y

Obrazac
emocionalnih, kognitivnih, bihevioralnih i fiziolo kih reakcija

na tetne faktore posla u smislu sadr aja, organizacije i radnog okru enja

Stres na radnom mjestu

y Demand-control

1979 : Stres raste kako raste broj pove anih zahtjeva i niskog nivoa odlu ivanja Stres je posljedica neravnote e izme u napora i nagrade za ulo eni napor

model-

Karasek,

y Effort-reward
y

imbalance model

Tre ina Evropljana pati od stresa na radnom mjestu(European Agency for Safety and Health at Work)

Modeli i koncepti stresa na radnom mjestu

Vanjskim okolnostima
okolina, radna atmosfera, porodica, prijatelji

Individualnoj osjetljivosti
dob, pol, struktura li nosti,  ivotni stil

Stresnim faktorima

Reakcija na stres zavisi od:

Patofiziolo ki mehanizam stresa

National Institute for Occupational Safety and Health(NIOSH)- shema Health(NIOSH)nastanka stresa i njegovih posljedica

Stresni uslovi rada

Rizik za povrede i bolesti

Individualni i situacijski faktori

Rezultat dugotrajne izlo enosti stresu na radu y Psihi ka i fizi ka iscrpljenost y Gubitak interesa za rad y Depersonalizacija
y

Burnout syndrome (sindrom izgaranja)

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Organizacija posla Napredovanje u karijeri Uloga pojedinca Radni zadaci Radno okru enje i uslovi Smjenski rad

Najva nije grupe stresora na radnom mjestu

y y y y

Promjene u organizaciji Neadekvatna komunikacija Lo i me uljudski odnosi Odstupanje od organizacionih ciljeva

Organizacija posla

Manjak mogu nosti za napredovanje u karijeri y Nove odgovornosti koje nadilaze znanja y Nezaposlenost
y

Napredovanje u karijeri

y y y y

Konflikt uloga Nejasna/dvosmislena uloga Nedovoljno financijskih sredstava za obavljanje posla Neodgovaraju a ovla tenja za obavljanje posla

Uloga pojedinca

y y y y

Kvalitativno i kvantitativno preoptere enje Kvalitativno i kvantitativno nedovoljno optere enje Odgovornost za ivot drugih ljudi Mala sloboda dono enja odluka

Radni zadaci

Lo e estetsko ure enje y Ergonomski problemi y Buka y Neugodni mirisi y Ostale tetnosti i opasnosti
y

Radno okru enje

y y

Kvalitativni i kvantitativni poreme aji spavanja Gastrointestinalne tegobe

Komplikacije u lije enju hroni nih bolesti:

x Promjene u cirkadijanom ritmu lu enja hormona (npr. inzulin) x Nepravilno uzimanje lijekova- rizik za pogor anje astme, epilepsije

Smjenski rad

Kardiovaskularne bolesti- rizik ve i za 40% nego u radnika koji ne rade u smjeni

U estala konzumacija sredstava zavisnosti e i spontani poba aji, prerani porodi i intrauterini zaostatak u rastu e a pojava depresije

Smjenski rad

Smjenski rad

Stres i bolesti

Blage subjektivne tegobe

Anksioznost Ljutnja Depresija Gubitak koncentracije Razdra ljivost

Mentalne bolesti povezane sa stresom na radu

Blage pona ajne manifestacije

Sve rje e sudjelovanje u obiteljskim doga anjima Smanjena socijalna aktivnost Bra ni nesklad Rizi no pona anje

Mentalne bolesti povezane sa stresom na radu

Klini ki psihijatrijski poreme aji

Poreme aji prilago avanja Afektivni poreme aji Anksiozni poreme aji, uklju uju i i PTSD POTENCIRANJE postoje ih psihijatrijskih bolesti Konzumacija sredstava zavisnosti

Mentalne bolesti povezane sa stresom na radu

*Psihijatrijske bolesti cine 5 od 10 vode ih uzroka nesposobnosti za rad.

Koronarna bolest

Tip A li nosti Povi ena koncentracija holesterola

Aritmije Hipertenzija

Kardiovaskularne bolesti povezane sa stresom na radu

Pepti ki ulcus y Sindrom iritabilnog kolona y Konstipacija

y

Gastrointestinalne bolesti povezane sa stresom na radu

Dijabetes y Bolovi u ki mi y Glavobolja y Astma y Povrede i nesre e

y

Ostale bolesti povezane sa stresom

Pove ana odsutnost s posla (apsentizam) y Naru ena produktivnost i uspje nost y Pove ana u estalost nesigurnih postupaka i broja nesre a na radu y U estale pritu be klijenata y Smanjena posve enost radu y Pove ana fluktuacija radnika y Ve a podlo nost sudskim tu bama od strane radnika y Nano enje tete ugledu radne organizacije
y

Utjecaj stresa na radu na radnu organizaciju

Primarna prevencija
Ergonomske mjere Oblikovanje rada i radnog okru ja Razvoj organizacije i upravljanja

Sekundarna prevencija
x Edukacija radnika

x Tercijarna prevencija x Razvoj osjetljivijih i pristupa nijih

sistema upravljanja

Prevencija stresa na radu

Individualna razina y Nivo radne organizacije y Nacionalna razina y Internacionalna razina

y

Prevencija stresa na radu

y y y y y

Fizi ka aktivnost Tehnike relaksacije Tehnike meditacije Biofeedback Kognitivno-bihevioralna terapija

Individualni pristup prevenciji i upravljanju stresom

Edukacija o boljoj prilago avanju na stresnu situaciju:

Upravljanje vremenom Vje be asertivnosti Rje avanje konflikata Postavljanje prioriteta i ciljeva Vje be me uljudskih odnosa

 Kombinacija tehnika bolji rezultati od primjene jedne tehnike Individualni pristup prevenciji i upravljanju stresom

y y y y y y y

Cilj: smanjiti djelovanje stresora koji poti u iz organizacije posla Prilago avanje radnog optere enja mogu nostima radnika Jasan opis radnih zadataka Pobolj anje kvalitete komunikacije Uklju ivanje radnika u dono enje odluka Ugodno radno okru enje u skladu s ergonomskim mjerama Socijalna potpora na radnom mjestu- team building

Grupni/organizacioni pristup prevencije i upravljanja stresom

y y y y y

Jasnu organizacijsku strukturu i praksu Odgovaraju i izbor i edukaciju osoblja Jasan opis posla Komunikaciju Dru tveno okru enje

Va no je to ranije otkriti svako neslaganje izme u zahtjeva posla i radnikovog znanja i vje tina!

Prema European Agency for Safety and Health at Work

50-60% izgubljenih radnih dana su uzrokovani stresom na radu Prema Direktivi 89/391/EEC- stres na radu je dio zakonodavstva o zdravlju i sigurnosti na radu Guidance on Work-related Stress, 2000
x Obja njava uzroke i posljedice stresa x Primarna prevencija

Stres na radu-evropski okviri radu-

Engleski: to mob (glagol)= nasrnuti na nekog u masi; y mob (imenica)= gomila,svjetina, fukara Naj e i prijevod: zlostavljanje na radnom mjestu Sinonimi: work abuse, mistreatment, bossing, emotional abuse, bullying

Psiholo ko zlostavljanje na radnom mjestu (mobbing) (mobbing)

neprijateljska i neeti na komunikacija sistematski usmjerena od strane jednog ili vi e pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu koji je gurnut u poziciju u kojoj je bespomo an u nemogu nosti odbraniti se Aktivnosti traju barem jednom sedmi no, du e od 6 mj.

Definicija psiholo kog zlostavljanja

Leymann (1996) sve mobing aktivnosti dijeli u sljede e kategorije:

1. Napadi na mogu nost adekvatne komunikacije 2. Napadi na mogu nost odr avanja socijalnih odnosa 3. Napadi na li nu reputaciju 4. Napadi na kvalitetu rada 5. Napadi na zdravlje rtve

Aktivnosti psiholo kog zlostavljanja

Horziontalni
Zlostavljanje se doga a me u radnicima koji su na jednakom polo aju u hijerarhijskoj organizaciji. Osje aj ugro enosti, ljubomora ili zavist elju da se elimin e nekoga od kolega reakcija na frustraciju i uslove rada zbog potencijalne konkurencije

Vrste mobbinga

Vertikalni

Pretpostavljeni zlostavlja jednoga ili vi e podre enih radnika, dok ne uni ti cijelu grupu (strate ki mobbing, bossing), Jedna grupa radnika (podre enih) zlostavlja jednoga pretpostavljenog. Strate ki mobbing:
x Rukovodioci odlu e ko treba biti udaljen i mobing naj e e provodi direktni pretpostavljeni sa svojim najbli im suradnicima x Cilj je profesionalno onesposobiti rtvu i tek kad postane nepotrebna konkurenciji, treba je udaljiti iz firme.

Vrste mobbinga

Francuska, vedska, Norve ka, Finska, Holandija, Danska, Belgija i vajcarska:

izglasale zakon protiv mobbinga poslodavac kazneno odgovoran za psihi ka maltretiranja.

15. januara 2006.- Evropska konfederacija sindikata i udru enja poslodavaca parafirali su: Okvirni sporazum o zlostavljanju i nasilju na radu
y

Zakonski okviri mobbinga

Uklanjanje nedostataka dosada njeg Zakona o radu y Uvo enje dru tveno odgovornog poslovanja i odgovorne kompetitivnosti y Smanjenje tro kova koji su uzrokovani nasiljem na radnom mjestu zbog bolovanja i smanjene produktivnosti y Humanizacija odnosa na poslu, smanjenje stresa na radnom mjestu, te smanjenje broja bolovanja Posljedice koje e proiste i dono enjem zakona o sprje avanju zlostavljanja na radu
y