Professional Documents
Culture Documents
Znanost o Odgoju Kao Hermeneutička Disciplina
Znanost o Odgoju Kao Hermeneutička Disciplina
DILTHEYEVO UTEMELJENJE
HERMENEUTIKE
WILHELM DILTHEY (1833. 1911.) studirao teologiju i filozofiju filozofijski (znanstveno-teorijski) (znanstvenoutemeljitelj DUHOVNIH ZNANOSTI cilj: stvoriti vlastito znanstveno-teorijsko znanstvenoutemeljenje za humanisti ke znanosti znanost o odgoju = ZNANOST RAZUMIJEVANJA
DILTHEYEVO UTEMELJENJE
HERMENEUTIKE
1. 2. 3.
4.
GLAVNE TEZE: Duhovne znanosti su sve znanosti koje se odnose na ovjeka Za duhovne znanosti su neprikladni prirodoznanstveni postupci. Va ni su ljudski do ivljaji, smislenost ljudskog djelovanja Zada a prirodnih znanosti je OBJA NJAVANJE pona anja, a duhovnih znanosti RAZUMIJEVANJE PONA ANJA (unutarnja stanja, zna enje...) HERMENEUTIKA = PREVO ENJE znanstvena metoda za shva anje zna enja
DILTHEYEVO UTEMELJENJE
HERMENEUTIKE
Dilthey: RAZUMIJEVANJE JE
PRONALA ENJE SVOGA JA U TU EM TI.
postojanje VELIKOG BROJA ZAJEDNI KIH OSOBINA me u ljudima omogu uje razumijevanje npr. shva anje djeteta jer smo i sami bili dijete ipak, iskustvo nas mo e varati! kako metodolo ki osigurati razumijevanje?
DILTHEYEVO UTEMELJENJE
HERMENEUTIKE
HERMENEUTI KI KRUG
1. 2. 3. 4.
predmnijevanje razumijevanje teksta pro ireno predmijevanje pro ireno razumijevanje teksta
i td...
DILTHEYEVO UTEMELJENJE
HERMENEUTIKE
zada a pedagogijske znanosti nije ra lamba odgojnog sustava u pojedina na zbivanja i njihove uzro ne veze, ve ra lamba SVRSISHODNE POVEZANOSTI ODGOJA: a) vanjska ili dru tvena svrsishodnost b) unutarnja ili du evna svrsishodnost
DILTHEYEVO UTEMELJENJE
HERMENEUTIKE
Zaklju ci za pedago ku praksu: 1. Ne postoje OP ENITO VA E I CILJEVI ODGOJA koji bi vrijedili za sva vremena pristupi Komenskog, Lockea, Rousseaua, Herbarta ... povijesno su uvjetovani! 2. Prvenstvena zada a odgoja je RAZUMIJEVANJE ODGOJNE STVARNOSTI 3. Na osnovi tog razumijevanja mogu e je izvesti NORME SPECIFI NE (DOTI NE) SITUACIJE
DILTHEYEVO UTEMELJENJE
HERMENEUTIKE
psihi ki procesi se u na elu odvijaju teleolo ki tzv. u enje o strukturama razvitak u smjeru irenja i uzdizanja, u smjeru ve eg savr enstva a) sli nosti Herbart / Dilthey: pedagogija kao normativna disciplina b) razlike: Herbartovo tuma enje normi kao op eva e ih dok ih Dilthey smatra povijesno uvjetovanima
DILTHEYEVO UTEMELJENJE
HERMENEUTIKE
fundamentalno na elo pedagogije sastoji se u tvrdnji: Du evni ivot posjeduje unutarnju svrsishodnost, a u skladu s tim i vlastitu savr enost. Uslijed toga mogu e je zadati norme toga savr enstva, zacrtati pravila koja trebamo uspostaviti odgojem. zada a pedagogije utvrditi na ela prema kojima se odvija proces usavr avanja u razvitku djeteta
DILTHEYEVO UTEMELJENJE
HERMENEUTIKE
Problemi: hermeneutika nema razvijenu istra iva ku metodologiju kako obrazlo iti norme? kako razlikovati stanje manjeg i ve eg savr enstva? jednostranost usmjerenosti na tuma enje tekstova gdje je praksa? praksa?
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
HERMANN NOHL (1879. 1960.) teza Sokrat i etika (1904.) asistent Diltheya knjiga Pedago ki pokret u Njema koj i njegova teorija poglavlje Odgojna stvarnost kao polazna to ka teorije EDUARD SPRANGER (1882. 1963.) Nohlov u enik Nohlovi u enici: WILHELM FLITNER (1889. 1991.) ERICH WENIGER (1893. 1961.) THEODOR LITT (1880. 1962.)
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
I.
a) b)
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
II.
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
III.
ZADA A PEDAGOGIJE KAO HERMENEUTI KE DISCIPLINE JE SPOZNATI ZNA ENJE ODGOJNE STVARNOSTI Nohl: treba misliti i uzro no i s razumijevanjem (NM: sinteza paradigmi)
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
IV. ODGOJNA STVARNOST JE
a) b)
REZULTAT POVIJESNOG RAZVITKA nije dovoljno po i od sada njih iskustava va an je op i sklop kulturnih kretanja prou iti: osobnu povijest pojedinog djeteta zajedni ku povijest (npr. naroda)
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
V.
NA OSNOVI POVIJESNOG PROMATRANJA ODGOJNE STVARNOSTI RAZABIREMO MOGU NOSTI RAZVITKA I OBRAZOVNE IDEALE povijest pedagogije: postojanost pedago ke misli u njezinom razvitku iz analize dosada njeg razvitka proizlaze zada e i mogu nosti odgoja koje je potrebno ostvariti u sada njosti
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
Tri razdoblja MORALNOG POU AVANJA MLADIH prema Nohlu: 1) moralno pou avanje 2) povezivanje skrbi za mlade i mladena kog pokreta 3) mladima se nastoji usaditi novo shva anje rada odnosno novo vrednovanje velegradskog ivota
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
TEMELJNA ANTIMONIJA PEDAGO KOG IVOTA: 1) usmjerenje na pojedinog ovjeka (dijete) osobno Ja razvija se iz samog sebe i vlastitih snaga 2) usmjerenje na objektivne sadr aje odre ene epohe i kulture imaju vlastite zakone i ne ravnaju se prema volji i zakonu pojedine osobe
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
dijete se ne odgaja samo za sebe ve i za kulturnu djelatnost, zanimanje i narodnu zajednicu Flitner:
ODGAJATELJ
odvjetnik djeteta
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
ISTRA IVA KA METODOLOGIJA prema novijoj terminologiji, postupak poput sudjeluju eg promatranja Nohl: Karakter i sudbina 1. PROMATRANJE KONKRETNE SITUACIJE odlikovati se poznavanjem djece: to ne mo e ni jedna djece: knjiga! 2. POSEZANJE ZA VLASTITIM ISKUSTVIMA u ivljavanje u nekog drugog predstavlja osnovno hermeneuti ko pravilo razumijevanja 3. POSEZANJE ZA ZAJEDNI KIM ISKUSTVIMA objektivni duh 4. UVA AVANJE POVIJESNOG RAZVITKA
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
DEFINICIJE OBRAZOVANJA: Nohl obrazovanje je subjektivni na in postojanja kulture, unutarnji oblik i duhovni stav du e Flitner obrazovanje je oblik funkcija, radnji i na ina protjecanja samog ivota Spranger zada a obrazovanja je uvo enje u one oblike zajedni tva koji presudno utje u na svakodnevni ivot
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
ODGOJNI CILJEVI (Nohl): 1. Cilj odgoja je OBRAZOVANJE, a ne stjecanje stru ne kvalifikacije 2. Nema op eva e ih odgojnih ciljeva, oni su povijesno uvjetovani 3. Obrazovanje je uvijek odre eno dru tvenim i osobnim imbenicima antimonija nu no nadopunjavanje vo enja i prepu tanja slobodnom rastu (Litt) 4. Utvr ivanje trenutno va e ih obrazovnih ciljeva iziskuje hermeneuti ki postupak
1. 2.
Dreikurs 4 osnovna ivotna stila kod djeteta: pobuditi pozornost pokazati nadmo izvr iti odmazdu iskazati nemo iza svakog oblika pona anja krije se POZITIVNI CILJ! 2 koraka pedago ke intervencije: shvatiti pona anje djeteta pokazati djetetu druga ije, bolje na ine
5 temeljnih pitanja Klafkijeve didakti ke analize: Kakvu obuhvatniju odn. op enitu smisaonu ili predmetnu povezanost zastupa ovaj sadr aj? Kakvo zna enje doti ni sadr aj ima u duhovnom ivotu mojih u enika? U emu se sastoji zna enje teme za budu nost djece? Kakva je struktura sadr aja? Kako to prikazati na zanimljiv, poticajan, pristupa an, shvatljiv i zoran na in?
Metodi ka analiza: ra lamba nastavnog procesa u odlomke (faze, stupnjeve) izbor oblika nastave, rada, igre, vje banja i ponavljanja uporaba pomo nih (nastavnih / radnih) sredstava osiguranje organizacijskih pretpostavki za izvo enje nastave
SA STRANE EMPIRIJSKE ZNANOSTI O PONA ANJU razumijevanje je neznanstveni postupak ono pru a samo subjektivne pretpostavke koje u najboljem slu aju mogu poslu iti kao hipoteze ni ta nije mogu e potvrditi, niti opovrgnuti! Brezinka: predstavlja odluke vjere, a ne znanstvenu spoznaju Julius Kraft: Nemogu nost duhovnih znanosti (1934.)
ODGOJU razumijevanje = pre utno odobravanje nedostatak kriti kog mi ljenja hermeneuti ki postupci jezi ne igre (Mollenhauer) epigonski i afirmativni, ali ne i predvodni ki i kriti ki oblik (Blankertz)
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
Kritike op enito: neodre eni pojmovni aparat (npr. puno definicija pojma obrazovanje) nedostatak metodologije istra ivanja nedostatak postupka za provjeru mjerodavnosti pojedinih normi
KRITI KA TEORIJA
1937. lanak Horkheimera: TRADICIONALNA I KRITI KA TEORIJA institut za dru tvena istra ivanja u Frankfurtu 1. generacija Max Horkheimer, Theodor W. Adorno, Herbert Marcuse, Erich Fromm 2. generacija Jrgen Habermas, Albrecht Wellmer, Klaus Offe, Alfred Schmidt, Oskar Negt M. Horkheimer (1895 1973) filozofija T. W. Adorno (1903 1969) filozofija, znanost o glazbi, psihologija, sociologija J. Habermas (ro . 1929.) filozofija, sociologija
KRITI KA TEORIJA
1. Polazi te KT je da je znanost dio
dru tvenog rada kako dru tvo i njegov razvitak utje u na znanstvenu spoznaju? koju ulogu znanost ima u razvitku dru tva? oslonac na postavke Karla Marxa
KRITI KA TEORIJA
udaljavanje iskustva i znanja kod tradicionalnih teorija (neovisnost spoznaje o dru tvenom zbivanju) kritika idealisti ke filozofije Kanta, Hegela, Husserla... kritika empirijskih istra ivanja i biheviorizma kritika duhovnoznanstvene hermeneutike
KRITI KA TEORIJA
2. KT ima za cilj razjasniti dru tveni
kontekst oblikovanja dru tvenih injenica kako bi na taj na in pridonijela promjeni dru tvenih odnosa KT nastupa kao TEORIJA DRU TVA te nja za razumnom organizacijom ljudskog djelovanja osloba anje ovjeka iz porobljavaju eg odnosa
KRITI KA TEORIJA
cilj razja njenja je EMANCIPACIJA zamisli budu eg dru tva slobodnih ljudi
KRITIKA
ZNANOSTI
FILOZOFIJE
KRITI KA TEORIJA
3.
Metodolo ka osnova KT je objektivno razumijevanje smisla obuhvatiti dru tvenu / kulturnu / gospodarsku / politi ku pozadinu dru tvene injenice shva ati iz dru tvenog konteksta njihova nastanka Marxova postavka o zavisnosti dru tvenih odnosa od ekonomije temeljna ekonomska struktura i klasni odnosi ostaju nepromijenjeni
KRITI KA TEORIJA
Adorno: odgojnim djelovanjem sprije iti ponavljanje Auschwitza! agresivni nacionalizam, slijepa identifikacija s kolektivom, manipulativni karakter, odgoj za strogost i disciplinu, potiskivanje boli i straha, podvrgavanje i pokoravanje... Adorno: nu na je uzajamna povezanost politi kog razvitka i odgojnih koncepcija i stavova odgoju je potrebna toplina i usmjerenost na autonomiju pojedinca
KRITI KA TEORIJA
4.
Interes koji upravlja spoznajom je EMANCIPACIJA Habermas mediji podru tvljavanja su jezik, rad, vlast osloba aju a sredstva informacije, interpretacije, analize sli no poput psihoanalize, kriti ka znanost o dru tvu treba objasniti kontekst nastanka dru tvene patologije i pridonijeti njezinu ukidanju cilj: posti i samorefleksiju
KRITI KA TEORIJA
Habermas Spoznaja i interes rasprava 1968. godine
prirodoznanstvene teorije i empirijsko-analiti ke empirijskodru tvene znanosti hermeneuti ke teorije
KRITI KA TEORIJA
5.
Model dru tvene prakse bez pod injavanja i uspje no prosvje ivanje tvore prakti ni diskurs Habermas: TEORIJE KOMUNIKATIVNE DJELATNOSTI sporazumijevanje DISKURS ustroj unutar kojeg se pomo u argumenata utvr uje valjanost zahtjeva za va enjem, kako bi se ostvarilo istinsko suglasje diskursi su tvorbe koji imaju za cilj obrazlo iti kognitivne iskaze kognitivni elementi: tuma enja, tvrdnje, elementi: obja njenja i opravdanja popunjavaju obavijesne praznine
KRITI KA TEORIJA
IDEALNA GOVORNA SITUACIJA
(prema Habermasu): svatko ima jednako pravo iznositi argumente svatko ima jednako pravo odbiti argumente nema ograni enja za izno enje argumenata zbog izvanjske prisile nema izobli avanja komunikacije posti e se razumna suglasnost
okre e se protiv: a) bihevioristi ke znanosti o odgoju ono to jest b) duhovnoznanstvene pedagogije ono to bi moglo biti i jedno i drugo je nedostatno!
prvenstveno je KRITIKA IDEOLOGIJE koja otkriva ovisnost odgoja o dru tvenim procesima ovjek mo e zanijekati injenicu da ivi u dru tvenom kontekstu, ali ju ne mo e ukloniti! dru tveni kontekst se pojavljuje kao osnova odgoja
Na om spoznajom upravlja TE NJA ZA EMANCIPACIJOM Mollenhauer (1973.) Odgoj i emancipacija zrelost i samoodre enje emancipacija od odnosa nejednakosti i pod injavanja Giesecke: Zrelost je cilj svih odgojnih mjera kriti ka znanost o odgoju definira se kao normativna posjeduje znanje o tome to je ispravno
osobe / situacije imaju SUBJEKTIVNO ZNA ENJE, pri emu doti na osoba interpretira op a pravila pona anja 4. Nesigurnost u zna enje neke situacije dovodi do gubitka orijentacije u prakti nom djelovanju
daje jasniji, razra eniji okvir bazira se na tuma enju stvarnih situacija vrijednosno neutralan
SUBJEKTIVNE TEORIJE N. Groeben istra iva ki program subjektivnih teorija npr. u kojoj mjeri subjektivne procjene nastavnika o u enicima utje u na njihovu djelatnost subjektivna teorija sklop kognicija vlastitog i op eg gledi ta subjektivni ciljevi: ono to osoba smatra va nim sama za sebe subjektivne strategije: pretpostavke o prikladnim sredstvima za postizanje ciljeva
KVALITATIVNI INTERVJU instrument za ispitivanje subjektivnih teorija narativni intervju ispitanik slobodno govori ometaju a pitanja tzv. intervju s vode om niti nakon utvr ivanja cilja istra ivanja i odabira uzorka, utvrditi okvirna pitanja
OBJEKTIVNA HERMENEUTIKA Oevermann: postupak sociologije razumijevanja smisla spoznaja objektivne strukture zna enja latentne smisaone strukture one koje su usvojene socijalizacijom Oevermann esto u interpretacijama pose e za psihoanaliti kim obrascima tuma enja
5.
UTVR IVANJE KATEGORIJA S OBZIROM NA NJIHOVA SVOJSTVA I DIMENZIJE AKSIJALNO KODIRANJE pojedine kategorije se svrstavaju u povezani sustav uspostavljaju se veze izme u kategorija i podkategorija paradigmatski model uzroci, fenomeni, kontekst, uvjeti intervencije, strategije djelovanja, posljedice SELEKTIVNO KODIRANJE kodiranje se ponavlja da utvrdimo crvenu nit i temeljne kategorije (grounded theory)
nikolina.matos@yahoo.com matosniki@gmail.com