukce i ptice, razliite vrste jestivog cvijea i druge
12

Permakulturno

dizajnirani vrtovi

koji stVaraju razliite mikroklime i tede vrijeme za sadnju/BerBu: klju gredice i biljne sPirale

(Blatua,

gornji miHaljevec, latinovac)

biljke koje imaju preventivno djelovanje na nametnike i bolesti. Vrt se nastire (malira) organskim materijalom slamom, sijenom, gnojem, otpalim liem, otkosom trave... Mal slui za dohranu tla te kao prevencija rastu korova i isuivanju tla. Upotrebom komposta i nastiranjem vrta organskim materijalom, vraamo prirodi ono to smo od nje uzeli, stvarajui sve bogatiji sloj plodne zemlje. Razni mikroorganizmi kroz razgradnju organskog materijala stvaraju kvalitetnu zemlju koja odrava vlanost, rahla je i omoguava naim sadnicama optimalnu opskrbu vanim mineralima za rast i zdravlje. Sakupljanjem i razmjenom sjemenja na lokalnom podruju moemo skupiti dovoljne koliine sjemenja biljaka koje su prilagoene lokalnom stanitu i tako otpornije na tetnike i bolesti. Nove hibridne sorte u slijedeoj generaciji nemaju osobine biljke matice a nisu ni prilagoene stanitima pa su slabije otporne na tetnike i bolesti. Na tritu se rijetko mogu pronai razliite sorte iste vrste biljaka, jer je monokulturni uzgoj jednostavniji i proizvodi vei profit. Time se potie monopolni uzgoj, to pogoduje oboljenjima, gubitku prinosa i cvatnji kemijske industrije. Uzgojem raznolikih kultura i raznih sorti izbjegavamo tetu koja moe nastati monokulturnim uzgojem. Odrivije je zasaivati manje biointenzivne povrine, nego velike monokulturne povrine. Kontrola tetnika se u permakulturi provodi sadnjom korisnih biljaka i stvaranjem pogodnih stanita u blizini vrtova koje privlae korisne ivotinje (predatore). Tretiranje biolokim preparatima pribjegava se u krajnjoj nudi, jer se u permakulturi tei ostvarenju bioloke ravnotee
13

i dugorono kvalitetnim i odrivim rjeenjima. Kad se u vrtu pojavi vea najezda tetnika ili bolesti, to je znak za gubitak prirodne ravnotee. Unitavanjem tetnika ne dolazimo do sri problema, ve samo prividno otklanjamo posljedicu finog prirodnog balansa. Uspostava prirodnih ritmova u vrtu posljedica je dugogodinjeg rada i iskustva, koje moemo stei promatranjem i biljeenjem procesa i uzrono-posljedinih veza u netaknutim biljnim zajednicama. U permakulturnom dizajnu netaknute biljne zajednice ukljuene su u permakulturni dizajn pod nazivom peta zona. U petu zonu ne interveniramo, ve promatramo djelovanje prirodne samoregulacije i ona slui kao kola za uoavanje uzoraka koji podravaju ivot. Primjenom slinih
14

uzoraka u naim vrtovima, pa i u ivotu, sudjelujemo u podravanju kruenja energije i prepoznavanju nae prirodne uloge i nenasilnog djelovanja u tom vjenom ciklusu.

sustainability in practice FOOd

Todays conventional agriculture causes: erosion, broad pollution of soil and ground water, loss of fertile soil, soil hardening and lowering of biological activity through excess use of chemical pesticides, mineral fertilizers and heavy machinery. After the result of a research in the National monitoring program of pesticide residue in food, 5% offered food for sale is contaminated and a health hazard. 10% contains pesticide residues within the safe limits. This safe amount of pesticide residues are cumulating in the body, and cause different diseases. In this brochure we bring an overview about the

permaculture way of food growing, which assures that the food that comes on our table is healthy and nutritive and how this kind of food growing can lower the bad influence on climate and soil. The photos, which fulfill theory with practical examples, are taken on workshops organized by Balkan Ecovillage Network members or come from ecovillages in Europe. Books, brochures, prospects about permaculture, ecovillages and detailed practical guides could be downloaded or purchased through the web site of Balkan Ecovillage Network (BEN) www.ekOsela. Org, from the GNAG web site www.zmag.hr or from the Kneja web site www.kneja. hr. More information about activities and workshops in the area of permaculture and ecovillages could be found also on the BEN web pages. The brochure Sustainability in practice - Food is a result of the project Balkan Ecovillage

Network - Sustainability in Practice which is carried out by the NGOs GNAG from Vukomeri, Kneja from akovec, and Center for Environment, Banja Luka. More brochures about energy, sustainable building, waste, water, and BEN are planned to be published. The project Balkan Ecovillage Network - Sustainability in Practice is being implemented with a grant given through the Regional Environmental Center for Central and Eastern Europes SECTOR Program. This Program is funded by the Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA). lesar, kneja, marijana
autHor

15

Kneja 2008. Tisak ACT Printlab d.o.o.

16