VISOKA KOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJE s pravom javnosti BALTAZAR ADAM KR ELI Zapre i

LJUDEVIT GAJ

Student : Marina Vugrin i Profesor : Agneza Szabo

Zapre i , prosinac, 2009.

Ro en je 8.srpnja 1809. godine u Krapini. Poznat je kao politi ar, jezikoslovac, ideolog, novinar i knji evnik, te kao voditelj narodnog preporoda i tvorac ilirizma. Osnovnu kolu i prvi razred gimnazije zavr io je u Krapini, a potom se koluje u Njema koj gimnaziji u Karlovcu. Nakon zavr enja gimnazijskog kolovanja upisuje studij filozofije u Be u, a potom nastavlja studij u Grazu. Doktorira 1834. u Leipzigu. Jo u ranoj mladosti pisao je pjesme, prete ito na njema kom jeziku, a ve 1826. u Karlovcu mu je objavljena knji ica Tvr ave oko Krapine. 1830. godine u Budimu tiska knji icu Kratka osnova horvatsko slavenskog pravopisanja prvi op eprihva eni hrvatski pravopis na hrvatskom i njema kom, koja mu je pronijela ime cijelom domovinom. U kratkoj osnovi nije izlo io neki cjelovitiji pravopisni sustav, kako se esto pomi ljalo prema nazivu pravopisanje u naslovu dijela. U njoj Gaj govori samo o temeljnom dijelu pravopisa. 6. sje nja 1835. godine po inju izlaziti Novine Horvatske sa prilogom Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska. Gaj je u Danici objavio lanak pravopis u kojem je izlo io promjenu slovnog sustava latinice za hrvatski jezik i taj promjenjeni slovni sustav se nazivao novim pravopisom. Najpopularnije preporodne slogane sastavljao je i lansirao Gaj, njemu se pripisuje popoularna pobuditeljska preporodna izreka: narod bez narodnosti, tijelo je bez kosti. Tako er je napisao najpopularniju preporodnu budnicu. U nekoliko varijanata napisao je pjesmu znanu prema prvom stihu jo horvatska ni propala. Uglazbio ju je Ferdo Livadi , izvedena je i objavljena 1835. godine i od tada je postala svojevrsnom preporodnom himnom i poticajem za pisanje mnogih preporodnih budnica.

Godine 1838. osnovao je i svoju tiskarnicu, tada drugu tiskarnicu u Zagrebu. U njoj je tiskao svoje listove, ali i mnoga druga va na preporodna dijela, pa je Gajeva tiskarnica op enito va na za razvitak hrvatskog preporoda. Godine 1836. preimenovao je svoje novine u Ilirske narodne novine i Danicu Ilirsku. Tako su se zvali do zabrane ilirskog imena u po etku 1836. Potom je Danica nazvana Danica Horvatska,Slavonska i Dalmatinska a novine su postale Narodne novine. Bio je u naju em odboru koji je u ime Narodne stranke vodio Narodnu skup tinu trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije I Dalmacije u Zagrebu 25. O ujka 1848. godine na kojoj su donesena povijesna zahtjevanja naroda. No ubrzo Gaj je svoju politi ku va nost potpuno uni tio uplev i se u Zagrebu u politi ku i nov anu aferu s Milo em Obrenovi em. Od tada je sve vi e gubio ugled u hrvatskom javnom ivotu. U sredini 1849. godine obustavio je izdavanje Danice. Zapadao je u sve ve e nov ane pote ko e. Osim javnih nastupa, Gaj je ve ranije bio sklon vo enju tajne politike, pa je u tajnim spisima iznosio politi ke ideje utjecajnim europskim politi arima europskih velesila,npr. Ruskom caru Nikoli prvom. Gajeva tajna politika uglavnom nije utjecala na glavni tijeka hrvatkoga preporoda.

Gaj se htio nametnuti kao glavni vo a u rje avanju politi kih prilika u irem hrvatskom okru ju. U takvoj tajnoj politici nije realno ocijenio politi ke okolnosti, pa je njome zapravo potpuno uni tio svoj javni ugled. 1853. godine ak ga je uhapsila austrijska policija, bio je u istra nom zatvoru u Be u, a istragu je vodio ratni sud; nije bio optu en, ali ni rehabilitiran, ostao je stalno sumnjiv i policijski pra en. Iako ste ajni postupak nije do kraja proveden, Gaj je umro potpuno osiroma en 20. travnja 1872. godine. Nov anom neuspjehu pridonio je neracionalnim poslovanjem. Tako er se prekomjerno zadu io kupovanjem ku e i posjeda Mirogoj.