21. 12. 2022.

15:39 Poremećaji prilagodbe - Psihijatrijski poremećaji - MSD priručnik Stručno izdanje

MSD  PRIRUČNIK
Profesionalna verzija

Poremećaji prilagodbe
Po John W. Barnhill , MD, New York-Presbyterian Hospital
Zadnji pregled/revizija travanj 2020 | Izmijenjeno u rujnu 2022

https://www.msdmanuals.com/professional/psychiatric-disorders/anxiety-and-stressor-related-disorders/adjustment-disorders 1/4
21. 12. 2022. 15:39 Poremećaji prilagodbe - Psihijatrijski poremećaji - MSD priručnik Stručno izdanje

Poremećaji prilagodbe uključuju izrazito uznemirujuće i oštećujuće emocionalne simptome i/ili

simptome ponašanja uzrokovane prepoznatljivim stresorom.

(Vidi također Pregled poremećaja povezanih s traumom i stresorom .)

Ljudi često postanu tužni, ljuti ili na drugi način uzrujani kada se dogode neugodne stvari. Takve se
reakcije ne smatraju poremećajem osim ako je reakcija intenzivnija od onoga što se obično očekuje u
kulturi osobe ili kada je sposobnost osobe da funkcionira značajno oštećena.

Uzroci stresa mogu biti pojedinačni, diskretni događaj (npr. gubitak posla), višestruki događaji (npr.
financijski i romantični neuspjesi) ili tekući problemi (npr. briga o značajno hendikepiranom članu
obitelji). Stresori ne moraju biti silni traumatski događaji kao kod posttraumatskog stresnog
poremećaja (PTSP).

Smrt voljene osobe može biti uzrok poremećaja prilagodbe. Međutim, kliničari moraju uzeti u obzir
veliki izbor reakcija tugovanja koje se smatraju tipičnim u različitim kulturama i dijagnosticirati
poremećaj samo ako je reakcija na žalovanje veća od očekivanog.

Poremećaji prilagodbe česti su i prisutni su u procijenjenih 5 do 20% ambulantnih posjeta psihijatriji.

Simptomi i znakovi poremećaja prilagodbe

  
Simptomi poremećaja prilagodbe obično počinju ubrzo nakon stresnog događaja i ne traju dulje od 6
mjeseci nakon prestanka stresora.

Postoje mnoge manifestacije poremećaja prilagodbe, uključujući one uobičajene

Depresivno raspoloženje

Anksioznost

Loše ponašanje

Pacijenti mogu imati nekoliko manifestacija.

Također postoji povećan rizik od pokušaja samoubojstva i dovršenog samoubojstva (vidi Suicidalno
ponašanje ).

Dijagnoza poremećaja prilagodbe

  

Klinički kriteriji

Dijagnoza se temelji na kriterijima preporučenim u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za

mentalne poremećaje , peto izdanje (DSM-5).

Pacijenti moraju imati

Emocionalni ili bihevioralni simptomi unutar 3 mjeseca nakon što je bio izložen stresoru
Simptomi moraju biti klinički značajni kao što pokazuje ≥ 1 od sljedećeg:

Izražena nevolja koja nije proporcionalna stresoru (uzimajući u obzir kulturološke i druge
čimbenike)
https://www.msdmanuals.com/professional/psychiatric-disorders/anxiety-and-stressor-related-disorders/adjustment-disorders 2/4
21. 12. 2022. 15:39 Poremećaji prilagodbe - Psihijatrijski poremećaji - MSD priručnik Stručno izdanje
čimbenike)

Simptomi značajno oštećuju društveno

Copyright © ili profesionalno
2022 Merck & Co., Inc.,funkcioniranje
Rahway, NJ, USA and its affiliates. All rights reserved.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i akutni stresni poremećaj dio su diferencijalne dijagnoze, ali
imaju različite vremenske okvire i specifičnije deskriptore stresora i odgovora bolesnika. Pacijentima
koji imaju oštećenje ili izraženi distres nakon traumatskog događaja, ali ne ispunjavaju kriterije za
PTSP ili akutni stresni poremećaj, može se dijagnosticirati poremećaj prilagodbe.

Liječenje poremećaja prilagodbe

  

Briga za samoga sebe

Psihoterapija

Poremećaji prilagodbe su uznemirujući i mogu se povezati s povišenim stopama suicidalnosti . Oni

jamče temeljitu procjenu i čvrst plan liječenja. U isto vrijeme, postoje ograničeni dokazi za bilo koje
posebno liječenje poremećaja prilagodbe. Kliničari su uspješno radili sa širokim spektrom
individualnih i grupnih psihoterapija, uključujući kratku psihoterapiju, kognitivno bihevioralnu terapiju
i suportivnu psihoterapiju. Drugi su kliničari razvili psihološke intervencije koje ciljaju na specifične
probleme, kao što je tuga.

Nedostaju dokazi u pogledu farmakološkog liječenja poremećaja prilagodbe. Benzodiazepini se često

koriste za liječenje simptoma kao što su nesanica i anksioznost, ali benzodiazepini također mogu
pogoršati tijek akutnog stresnog poremećaja i posttraumatskog stresnog poremećaja. Kliničari
također mogu ciljati subsindromsku depresiju i anksioznost selektivnim inhibitorima ponovne
pohrane serotonina, ali opet nedostaju dokazi za ovaj pristup.

Briga za samoga sebe

Briga o sebi ključna je tijekom i nakon krize ili traume. Briga o sebi može se podijeliti u 3 komponente:

Osobna sigurnost

Fizičko zdravlje

Pomnost
Osobna sigurnost je temeljna. Nakon jedne traumatične epizode, ljudi su sposobniji obraditi iskustvo
kada znaju da su oni i njihovi voljeni sigurni. Međutim, može biti teško postići potpunu sigurnost
tijekom tekućih kriza kao što su zlostavljanje u obitelji, rat ili zarazna pandemija. Tijekom takvih stalnih
poteškoća, ljudi bi trebali potražiti savjet stručnjaka o tome kako oni i njihovi voljeni mogu biti što
sigurniji.

Tjelesno zdravlje može biti ugroženo tijekom i nakon traumatskih iskustava. Koliko god je to moguće,
rizična osoba trebala bi nastojati održati zdrav raspored prehrane, spavanja i tjelovježbe. Lijekove koji
umiruju i opijaju (npr. alkohol) treba koristiti umjereno, ako uopće.

Pažljiv pristup brizi o sebi ima za cilj smanjiti stres, dosadu, ljutnju, tugu i izolaciju koje traumatizirani
ljudi inače doživljavaju . Ako okolnosti dopuštaju, rizične osobe trebale bi napraviti i pridržavati se
normalnog dnevnog rasporeda, na primjer, ustati, istuširati se, obući se, izaći van i prošetati,
pripremiti i jesti redovite obroke.

Uključivanje zajednice može biti ključno, čak i ako je održavanje ljudske veze teško tijekom krize.

Korisno je prakticirati poznate hobije kao i aktivnosti koje zvuče zabavno i ometajuće: crtanje, gledanje
filma, kuhanje.
https://www.msdmanuals.com/professional/psychiatric-disorders/anxiety-and-stressor-related-disorders/adjustment-disorders 3/4
21. 12. 2022. 15:39 Poremećaji prilagodbe - Psihijatrijski poremećaji - MSD priručnik Stručno izdanje

Istezanje i vježbanje su sjajni, ali može biti jednako korisno mirno sjediti i brojati vlastite udisaje ili
pažljivo osluškivati okolne zvukove. Ljudi mogu postati zaokupljeni traumom ili krizom, pa je korisno
odlučiti misliti na druge stvari: čitati roman ili se baviti slagalicom. Neugodne emocije obično se mogu
činiti "zamrznutima" tijekom i nakon traume, a može biti olakšanje pronaći aktivnosti koje mijenjaju
stanje osjećaja: smijte se, gledajte zabavan film, radite nešto glupo, crtajte bojicama.

Pod stresom ljudi mogu postati kratkotrajni, čak i prema ljudima do kojih im je stalo. Spontana
ljubaznost može biti dobitno rješenje za sve: poslati lijepu poruku, napraviti nekome kolačiće i
ponuditi osmijeh ne samo da može biti lijepo iznenađenje za primatelja, već takvi postupci mogu
smanjiti beznađe i pasivnost koji su obično prisutni. dio pošiljateljevog iskustva traume.

https://www.msdmanuals.com/professional/psychiatric-disorders/anxiety-and-stressor-related-disorders/adjustment-disorders 4/4