Javne Financije-Rosendic

Javne nancije u Hrvatskoj
tree, promijenjeno izdanje
Javne nancije u Hrvatskoj

tree, promijenjeno izdanje
Urednica Katarina Ott
Institut za javne nancije, 2007.
Izdava Institut za javne nancije, Zagreb, Katanieva 5 http://www.ijf.hr Za izdavaa Katarina Ott Glavna urednica Katarina Ott Lektorica Zlata Babi Vanjska oprema knjige Zlatko Guzmi Autor ilustracije na naslovnoj stranici Darko Jaki Naklada 500 primjeraka Priprema i tisak Gipa d.o.o., Zagreb, Magazinska 11
ISBN 978-953-6047-91-8 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 646705
Sadraj
Predgovor (Katarina Ott) ..............................................................vii Porezni sustav.................................................................................. 1 Porez na dohodak (Marina Kesner-kreb)................................. 1 Porez na dobit (Marina Kesner-kreb) .................................... 13 Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka i dobiti (Vjekoslav Brati)........................................................ 21 Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova (Danijela Kuli) ....................................................................... 25 Porez na dodanu vrijednost ................................................. 25 Porez na potronju ............................................................... 35 Posebni porezi ..................................................................... 37 Porez na promet nekretnina ................................................. 45 Porez na nasljedstva i darove ............................................... 49 Fiskalna decentralizacija (Anto Bajo) ........................................... 53 Javni dug (Sandra valjek)............................................................ 75 Sustavi socijalnog osiguranja i skrbi (Predrag Bejakovi)............ 91 Mirovinski sustav ................................................................... 101 Zdravstveni sustav ................................................................. 111 Zaposlenost i nezaposlenost .................................................. 121 Siromatvo i program izdataka za siromane ........................ 133 Prilozi .......................................................................................... 141 Informacije o javnim nancijama (Martina Fabris).............. 141 Porezi u Hrvatskoj (Danijela Kuli) ...................................... 147 Pojmovnik (Marina Kesner-kreb) ........................................ 153 Kratice ................................................................................... 161 Literatura ............................................................................... 163
Predgovor
Institut za javne nancije je 1999. godine izdao hrvatski prijevod knjige Harveyja S. Rosena Javne nancije. Rije je o itanci javnih nancija koja svojom razumljivou i bogatim aparatom slui ne samo studentima, ve i svim ostalim itateljima koje u irem ili uem smislu zanima ekonomika javnog sektora. Usporedno s tom knjigom Institut za javne nancije objavio je 2000. godine prvo, 2001. godine drugo, a knjiga koju drite u rukama tree je, promijenjeno izdanje knjige Javne nancije u Hrvatskoj. itateljima elimo omoguiti da uz pomo knjige H. S. Rosena Javne nancije ovladaju teorijom javnih nancija i praksom SAD-a, a da uz pomo naeg izdanja Javne nancije u Hrvatskoj upoznaju praksu i probleme u Hrvatskoj. Zahvaljujem autorima svih triju izdanja ove knjige, koji trajno ulau izniman trud u praenje, naalost brojnih i estih promjena u sustavu hrvatskih javnih nancija. Unaprijed zahvaljujem itateljima na svim korisnim savjetima i sugestijama za eventualna idua izdanja ove knjige. U Zagrebu, rujan 2007. Katarina Ott urednica
Marina Kesner-kreb
Porez na dohodak*
U Hrvatskoj se od 1. sijenja 1994. godine primjenjivao Zakon o porezu na dohodak kojim se oporezivao dohodak pojedinaca. Za razliku od staroga cedularnog sustava koji je postojao prije 1994. godine, kojim se posebno oporezivala svaka vrsta dohotka, novouvedenim globalnim oporezivanjem dohotka nakon 1994. godine zbrajaju se svi dohoci zikih osoba te se oporezuju na jedinstveni nain. Osim globalnog oporezivanja dohotka, drugo temeljno obiljeje tog poreza bilo je potrono naelo, prema kojem se oporezuje samo dohodak koji se troi, a ne onaj koji se tedi i/ili investira. Tako se nije oporezivao dohodak od kapitala kao to su dividende, kamate i kapitalni dobici, te prinos od vlastitog kapitala obrtnika, to se provodilo primjenom zatitne kamate.1 Takav zakonski okvir vrijedio je sve do poetka 2001. godine, kada stupa na snagu posve izmijenjen sustav oporezivanja dohotka. Tim se sustavom odbacuje potrono naelo i globalno oporezivanje dohotka, to znai da se ukida zatitna kamata i uvodi oporezivanje razliitih vrsta dohotka od kapitala, a svaki se oblik dohotka oporezuje na poseban nain. Osim toga, umjesto dvije (25 i 35%), uvode se tri stope poreza na dohodak (15, 25 i 35%), a naknadno i etvrta (45%), te niz poreznih poticaja i olakica. Tako je od 2001. godine na snazi novi zakonski okvir oporezivanja dohotka pojedinca. Od 1. sijenja 2005. godine primjenjuje se novi, cjeloviti tekst Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04). Bit Zakona nije znatnije mijenjana u odnosu prema rjeenju iz 2001. godine, ve je cilj bio donijeti jednostavniji, pregledniji i razumljiviji propis. U nastavku ovog poglavlja detaljnije se razrauje trenutano vaei sustav oporezivanja dohotka.
Uvod
Obveznik poreza na dohodak
Obveznik poreza na dohodak je zika osoba koja ostvaruje dohodak. Dakle, porezni je obveznik pojedinac, a ne poduzee. To je pojedinac koji prima plau, mirovinu ili autorski honorar, ostvaruje dohodak prodajom npr. kue ili stana, posjeduje obrt koji mu donosi dohodak i sl. Poreznim obveznikom smatraju se rezidenti i nerezidenti. Rezident je zika osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalite
* 1
Vidjeti i Rosen (1999), poglavlje 16. Vidjeti poglavlje o Porezu na dobit.
Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak
ili uobiajeno boravite. Nerezident je zika osoba koja u Hrvatskoj nema ni prebivalita ni uobiajenog boravita, ali u Hrvatskoj ostvaruje dohodak.
Koji se dohodak oporezuje?
Porezna osnovica za rezidenta je iznos dohotka iz svih izvora, ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu (naelo svjetskog dohotka), a za nerezidenta je to dohodak iz svih izvora ostvaren u tuzemstvu (naelo tuzemnog dohotka). Dohodak rezidenta, kao i nerezidenta, umanjuje se za iznos osobnog odbitka. Oporezuje se dohodak iz est izvora dohotka i to od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja, te drugi dohodak. Nesamostalan rad je svaki rad u kojemu zaposlenik radi prema uputama svojeg poslodavca. Zaposlenik ne snosi nikakav poslovni rizik, a u posao ulae samo svoj rad, dok poslodavac odreuje uvjete rada kao to su mjesto, vrsta i vrijeme rada. Zato su obveznici poreza na dohodak iz tog izvora zaposlenici i umirovljenici (tj. nekadanji zaposlenici). Dohodak od nesamostalnog rada razlika je izmeu svih oblika primitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog razdoblja. Primitke od nesamostalnog rada, meu ostalima, ine: plae, mirovine, potpore i nagrade iznad propisanih iznosa, premije osiguranja koje plaaju poslodavci za svoje zaposlene, poduzetnika plaa, primanja koja poslodavac daje zaposleniku u stvarima, a ne u novcu, npr. davanja zgrada ili automobila na koritenje, plaanje najamnine za stanovanje, odobravanje povoljnih kamata na kredite i sl. Izdatke za koje se smanjuje porezna osnovica dohotka od nesamostalnog rada ine: uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plae, premije po osnovi ivotnog osiguranja, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja do visine 1.000 kuna mjeseno.2 Dohodak dobiven kao razlika izmeu primitka i izdataka umanjuje se za osobne odbitke (o njima v. dalje u tekstu), te se na tako dobivenu osnovicu primjenjuju etiri porezne stope: 15, 25, 35 i 45%, te prirez porezu na dohodak, da bi se dobio iznos mjesenog preduj2 Ti se izdaci priznaju za svakoga poreznog obveznika, ali najvie do iznosa 12.000 kuna godinje. U tu svotu ulaze i izdaci za zdravstvene usluge, kupnju, gradnju, odravanje ili najam stana.
Dohodak od nesamostalnog rada
ma poreza. Tako utvreni predujam za zaposlenika na raun Porezne uprave uplauje poslodavac, odnosno isplatitelj mirovine za umirovljenika. Ako je porezni obveznik tijekom godine primao samo plau ili mirovinu, ne treba podnositi godinju poreznu prijavu jer se porez koji je isplatitelj za njega uplaivao smatra konano uplaenim porezom.
Prirez porezu na dohodak

Prirez je dodatni porez, plaa se povrh poreza na dohodak, a slui za nanciranje jedinica lokalne samouprave. Njegova je osnovica porez na dohodak, a na temelju Zakona o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave3, visinu prireza odreuje lokalna vlast. Opine i gradovi mogu uvesti prirez porezu na dohodak, i to: opina po stopi do 10%, grad s manje od 30.000 stanovnika po stopi do 12%, grad s vie od 30.000 stanovnika po stopi do 15%, Grad Zagreb po stopi do 30%. Prirez porezu na dohodak prihod je jedinice lokalne samouprave u kojoj porezni obveznik ima svoje prebivalite ili uobiajeno boravite.
Dohodak od samostalne djelatnosti
Samostalnom se djelatnou smatraju sve djelatnosti koje osobe obavljaju samostalno, tj. za svoj raun i na vlastitu odgovornost, a s ciljem trajnog stjecanja dohotka. Dohodak od samostalne djelatnosti ine dohoci od obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrede i umarstva. Obrt podrazumijeva razliite proizvoake, trgovake, uslune i sline djelatnosti odreene Zakonom o obrtu. Obrtnikom se djelatnou smatra i prodaja vie od tri nekretnine ili imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina. Slobodna zanimanja obavljaju, na primjer, lijenici, veterinari, novinari, knjievnici, umjetnici, izumitelji, prevoditelji, znanstvenici, knjievnici, predavai i sl. kojima je to osnovna djelatnost. Porez na dohodak od poljoprivrede i umarstva plaa se ako je osoba koja se bavi tim djelatnostima obveznik PDV-a. Openito, dohodak od samostalne djelatnosti jednak je razlici izmeu poslovnih primitaka i izdataka vezanih za obavljanje posla. Poslovni su primici novac, stvari, materijalna prava, usluge i sl. ostvareni po trinoj vrijednosti tijekom poreznog razdoblja. Poslovni su izdaci pak svi odljevi koji nastanu radi ostvarenja primitaka. To su izdaci za materijal, robu, energiju, plae osoblja (s porezima i doprinosima), amortizacija dugotrajne imovine i sl.
3 NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03 i 132/06.
Porezni obveznici moraju voditi poslovne knjige: knjigu primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjigu prometa i evidenciju o trabinama i obvezama. U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava ako su njihove nabavne cijene vee od 2.000 kuna i ako je njihov vijek trajanja dui od godine dana. Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje amortizacije. Dakle, kada utvrde poreznu osnovicu kao razliku svih primitaka i svih izdataka, obveznici dohotka od samostalne djelatnosti na tako utvrenu osnovicu plaaju predujam poreza na dohodak po stopama od 15, 25, 35 i 45%. No to ne znai da je time njihova porezna obveza zavrena. Tek se godinjom poreznom prijavom utvruje njihova konana porezna obveza. Postoji i mogunost paualnog oporezivanja za one obrtnike, slobodna zanimanja te za osobe koje se bave poljoprivredom i umarstvom, a koji nisu obveznici PDV-a. Njihov se porez moe odrediti u obliku paualnoga iznosa, a ne na temelju poslovnih rezultata iz njihovih poslovnih knjiga.
Dohodak od imovine i imovinskih prava
Dohodak od imovine i imovinskih prava ostvaruje se iznajmljivanjem nekretnina (stanova, soba ili postelja) i pokretnina (automobila, namjetaja, slika), primitaka od autorskih prava i drugih imovinskih prava, prodajom nekretnina te ustupanjem imovinskih prava. Pri iznajmljivanju nekretnina i pokretnina porez na dohodak plaa se na iznos najamnine umanjen za 30% na ime trokova nastalih radi iznajmljivanja. Porez na dohodak plaa se u obliku predujma po stopi od 15%, bez prava na osobni odbitak. Tako utvreni porez smatra se konanim porezom i za taj dohodak obveznik nije obvezan podnositi poreznu prijavu. No poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te od organiziranja kampova, a nije obveznik PDV-a, porez na dohodak moe se, prema odluci ministra nancija, utvrditi u paualnom iznosu. Dohodak od prodaje nekretnina ne oporezuje se ako je nekretnina prodana tri godine nakon dana nabave, odnosno ako je sluila za stanovanje poreznog obveznika, tj. ako je u neposrednoj vezi s razvodom braka te nasljeivanjem. Ako se pak nekretnina prodaje prije isteka tri godine od dana nabave ili ako nije sluila za stanovanje poreznog obveznika te ako nije u vezi s razvodom braka i nasljeivanjem, plaa se porez na dohodak od prodaje nekretnina. Predujam poreza plaa se jednokratno na ostvareni dohodak po stopi od 25% i za nj obveznici ne moraju podnositi prijavu te se taj porez smatra konano plaenim porezom. Ostvareni dohodak ini razliku izmeu trine vrijednosti nekretnine i nabavne vrijednosti uveane za inaciju. Porez na dohodak od imovinskih prava plaa se kao predujam poreza po odbitku po stopi od 25%, bez osobnog odbitka. Imovinska prava ine autorska prava na pisana, glazbena, znanstvena i sli-
na djela, prava na koritenje prirodnih bogatstava, tehnoloke postupke, poslovne adresare i sl.
Dohodak od kapitala
Dohotkom od kapitala smatraju se: izuzimanja imovine i koritenje usluga od vlasnika i suvlasnika trgovakog drutva za njihove osobne potrebe (skrivene isplate dobiti), na to se plaa predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 35%. Najei oblici skrivenih isplata jesu povoljnije kamate, isplata vlasniku vee cijene za dobra ili usluge dane poduzeu i drutvu, davanje dobara ili usluga vlasniku uz cijenu niu od trine i sl., primici po osnovi udjela u dobiti lanova uprave ili zaposlenika koje ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica na koje se plaa predujam poreza na dohodak po odbitku od 15%, kamate na koje se plaa predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 35%. Oporezivanju podlijeu kamate koje zike osobe ostvaruju od drugih zikih i pravnih osoba za dane kredite i zajmove, dok su kamate na tednju izuzete od oporezivanja. Dohotkom od kapitala ne smatraju se primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.4 Osnovica za oporezivanje dohotka od kapitala jest cjelokupni dohodak ostvaren po svim navedenim osnovama, bez priznavanja izdataka. Porez na dohodak od kapitala plaa se u obliku predujma poreza po odbitku, tj. isplatitelj pri svakoj isplati dohotka od kapitala mora Poreznoj upravi uplatiti predujam poreza na tako ostvaren dohodak. Uplaeni se predujam poreza smatra konano uplaenim porezom na godinjoj razini, pa obveznici za taj dohodak ne moraju podnositi godinju poreznu prijavu. Premije ivotnoga osiguranja, dopunskoga i privatnoga zdravstvenoga i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaene tuzemnim osiguravateljima do visine 1.000 kuna mjeseno priznaju se kao izdatak pri utvrivanju dohotka, te tako ne podlijeu oporezivanju. Meutim, prilikom isplate primitka od tih osiguranja mora se platiti porez na dohodak. Openito, dohotkom se ne smatraju primici po osnovi osiguranja stvari, ivota i imovine. Meutim, primici po osnovi ivotnoga osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja mogu se smatrati dohotkom od osiguranja, i to ako su premije tih osiguranja prilikom uplate bile osloboene oporezivanja. Osiguravatelj obraunava i uplauje porez na dohodak po stopi od 15%, bez priznavanja oso4 Dividenda je prihod koji pojedinac ostvari na temelju vlasnitva vrijednosnog papira. Udjel u dobiti na temelju udjela u kapitalu ima osoba koja je u osnivanje trgovakog drutva unijela svoj kapital.
Dohodak od osiguranja
bnog odbitka, pa osiguranik ne mora o tome voditi brigu. To se smatra konanim porezom za koji obveznici nisu duni podnijeti godinju poreznu prijavu.
Drugi dohodak
Drugi dohodak je onaj koji se ne ostvaruje iz nekog od pet navedenih izvora. To je, primjerice, dohodak po osnovi lanstva u skuptinama, upravnim i nadzornim odborima, ali i dohodak trgovakih putnika, znanstvenika, strunjaka, sportaa, umjetnika, novinara i sl. Sve isplate oporezuju se jednako, a isplatitelj obraunava, obustavlja i uplauje porez na dohodak po stopi od 25%, bez prava na izdatke. Iznimno se priznaju izdaci u visini od 30% primitaka koji su steeni kao autorske naknade, primici novinara, umjetnika i sportaa osiguranih po toj osnovi, te primici nerezidenata za umjetnike i sline djelatnosti.
Porez po odbitku
Porez po odbitku ili, kako se jo naziva porez u izvoru odnosno konaan porez jest porez koji isplatitelj dohotka (plae, mirovine i sl.) uplauje Poreznoj upravi za poreznog obveznika. Na primjer, poslodavac uplauje porez na dohodak i prirez Poreznoj upravi izravno iz plae svojih zaposlenika. Zaposlenik dobiva neto plau jer je porez na dohodak i prirez za njega ve platio njegov poslodavac. Zato zaposlenik koji je tijekom godine primao samo plau ne treba podnositi godinju poreznu prijavu jer se porez i prirez koji je za njega tijekom godine uplaivao poslodavac smatra konano obraunanim i plaenim porezom i prirezom.
to se ne smatra dohotkom?
Primici koji se ne smatraju dohotkom jesu: kamate na kunsku i deviznu tednju te na iro raune i tekue raune, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamate na vrijednosne papire izdane u skladu s posebnim zakonom, primici od otuenja nancijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika, izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doivotne mirovine, mirovine iz inozemstva, obiteljske mirovine, dravne nagrade.
Dohotkom se takoer ne smatraju ni odreena primanja za koja zike osobe ne pruaju trine protuusluge (razne socijalne potpore, nasljedstva i darovi, odtete i sl.), kao ni primici po osnovi osiguranja stvari, ivota i imovine.5
Porezne stope
Porez na dohodak plaa se prema etiri granine stope: 15% do 3.200 kuna mjeseno, 25% izmeu 3.200 i 8.000 kuna mjeseno, 35% izmeu 8.000 i 22.400 kuna mjeseno, 45% iznad 22.400 kuna mjeseno. Na porez na dohodak obraunan pomou navedenih stopa primjenjuje se jo i prirez porezu na dohodak u onim gradovima i opinama koji su ga propisali i na podruju kojih porezni obveznik ima prebivalite ili uobiajeno boravite. Osim navedenih stopa po kojima se obraunava porez na dohodak po godinjoj poreznoj prijavi, postoji jo niz stopa po kojima se plaaju porezi po odbitku za razne vrste dohodaka za koje nije potrebno podnositi godinju poreznu prijavu. Te su stope navedene pri opisu svakog izvora dohotka u prethodnom dijelu teksta. Po visini i broju stopa poreza na dohodak Hrvatska se uklapa u opu sliku zemalja iz svojeg okruenja.
Tablica 1. Stope poreza na dohodak u odabranim zemljama Zemlja Austrija Njemaka Italija eka Maarska Poljska Slovenija Hrvatska
Izvor: IBFD (2006)
Raspon stopa (u %) 0-50 0-42 23-43 12-32 18 i 36 19-40 16-50 15-45
Broj stopa 4 4 4 4 2 3 5 4
Osobni odbici
Osobni su odbici iznosi dohotka koji nisu oporezivi, tj. koji umanjuju poreznu osnovicu jer se sa stajalita pravednosti smatra da ne treba oporezivati dohodak koji slui za pokrivanje osnovnih ivotnih potreba poreznog obveznika, tzv. egzistencijalni minimum. Osobni odbitak koji se odobrava za poreznog obveznika naziva se osnovnim
5
Osim premija koje su bile porezno priznati izuzetak.
osobnim odbitkom, a odbici za suprunika, djecu i druge uzdravane osobe nazivaju se osobnim odbicima za uzdravane lanove obitelji. Poveanjem iznosa osobnog odbitka u sustav poreza na dohodak unosi se vea progresivnost. Naime, izuzimanjem veeg dijela dohotka od oporezivanja u obliku osobnog odbitka relativno se manje optereuju siromani, a vie bogati graani. Osnovni osobni odbitak za sve porezne obveznike iznosi 1.600 kuna mjeseno, a za umirovljenika iznosi do visine mirovine, a najvie 3.000 kuna mjeseno.
Osobni odbici za uzdravane lanove obitelji
Porezni obveznik koji uzdrava suprunika, djecu i druge lanove obitelji, osim osnovnoga osobnog odbitka od dohotka, moe odbiti i osobne odbitke za uzdravane lanove obitelji. Osobni odbici za uzdravane lanove obitelji izraavaju se faktorima u odnosu prema osnovnom osobnom odbitku.
Faktor u odnosu prema osnovnom osobnom odbitku od 1.600 kn 1,0 0,5 0,5 0,7 1,0 1,4 0,3 1,0 Uzdravani lan Mjeseni iznos osobnog odbitka (kn) 1.600 800 800 1.120 1.600 2.240 480 1.600 Godinji iznos osobnog odbitka (kn) 19.200 9.600 9.600 13.440 19.200 26.880 5.760 19.200
porezni obveznik za uzdravanog lana prvo dijete drugo dijete tree dijete etvrto dijete* invalidnost 100-postotna invalidnost
* Za svako daljnje dijete faktor se progresivno poveava.
Osobni odbici za zdravstvene usluge, stanovanje i dana darovanja
Poreznim se obveznicima kao osobni odbici priznaju i stvarni trokovi zdravstvenih usluga i nabave ortopedskih pomagala za vlastite potrebe. Porezni obveznik kao osobni odbitak moe koristiti i izdatke za stambene potrebe, i to za kupnju i gradnju stambenog prostora, za investicijsko odravanje postojeega stambenog prostora, za izdatke za kamate po stambenim kreditima te po osnovi plaene najamnine za unajmljeni stan. Osobni odbici za zdravstvene usluge i stanovanje, ukljuivi i porezno priznati izdatak za uplaene premije po osnovi ivotnoga, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja mogu iznositi do 12.000 kuna godinje.
Porezni obveznici kao osobni odbitak mogu prikazati i dana darovanja u naravi i novcu u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, i to do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godinja porezna prijava.
Porezna prijava
Porezna prijava podnosi se Poreznoj upravi do kraja veljae za prethodnu kalendarsku godinu. Za dohotke koji se oporezuju po odbitku porezni obveznici ne podnose poreznu prijavu, a porez na dohodak koji isplatitelj plaa prilikom svake isplate dohotka smatra se konano plaenim porezom. Ako su porezi, prirezi i doprinosi uredno plaeni porezni obveznici ne moraju podnijeti poreznu prijavu ako ostvare: dohodak kod samo jednog poslodavca, odnosno isplatitelja primitka, i/ili dohodak od imovine i imovinskih prava, i/ili dohodak od kapitala, i/ili dohodak od osiguranja, i/ili drugi dohodak. No porezni obveznik ipak moe, radi ostvarivanja prava na neke odbitke ili olakice, podnijeti godinju poreznu prijavu. Poreznu prijavu obvezno podnose obveznici koji ostvare dohodak od dva ili vie poslodavca, od samostalne djelatnosti i iz inozemstva. Obvezno je podnose i ako je to naknadno zatraila Porezna uprava te ako poslodavac (ili obveznik) nije platio predujam poreza i prireza.
Porezne olakice
Ratni vojni invalidi Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrene invalidnosti. lanovi obitelji smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodak od obiteljske mirovine. Utvrene su i porezne olakice za obveznike i uzdravane lanove njihove ue obitelji na podrujima posebne dravne skrbi i brdskoplaninskim podrujima. Tako je osnovni osobni odbitak od 1.600 kuna, koji je inae odobren svim poreznim obveznicima, povean na 3.840, 3.200 i 2.400 kuna, ovisno o podruju u kojemu obveznici prebivaju i borave. Ako obveznici na tim podrujima i brdsko-planinskim podrujima obavljaju samostalnu djelatnost, tada im se utvreni porez na dohodak umanjuje za 25, 75 odnosno 100%, ovisno o podruju posebne dravne skrbi. Na taj im se nain smanjuje osnovica za obraun poreza. Dodatne olakice propisane su za obavljanje samostalne djelatnosti u gradu Vukovaru.
10
Radi poticanja zapoljavanja, obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu za iznos plaa i doprinosa na plau novih radnika umanjiti dohodak za razdoblje od godine dana od dana njihova zaposlenja. Na taj je nain odbijanje tih plaa omogueno dva puta: jedanput kao poslovni izdatak, a drugi put kao umanjenje dohotka. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu umanjiti dohodak za izdatke za kolovanje i struno usavravanje poduzetnika i njegovih zaposlenika, i to za iznos stvarno nastalih izdataka za tu svrhu u poreznom razdoblju. Dohodak se dodatno moe umanjiti za izdatke istraivanja i razvoja, i to u visini 100% nastalih trokova iskazanih u poslovnim knjigama.
Raspodjela poreza na dohodak Prihodi od poreza na dohodak
Prema Zakonu o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, prihod od poreza na dohodak dijeli se izmeu dravnog prorauna i prorauna niih razina uprave6.
U proraun ope drave 2005. godine slilo se 7,8 milijardi kuna poreza na dohodak. U usporedbi s trino razvijenim zemljama, porez na dohodak u Hrvatskoj ini relativno skroman udio u dravnim prihodima. Dok u razvijenim zemljama on prosjeno ini oko 25% ukupnih poreznih prihoda ope drave, u Hrvatskoj je 2005. godine bio samo oko 8,6%. No zato u Hrvatskoj doprinosi socijalnom osiguranju iznose 34%, u EU-15 28%, a u OECD-u 26% ukupnih poreznih prihoda.
Slika 1.
Udio poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje u ukupnim poreznim prihodima ope drave (u %)

Izvor: OECD (2006); Ministarstvo nancija (2006a) Napomena: Hrvatska 2005. godine; EU-15 i OECD 2004. godine.
Vie u poglavlju o Fiskalnoj decentralizaciji.
11
Doprinosi za socijalno osiguranje
Doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su javnih davanja kojima se nancira sustav socijalnog osiguranja. Oni su temeljni prihodi kojima se nanciraju izdaci za mirovinsko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje te za zapoljavanje. Ubiru se iz plae i na plau (tj. na teret zaposlenika i na teret poslodavca), i prihod su izvanproraunskih fondova: Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, putem kojih se nancira socijalno osiguranje. Godine 2005. doprinosi ine oko 34% ukupnih poreznih prihoda ope drave, te je u Hrvatskoj takvo ukupno optereenje doprinosima jedno od najviih u svijetu i svakako predstavlja veliko optereenje rada. Samo e sustavna reforma u smislu veeg udjela privatnoga i dobrovoljnog osiguranja dugorono rasteretiti rad od previsokih doprinosa. U 2007. godini doprinosi se plaaju na plae i iz plaa prema ukupnoj stopi od 37,2%:
Doprinosi (%) za mirovinsko osiguranje* za zdravstveno osiguranje za zapoljavanje Ukupno
* 15% za I. stup i 5% za II. stup osiguranja.
iz plae 20 20
na plae 15+0,57 1,7 17,2
Saetak
n Zakon o porezu na dohodak prvi je put stupio na snagu 1994. godine. Temeljito reformiranje sustava oporezivanja dohotka provedeno je 2001. godine, a posljednje su izmjene stupile na snagu 2005. godine. n Porez na dohodak plaa se na dohodak od nesamostalnog rada, samostalnih djelatnosti, kapitala, imovine i imovinskih prava, osiguranja i na druge dohotke. n Porez na dohodak plaa se po etiri stope: 15, 25, 35 i 45%. Osnovni osobni odbitak iznosi 1.600 kuna mjeseno, a za umirovljenika do 3.000 kuna. Porezni obveznik koji uzdrava suprunika, djecu i druge lanove obitelji osim osnovnoga osobnog odbitka, od dohotka moe odbiti i osobne odbitke za uzdravane lanove obitelji. n Unutar poreza na dohodak priznaju se razliita osloboenja: za podruja posebne dravne skrbi, za hrvatske vojne invalide, za poticanje zapoljavanja, za istraivanje i razvoj te za kolovanje. n Porezna prijava podnosi se Poreznoj upravi do kraja veljae za prethodnu kalendarsku godinu. n Doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su javnih davanja kojima se nancira sustav socijalnog osiguranja, npr. izdaci za mirovinsko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje te za zapoljavanje.
Iznos od 0,5% doprinos je za ozljede na radu.
12
Pitanja
1. Kada su uvedene vee promjene sustava oporezivanja dohotka u Hrvatskoj? 2. Kolika je najvia stopa poreza na dohodak, a kolika najnia? 3. to je osnovni osobni odbitak i koliko iznosi? 4. Na koji je nain porez na dohodak u Hrvatskoj postajao sve progresivniji? 5. to je prirez i to se njime nancira? 6. Koje su porezne olakice u sustavu oporezivanja dohotka? 7. Pripadaju li doprinosi za socijalno osiguranje skupini javnih davanja?
Marina Kesner-kreb
Porez na dobit*
Zakon o porezu na dobit koji se primjenjivao od 1. sijenja 1994. godine dopunjavao je tematiku poreza na dohodak zasnovanu na potronom naelu. Porez se plaao po stopi od 25%, te je omoguivao odbijanje zatitne kamate od porezne osnovice, to je svakako bilo glavno obiljeje tog zakona. Tako je zatitna kamata bila svojevrsna porezna olakica za poduzetnike jer se nije oporezivao prinos od vlastitog kapitala. Zatitna kamata se izraunavala po stopi od 5% na uloeni kapital i mogla se odbiti od osnovice poreza na dobit. Naime, cilj tadanjeg zakona bio je oporezivati samo ono to se troi, a izuzeti sve to se tedi ili investira. Zato su, slijedom tog potronog naela, osim prinosa od vlastitog kapitala od plaanja poreza bile izuzete i kamate na tednju, kapitalni dobici te dividende. Godine 1996. stopa poreza poveala se na 35% kako bi se izjednaila s gornjom stopom poreza na dohodak i time sprijeio prelazak obveznika iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit. No donoenjem novog zakona o porezu na dobit od 1. sijenja 2001. godine poinje posve nov nain oporezivanja dobiti. Njegova su glavna obiljeja: ukidanje zatitne kamate, drugaije odreivanje porezne osnovice kao razlike izmeu prihoda i rashoda, snienje porezne stope s 35 na 20%, propisivanje olakica i osloboenja te poticaja ulaganjima i zapoljavanju. Radi pojednostavnjenja i uklanjanja nekih slabosti u sustavu oporezivanja dobiti, od 1. sijenja 2005. u primjeni je novi tekst Zakona o porezu na dobit koji je naknadno u dva navrata mijenjan.1 U nastavku ovog poglavlja detaljnije se razrauje trenutano vaei sustav oporezivanja dobiti. Obveznik poreza na dobit je pravna i zika osoba. Kao pravna osoba, porezni obveznik moe biti: trgovako drutvo i druga pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, dohotka ili prihoda, tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident).
* 1
Uvod
Porezni obveznik
Vidjeti i Rosen (1999), poglavlje 18. Objavljen u NN 177/04, 90/05 i 57/06.
14
Marina Kesner-kreb: Porez na dobit
Kao zika osoba obveznik poreza na dobit moe biti osoba koja izjavi da e plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili obvezno, pod uvjetom: ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak vei od 2 mil. kuna, ili ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila dohodak vei od 400.000 kuna, ili ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2 mil. kuna, ili ako u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15 radnika. Ti uvjeti nisu kumulativni nego pojedinani. Obveznici poreza na dobit nisu tijela dravne, regionalne ni lokalne uprave, Hrvatska narodna banka, dravne ustanove, ustanove lokalne vlasti, neprotne organizacije poput dravnih zavoda, vjerskih zajednica, politikih stranaka, sindikata, komora, udruga graana, zaklada i fundacija, te otvorenih investicijskih fondova koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani.2
Porezna osnovica
Porezna osnovica je dobit koja se izraunava kao razlika izmeu prihoda i rashoda utvrenih prema raunovodstvenim propisima. To znai da se kao polazna veliina uzima uinak poslovanja, tj. dobit, ali se ona ispravlja, poveava i smanjuje za prihode i rashode koji se priznaju u porezne svrhe. Za rezidenta je porezna osnovica ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit ostvarena u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit ostvarena u postupku likvidacije. Zakon posebno denira stavke koje uveavaju odnosno umanjuju dobit. Drugim rijeima, za potrebe oporezivanja propisuju se prihodi, odnosno rashodi koji utjeu na konanu veliinu osnovice poreza na dobit. Porezna osnovica poveava se za: nerealizirane gubitke, svotu amortizacije iznad svota propisanih Zakonom o porezu na dobit, 70% trokova reprezentacije, 30% trokova, osim trokova osiguranja i kamata, nastalih u vezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz zaposlenih osoba, trokove koji se odnose na privatni ivot dioniara i lanova drutva te zaposlenika,
2
Zakon o investicijskim fondovima, NN 150/05.
15
skrivene isplate dobiti, trokove prisilne naplate poreza ili drugih davanja, kazne koje izrie mjerodavno tijelo, zatezne kamate meu povezanim osobama, povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih zikim ili pravnim osobama, darovanja iznad propisane svote, kamate koje nisu porezno priznati rashod, ostale rashode. Porezna se osnovica umanjuje za: prihode od dividendi i udjela u dobiti, prihode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili ukljueni u poreznu osnovicu, prihode od naplaenih otpisanih potraivanja, svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u prijanjim razdobljima, svotu poreznog osloboenja ili olakice propisane posebnim propisima.
Amortizacija ili otpis
Obveznici poreza na dobit amortiziraju dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (zgrade, opremu, vozila, osnovno stado i dugotrajnu nematerijalnu imovinu) iji je pojedinani troak vei od 2.000 kuna i vijek uporabe dulji od godine dana. Ne amortiziraju se zemljita, ume, nancijska imovina, spomenici kulture te umjetnika djela. Iznos amortizacije odreuje se tako da se na revalorizirani troak nabave imovine (tj. korigiran za inaciju) primijene propisane amortizacijske stope. Godinje amortizacijske stope mogu se udvostruiti.
Amortizacijski vijek (godine) Graevinski objekti i brodovi Osnovno stado, osobni automobili Nematerijalna imovina, oprema, vozila, mehanizacija Raunala, programi, mobilni telefoni Ostala nespomenuta imovina 20 5 4 2 10 Amortizacijske stope (u %) 5 20 25 50 10
Porezna stopa
Od 1994. godine poduzetnika dobit tuzemnih i inozemnih poreznih obveznika oporezuje se po jedinstvenoj stopi od 25%. No izmjenama donesenim krajem 1996. godine stopa je poveana na 35% kako bi bila usklaena s gornjom stopom poreza na dohodak. Radi poticanja ulaganja nakon 2000. godine stopa poreza na dobit smanjena
16
je na 20%, to Hrvatsku svrstava u red zemalja s relativno niskom stopom oporezivanja dobiti.
Tablica 1. Stope poreza na dobit u nekim zemljama Zemlja Austrija Njemaka Italija eka Maarska Poljska Slovenija Hrvatska
Izvor: IBFD (2006)
Osnovna stopa 25 25 33 24 16 19 25 20
Utvrivanje poreza
Porez na dobit utvruje se za kalendarsku godinu. Obveznici tijekom godine plaaju predujmove poreza na dobit koji se utvruju na osnovi porezne prijave za prethodnu godinu. Konani obraun poreza obavlja se na temelju porezne prijave koju obveznici dostavljaju Poreznoj upravi do 30. travnja tekue godine. Uz poreznu prijavu podnosi se bilanca i raun dobiti i gubitka.
Porezne olakice
Kao i oporezivanje dohotka, tako se i pri oporezivanju dobiti primjenjuju odreene porezne olakice.3 One se primjenjuju na gospodarske djelatnosti koje se obavljaju na podrujima posebne dravne skrbi, pod uvjetom da porezni obveznik zapoljava vie od pet zaposlenika, pri emu vie od polovice njih ima prebivalite i boravite na tom podruju najmanje devet mjeseci i to ako se radi o: podruju I. skupine tada je porezni obveznik potpuno osloboen plaanja poreza, podruju II. skupine tada porezni obveznik plaa samo 25% propisane stope, podruju III. skupine tada porezni obveznik plaa 75% propisane porezne stope. Porezni obveznici na podruju grada Vukovara koji zapoljavaju vie od pet zaposlenika, a vie od polovice njih ima prebivalite i boravite na podruju grada Vukovara, brdsko-planinskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi. Oni su osloboeni plaanja poreza
3 Porezni poticaji od broja 1. do 4. preneseni su Zakonom o izmjenama Zakona o porezu na dobit (NN 90/05) u matine zakone kojima se regulira pojedino podruje.
17
na dobit tijekom deset godina od poetka primjene Zakona, tj. od 1. sijenja 2005. godine. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskom podruju i na neodreeno vrijeme zapoljavaju vie od pet zaposlenika, pod uvjetom da vie od polovice njihovih zaposlenika ima prebivalite i boravite na brdsko-planinskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi. Oni plaaju porez na dobit samo u visini 75% propisane porezne stope. Korisnici slobodne zone plaaju porez na dobit u visini 50% propisane stope. Korisnik koji uloi vie od milijun kuna u slobodnu zonu sljedeih pet godina ne plaa porez na dobit. Posebnim propisom predvieni su i posebni desetogodinji poticaji za ulaganja.4 Povlatene stope poreza na dobit ovise o visini ulaganja i broju novozaposlenih osoba. Mogunosti koritenja povlatene stope dane su u sljedeoj tablici.
Iznos ulaganja (u mil. eura) do 1,5 od 1,5 do 4 od 4 do 8 preko 8 Umanjenje stope poreza na dobit (u %) 50 65 85 100 Obveza otvaranja novih radnih mjesta najmanje 10 najmanje 30 najmanje 50 najmanje 75
Porezni obveznik ima pravo na koritenje vie olakica istodobno, tj. ima pravo kumulirati olakice.
Porez po odbitku
Porez na dobit po odbitku jest porez koji se plaa na dobit to je nerezident ostvari u Hrvatskoj. Porez na dobit po odbitku plaa se po stopi od 15% na kamate plaene inozemnim pravnim osobama te na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasnitva, za usluge istraivanja trita, porezne i revizorske usluge i na usluge svakoga poslovnog savjetovanja plaene inozemnim osobama. Od 2005. ukinut je porez na dobit po odbitku na dividende, koji se u prethodnim godinama plaao po stopi od 15%.
Zakon o poticanju ulaganja, NN 138/06.
18
Raspodjela poreza
Prema Zakonu o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave5, prihod od poreza na dobit pripada dravnom proraunu.6
Porezni prihodi
Prihod od poreza na dobit u Hrvatskoj ini relativno mali dio ukupnih poreznih prihoda ope drave. I u usporedbi s drugim zemljama, porez na dobit u Hrvatskoj u skromnom udjelu pridonosi ukupnim poreznim prihodima. Dok u zemljama EU-15 on ini 8,2%, a u zemljama OECD-a 9,6% ukupnih poreznih prihoda ope drave, u Hrvatskoj je 2005. godine iznosio samo 6,1%.
Slika 1.
Udio poreza na dobit u ukupnim poreznim prihodima ope drave (u %)
Izvor: OECD (2006); Ministarstvo nancija (2006a) Napomena: Hrvatska 2005. godine; EU-15 i OECD 2004. godine.
Saetak
n Od 1994. godine u Hrvatskoj se primjenjuje Zakon o porezu na dobit. Zakon je vie puta mijenjan, a njegova najvea izmjena bila je poetkom 2001. godine. n Obveznik poreza na dobit je poduzetnik, tj. trgovako drutvo koje obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti. Uz odreene uvjete to moe biti i zika osoba. n Osnovica poreza na dobit jest raunovodstvena dobit, tj. razlika izmeu prihoda i rashoda. Ona se umanjuje, odnosno uveava za zakonom odreene rashode, odnosno prihode. n Od 1994. godine stopa poreza na dobit iznosila je 25%. Izmjenama krajem 1996. godine porezna je stopa poveana na 35%, a nakon 2000. godine sniena je na 20%.
NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03 i 132/06.
5 6
Vie u poglavlju o Fiskalnoj decentralizaciji.
19
n U porezu na dobit priznaju se olakice za podruja posebne dravne skrbi, brdsko-planinska podruja, grad Vukovar, slobodne zone i za poticanje ulaganja. n Porez na dobit utvruje se za poslovnu godinu koja je po pravilu kalendarska. Prihod od poreza na dobit pripada dravnom proraunu.
n U usporedbi s drugim zemljama, porez na dobit u Hrvatskoj ini relativno skroman udio u ukupnim poreznim prihodima ope drave.
Pitanja
1. Denirajte osnovicu poreza na dobit. 2. Moe li zika osoba biti obveznik poreza na dobit? 3. to je zatitna kamata? 4. Navedite olakice u oporezivanju dobiti kojima se mogu koristiti neke kategorije poreznih obveznika. 5. Kako se kretala stopa poreza na dobit od 1994. godine do danas? Zato je dolo do promjene stope? 6. Koliki je udio inio porez na dobit u ukupnim poreznim prihodima ope drave u Hrvatskoj 2005. godine?
Vjekoslav Brati
Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka i dobiti

Mjerama i instrumentima unutar poreznog sustava vlade omoguuju posebne porezne pogodnosti kako bi postigle razliite ekonomske, socijalne, kulturne i druge ciljeve. To se ponajprije odnosi na povlateni porezni tretman odreenih industrija, grana, gospodarskih djelatnosti ili kategorija poreznih obveznika (sektora, poduzea ili pojedinaca). Rije je o poreznim izdacima ili poreznim rashodima kojima se umanjuje porezna osnovica ili obveza plaanja poreza. Najee se pojavljuju u obliku poreznih izuzea, poticaja, olakica, osloboenja, odbitaka, umanjenja ili posebnih poreznih stopa. I u Hrvatskoj postoje porezni izdaci koji nastaju umanjenjem porezne osnovice ili umanjenjem obveze plaanja poreza, a najei su i javnosti najpoznatiji izdaci u oporezivanju dohotka i dobiti (vie u: Brati, 2006:113-127). Izdaci u porezu na dohodak. Sve do 2000. godine, osim osnovnoga osobnog odbitka i odbitka za uzdravane lanove, u sustavu oporezivanja dohotka nije bilo drugih olakica. No 2001. godine zapoelo je uvoenje brojnih olakica namijenjenih odreenim skupinama obveznika. Tijekom 2003. godine uvedeno je jo nekoliko olakica, to je dodatno smanjilo poreznu osnovicu, a povealo sloenost i trokove administriranja poreza. Posljednje, dodue manje promjene dogodile su se tijekom 2005. godine. U dananjem sustavu oporezivanja dohotka postoji dvadesetak olakica koje se najprije oduzmu od porezne osnovice, a zatim se od tako dobivene porezne obveze oduzimaju daljnje dvije vrste umanjenja, ime se dobiva konana obveza plaanja poreza na dohodak. Zbog velikog broja i visokih ukupnih iznosa ostalih odbitaka i umanjenja obveze u sustavu oporezivanja dohotka izgubljeni su prihodi svih razina vlasti u 2001. godini iznosili 628 milijuna kuna, a 2004. godine vie od milijarde kuna. Proraun se svake godine odrie sve veih iznosa, i to ponajprije zbog ostalih odbitaka od osnovice poreza na dohodak (vie u: Brati i Urban, 2006:141-153).
22
Vjekoslav Brati: Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka i dobiti
U prvom koraku izrauna osnovica poreza na dohodak umanjuje se osobnim i ostalim odbicima. Osobne odbitke ine umnoak iznosa i faktora osnovnoga osobnog odbitka. Razlikujemo osnovni osobni odbitak i odbitak za uzdravane lanove. Osobne odbitke ne smatramo poreznim izdacima u pravom smislu rijei jer su to socijalne varijable kojima se potuje egzistencijalni minimum. Ostale odbitke koje smatramo poreznim izdacima ine: iskljueni primici (neoporezivi primici umjetnika i neoporezivi dio umjetnikog honorara), uveanja izdataka (uplaene premije osiguranja, i to ivotnog osiguranja s obiljejem tednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja; te porezno priznati izdaci reprezentacije), umanjenja dohotka (za plae novozaposlenih osoba i za nagrade uenicima na praktinom radu), uveanja osobnog odbitka za dane izdatke (izdaci za kolovanje i struno usavravanje te za istraivanje i razvoj), uveanja osobnog odbitka (dodatni osobni odbitak za osobe koje ive na podrujima posebne dravne skrbi i brdsko-planinskim podrujima; plaeni doprinosi za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu; izdaci za zdravstvene usluge; izdaci za zadovoljavanje stambenih potreba te izdaci za darovanja u kulturne, umjetnike i sline svrhe). U drugom se koraku obveza poreza na dohodak umanjuje zbog: olakice hrvatskih ratnih vojnih invalida razmjerne stupnju utvrene invalidnosti, olakice za obavljanje samostalnih djelatnosti na podrujima posebne dravne skrbi (od 2005. godine za PPDS I. skupine i Vukovar; PPDS II. skupine, za PPDS III. skupine i brdsko-planinska podruja).
Izdaci u porezu na dobit. Od 2000. godine uvedene su brojne nove olakice i poticaji kojima se umanjivala osnovica i obveza plaanja poreza na dobit. Sve do poetka 2007. godine postojale su tri vrste poticaja koje su se najprije oduzimale od porezne osnovice, a zatim se od tako dobivene porezne obveze oduzimalo daljnjih est vrsta olakica, osloboenja i poticaja, ime se dobivala konana obveza plaanja poreza na dobit. No od 1. sijenja 2007. godine ukinute su sve tri vrste umanjenja osnovice te neka umanjenja poreza na dobit (v. okvir).1
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, NN 57/06.
23
Umanjenja osnovice poreza na dobit u obliku olakica za trokove: plaa novozaposlenih (od 2000. do 2007), istraivanja i razvoja (od 2003. do 2007), kolovanja i strunog razvoja (od 2003. do 2007). Umanjenja obveze poreza na dobit: olakice i osloboenja za podruja posebne dravne skrbi (PPDS I, II. i III. skupine, od 2000)2, olakice i osloboenja za brdsko-planinska podruja (od 2003), olakice i osloboenja na podruju grada Vukovara (od 2000), olakice i osloboenja u slobodnim zonama (od 2000), poticaji ulaganja (od 2000. do 2007), poticaji ulaganja za brodarsku djelatnost (od 2005. do 2007), osloboenja za istraivako-razvojnu djelatnost (od 2005. do 2007), poticaji za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom (od 2000. do 2007).
Zbog razliitih vrsta izdataka u sustavu oporezivanja dobiti prorauni svih razina vlasti u 2001. godini izgubili su 86 milijuna kuna, a u 2004. godini gotovo pola milijarde kuna. Iz godine u godinu gubi se sve vie dravnog novca zbog poticaja, olakica i osloboenja u sustavu oporezivanja dobiti (70% ukupnih gubitaka prorauna svih razina vlasti do poetka 2007. godine; vie u: Brati i Urban, 2006:157-164). Zakljuimo, domai sustav oporezivanja dohotka i dobiti obiluje umanjenjima osnovice i obveza plaanja poreza koje, osim to smanjuju proraunske prihode, ujedno i uslonjavaju porezni sustav i poskupljuju ubiranje poreza. Zbog pregovora s EU sve e vea biti potreba prilagodbe domaega poreznog zakonodavstva europskome, ime e neke od tih poreznih pogodnosti morati biti prilagoene ili, pak, ukinute. Dokaz tome su i promjene u oporezivanju dobiti koje vrijede od poetka 2007. godine.
2 Tijekom 2005. godine u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (NN 90/05) brisane su olakice, osloboenja i poticaji za obveznike na PPDS-u, na podruju grada Vukovara, na brdsko-planinskim podrujima i u slobodnim zonama, ali se obveza plaanja poreza na dobit na tim podrujima i dalje moe umanjiti odredbama Zakona o dopuni Zakona o podrujima posebne dravne skrbi (NN 90/05), Zakona o dopuni Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara (NN 90/05), Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o brdsko-planinskim podrujima (NN 90/05) te Zakona o izmjeni Zakona o slobodnim zonama (NN 92/05).
24
Saetak
n Poreznim izdacima u obliku poreznih izuzea, poticaja, olakica, osloboenja, odbitaka, umanjenja ili posebnih poreznih stopa porezne vlasti nastoje postii razliite ekonomske, kulturne, socijalne i druge ciljeve. n Porezni izdaci izravno smanjuju proraunske prihode te poveavaju trokove poreznih vlasti zato to umanjuju poreznu osnovicu i poreznu obvezu. n Od 2000. godine uvedeni su brojni porezni izdaci u oporezivanju dohotka i dobiti u Hrvatskoj. No od poetka 2007. godine Hrvatska je zbog prilagodbe poreznom sustavu EU ukinula ili prilagodila neke porezne izdatke, posebice u oporezivanju dobiti.
Pitanja
1. to su porezni izdaci i u kojim se oblicima najee pojavljuju? 2. Koja su negativna obiljeja uvoenja razliitih poreznih izdataka u porezni sustav? 3. Nabrojite barem tri vrste poreznih izdataka u hrvatskome poreznom sustavu.
Danijela Kuli
Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova*

Porez na dodanu vrijednost
Oporezivanje prometa proizvoda i usluga prije uvoenja PDV-a
U suvremenim dravama oporezivanje potronje je, uz oporezivanje dohotka, najizdaniji porezni izvor. Do 1. sijenja 1998. godine potronja u Hrvatskoj oporezivala se porezom na promet proizvoda i usluga. Porezom na promet oporezivao se promet gotovo svih proizvoda i usluga.1 Oporezivanje se provodilo u skladu sa Zakonom o porezu na promet proizvoda i usluga i Tarifom poreza na promet proizvoda i usluga. Stope su bile proporcionalne i primjenjivale su se na prodajnu cijenu. Porez na promet proizvoda i usluga obraunavao se u svim fazama proizvodnje pa se kumulirao u konanoj maloprodajnoj cijeni proizvoda i usluga. Velik broj poreznih stopa te brojna osloboenja stvarali su tekoe u provedbi propisa i kontroli naplate poreza, to je stvaralo povoljne preduvjete za poreznu evaziju. Od 1993. do 1995. godine postupno je smanjivan broj stope poreza na promet, to je naznailo odreene pripreme za uvoenje poreza na dodanu vrijednost (PDV-a).
Razlozi i pitanja vezana za uvoenje PDV-a
Porez na dodanu vrijednost je uveden zbog: potrebe reformiranja cjelokupnoga hrvatskog poreznog sustava u novim gospodarskim i politikim okolnostima, skalnih zahtjeva koji se nameu suvremenom poreznom sustavu te zbog potrebe usklaivanja hrvatskoga poreznog sustava s poreznim sustavima EU. Nedostaci oporezivanja porezom na promet proizvoda i usluga oitovali su se u njegovu kumulativnom uinku, to znai da je poreVidjeti i Rosen (1999) Poglavlje 20. Opi porez na promet u znanstvenoj se i strunoj literaturi nazivao porezom na promet (bez dodatka rijei opi) iako se po svim obiljejima trebao nazivati opim porezom na promet jer se primjenjivao na promet gotovo svih roba i usluga (Jeli, Ba. i Bo., 1998:296).
* 1
26
Danijela Kuli: Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova
zno optereenje bilo vee to se proizvodni proces ostvarivao u vie faza. Razlika izmeu PDV-a i poreza na promet je u tome to se porez na promet ubire postupno, u svakoj fazi proizvodnje, dok se PDV obraunava i plaa u svim fazama proizvodnog i prometnog ciklusa, ali tako da se u svakoj fazi oporezuje samo iznos dodane vrijednosti koja se ostvarila u toj fazi proizvodno-prometnog ciklusa. Ukidanje poreza na promet i uvoenje PDV-a uz navedene je ekonomske razloge (nedostaci poreza na promet) imalo i politike razloge. Namjera Hrvatske jest pribliavanje sustavu oporezivanja potronje u EU, a time i europskome integracijskom procesu. Pri tome su primijenjena iskustva i praksa zemalja lanica EU. Zakonodavstvo EU osigurava polazite i daje osnovne smjernice za izradu vlastitog sustava PDV-a. Usklaivanjem se nastoje ukloniti prepreke i neusklaenosti izmeu poreznih sustava razliitih drava koje ine EU. Radi ostvarenja tog cilja donose se direktive za podruje posrednih i neposrednih poreza. esta se direktiva odnosi na usklaivanje poreza na dodanu vrijednost. Hrvatski zakon o PDV-u uglavnom preuzima europska rjeenja, usuglaena sa estom direktivom te se u Hrvatskoj primjenjuje PDV potronog tipa, prema naelu odredita, a pri obraunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metoda.
PDV u Hrvatskoj
Prelaskom na oporezivanje dodane vrijednosti od 1. sijenja 1998. Hrvatska se pridruila velikom broju zemalja koje su porez na promet poetkom ezdesetih postupno poele zamjenjivati PDV-om. Gotovo nepoznat u praksi prije etiri desetljea, PDV danas postoji u sedamdesetak zemalja. Hrvatski zakon sadri minimalan skup poreznih osloboenja i kada je uveden, imao je jedinstvenu stopu od 22%, to je u razdoblju od uvoenja, ali i od poetka primjene Zakona, izazvalo brojne polemike. Predlagalo se uvoenje sniene stope za velik broj osnovnih prehrambenih proizvoda te za knjige, lijekove i razliita medicinska pomagala. Vie politikim pritiscima nego ekonomskim razlozima, krajem 1999. godine izmjenama i dopunama Zakona (NN 105/99) ipak je uvedena nulta stopa za sve vrste kruha i mlijeka, knjige i znanstvene asopise (tiskane i objavljene na CD-ROM-u, videokasetama i audiokasetama), udbenike, odreene lijekove i ortopedska pomagala, te za javno prikazivanje lmova. Od 1. sijenja 2006. godine (NN 90/05) uvodi se i sniena stopa od 10%, kojom se oporezuju odreene turistike usluge. PDV ini neto svefazni porez na promet koji se obraunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali samo na iznos dodane vrijednosti koja je stvorena u toj fazi, a ne na cjelokupnu vrijednost proizvodnje.
27
Razlika izmeu nulte stope i poreznog osloboenja

Nulta stopa znai da proizvoai i uvoznici pri isporuci proizvoda , ne obraunavaju PDV ali imaju pravo odbitka pretporeza sadranoga u ulaznim raunima dobavljaa odnosno pravo na odbitak plaenog PDV-a pri uvozu koji se odnosi na njihovu gospodarsku djelatnost. Uz porezno osloboenje pri isporuci se ne obraunava porez, ali se ne moe odbiti pretporez sadran u ulaznim raunima. To znai da je za poreznog obveznika povoljnija primjena nulte stope negoli porezno osloboenje.
Dodana vrijednost moe se denirati kao razlika izmeu vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga (outputa) te vrijednosti kupovina inputa (ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni. Dakle, dodana vrijednost je vrijednost koju proizvoa dodaje inputima prije nego to ih proda kao nove proizvode i usluge (Rosen, 1999). Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da porezna osnovica ne obuhvaa porez obraunan pri nabavi roba i usluga (ulazni porez) nego se porez plaa na vrijednost dodanu u oporezivanoj fazi (izlazni porez). To znai da e porezni obveznik pri obraunavanju svoje porezne obveze odbiti iznos poreza koji mu je prodava zaraunao (porezni input) u cijeni oporezivanog proizvoda ili usluga. Primjenom metode rauna (fakture) porezni obveznik pri podmirenju svoje porezne obveze odbija porez plaen u prethodnoj fazi. Raun slui kao dokumentacija za odbitak prethodno obraunanog poreza. U nekim sluajevima zaraunani porez u raunu dobavljaa moe biti vei od obraunanog PDV-a poreznog obveznika. Tada e se taj iznos priznati poreznom obvezniku kao akontacija porezne obveze u iduem razdoblju ili e imati pravo na povrat poreza. Na taj nain PDV postaje neutralan za poreznog obveznika, ali ga snosi krajnji potroa graanin, i to bez mogunosti odbitka pretporeza. Prema obuhvatu porezne osnovice, postoje tri razliita oblika poreza na dodanu vrijednost: proizvodni, dohodovni i potroni oblik PDV-a. Svaki se oblik moe zasnivati na dva naela: naelu podrijetla i naelu odredita. Iznos poreza moe se izraunati primjenom jedne od tri razliite metode: zbrajanja, oduzimanja i kreditne metode. Vrsta i tip PDV-a koji se primjenjuje razliit je od zemlje do zemlje. PDV u Hrvatskoj ima ova obiljeja: potronog je tipa, zasniva se na naelu odredita i pri obraunu se primjenjuje kreditna metoda. Potroni oblik PDV-a omoguuje obvezniku da prilikom izraunavanja dodane vrijednosti od vrijednosti prodaje oduzme sve troko-
28
ve, kako za repromaterijal, tako i za kapitalna ulaganja, tj. za nabavu zgrada i opreme. Na taj se nain doputa oduzimanje cjelokupne vrijednosti kapitalnih izdataka od vrijednosti prodaje, ime je sprijeeno dvostruko oporezivanje kapitala: jednom pri njegovoj kupnji, a drugi put na proizvedena dobra i usluge. Tako je postignuta neutralnost u vezi s primjenom razliitih metoda proizvodnje, pa zamjena rada kapitalom (i obrnuto) ne utjee na ukupne poreze. Oporezivanje dodane vrijednosti prema naelu odredita znai da se PDV plaa ondje gdje se dobro troi. Tako je izvoz dobara osloboen PDV-a, ali se dobra oporezuju u zemlji u kojoj se troe. Na taj nain uvezena i domaa dobra ravnopravno konkuriraju na domaem tritu. Primjenom kreditne metode pri obraunu PDV-a poduzetnik pomou rauna za kupljena i prodana dobra i usluge izravno izraunava svoju poreznu obvezu. On, naime, iznos poreza plaenog u cijeni svojih inputa i prikazanoga na odgovarajuim raunima oduzima od poreza koji je morao iskazati na raunima za prodaju svojih proizvoda. Tako raun postaje osnovni dokaz o postojanju PDV-a i osnova za uinkovitu kontrolu ubiranja poreza. Naime, svakom je obvezniku u interesu da porez u prethodnoj fazi bude ispravno obraunan jer o visini toga iznosa ovisi njegova porezna obveza. Tako je u sustav PDV-a unesena samokontrola pa se smanjuje i mogunost porezne evazije. Oporezivanje je odreeno Zakonom i Pravilnikom.2 Oporezuju se sve isporuke dobara i usluga u tuzemstvu i uvoz dobara, osim dobara i usluga to ih obavljaju ustanove i institucije osloboene tog poreza, isporuke tzv. malih poduzetnika koji ostvaruju ukupan godinji prihod manji od 85.000 kuna te isporuke tijela dravne i lokalne i podrune (regionalne) samouprave, komora, sindikata i politikih stranaka. Porezni obveznik PDV-a je poduzetnik, a poduzetnik je pravna ili zika osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, te koja je u prethodnoj godini ostvarila oporezive isporuke dobara i usluga u iznosu veem od 85.000 kuna. Osnovicu poreza ini naknada za isporuena dobra i obavljene usluge. Poreznu osnovicu pri uvozu ini carinska osnovica utvrena prema carinskim propisima te uveana za carinu i druge pristojbe odnosno poreze koji se plaaju u postupku uvoznog carinjenja na proizvode koji podlijeu oporezivanju posebnim porezima.
2 Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05); Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04, 153/05).
29
Fizike osobe: obveznici poreza na dodanu vrijednost

Ako zika osoba koja uz neki stalni posao povremeno obavlja i druge poslove, npr. umjetnik, znanstvenik ili lijenik te u prethodnoj kalendarskoj godini tim radom ostvari bruto prihod vei od 85.000 kuna (bruto prihod obuhvaa porez i prirez porezu na dohodak), obvezna se prijaviti Poreznoj upravi do 15. sijenja tekue godine radi upisa u registar obveznika PDV-a. Prijava i podaci podnose se na obrascu P-PDV Obveznici moraju voditi knjige ulaznih i izlaznih rauna te . sami obraunavati i uplaivati porez ili traiti od Porezne uprave povrat preplaenog poreza.
Mjesto oporezivanja je mjesto isporuke dobara ili obavljanja usluga, pri emu se tuzemstvo smatra jedinim mjestom isporuke dobara, odnosno obavljanja usluge. Mjesto oporezivanja usluga detaljno je propisano u l. 5. Zakona. Porezna osloboenja svrstana su u tri skupine: osloboenja u tuzemstvu, osloboenja pri uvozu i osloboenja pri izvozu. Sva su porezna osloboenja u tuzemstvu bez prava odbitka pretporeza, dok su proizvodi koji se izvoze prema naelu odredita osloboeni plaanja PDV-a, s pravom na odbitak poreza obraunanoga u njihovim inputima. Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Obraunska se razdoblja tijekom godine proteu od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu. Iznimka je tromjeseno obraunsko razdoblje za poduzetnike ija je vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini bila manja od 300.000 kuna. Konani obraun za obveznike koji porez plaaju prema izdanim raunima (obveznici poreza na dobit) obavlja se do kraja travnja za prethodnu godinu. Obveznici koji PDV plaaju prema naplaenim raunima (obveznici poreza na dohodak) konani obraun podnose do kraja veljae tekue godine za proteklu. Ispostavljanje rauna temeljna je pretpostavka oporezivanja PDV-om. Poduzetnicima koji su u sustavu PDV-a raun s posebno iskazanim iznosom poreza slui za odbitak pretporeza. Stoga je svaki sudionik u proizvodno-prodajnom procesu zainteresiran za primanje i izdavanje rauna, to omoguuje meusobni nadzor u poslovanju, ali i spreavanje izbjegavanja porezne obveze. Sadraj rauna propisan je u l. 15. Zakona.
Prihodi od PDV-a
Prihod od PDV-a najizdaniji je porezni prihod u Hrvatskoj. U 2006. godini naplaeno je 34,8 mlrd. kuna tog poreza, to je 60% ukupno naplaenih poreznih prihoda u toj godini.
30
Tablica 1. Porezni prihodi dravnog prorauna Tekue cijene (mil. kn) 2003. Porezni prihodi Porez na dohodak Porez na dobit Porez na promet nekretnina Porez na promet dobara i usluga PDV Troarine Porez na meunarodnu trgovinu Ostali porezi Struktura poreznih prihoda Ukupno porezni prihodi Porez na dohodak Porez na dobit Porez na promet nekretnina Porez na promet dobara i usluga PDV Troarine Ostali porezi Udio u BDP-u Ukupno porezni prihodi Porez na dohodak Porez na dobit Porez na promet nekretnina Porez na promet dobara i usluga PDV Troarine Porez na meunarodnu trgovinu Ostali porezi BDP 23,45 1,61 1,59 0,15 14,57 4,07 0,94 0,18 22,77 1,51 1,51 0,17 14,42 3,83 0,77 0,17 22,13 1,36 1,72 0,16 14,07 3,57 0,68 0,16 100,00 6,88 6,79 0,64 62,12 17,34 0,75 100,00 6,63 6,64 0,75 63,34 16,84 0,72 100,00 6,12 7,79 0,74 63,61 16,10 0,73 100,00 5,74 7,93 0,75 60,20 19,94 1,02 45.281 3.115 3.075 290 28.129 7.851 1.811 340 2004. 47.150 3.128 3.131 356 29.865 7.942 1.591 341 2005. 50.688 3.106 3.951 376 32.243 8.178 1.563 369 2006. Plan 57.860 3.324 4.593 432 34.830 11.540 1.562 590
193.067,00 207.082,00 229.031,00
Izvor: Ministarstvo nancija Republike Hrvatske
31
Udio ukupnih poreznih prihoda u BDP-u smanjio se u 2005. godini u usporedbi s 2003. godinom za oko 1 postotni poen. Udio PDV-a i troarina u ukupnim poreznim prihodima u 2005. iznosio je 65%, a u BDP-u gotovo 17,6% i vii je nego u zemljama EU, iako i unutar EU postoje znaajne razlike.
Tablica 2. Udio poreza na dodanu vrijednost i troarina u BDP-u u nekim zemljama Europske unije (u %) Drava Austrija Belgija Danska Francuska Njemaka Grka Irska Italija Nizozemska vedska Ujedinjeno Kraljevstvo prosjek EU-12 Hrvatska
Izvor: European Comission (2006b)
2000. 13,4 13,8 17,2 13,7 12,5 11,9 13,7 15,2 13,0 16,8 14,1 13,9 17,0
2004. 13,4 13,6 17,6 13,2 12,0 12,2 13,2 14,3 13,0 17,1 14,2 13,6 18,6
Uvoenje nulte stope
Od prvih najava uvoenja PDV-a vodile su se brojne rasprave za samo jednu stopu PDV-a ili protiv nje. Zagovornici vie stopa isticali su regresivnost, dok su zagovornici jedne stope isticali uinkovitost (vidjeti npr. Jeli, 1996:565; Kesner kreb, 1999). Nakon gotovo dvogodinje primjene jednostopnog PDV-a uvedena je od 1. studenog 1999. nulta stopa na sve vrste kruha i mlijeka, knjige strunoga, znanstvenoga, umjetnikoga, kulturnoga i obrazovnog sadraja koje mogu biti i na CD-ROM-u, videokasetama i audiokasetama te na udbenike, lijekove i ortopedska pomagala. Krajem srpnja 2000. godine nulta stopa primjenjuje se i na usluge javnog prikazivanja lmova. Od 1. sijenja 2006. godine na odreene turistike usluge primjenjuje se stopa PDV-a od 10%.
32
PDV u Europskoj uniji
Unato velikim naporima za usklaivanjem te postojanju temeljnoga dokumenta este direktive3, kojom se ureuje sustav PDV-a u EU, jo uvijek postoje velike razlike u visini tako i u broju stopa koje se primjenjuju u pojedinoj zemlji lanici. esta direktiva za sve zemlje odreuje obuhvat poreza iako se zemljama lanicama doputaju odreena izuzea i odstupanja. Nisu uspostavljene jedinstvene stope iako je odreen okvir unutar kojega bi trebalo odreivati nacionalne stope. Odreena je standardna stopa koja moe biti od 15 do 25% i mogunost primjene jedne ili dvije sniene stope od najmanje 5%. Temeljna intencija u harmonizaciji oporezivanja ne znai izjednaivanje stopa i poreznih postupaka nego ponajprije usklaivanje i, to je vie mogue, smanjivanje razlika u poreznim sustavima meu zemljama kako bi se poticalo to kvalitetnije ostvarenje naela jedinstvenoga unutarnjeg trita. Iako je estom direktivom ureeno pitanje stopa u zemljama EU, zbog raznih izuzea ili prijelaznih razdoblja u stvarnoj su primjeni ove stope (tabl. 3): standardna stopa, od 15 do 25%, gornja granica nije propisana, sniena stopa, do 5% za proizvode i usluge denirane u dodatku Direktive, posebno sniena stopa, nia od 5%, ali vea od nule, a kree se u rasponu od 2,1% do 4%. Doputena je zemljama koje su primjenjivale tu stopu 1. sijenja 1991. godine, a naelno su je mogle primjenjivati do 1997. godine, parkirna stopa, via od 12%, ali do standardne stope 15% u zemljama koje su 1. sijenja 1991. godine primjenjivale snienu stopu za proizvode i usluge koje nisu navedene u dodatku Direktive (Austrija, Belgija, Irska, Luksemburg). Tu stopu navedene zemlje mogu primjenjivati u prijelaznom razdoblju, nakon ega bi je trebale ukinuti, stopa za posebna podruja, tzv. zemljopisna stopa, primjenjuje se za pojedina podruja, obino za udaljene otoke ili teko dostupna brdska podruja (npr. u Austriji, Portugalu, Grkoj, Francuskoj),
3 Kao posljedica dugogodinjih izmjena i dopuna este direktive te njenog naruavanja odredbama nekih Ugovora o pristupanju pojedinih zemlja lanica, Europska komisija je jo prije nekoliko godina zbog nepreglednosti i nerazumljivosti este direktive donijela odluku o nunosti ureivanja propisa o PDV-u. Krajem 2006. godine usvojena je nova sistematizirana Direktiva Vijea 2006/112/EC o zajednikom sustavu oporezivanja PDV-om koja je u primjeni od 1. sijenja 2007. godine. Nova direktiva zapravo je proieni tekst este direktive koja je stavljena izvan snage. Kako je esta direktiva zbog dugogodinje uporabe postala sinonim za zakonodavni okvir oporezivanja PDV-om jo se uvijek rabi pojam esta direktiva iako se radi o Direktivi 2006/112/EC.
Stope PDV-a u Europskoj uniji
33
nulta stopa (zero rate) za izvozne, odnosno izvozom izjednaene usluge, u prijelaznom razdoblju doputena je onim zemljama lanicama koje su primjenjivale tu stopu do 1. sijenja 1991. godine.
Tablica 3. Stope poreza na dodanu vrijednost u zemljama Europske unije Drava Belgija eka Danska Njemaka Estonija Grka panjolska Francuska Irska Italija Cipar Latvija Litva Luksemburg Maarska Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Slovenija Slovaka Finska vedska Ujedinjeno Kraljevstvo
Izvor: European Comission (2004)
Posebno sniena Sniena Standardna 6 5 7 5 4 4 2,1 4,4 4 8 7 5,5 13,5 10 5 5 5; 9 3 6 5; 15 5 6 10 3 7 5; 12 8,5 8; 17 6; 12 5 21 19 25 16 18 18 16 19,6 21 20 15 18 18 15 25 18 19 20 22 19 20 19 22 25 17,5
Parkirna 12
Zemljopisna * * *
Nulta * * * *
* * * 13,5 * * * * *
12 * 12 * * *
* *
* * *
Saetak
n Do 1. sijenja 1998. potronja u Hrvatskoj oporezivala se porezom na promet proizvoda i usluga. n Nedostaci poreza na promet proizvoda i usluga bili su kumulativni uinak; velik broj poreznih stopa koji dovodi do nejednakog optereenja poreznih obveznika; velik broj poreznih osloboenja
34
n n
n n
n n
koji dovodi do suavanja porezne osnovice, oteava primjenu i nadzor provoenja zakona i otvara vee mogunosti za poreznu evaziju; porezom su optereeni proizvodi namijenjeni izvozu iako je izvoz osloboen od porezne obveze te oteano utvrivanje stvarnoga poreznog optereenja. Od 1. sijenja 1998. u primjeni je PDV . Razlozi uvoenja PDV-a su reforma cjelokupnoga poreznog sustava; potreba poveanja poreznih prihoda; suzbijanje porezne evazije; usklaivanje s poreznim sustavima suvremenih zemalja. Obiljeja hrvatskog PDV-a: metoda odredita (porez se plaa u mjestu isporuke dobara ili usluga); kreditna metoda (porezna se obveza izraunava tako da se od obraunanog poreza na isporuke dobara i usluga odbije obraunani porez pri kupnji proizvoda i usluga); potroni tip (oduzimanje ukupnih rashoda za kapitalna dobra od vrijednosti prodaje, ime se izbjegava dvostruko oporezivanje kapitala). Osnovicu poreza ini naknada za isporuena dobra i obavljene usluge. Porezni obveznik PDV-a je poduzetnik, a poduzetnik je pravna ili zika osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, te koja je u prethodnoj godini ostvarila oporezive isporuke dobara i usluga u iznosu veem od 85.000 kuna. Stope poreza iznose 22, 10 i 0%. Oporezuju se sve isporuke dobara i usluga, osim
onih to ih obavljaju ustanove i institucije koje su osloboene tog poreza, zatim isporuke tzv. malih poduzetnika koji ostvaruju ukupan godinji prihod manji od 85.000 kuna, te isporuke tijela dravne i lokalne samouprave i uprave, komora, sindikata i politikih stranaka. Mjesto oporezivanja je mjesto isporuke dobra ili obavljanja usluga, pri emu se tuzemstvo smatra jedinim mjestom isporuke dobara odnosno obavljanja usluga. Porezna su osloboenja svrstana u tri skupine: osloboenja u tuzemstvu, osloboenja pri uvozu i osloboenja pri izvozu. Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Obraunska razdoblja tijekom godine obuhvaaju vremena od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu. Konani obraun za obveznike koji porez plaaju prema izdanim raunima obavlja se do kraja travnja za prethodnu godinu. Ispostavljanje rauna temeljna je pretpostavka oporezivanja PDV-om. Raun s posebno iskazanim iznosom poreza omoguuje odbitak pretporeza samo za poduzetnike u sustavu PDV-a. U 2005. godini u Hrvatskoj je naplaeno gotovo 32 mlrd. kuna PDV-a, to je vie od 60% ukupno naplaenih poreznih prihoda u toj godini. U postupku priprema za punopravno lanstvo u EU Hrvatska e djelomino morati uskladiti oporezivanje PDV-om prema odredbama este direktive.
Pitanja
1. Kada je u Hrvatskoj uveden PDV i koji su bili razlozi njegova uvoenja? 2. Koja su obiljeja hrvatskog PDV-a? 3. Koje se stope PDV-a primjenjuju u Hrvatskoj i od kada? 4. Nabrojite osnovne odrednice hrvatskog PDV-a (predmet oporezivanja, porezni obveznik, mjesto oporezivanja, porezna osnovica, porezna osloboenja). 5. Koji su skalni uinci PDV-a? 6. Koja su porezna osloboenja prema hrvatskom Zakonu o PDV-u? 7. Kako je ureeno oporezivanje PDV-om na razini EU?
Danijela Kuli
Porez na potronju*
Porez na potronju odreen je Zakonom o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, a u cijelosti je prihod gradskih i opinskih prorauna. Plaa se na potronju alkoholnih pia (prirodnog vina, specijaliziranih vina, vinjaka, rakija i ostalih estokih pia) i bezalkoholnih pia te piva u ugostiteljskim objektima. Obveznik poreza na potronju je pravna i zika osoba koja prua ugostiteljske usluge. Stopu propisuju skuptine gradova i opina, a ne moe biti vea od 3% osnovice koju ini prodajna cijena pia u ugostiteljskim objektima, ali bez PDV-a. Ako ste popili pie u ugostiteljskom objektu, pogledajte koliki je porez uraunan u cijenu: cijena pia 12,00 kn porez na potronju (3%) (12,00 kn 3%) 0,36 kn PDV (12,00 kn 22%) 2,64 kn prodajna cijena pia 15,00 kn U cijeni pia od 15,00 kuna porez na potronju iznosi 0,36 kuna. Porez se razrezuje u iznosu propisanom odlukom grada odnosno opine i ne ini znatniji prihod gradskoga, odnosno opinskog prorauna (tabl. 1). U ukupnim poreznim prihodima gradskih i opinskih prorauna udio se kree oko 1%.
Tablica 1. Ostvarenje prihoda od poreza na potronju u lokalnim proraunima 2003. 2004. 2005. (u mil. kuna) 2006. I-IX. mjesec 37
43 44 47 Porez na potronju Porezni prihodi gradskih 5.922 6.592 7.072 6.033 i opinskih prorauna Udio prihoda od poreza na potronju u ukupnim poreznim prihodima gradova i opina (u %) 0,73 0,67 0,66 0,61
Izvor: Ministarstvo nancija Republike Hrvatske (2006a)
Vidjeti i Rosen (1999) Poglavlje 20.
36
Danijela Kuli: Porez na potronju
Saetak
n Porez na potronju plaa se na potronju alkoholnih pia (prirodnog vina, specijaliziranih vina, vinjaka, rakija i ostalih estokih pia) i bezalkoholnih pia te piva u ugostiteljskim objektima. n Porez na potronju odreen je Zakonom o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, a visina stope odreuje se odlukama grada, odnosno opine. n Porezni obveznik poreza na potronju je ugostitelj, a porez se uraunava u prodajnu cijenu pia. n Stopa poreza iznosi do 3%. n Prihod od poreza na potronju pripada gradskim, odnosno opinskim proraunima.
Pitanja
1. Koji propisi odreuju oporezivanje porezom na potronju? 2. Tko je porezni obveznik i kolika je najvia stopa poreza na potronju? 3. Kojim lokalnim proraunima pripadaju prihodi od poreza na potronju?
Danijela Kuli
Posebni porezi*
Posebni porezi, akcize ili troarine jedan su od najstarijih poreznih oblika. Sam naziv akciza potjee iz 16. stoljea, kada su u Nizozemskoj posebnim porezom koji se nazivao excijsen oporezivani pivo, eer, sol i alkoholna pia, a pretpostavlja se da rije potjee od starofrancuske rijei assise (sjednica, odluka, ugovor, namirenje rauna ili duga, oporezivanje). Primjer Nizozemske ubrzo slijede Njemaka i Engleska (ukljuujui i engleske kolonije) te ostale europske zemlje. U 19. stoljeu troarine su bile dio sustava opeg poreza na dobra i usluge koji se od poetka 20. stoljea transformira u opi porez na potronju, odnosno od 1960-ih u porez na dodanu vrijednost. Danas u gotovo svim suvremenim poreznim sustavima postoje posebni porezi ili troarine. Proizvode koji se oporezuju troarinama moemo svrstati u tri osnovne skupine: alkohol, energente i duhan, a one se proiruju nizom drugih proizvoda i znatno se razlikuju od drave do drave. Broj uvedenih troarina kree se od samo nekoliko proizvoda pa do podugake liste s vie od dvadeset razliitih proizvoda: kave, sladoleda, televizora i videoaparata, kuanskih aparata, ibica, upaljaa, lososa, eera, aja, kozmetikih proizvoda, elektrinih arulja, insekticida, herbicida pa do igraih karata, banana, kakaa i maslinova ulja. Porez se obraunava u apsolutnom iznosu po jedinici mjere proizvoda (kilogramu, litri, komadu i sl.) ili u odreenom postotku prodajne cijene. Razlozi uvoenja su brojni (socijalni, zdravstveni, ekoloki), a meu njima je svakako najvaniji skalni poveanje javnih prihoda. Prednost tih poreza u odnosu prema drugim porezima jest jednostavnost ubiranja, mali broj poreznih obveznika i izdanost. U Hrvatskoj je od 1994. uvedeno devet troarina (na kavu, naftne derivate, alkohol i alkoholna pia, duhanske preraevine, pivo, bezalkoholna pia, osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, luksuzne proizvode, premije osiguranja od automobilske odgovornosti). Troarine u Hrvatskoj nakon poreza na dodanu vrijednost ine drugi po veliini prihod dravnog prorauna. Troarine u Hrvatskoj plaaju proizvoai i uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te proizvode iz inozemstva, osim onih koji su prema carinskim propisima osloboeni takvog plaanja. Treba naglasiti kako je iznimka posebni porez na promet rabljenih automo*
38
Danijela Kuli: Posebni porezi
bila, koji nije troarina nego porez na promet, a plaaju ga kupci tih automobila. Postupak oporezivanja troarinama od 1. sijenja 2002. godine provodi Carinska uprava.
Tablica 1. Troarine u Hrvatskoj Proizvod Porezni obveznik pravna i zika osoba koja u hrvatsko carinsko podruje uvozi, unosi ili prima kavu, osim osoba i koliina koje su prema carinskim propisima osloboene plaanja carine Porezna osnovica Visina poreza neprena 5,00 kn jedan kilogram neto teine kave, odnosno preraevine kave prena 12,00 kn kavine ljuske i opne 15,00 kn
kava
naftni derivati
proizvoa i uvoznik te nadleno tijelo dravne uprave za robne zalihe
duhanski proizvodi
proizvoa, odnosno uvoznik
osobni automobili, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplovi
proizvoa, odnosno uvoznik, kupac ili stjecatelj
zamjene kave i koncentrati na bazi kave 20,00 kn motorni benzin (MB-98 i MB-86) i ostale vrste olovnih litra benzina, dizelskoga benzina 2,40 kn/l goriva i ulja za loenje pri motorni benzin (BMB-98, temp. +15C ili kilogram BMB-95 i BMB-91) 1,65 kn/l naftnog plina, mlaznoga dizelsko gorivo (D-1, D-2, D-3) goriva, petroleja i te njegove ostale vrste 1,00 kn/l ukapljenoga naftnog plina ulje za loenje (EL LS) 0,30 kn/l ukapljeni naftni plin 0,10 kn/kg sve vrste petroleja 1,40 kn/kg skupina A (popularna) 5,50 kn za cigarete, paketi od skupina B (standardna) 6,40 kn 20 komada skupina C (ekstra) 10,90 kn 38,00 kn/kg za duhan, 1.000 grama za cigare, komad 1,10 kn/kom. za cigarilose, 20 komada 4,40 kn/kom. Novi: automobili i motocikli: 0-350.000 kn + 13-48% prodajna cijena plovila: ovisno o duini u bez kabine 6.000-48.000 metrima; ovisno o kabini s kabinom 15.000-150.000 zrakoplovi: broj sjedala 7.000-300.000 kn
Upotrebljavani: prodajna cijena automobila, motocikala, 5% plovila i zrakoplova
39
pravne i zike osobe koje proizvode ili hektolitar proizvedenoga naruuju proizvodnju; bezalkoholna osobe koje uvoze, unose ili uvezenog pia ili primaju bezalkoholna bezalkoholnog pia pia u hrvatsko carinsko podruje litra apsolutnog alkohola u etilnom alkoholu, pravne i zike osobe proizvoai ili uvoznici destilatima i alkoholnim piima pri temperaturi alkohola 20C pivovare, pivari i druge pravne i zike osobe koje proizvode ili uvoze, unose ili primaju pivo u Hrvatsku hektolitar proizvedenog ili uvezenog piva i onoga koje se dobiva od koncentrata
pie domae proizvodnje i uvezeno 40 kn/hl
60 kn/l a.a 0,00 kn/l a.a vina 200 kn/hl 60 kn/hl bezalkoholnog piva (do 0,5% vol./vol.)
alkohol
pivo
luksuzni proizvodi
prodajna vrijednost proizvoda (bez PDV-a) satovi, pravna i zika osoba nakit i slini proizvodi, proizvoa i uvoznik odjea i obua od krzna i luksuznih proizvoda koe reptila, oruje, pirotehniki proizvodi premija osiguranja drutva za osiguranja premija kasko osiguranja
30%
porez na premije osiguranja od automob. odgovornosti
15% 10%
Prihodi od posebnih poreza
Posebni su porezi prihod dravnog prorauna. Iznos ubranog poreza (tabl. 2) od 2002. do 2006. godine pokazuje stalni rast. Tako su prihodi u proraunu za 2006. godinu bili 30% vei nego u 2003. Po udjelu u ukupnim poreznim prihodima troarine su u svim promatranim godinama na drugome mjestu.
40
Tablica 2. Troarine u Hrvatskoj Ostvarenje (u mil. kn) Udio Plan Udio 2004. (u %) 2005. (u %) 7.941,6 3.325,7 230,8 718,3 132,9 2.430,8 135,4 22,4 945,2 47.149,9 16,8 100 41,9 2,9 9,0 1,7 30,6 1,7 0,3 11,9 8.226,8 100 3.325,7 40,4 230,8 2,8 682,4 8,3 159,6 1,9 2.528,1 30,7 171,1 2,1 22,3 0,3 1.106,9 13,5 50.497,9 16,3
Udio 2003. (u %) Troarine ukupno naftni derivati alkohol i alkoholna pia pivo bezalkoholna pia duhanske preraevine kava luksuzni proizvodi osobni automobili, ostala mot. vozila, plovila i zrakoplovi Ukupni porezni prihodi dravnog prorauna Udio troarina u ukupnim poreznim prihodima
Izvor: Ministarstvo nancija (2007)
Plan Udio 2006. (u %) 11.539,8 100 6.372,4 55,2 221,4 2,4 728,5 6,3 139,5 1,2 2.658,0 23,0 154,7 1,3 24,7 0,2 1.240,6 10,8 57.806,4 20,0
7.850,9 100 3.345,9 42,6 234,1 3,0 746,3 9,5 131,4 1,7 2.349,4 29,9 125,3 1,6 19,5 0,2 899,1 11,5 45.281,1 17,3
Gotovo polovica iznosa ukupno ubranih troarina ostvaruje se od naftnih derivata, a treina od duhanskih preraevina. Najvei porast prihoda zabiljeen je od troarina na naftne derivate.
Troarine u EU
Iako se u zemljama EU troarinama oporezuje velik broj razliitih proizvoda, na razini Unije ureeno je oporezivanje alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i mineralnih ulja, a od 2004. i oporezivanje energenata (prirodnog plina, koksa i elektrine energije). Osnovni zadaci porezne politike EU usko su povezani s razvojem unutarnjeg trita, jaanjem monetarne unije i ekonomskom integracijom. Stvaranjem unutarnjeg trita ve ranih 1990-ih odreuje se pravni okvir za podruje indirektnih poreza (poreza na dodanu vrijednost i troarina). Utvreni su osnovni smjerovi porezne politike koji trebaju poticati stabilizaciju poreznih prihoda zemalja lanica, uklanjanje tekoa u funkcioniranju unutarnjeg trita i zapoljavanje. Propisi o troarinama uglavnom su usvojeni tijekom 1992. godine, vezano za poetak uspostavljanja jedinstvenoga unutarnjeg trita, iji su temeljni ciljevi bili omoguivanje i podupiranje slobodnog kretanja ljudi, dobara, usluga i kapitala. Pravni temelj za uspostavu harmoniziranog sustava troarina opisan je u II. poglavlju o poreznim odredbama, u l. 93. Ugovora o osnivanju Europske unije.
41
Usklaenost hrvatskih troarina sa zahtjevima EU
Hrvatski sustav troarina djelomino je usklaen s pravnom steevinom EU. U miljenju Komisije Europskih zajednica o zahtjevu Hrvatske za lanstvom u EU COM (2004) 257, u poglavlju 10. Oporezivanje daju se primjedbe koje se preteito odnose na PDV i troarine. Hrvatsko bi zakonodavstvo po nainu ureenja propisa bilo blie europskom ako bi se te etiri troarine uredile istim propisom. Bit e nune znatne prilagodbe u vezi s poreznom osnovicom, strukturom i denicijama veine istovrsnih roba u EU koje podlijeu posebnim porezima. Pri oporezivanju alkohola i alkoholnih pia Hrvatska doputa izuzee svih kategorija alkoholnih pia osim piva za domau proizvodnju za vlastite potrebe, to je suprotno europskom zakonodavstvu, koje ne predvia takvo izuzee za poluproizvode i alkoholna pia. U EU je za tzv. male proizvoae piva, s proizvodnjom do 200.000 hl godinje, propisana mogunost primjene sniene stope. U Hrvatskoj se mali pivari, vlasnici poljoprivrednog zemljita s proizvodnjom manjom od 1.500 litara u godini od vlastitoga uzgojenog jema, izuzimaju od oporezivanja. Pivo se u EU oporezuje ovisno o sadraju sladovine ili alkohola po hektolitru pia, pri emu je mogua primjena sniene stope na pivo koje sadrava manje od 2,8% alkohola, dok u Hrvatskoj nain oporezivanja ovisi o tome je li rije o alkoholnom ili bezalkoholnom pivu, pri emu je stopa poreza na bezalkoholno pivo znatno via od minimalno propisane u Uniji. Oporezivanje duhanskih proizvoda trebat e uskladiti i prema deniciji proizvoda i prema visinama stopa. Dok se u zakonodavstvu EU sve cigarete oporezuju jednakom stopom, u hrvatskim su propisima razdijeljene u vie kategorija. Na duhan za vakanje i mrkanje u Hrvatskoj se plaa porez, dok se u EU oporezuje samo no rezani duhan za runu izradu cigareta i duhan za puenje. Posebni e se napori morati uloiti u prilagodbu visine stopa na cigarete, koje su u Hrvatskoj znatno nie od minimalno propisanih u EU. Sustav oporezivanja naftnih derivata zahtijevat e najvee prilagodbe, od obuhvata oporezivih proizvoda koji e trebati proiriti i na ostale energente to se oporezuju u EU do usklaivanja kriterija za oporezivanje pojedinih proizvoda. Mineralna ulja namijenjena grijanju u EU su osloboena poreza, dok se stope u Hrvatskoj na uporabu mineralnih ulja posebno ne razlikuju. U Hrvatskoj se ukapljeni naftni plin bilo koje namjene kao i ostala mineralna ulja oporezuje na znatno nioj razini od minimalnih stopa koje predvia EU i ista se razina stopa primjenjuju na domae i uvozne proizvode. Hrvatski sustav privremene obustave plaanja poreza morat e se uskladiti sa zahtjevima pravne steevine. To posebice vrijedi za sadanji postupak obustave plaanja posebnih poreza, koji nije primjenjiv na uvozne proizvode koji podlijeu posebnim porezima. Moe se zakljuiti kako je osim usklaivanja visine stopa i de-
42
nicija oporezivih proizvoda potrebno uskladiti i rad carinske slube, koju e trebati kadrovski i struno pripremiti za promjene i ukljuivanje u europski sustav i informatiki povezati s odgovarajuim carinskim i poreznim slubama Zajednice. Meutim, neusklaenost stopa jo je uvijek ozbiljan problem i u samoj Uniji, a s primanjem novih lanica razlike u stopama jo se i poveavaju. Odreena izuzea ili odstupanja te prijelazna razdoblja u kojima se stope trebaju pribliiti minimalno odreenima zasigurno e biti omoguena i Hrvatskoj. Sljedee je pitanje kako e usklaivanje, odnosno poveanje stopa utjecati na gospodarske prilike te na skalnu politiku u Hrvatskoj. Postoji problem porezne utaje i gubitak poreznih prihoda u EU, kao i u Hrvatskoj. Hrvatska je suoena s ozbiljnim problemima vezanima za krijumarenje duhanskih proizvoda te, u neto manjem opsegu, za krijumarenje alkohola preko svojih granica. Boljom i uinkovitijom kontrolom i radom poreznih i carinskih slubi te ukljuivanjem u europski sustav nadgledanja prometa i roba koje se oporezuju troarinama trebali bi se smanjiti razmjeri gubitaka poreznih prihoda zbog nelegalnih aktivnosti. To bi za Hrvatsku svakako bio pozitivan pomak u proraunskim prihodima.
Prihodi od troarina u EU i Hrvatskoj
Udio troarina u BDP-u u Hrvatskoj je 2004. godine iznosio 4,2% i gotovo je jednak udjelu troarina u BDP-u zemalja EU. Meutim, udio u ukupnim poreznim prihodima vei je za 6,5 postotnih poena. Jednako kao i u EU, najvie se ubere troarina na naftne derivate, a potom na duhanske proizvode.
Tablica 3. Udio troarina u BDP-u nekih europskih zemalja lanica OECD-a 2004. godine Zemlja Austrija eka Danska Francuska Njemaka Maarska Irska Italija Norveka Slovaka vedska vicarska Udio u ukupnim por. prihodima (u %) 8,1 10,0 11,0 8,0 9,9 11,5 11,7 9,6 8,5 8,8 7,0 8,5 Udio u BDP-u 3,5 3,8 5,5 3,5 3,4 4,3 3,5 4,0 3,8 3,9 3,5 2,5
43
OECD, ukupno OECD, Europa EU Hrvatska

Izvor: OECD (2006a)
11,5 10,9 10,3 6,8
4,0 4,1 4,1 4,2
Saetak
n Posebnim porezima, troarinama ili akcizama oporezuje se promet samo jednoga ili nekolicine istovrsnih proizvoda, a plaaju se u apsolutnom iznosu po jedinici mjere proizvoda (kilogramu, litri, komadu i sl.) ili u odreenom postotku prodajne cijene. n Razlozi uvoenja troarina mogu biti socijalni, zdravstveni, ekoloki, ali najbitniji je skalni poveanje javnih prihoda. n Prednost troarina jest jednostavnost njihova ubiranja, mali broj poreznih obveznika i izdanost. n U Hrvatskoj su uvedene troarine na kavu, naftne derivate, duhan i duhanske proizvode, alkohol, pivo, bezalkoholna pia, osobne automobile, ostala motorna vozila i zrakoplove, na luksuzne n proizvode i na premije osiguranja i kasko osiguranja. Troarine ine znatan izvor prihoda hrvatskoga dravnog prorauna. Njihov udio u ukupnim poreznim prihodima iznosio je 2004. godine gotovo 17% i na drugom je mjestu, iza PDV-a, koji donosi vie od 60%. U svim zemljama s razvijenim poreznim sustavom uvedeno je oporezivanje troarinama od samo nekoliko proizvoda do ak 39 njih (u Danskoj). U EU je zajedniki ureeno oporezivanje energenata, duhanskih proizvoda, alkohola i piva. Prosjean udio prihoda od troarina u BDP-u u zemljama EU iznosio je 2004. godine 4,1%, a u Hrvatskoj je bio 4,2%.
n n
Pitanja
1. Zato se uvode troarine? 2. Kojoj vrsti poreza pripadaju? 3. Koji se proizvodi u Hrvatskoj oporezuju troarinama? 4. Kakav je skalni uinak troarina? 5. Za koje je proizvode na razini EU zajedniki odreeno oporezivanje troarinama? 6. Je li hrvatski sustav troarina usklaen s pravnom steevinom EU? 7. Kakav je skalni uinak prihoda od troarina u zemljama EU, a kakav je u Hrvatskoj?
Danijela Kuli
Porez na promet nekretnina*

Oporezivanje prometa nekretnina u Hrvatskoj ureeno je Zakonom o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 26/00 i 153/02). Od 1. sijenja 1998. godine promet novosagraenih nekretnina oporezuje se i prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Pri oporezivanju prometa nekretnina po Zakonu o porezu na promet nekretnina primjenjuje se stopa od 5%, a po Zakonu o PDV-u stopa od 22%. Hoe li se primijeniti stopa od 5 ili od 22%, ovisi o tome prodaje li nekretninu poduzee ili zika osoba, te je li rije o staroj ili o novoj nekretnini.
Kada se primjenjuje stopa od 5% Kada se primjenjuje stopa od 22%
Oporezivanje prometa nekretnina: graevina (zgrada i stanova) te zemljita (graevnoga ili poljoprivrednog) meu graanima (koji nisu obveznici PDV-a) podlijee poreznoj stopi od 5%.
Porez na dodanu vrijednost se plaa po stopi od 22% na nove nekretnine koje prodaju pravne osobe. Osnovicu PDV-a u prometu novosagraenih objekata ini naknada za vrijednost isporuenog objekta koja ne sadrava vrijednost zemljita ni iznos naknade za komunalno ureenje zemljita prema odluci mjerodavnih tijela. Porezom na promet nekretnina (5%) oporezuje se promet nekretnina, odnosno svako stjecanje vlasnitva nekretnine u Hrvatskoj, bez obzira na to stjee li se vlasnitvo plaanjem (kupovinom) ili bez plaanja (zamjenom, nasljeivanjem ili darovanjem; v. Oporezivanje nasljedstva i darova). Porezni je obveznik stjecatelj nekretnine, odnosno kupac. Poreznu osnovicu ini vrijednost nekretnine koja se moe postii na tritu u trenutku stjecanja. Porezna uprava procjenom moe utvrditi stvarnu trinu vrijednost nekretnine ako je ona nerealno iskazana u ugo*
Predmet oporezivanja, obveznik, stopa i osloboenja
46
Danijela Kuli: Porez na prometa nekretnina
voru. Porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora o stjecanju nekretnine odnosno drugoga pravnog posla kojim se stjee nekretnina. Poreza su osloboena: tijela dravne i lokalne samouprave, javne ustanove, zaklade i fondacije, Crveni kri i sline humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa, diplomatska ili konzularna predstavnitva strane drave (uz uvjet uzajamnosti) i meunarodne organizacije, osobe koje stjeu nekretnine u postupku vraanja oduzete imovine i komasacije nekretnina, prognanici i izbjeglice koji stjeu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu, graani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (ukljuujui i zemljite) na kojemu su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se ureuje prodaja stanova sa stanarskim pravom. Isto vrijedi i za zatiene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojemu stanuju na temelju ugovora o najmu, osobe koje stjeu nekretnine u skladu s propisima kojima se ureuje pretvorba drutvenog vlasnitva u druge oblike vlasnitva, osobe koje stjeu nekretnine na temelju ugovora o doivotnom uzdravanju, a nasljednici su prvoga nasljednog reda u odnosu prema davatelju nekretnine, osobe koje stjeu odreene posebne dijelove nekretnine razvrgnuem suvlasnitva odnosno zajednikog vlasnitva prije razvrgnua, diobom zajednikog vlasnitva nekretnina, do iznosa vrijednosti njihova suvlasnitva odnosno zajednikog vlasnitva prije razvrgnua, graani koji kupuju prvu nekretninu (stan, kuu ili zemljite) kojom rjeavaju vlastito stambeno pitanje uz posebne uvjete.
Prihodi i raspodjela
Porez na promet nekretnina zajedniki je prihod dravnoga prorauna i prorauna niih razina vlasti. upaniji, opini ili gradu pripast e dio prihoda od poreza na promet nekretnina koje se nalaze na njihovu podruju. Prema Zakonu o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, dravi pripada 40%, a opini i gradu 60% naplaenih prihoda. Najvie prihoda u apsolutnom iznosu prikupi se u lokalnim proraunima (v. tabl. 1). Za dravni proraun prihod od poreza na promet nekretnina nije znatniji prihod. U ukupnim je poreznim prihodima dravnog prorauna udio prihoda od tog poreza neznatan i prosjeno iznosi oko 0,7%.
Danijela Kuli: Porez na prometa nekretnina
47
Tablica 1. Ostvarenje prihoda od poreza na promet nekretnina u proraunima drave, grada/opine u mil. kuna U dravnom proraunu U lokalnim proraunima 2003. 289,9 315,9 2004. 355,8 375,1 2005. 375,5 388,1
Udio prihoda od poreza na promet nekretnina u ukupnim lokalnim poreznim prihodima (u %) 5,3 5,7 5,2 Udio poreza na promet nekretnina u ukupnim poreznim prihodima dravnog prorauna (u %) 0,6 0,7 0,7
Izvor: Ministarstva nancija (2005a; 2006a)
Saetak
n Porez na promet nekretnina plaa se na promet nekretnina (graevina, zemljita), odnosno na svako stjecanje vlasnitva nekretnine u Hrvatskoj, bez obzira na to stjee li se ona plaanjem (kupovinom) ili bez plaanja (zamjenom, nasljeivanjem ili darovanjem). n Prema Zakonu o porezu na promet nekretnina, porezni je obveznik stjecatelj nekretnine, odnosno kupac. n Stopa poreza prema Zakonu o porezu na promet nekretnina iznosi 5%, ali postoji i promet nekretnina koji se prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost oporezuje s 22%. n Prihod od poreza na promet nekretnina raspodjeljuje se dravi (40%) i gradu/opini (60%).
Pitanja
1. Kako se raspodjeljuju prihodi od poreza na promet nekretnina meu razliitim razinama vlasti? 2. Koji propisi odreuju oporezivanje poreza na promet nekretnina? 3. Tko je porezni obveznik i kolika je stopa poreza na promet nekretnina prema Zakonu o porezu na promet nekretnina? 4. U kojim se sluajevima i po kojem zakonu primjenjuje stopa od 22%? 5. Koja su izuzea od plaanja poreza na promet nekretnina?
Danijela Kuli
Porez na nasljedstva i darove*

Porez na nasljedstva i darove postoji u gotovo svim suvremenim poreznim sustavima. Zbog skromnog skalnog prinosa nema vee znaenje pa se udio prihoda od tog poreza u ukupnim poreznim prihodima suvremenih drava uglavnom kree do 1%. Porez na nasljedstva i darove u Hrvatskoj pripada dravnoj i lokalnim razinama vlasti, u ijim ukupnim poreznim prihodima nema osobito znaenje (v. tabl.1). Oporezivanje nasljedstva i darova ureeno je s vie propisa koji odreuju i navedenu raspodjelu naplaenih prihoda. Zakonom o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (ZFLS) odreeno je oporezivanje naslijeene ili darovane pokretne imovine, dok je oporezivanje naslijeenih ili darovanih nekretnina odreeno Zakonom o porezu na promet nekretnina. Porez na naslijeene i darovane pokretnine u potpunosti je prihod upanijskih prorauna. Propisivanje visine stope poreza do maksimalno 5% u nadlenosti je upanijske skuptine. To znai da upanija moe utvrditi i niu stopu, ali do visine te stope mogu se propisati i razliite stope na nasljedstvo i darove. Oporezuje se naslijeeni ili darovani iznos novca i novanih potraivanja (npr. tedne knjiice) te vrijednosnice i pokretne stvari s trinom vrijednou veom od 50.000 kuna. Zakonom o porezu na promet nekretnina (ZPPN), prema kojemu se na nasljedstvo, darove i druge nekretnine steene bez naknade plaa porez na promet nekretnina, odreena je raspodjela prihoda izmeu drave i opina/gradova. Od iznosa poreza ubranog na nasljedstvo i darovane nekretnine 40% pripada republikom proraunu, a 60% gradskom/opinskom proraunu. Stopa poreza je 5%. Meutim, odredbe o oporezivanju nasljedstva i darova sadrane su i u Zakonu o podrujima posebne dravne skrbi. Tim je zakonom omogueno osloboenje od poreza na nasljedstva i darove zikim osobama ako naslijede ili dobiju na dar nekretninu koja se nalazi na tom podruju. Ta se pogodnost primjenjuje na podrujima koja su najvie stradala za vrijeme Domovinskog rata, ime se eli potaknuti njihov gospodarski i demografski razvoj i to je mogue vie ublaiti teke posljedice rata za stanovnitvo tih podruja.
*
50
Danijela Kuli: Porez na nasljedstva i darove
Porezni obveznik
Obveznici poreza su domae i strane pravne i zike osobe koje naslijede ili dobiju na dar: nekretnine kao to su zemljita, zgrade, stanovi i ostalo (po ZFLS-u); novac u kunama ili u stranoj valuti, odnosno novana potraivanja, to podrazumijeva tedne knjiice, vrijednosnice te pokretnine ija pojedinana vrijednost prelazi 50.000 kuna. To mogu biti automobili, motorkotai, plovila i sl. (prema ZPPN-u). Poreznu osnovicu ini trina vrijednost naslijeene ili na dar dobivene imovine u trenutku njezina stjecanja. Trina vrijednost nekretnine po pravilu se utvruje na temelju isprava o stjecanju ili se temelji na procjeni Porezne uprave.
Porezna osloboenja
Osloboenja od plaanja poreza na nasljedstvo i darove propisana su Zakonom o porezu na promet nekretnina. Ovise o srodstvu nasljednika/daroprimca s ostaviteljem/darovateljem, vrsti imovine i statusu nasljednika ili daroprimca (v. pogl. Porez na promet nekretnina).
Tablica 1. Ostvarenje prihoda od poreza na nasljedstvo i darove u lokalnim proraunima (u mil. kuna) Ostvarenje prihoda od poreza na nasljedstva i darove u proraunima upanije, grada/opine
2003.
2004.
2005.
1,8 2,0 1,4 opinski/gradski upanijski 1,6 1,6 2,1 ukupno 3,4 3,6 3,5 Ukupni porezni prihodi lokalnih prorauna 6.620,0 7,643,3 8.287,5 opinski/gradski upanijski 1.760,5 2.012,6 2.254,9 ukupno 8.380,6 9.666,0 10.542,5 Udio prihoda od poreza na nasljedstvo i darove u ukupnim lokalnim poreznim prihodima (u %) 0,03 0,03 0,02 opinski/gradski upanijski 0,09 0,08 0,09 ukupno 0,12 0,11 0,11
Izvor: Ministarstvo nancija (2006a)
Danijela Kuli: Porez na nasljedstva i darove
51
Saetak
n Porez na nasljedstvo i darove plaa se na prijenos imovine bez naknade izmeu ostavitelja/darovatelja i nasljednika/daroprimatelja. n Porezni su obveznici sve zike i pravne osobe (domae i strane) koje naslijede ili dobiju na dar imovinu u Hrvatskoj. n Stopa poreza na naslijeene i darovane pokretnine, prema Zakonu o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, iznosi do 5%. n Stopa poreza na naslijeenu ili darovanu nekretninu, prema Zakonu o porezu na promet nekretnina, iznosi 5%.
Pitanja
1. Kako se raspodjeljuju prihodi od poreza na nasljedstvo i darove meu razliitim razinama vlasti s obzirom na to je li rije o naslijeenoj/darovanoj nekretnini ili pokretnini? 2. Koji propisi odreuju oporezivanje nasljedstva i darova? 3. Tko je obveznik poreza na nasljedstvo i darove? 4. Koja su izuzea od plaanja poreza na nasljedstvo i darove? 5. to je porezna osnovica i koja je porezna stopa pri oporezivanju prometa nekretnina i pri oporezivanju pokretnina?
Anto Bajo
Fiskalna decentralizacija
U razdoblju od 1990. do 1995. Hrvatska je proglasila Ustav, stekla neovisnost i bila pogoena ratom u kojemu je okupirana treina njezina teritorija. Unato ratnim razaranjima, Hrvatska u tom razdoblju utvruje ustavni i zakonodavni okvir za razvoj lokalne samouprave. Osnivaju se upanije, koje obavljaju upravne i samoupravne funkcije, opine i gradovi sa samoupravnim funkcijama te se uvodi novi model nanciranja lokalnih jedinica. Nakon rata utvrena su i podruja posebne dravne skrbi, kojima drava nastoji pomoi razvoju i obnovi te povratku raseljenog stanovnitva. Razdoblje je obiljeeno utvrivanjem temeljnoga zakonodavnog okvira, novim teritorijalnim ustrojem te prilagodbama novoizabranih tijela vlasti dodijeljenim upravnim i samoupravnim funkcijama. Naalost, u tom je razdoblju zbog posljedica rata teko utvrditi skalni poloaj lokalnih jedinica. Od 1995. do 2001. godine Hrvatska je uglavnom centralizirana drava u kojoj, unato lokalnoj samoupravi, dominiraju tijela sredinje dravne vlasti. Razdoblje je obiljeeno obnovom ratom stradalih podruja te osnivanjem novih lokalnih jedinica. Usporedno s osnivanjem novih lokalnih jedinica tekao je proces utvrivanja njihova vlasnitva i vrijednosti imovine. Meutim, praksa provedbe zakona upozorila je na niz problema kako u organizaciji i raspodjeli ovlasti, tako i nanciranju lokalnih jedinica. esto su se zbog manjkavo deniranoga zakonodavnog okvira preklapale ovlasti sredinje drave i lokalnih jedinica. Osim toga, sustav nanciranja lokalnih jedinica nije se temeljio na transparentnim postupcima izrauna skalnih kapaciteta koji bi pri dodjeli dotacija i raspodjele poreznih prihoda uzimao u obzir razlike u gospodarskom razvoju lokalnih jedinica. Od 2001. godine drava poinje prenositi dio ovlasti za nanciranje kolstva, zdravstva i socijalne skrbi na lokalne jedinice. Usporedno s prijenosom ovlasti drava lokalnim jedinicama osigurava vei udio u raspodjeli poreza te poveava dotacije iz dravnog prorauna. Zahvaljujui tom procesu, poela su se otvarati pitanja uinkovitosti usluga lokalnih jedinica te organizacije sustava nanciranja. Glavni je cilj rada prikazati osnovna obiljeja procesa skalne decentralizacije i nanciranja lokalnih jedinica u Hrvatskoj od 1990. do 2007. godine.
Uvod
54
Anto Bajo: Fisikalna decentralizacija
Obiljeja skalne decentralizacije
Donoenjem Ustava 1990. i proglaenjem neovisnosti 1991. denirane su jedinice lokalne uprave i samouprave. upanije su dobile dvojni status, upravnih i samoupravnih jedinica. Opine i gradovi osnovne su jedinice lokalne samouprave. Zakonodavni je okvir lokalnih jedinica, osim Ustavom, reguliran i brojnim propisima.1 Osim Zakona o nanciranju lokalnih jedinica, jedan od kljunih zakona koji utjee na upravljanje nancijama lokalnih jedinica jest Zakon o proraunu (NN 92/94 i 96/03), te godinji zakoni o izvravanju dravnog prorauna. Brojnim uredbama, naredbama i uputama nadlenih ministarstava i Ministarstva nancija utvreni su minimalni nancijski standardi za javne usluge, zatim sustav nancijskog izvjeivanja, nadzora i revizije prorauna lokalnih jedinica. Radi povratka raseljenih osoba, demografskoga i gospodarskog oporavka, proglaena su 1995. podruja posebne dravne skrbi (PPDS). Ta su podruja dobila posebne porezne olakice te dotacije iz dravnog prorauna. Od 2001. Vlada u godinjem zakonu utvruje kriterije dodjele dotacija o izvravanju prorauna. Naalost, kriteriji dodjele nisu utvreni u temeljnom Zakonu o nanciranju lokalnih jedinica. Zakon o nanciraju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (NN 117/93, 59/01, 107/01, 117/01 i 132/06) utvrdio je postojei mehanizam nanciranja lokalnih jedinica. Njime su denirani prihodi upanija, opina i gradova te Grada Zagreba, koji ima poseban status nanciranja. Dijeljenje poreza, stope lokalnih poreza, dodjela transfera i dotacija jo uvijek su regulirani dodatnim zakonima i propisima umjesto da su ukljueni u temeljne zakone o nanciranju lokalnih jedinica. Zakon o nanciranju i Zakon o proraunu omoguuju lokalnim jedinicama zaduivanje, no naalost, upute i postupci zaduivanja nisu doreeni i uglavnom su ukljueni u godinje zakone o izvravanju prorauna. Hrvatska je zemlja s relativno malim brojem stanovnika i decentraliziranom administracijom koju ini sredinja, regionalna i lokalna vlast. Sredinja je dravna administracija dekoncentrirana. ine je sredinji uredi za dravnu upravu u svih 20 upanija (uz predstavnike ministarstava i autonomnih tijela sredinjih dravnih agencija). upanije (ukljuujui grad Zagreb sa 780.000 stanovnika) ine drugu, posredniku, razinu lokalne vlasti. Gradovi (124, uglavnom urbana sredita, s ukupno 3 milijuna stanovnika) i opine (426, uglavnom ruralna naselja s 1,4 milijuna stanovnika) ine prvu (osnovnu) razinu lokalne vlasti, tzv. lokalnu samoupravu (sl. 1).
1 Kljuni su zakoni: Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi (2001), Zakon o nanciranju jedinica lokalne uprave i samouprave (1993, izmjene u 2003); Zakon o podrujima upanija opina i gradova (1993, izmjene u 1997); Zakon o Gradu Zagrebu (1997) te Zakon o komunalnom gospodarstvu (2003).
Obiljeja lokalne uprave i samouprave
55
Slika 1.
Administrativnoteritorijalni ustroj Hrvatske
* Urbane zajednice, obino vie od 10.000 stanovnika. ** Zajednice s manje od 10.000 stanovnika. *** Ukljuujui Grad Zagreb (780.000 stanovnika).
Izvor: Statistiki godinjak, DZS, Zagreb (2001)
S obzirom na povrinu i broj stanovnika, Hrvatska ima prilino velik broj lokalnih jedinica. One se razlikuju, primjerice, po veliini, gustoi naseljenosti i stupnju gospodarskog razvoja. Meutim, neovisno o broju, nanciranje lokalnih jedinica postaje sloenije osnivanjem podruja posebne dravne skrbi. Podsjetimo, 111 lokalnih jedinica na PPDS-u dobile su poseban status u nanciranju radi povratka raseljenih osoba i brega gospodarskog razvoja. Poreznim olakicama Vlada pokuava ubrzati njihov razvoj. Od ukupnog broja njih, 111 lokalnih jedinca dobilo je taj povlateni status. Broj se stanovnika na tim podrujima poveao s 364.000 na 482.000 odnosno za 117.000. Treba istaknuti da je do 2003. odluke o osnivanju lokalnih jedinica donosilo Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave, a od tada to ini novoosnovani Sredinji ured za dravnu upravu. Ured donosi odluke o osnivanju novih lokalnih jedinica na temelju miljenja nadlenog ministarstva (npr. Ministarstva nancija), upanija i drugih lokalnih jedinica. Neke su odluke donesene i unato negativnome miljenju nadlenih tijela. Sve lokalne jedinice imaju predstavnika tijela (gradsku, opinsku ili upanijsku skuptinu) iji su lanovi izravno izabrani na izborima, te izvrna tijela (poglavarstva). elnike izvrnih tijela (gradonaelnika, naelnika opine i upana) imenuje predstavniko tijelo od svojih lanova. upan i gradonaelnici u praksi jo uvijek imaju dvojnu ulogu obavljaju upravne funkcije, ali i funkcije iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica.
56
Od 2001. godine ne postoje razlike u obavljanju upravnih i samoupravnih funkcija. Naime, sve lokalne jedinice koje mogu osigurati dodatna nancijska sredstva mogu obavljati i upravne i samoupravne funkcije. Tako je u praksi izbrisana razlika izmeu lokalnih jedinica, s tim da su upanije jo uvijek kljuna upravno-administrativna tijela zaduena za ravnomjeran razvoj opina i gradova na svom podruju.
Raspodjela nadlenosti i funkcija
Gradovi i opine obavljaju poslove lokalnog znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a koji Ustavom ili zakonom nisu dodijeljeni tijelima sredinje drave. Takvi su poslovi: ureenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalna djelatnost, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena zatita, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i sport, zatita i unapreenje prirodnog okolia te protupoarna i civilna zatita. upanija obavlja poslove regionalnog znaaja, osobito one koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te na planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Sve opine i gradovi mogu na svom podruju obavljati i poslove iz samoupravnog djelokruga upanije ako osiguraju sredstva za nanciranje. Iako su poslovi i nadlenosti lokalnih jedinica utvreni, ipak ne postoji potpuna skalna autonomija lokalnih jedinica u nanciranju svih rashoda.
Tablica 1. Raspodjela funkcija prema razinama vlasti Sredinja drava Ope javne usluge Obrana Javni red i sigurnost Obrazovanje predkolski odgoj osnovno kolstvo srednje kolstvo visoko kolsko Zdravstvo Socijalna sigurnost i socijalna skrb Opine Gradovi upanije
57
Stambeno-komunalni poslovi i usluge Rekreacija, kultura i vjerska djelatnost Poljoprivreda, umarstvo, lov i ribolov Rudarstvo, industrija i graditeljstvo Promet i komunikacije cestovni promet eljezniki promet zrani promet Drugi ekonomski poslovi i usluge
Izvor: Ott i Bajo (2001)
Znatan dio rashoda lokalne jedinice nanciraju u suradnji sa sredinjom dravom, koja osigurava dotacije iz dravnog prorauna putem Ministarstva nancija ili nadlenih ministarstava. Vea autonomija lokalnih jedinica vezana je za obavljanje komunalne djelatnosti, predkolski odgoj te kulturne, sportske i vjerske djelatnosti. Od 2001. dio odgovornosti za nanciranje kolstva, zdravstva, socijalne skrbi te vatrogastva drava prenosi na lokalne jedinice. Pritom je sredinja drava prenijela ovlasti za nanciranje samo dijela tih trokova, i to materijalnih, i rashoda za nabavu nenancijske imovine. Financiranje decentraliziranih funkcija preuzele su lokalne jedinice s najveim skalnim kapacitetima. Od ukupnog broja lokalnih jedinica manje od 10% njih preuzelo je obvezu nanciranja decentraliziranih funkcija (20 upanija i 32 grada). Svi su oni preuzeli nanciranje svih decentraliziranih funkcija. Dodatno, od 2002. godine nanciranje vatrogastva preuzelo je jo 86 opina i gradova. Zanimljivo, ukupni proraun 53 lokalne jedinice koje su preuzele nanciranje veinu decentraliziranih funkcija ini oko 70% konsolidiranog prorauna svih lokalnih jedinica.
Financiranje lokalnih jedinica i skalna autonomija
Fiskalna autonomija oznaava sposobnost lokalnih jedinica da samostalno utvruju osnovice i stope poreznih, ali i neporeznih prihoda. Lokalne jedinice u Hrvatskoj nisu potpuno autonomne u utvrivanju osnovice i stope poreznih prihoda. To pokazuje i tablica 2.
58
Tablica 2. Raspodjela ovlasti za utvrivanje poreznih stopa Porezi Zajedniki na: dohodak dobit promet nekretnina upanijski na: nasljedstva i darove cestovna motorna vozila plovila automate za zabavne igre Opinski i gradski na: potronju kue za odmor koritenje javnih povrina neizgraeno graevno zemljite tvrtku ili naziv prirez porezu na dohodak Sredinja vlast Lokalna vlast, Lokalna vlast, autonomno ogranieno
Lokalne jedinice odreuju stope lokalnih poreza u relativno malom opsegu. Stope zajednikih poreza (koji se dijele izmeu opine, grada, upanije i drave) te upanijskih poreza u potpunosti odreuje sredinja vlast. Stope opinskih i gradskih poreza uglavnom utvruje opinska ili gradska vlast, ali uz ogranienja to ih je odredila sredinja vlast. Lokalne vlasti potpuno autonomno odreuju samo stopu poreza na koritenje javnih povrina. Lokalne jedinice autonomno odreuju stope prireza porezu na dohodak u granicama koji je utvrdila sredinja drava. Tako su do 2001. godine prirez mogli uvesti samo gradovi s vie od 40.000 stanovnika, i to najvie 30% (Grad Zagreb do 60%). Od 2001. godine sve lokalne jedinice osim upanija mogu uvesti prirez porezu na dohodak, ali je sniena gornja granica tih stopa. Maksimalne stope prireza koje lokalne jedinice mogu uvesti jesu 10% u opinama, 12% u gradovima do 30.000 stanovnika i 15% u gradovima s vie od 30.000 stanovnika. Maksimalna stopa prireza Grada Zagreba je 30%. Prihodi od prireza pripadaju opini ili gradu na podruju kojih je prebivalite poreznog obveznika. Do 2001. godine samo je 12 lokalnih jedinica uvelo prirez porezu na dohodak. Od 2001. do 2007. godine uvele su ga ak 244 lokalne jedinice (72 grada i 172 opine).
59
Raspodjela prihoda od poreza (zajedniki porezi). Sustav nanciranja lokalnih jedinica uvelike se oslanja na dijeljenje poreznih prihoda izmeu sredinje drave i lokalnih jedinica. Od 1994. do 2001. sredinja je drava upanijama, opinama i gradovima preputala udio u poreznim prihodima prikupljenima na njihovim podrujima.
Tablica 3. Raspodjela poreza izmeu sredinje drave i lokalnih jedinica od 1994. do 2001. godine (u %) Porez na dohodak dohodak, Grad Zagreb dobit dobit, Grad Zagreb promet nekretnina Sredinja drava 60 60 70 70 40 upanije 8 5 10 Opine i gradovi 32 20 60 Grad Zagreb 35 30 -
Zahvaljujui takvoj raspodjeli, porez na dohodak, na dobit te na promet nekretnina postali su najizdaniji prihodi lokalnih jedinica.
Tablica 4. Raspodjela zajednikih poreznih prihoda izmeu sredinje drave i lokalnih jedinica od 2001. do 2006. godine (u %) Porez na dohodak dobit promet nekretnina Sredinja upanije drava 25,6 70 40 10 10 Opine i gradovi 34 20 60 Decentralizirane Fond za funkcije izravnanje 10,4 21 -
Za lokalne jedinice koje preuzimaju nanciranje decentraliziranih funkcija od 2001. sredinja je drava osigurala i vei udio u porezu na dohodak. Osim toga, ako prihodima dobivenim od poreza na dohodak ne mogu nancirati decentralizirane funkcije (do razine utvrenoga minimalnog standarda jedinica), dobivaju i dodatna sredstava iz fonda za izravnanje. Taj je fond zapravo dio poreza na dohodak to ga sredinja drava ustupa lokalnim jedinicama za nanciranje decentraliziranih funkcija. Samo 300 lokalnih jedinica od njih 570 sudjeluje u punjenju toga fonda. Ostalih je 270 lokalnih jedinica izuzeto iz te obveze jer imaju poseban poloaj u sustavu nanciranja (PPDS, brdsko-planinska podruja i otoci). Tim je lokalnim
60
jedinicama drava prepustila cijeli iznos poreza na dohodak prikupljen na njihovu podruju. Od 2007. godine drava je ponovno promijenila raspodjelu postotnog udjela lokalnih jedinica u zajednikim porezima.
Tablica 5. Raspodjela zajednikih poreznih prihoda izmeu sredinje drave i lokalnih jedinica od 2007. godine (u %) Porez na dohodak dobit promet nekretnina Sredinja upanije drava 100 40 15 0 Opine i gradovi 52 0 60 Decentralizirane Fond za funkcije izravnanje 12 21 -
Drava je u cijelosti prepustila lokalnim jedinicama porez na dohodak te zadrala jednaku diobu poreza na promet nekretnina kao i u prethodnim godinama. Meutim, drava je poveala stupanj centralizacije ukidanjem udjela lokalnih jedinica u porezu na dobit te je od 2007. u cijelosti preuzela prihod od poreza na dobit koji se uplauje u dravni proraun. Neporezni prihodi su autonomni prihodi lokalnih jedinica koji imaju unaprijed utvrenu namjenu. Visinu stope neporeznih prihoda samostalno utvruju lokalne jedinice te samostalno obavljaju njihovu naplatu. Sredinja drava odreuje maksimalnu stopu neporeznih prihoda koje mogu uvoditi lokalne jedinice. Glavni su neporezni prihodi komunalne naknade i doprinosi kojima lokalne jedinice nanciraju gradnju i odravanje komunalne infrastrukture. Komunalne naknade i doprinosi ujedno su i najvei prihodi lokalnih jedinica. Kapitalne prihode lokalne jedinice (uglavnom opine i gradovi) ostvaruju prodajom imovine i privatizacijom komunalnih (lokalnih) poduzea. Do 2000. godine preteit broj lokalnih jedinica napravilo je popis kapitalne imovine (imovinske bilance). Zahvaljujui tom popisu, veina lokalnih jedinica intenzivirala je prodaju te poveala prihode od prodaje imovine.
Fiskalna autonomija lokalnih jedinica
Fiskalna autonomija lokalnih jedinica u ubiranju vlastitih prihoda relativno je ograniena. Najizdaniji prihodi od poreza dijele se s dravom, koja ujedno odreuje poreznu osnovicu i stope tih poreza. Najmanje prihoda lokalne jedinice ostvaruju od vlastitih poreza, a upitna je i autonomija u koritenju neporeznih prihoda. Naime, za gotovo sve neporezne prihode lokalnih jedinica utvrena je namjena za koju
61
se moraju iskoristiti. Tako najznaajnije neporezne prihode (komunalne naknade i doprinose) lokalne jedinice moraju koristiti za nanciranje komunalne infrastrukture. Ipak, pogledajmo podatke o ostvarenjima prorauna lokalnih jedinica od 1999. do 2006. godine. Prihodi lokalnih jedinca znatnije su poveani od 2001. godine zahvaljujui poetku skalne decentralizacije, odnosno poveanom udjelu lokalnih jedinica u porezu na dohodak.
Tablica 6. Ukupni prihodi lokalnih jedinica od 1999. do 2006. godine mil. kn. Porezni prihodi Dotacije Neporezni prihodi Kapitalni prihodi Ukupni prihodi % Porezni prihodi Dotacije Neporezni prihodi Kapitalni prihodi Ukupni prihodi 1999. 4.624 644 2.555 555 8.378 55 8 30 7 100 2000. 4.995 698 2.980 736 9.409 53 7 32 8 100 2001. 5.273 961 3.043 684 9.961 53 10 31 7 100 2002. 7.066 1.237 3.484 704 12.491 57 10 28 6 100 2003. 8.380 1.504 3.890 710 14.484 58 10 27 5 100 2004. 9.656 963 4.256 851 15.727 61 6 27 6 100 2005. p. 2006. 10.335 1.165 4.872 908 17.397 59 7 28 6 100 11.589 2.142 5.267 1.470 20.605 56 10 26 8 100
Napomena: Podaci za 2006. odnose se na plan prorauna. Izvor: Ministarstvo nancija (2006)
Ukupni prihodi lokalnih jedinica poveavaju se s oko 8 mlrd. kuna u 1999. na oko 10 mlrd. kuna u 2005. godini. Poetkom procesa skalne decentralizacije, od 2001. godine, sredinja drava lokalnim jedinicama ustupa znatniji udio u porezu na dohodak te istodobno poveava razinu dotacija. Stoga se od 2001. godine prihodi poveavaju s 10 mlrd. kuna na vie oko 17 mlrd. kuna u 2005. godini. U strukturi prevladavaju prihodi od poreza, iji se udio poveava s 53% u 2001. godini na 59% ukupnih prihoda u 2005. godini. Istodobno se smanjuje relativni udio neporeznih prihoda s 31% u 2001. na 28% u 2005. godini, a sredstva dotacija iz sredinjega dravnog prorauna ine oko 7% prihoda lokalnih jedinica u 2005.
62
Tablica 7. Porezni prihodi od 1999. do 2006. godine mil. kn. Porez i prirez na dohodak od toga prirez Porez na dobit Porez na imovinu Porez na robu i usluge Ostali porezi Ukupno % Porez i prirez na dohodak od toga prirez Porez na dobit Porez na imovinu Porez na robu i usluge Ostali porezi Ukupno 1999. 2.967 975 513 158 11 4.624 64 21 11 3 0 100 2000. 3.177 1.095 540 174 9 4.995 64 22 11 3 0 100 2001. 3.625 892 592 162 1 5.273 69 17 11 3 0 100 2002. 5.068 712 1.171 524 289 15 7.066 72 10 17 7 4 0 100 2003. 6.119 783 1.400 527 333 1 8.381 73 9 17 6 4 0 100 2004. 7.190 1.457 630 377 4 9.656 74 15 7 4 0 100 2005. p. 2006. 7.478 1.040 1.788 666 402 1 10.335 72 10 17 6 4 0 100 8.371 2.047 740 428 2 11.589 72 18 6 4 0 100
U strukturi poreznih prihoda uglavnom prevladavaju porezi koje lokalne jedinice dijele s dravom, prije svega porez na dohodak, a zatim i na dobit, te porez na imovinu. Prihodi od poreza i prireza na dohodak gotovo se udvostruuju od 2001. do 2005. godine. Najvei dio tog poveanja rezultat je veeg udjela u prihodima od poreza na dohodak lokalnih jedinica koje su preuzele obvezu nanciranja decentraliziranih funkcija. Usto, velik je broj lokalnih jedinica iskoristio mogunost uvoenja prireza porezu na dohodak, to je dodatno povealo njihove ukupne proraunske prihode. Treba istaknuti da se i prihodi od poreza na dobit od 2001. do 2005. godine gotovo udvostruuju. Porez na imovinu od 2002. postupno raste. U strukturi tog poreza prevladava porez na promet nekretnina, koji lokalne jedinice dijele sa sredinjom dravom. Porez na robu i usluge te ostali porezi ine samo manje stavke u proraunu lokalnih jedinica. Neporezni prihodi drugi su najznaajniji izvor prihoda lokalnih jedinica (tabl. 6). U skladu su s naelom porezne korisnosti (tj. da korisnici plaaju naknade za pruene javne usluge), te mogu biti poeljni jer poveavaju autonomiju lokalnih jedinica i promoviraju odgovornost. Meutim, neporezni se prihodi u Hrvatskoj uglavnom temelje na komunalnim naknadama i doprinosima koje naplauju lokalne jedinice i komunalna poduzea, a esto nisu dovoljno transparentne niti vezane za posebna prava ili dobivene usluge. Ta sloenost i sla-
63
bost postojeeg sustava neporeznih prihoda moe voditi neuinkovitostima i zbunjivati stanovnike koji ne mogu visinu plaenih naknada vezati ni za koju dobivenu uslugu. Naalost, Hrvatska jo uvijek nije uvela porez na imovinu (na zemlju i graevinske objekte), niti su komunalne tarife utemeljene na naelu uinkovitosti. Drava gubi koristi od decentralizacije zbog neuinkovitog koritenja potencijalno najizdanijeg izvora lokalnih prihoda, dok istodobno daje lokalnim jedinicama ovlasti i osigurava dodatna nancijska sredstva.
Rashodi lokalnih jedinica
Lokalne jedinice imaju relativno malu autonomiju pri odreivanju namjene sredstava. To pokazuje i struktura proraunskih rashoda lokalnih jedinica u kojima su glavni materijalni rashodi i rashodi za zaposlene.
Tablica 8. Rashodi lokalnih jedinica od 1999. do 2006. godine mil. kn. 1. Tekui rashodi za zaposlene za dobra i usluge nancijski subvencije i ostali tekui transferi 2. Kapitalni rashodi Ukupno (1+2) % 1. Tekui rashodi za zaposlene za dobra i usluge nancijski subvencije i ostali tekui transferi 2. Kapitalni rashodi Ukupno (1+2) 1999. 6.064 1.705 2.247 134 1.978 2.647 8.711 70 20 26 2 23 30 100 2000. 6.769 1.874 2.538 143 2.214 2.939 9.708 70 19 26 1 23 30 100 2001. 8.237 1.356 2.475 203 4.203 2.017 10.254 80 13 24 2 41 20 100 2002. 9.366 2.029 3.703 232 3.402 2.358 11.724 80 17 32 2 29 20 100 2003. 10.875 2.257 4.244 172 4.184 3.540 14.415 75 16 29 1 29 25 100 2004. 11.800 2.771 4.826 173 4.031 4.067 15.867 74 17 30 1 25 26 100 2005. 13.268 2.982 5.227 242 4.725 4.464 17.732 75 17 29 1 27 25 100 p. 2006. 14.748 3.336 5.959 210 5.243 6.775 21.523 69 15 28 1 24 31 100
Rashodi lokalnih jedinica gotovo su se udvostruili od 1999. do 2005, ali je nagli rast zabiljeen nakon 2001, kada je poela skalna decentralizacija. Jednako se dogodilo s tekuim i kapitalnim rashodima.
64
Tablica 9. Rashodi prema funkcijama lokalnih jedinica od 2002. do 2005. godine (u mil. kn) 2002. Ope javne usluge Obrana* Javni red i sigurnost** Ekonomski poslovi Zatita okolia Usluge unapreenja stanovanja Zdravstvo Rekreacija, kultura i religija Obrazovanje Socijalna zatita Ukupno 2.271 1 338 1.898 436 2.211 485 1.321 1.997 573 11.531 % 20 0 3 16 4 19 4 11 17 5 100 2003. 2.672 2 490 2.364 562 3.111 575 2 2.539 671 14.584 % 18 0 3 16 4 21 4 0 17 5 100 2004. 2.697 2 453 2.751 648 3.337 530 1.962 2.713 784 15.877 % 17 0 3 17 4 21 3 12 17 5 100 2005. 3.063 1 499 2.927 700 3.660 606 2.204 3.034 1.087 17.783 % 17 0 3 16 4 21 3 12 17 6 100
* Izdaci za civilnu zatitu. ** Izdaci se odnose na nanciranje vatrogasnih postrojbi. Izvor: Ministarstvo nancija (2006)
Najvei dio rashoda lokalnih jedinica odnosi se na komunalne djelatnosti, slijede rashodi za ope javne (administrativne) usluge te za obrazovanje. Znatnije su se poveale stavke koje se odnose na decentralizirane funkcije, posebice na zdravstvo i socijalnu skrb. Napomenimo da se rashodi za javni red i sigurnost odnose na nanciranje vatrogasnih postrojbi, koje dio lokalnih jedinica od 2002. godine preuzima u svoj djelokrug.
Fiskalno izravnanje
Razlike u stupnju razvoja pojedinih podruja drave utjeu na potrebu ublaavanja nejednakosti proisteklih iz razliitih prirodnih, demografskih, ekonomskih i politikih uvjeta u kojima su se pojedina podruja razvijala. Neujednaenosti vlastitih prihoda i rashoda lokalnih jedinica zemlje pokuavaju ublaiti sustavima okomitoga i vodoravnoga skalnog izravnanja. Glavni je cilj skalnog izravnanja ouvanje ekonomske i socijalne cjeline drave te osiguranje minimuma potrebne razine javnih usluga u svim lokalnim jedinicama. U nastavku pogledajmo osnovna obiljeja okomitoga i vodoravnoga skalnog izravnanja u Hrvatskoj. Okomito skalno izravnanje je mehanizam raspodjele ovlasti i prihoda izmeu sredinje drave i lokalnih jedinica. Ostvaruje se dodjelom sredstava i ovlasti za pruanje javnih usluga. Ne postoji jedinstveno stajalite o tomu koje izvore sredstava osigurati lokalnim jedinicama.
Okomito skalno izravnanje
65
Dodjela ovlasti i sredstava uglavnom ovisi o stupnju demokratizacije drutva, ustavnom ustroju, broju stanovnika te, posebice, o spremnosti lokalnih jedinica da samostalno osiguraju izvore sredstava te pruaju kvalitetne javne usluge. Hrvatska je utvrdila ovlasti za dodjelu sredstava lokalnim jedinicama, ali je izdane izvore prihoda, poput poreza na dohodak, na dobit i poreza na promet nekretnina, podijelila s lokalnim jedinicama (v. tabl. 3. i 4). Naalost, u 2006. godini drava je u cijelosti preuzela prihod od poreza na dobit (v. tabl. 5) te tako uskratila izdaan prihod proraunima lokalnih jedinica. Podjela prihoda od tih poreza ini moan dravni instrument za ublaavanje nejednakih skalnih kapaciteta, ali i strateki instrument voenja skalne politike. Naime, poveanjem ili smanjenjem udjela lokalnih jedinica u poreznim prihodima drava moe utjecati i na ravnomjernu raspodjelu prihoda. Stoga su porezi koje drava dijeli s lokalnim jedinicama glavni instrument okomitoga skalnog izravnanja.
Dijeljenje poreznih prihoda
Od 2001. godine drava je za 53 lokalne jedinice koje su preuzele obvezu nanciranja decentraliziranih funkcija osigurala dodatni udio u porezu na dohodak. Od 2001. do 2007. lokalne jedinice koje su preuzele nanciranje svih decentraliziranih funkcija mogu poveati udio u porezu na dohodak za 10,4%. Taj se udio u 2007. godini poveao te sada lokalne jedinice mogu poveati udio u porezu na dohodak za 12%. Ako jedinice preuzimaju nanciranje samo pojedinih funkcija, tada je taj udio utvren na nain predoen u tablici 10.
Tablica 10. Dodatni udio lokalnih jedinica u porezu na dohodak Decentralizirane funkcije od 2001. do 2006. od 2007. Osnovno kolstvo 2,9 3,1 Srednje kolstvo 2 2,2 Zdravstvo 2 3,2 Socijalna skrb 2,5 2,2 Vatrogastvo 1 1,3 Ukupno 10,4 12
Idua tablica pokazuje nanciranje decentraliziranih funkcija dodatnim udjelom lokalnih jedinica u porezu na dohodak te u sredstvima iz tzv. fonda za izravnanje.
66
Tablica 11. Financiranje decentraliziranih funkcija lokalnih jedinica iz poreza na dohodak i fonda za izravnanje od 2002. do 2005. godine
2003. 2004. 2005. Udio u Udio u Udio u porezu na Fond za porezu na Fond za porezu na Fond za dohodak izravnanje Ukupno dohodak izravnanje Ukupno dohodak izravnanje Ukupno Osnovno kolstvo Vatrogastvo Srednje kolstvo Socijalna skrb Zdravstvo Ukupno 207 22 143 130 178 680 474 57 240 85 216 1.072 681 79 383 215 394 1.752 230 69 158 144 198 799 499 163 205 99 207 1.173 729 232 363 243 405 1.972 233 69 161 146 201 809 600 195 263 113 192 1.363 833 264 424 258 393 2.173
Izvor: Ministarstvo nancija (2006)
Ukupne obveze za decentralizirane funkcije poveavaju se tijekom tri godine s 1,7 na oko 2,2 mlrd. kuna. Vei dio sredstava za njihovo nanciranje sredinja je drava osigurala iz fonda za izravnanje. Od ukupno osiguranih sredstava najvei se dio odnosi na nanciranje osnovnog kolstva i zdravstva, a slijedi ih srednje kolstvo i socijalna skrb. Raspodjela sredstava iz fonda za izravnanje te ukupne obveze (rashodi) koje treba osigurati pojedinoj lokalnoj jedinici za nanciranje preuzetih decentraliziranih funkcija odreuje se na temelju utvrenih minimalnih nancijskih standarda. Vlada, na prijedlog nadlenog ministarstva, svake godine utvruje minimalne nancijske standarde odnosno troak obavljanja neke aktivnosti. Pri deniranju minimalnih nancijskih standarda mjerodavna ministarstva (zdravstva, znanosti, obrazovanja i porta, socijalne skrbi) uzimaju u obzir razliite potrebe lokalnih jedinica. Primjerice, kriterij za dodjelu materijalnih i nancijskih rashoda u srednjim kolama jest broj upisanih uenika u odreenoj nastavnoj godini pomnoen prosjenim godinjim trokom po ueniku. Pri tome je prosjeni godinji troak utvren za svaku pojedinu lokalnu jedinicu. Iako jednom utvren minimalni nancijski standard treba koristiti vie godina (bez izmjena), Vlada, Ministarstvo nancija i nadlena ministarstva (npr. zdravstva, znanosti, obrazovanja i porta) godinje mijenjaju minimalne standarde, to je problem pri utvrivanju visine, ali i strukture izvora nanciranje rashoda po korisniku (npr. po ueniku). Naime, zbog toga se teko utvruje koliko sredstava osigurati dijeljenjem poreza, a koliko iz fonda za izravnanje.
67
Podruja posebne dravne skrbi i brdsko-planinska podruja
Godine 1996. utvrene su tri skupine podruja posebne dravne skrbi na kojima se nalazi 180 lokalnih jedinica (u prvoj skupini 50, u drugoj 61, u treoj 69) (NN 44/96 i 26/03). Prva i druga skupina odreene su na temelju stupnja gospodarske tete prouzroene ratnim razaranjima. Trea se skupina ocjenjuje na temelju etiriju kriterija: ekonomske razvijenosti, strukturnih tekoa, demografskoga i posebnog kriterija. Utvreno je da sve tri skupine mogu obuhvatiti do 15% ukupnog stanovnitva Hrvatske. Tim je podrujima drava redovito osiguravala dotacije iz dravnog prorauna. Meutim, od 2000. godine drava uvodi dodatne poticajne mjere za podruja posebne dravne skrbi. Tako se prihodi od poreza na dohodak i dobit (koji se inae dijele izmeu sredinje drave i lokalnih jedinica) u potpunosti ustupaju opinama i gradovima na tim podrujima.
Tablica 12. Raspodjela poreza na podrujima posebne dravne skrbi (u %) Porez na dohodak dobit Sredinja drava upanije 10 10 Opine i gradovi na PPDS-u 90 90
Radi poticanja brega i ravnomjernijega gospodarskog razvoja, od 2002. godine 45 lokalnih jedinica dobilo je status brdsko-planinskih podruja. U njima su uvedeni jednaki porezni poticaji te sudjelovanje u dijeljenju poreznih prihoda kao i na PPDS-u. Meutim, nije jasno razlikuju li se brdsko-planinska podruja od lokalnih jedinica na PPDS-u, i koliko. Zbog snanog lobiranja i nedostatka jasnih kriterija u brdsko-planinska podruja katkad uu i pojedine opine i gradovi iji skalni kapacitet omoguuje nanciranje tekuih rashoda. Glavni je problem to to nije napravljena dobra revizija te nije utvreno koliko se skalni kapacitet lokalnih jedinica na PPDS-u i u brdskoplaninskim podrujima poveao te koliko je jedinica koje ne trebaju biti u posebnom sustavu nanciranja.
Dijeljenje prihoda za nanciranje kapitalnih projekata
Radi zatite otoka te brega demografskog razvoja, Vlada je 2003. godine donijela poticajne mjere za razvoj 45 otokih lokalnih jedinica. Rije je o povlasticama za kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljita, o nanciranju kapitalnih projekata vode i vodoopskrbe, o prostornom planiranju te o poboljanju prometne infrastrukture. Drava ustupa svoj dio prihoda od poreza na dohodak (29,6%) samo onim opinama i gradovima na otocima koji sklope zajedniki sporazum o nanciranju kapitalnih projekata.
68
Vodoravno skalno izravnanje
Vodoravnim skalnim izravnanjem drava nastoji smanjiti jaz izmeu rashoda za utvrene obveze lokalnih jedinica u pruanju javnih usluga te raspoloivih izvora sredstava za njihovo nanciranje. Kako bi osigurala ujednaeni razvoj lokalnih jedinica, drava sustavom dotacija na temelju dobrih i transparentno utvrenih kriterija dodjele dotacija pokuava pomoi jedinicama s ispodprosjenim skalnim kapacitetima. Postoje prednosti i nedostaci mehanizma vodoravnoga skalnog izravnanja koji se temelji na dodjeli dotacija. Nedostaci vodoravnoga skalnog izravnanja vezani su za uinkovitost dodjele dotacija. Naime, dotacije za skalno izravnanje mogu potkopati ekonomski razvoj lokalnih jedinica jer pruaju pogrene poticaje ekonomskim subjektima na podruju lokalnih jedinica koje se vie oslanjaju na pomo drave. S druge strane, lokalne jedince zbog dotacija moda nee imati poticaj za prikupljanje veih iznosa iz vlastitih prihoda. Prednost dotacija jest da slue kao instrument kojim drava osigurava nancijska sredstava lokalnim jedinicama s ispodprosjenim prihodima za nanciranje minimalnoga nancijskog standarda pruanja javnih dobara i usluga. Meutim, pri dodjeli dotacija treba voditi brigu o obje strane te dotacije temeljiti na dobro i jasno utvrenim kriterijima dodjele, potujui stupanj gospodarskog razvoja te sposobnosti lokalnih jedinica da sredstvima iz raspoloivih izvora nanciraju javne usluge. U Hrvatskoj drava dodjeljuje dvije vrste dotacija: tekue i kapitalne. Sredinja drava dodjeljuje tekue dotacije nancijski slabijim lokalnim jedinicama s ispodprosjenim skalnim kapacitetima. Od 1994. do 2001. godine tekue nenamjenske dotacije iz dravnog prorauna trebale su se dodjeljivati upanijama na ijem je podruju prihod svih lokalnih jedinica (opina i gradova), ne ukljuujui Grad Zagreb, bio manji od 75% nacionalnog prihoda po stanovniku. Dotaciju su trebale biti osigurane iz dravnog prorauna u visini razlike prihoda ostvarenih po stanovniku upanije i 75-postotnog republikog prosjeka prihoda po stanovniku. Pri tome se pretpostavljalo da sve lokalne jedinice imaju prosjeno porezno optereenje. Dotacije nisu mogle biti dodijeljene upaniji na ijem je teritoriju stopa prireza porezu na dohodak manja od 1,0%, a porezne su im stope i iznosi poreza nii od zakonski propisanih najviih stopa, odnosno visine iznosa poreza. Na slian su nain upanije trebale dodjeljivati dotacije opinama i gradovima na svom podruju. Naalost, iako su zakonom denirani, ti kriteriji nisu nikada primijenjeni u stvarnom izraunu i deniranju kriterija dodjele dotacija sredinje drave lokalnim jedinicama. Od 2001. godine sredinja drava godinjim zakonima o izvravanju prorauna utvruje nove kriterije za dodjelu tekuih nenamjen-
Tekue dotacije
69
skih dotacija samo onim upanijama na ijem se podruju nalaze opine i gradovi to pripadaju PPDS-u. upanije moraju najmanje polovicu tekuih nenamjenskih dotacija to su ih dobile od sredinje drave dodijeliti opinama i gradovima koji nisu izravni korisnici dotacija iz dravnog prorauna. Drugu polovicu sredstava upanije, prema vlastitim kriterijima, dodjeljuju ostalim opinama i gradovima. Kriteriji za izraun i dodjelu dotacija sredinje drave upanijama od 2001. godine jesu prosjek prihoda upanijskih prorauna po stanovniku i prihodi upanijskog prorauna po stanovniku upanije, prosjek rashoda za kapitalne programe upanijskog prorauna po stanovniku te rashodi za kapitalne programe iz upanijskog prorauna po stanovniku upanije. Kriterije za izraun i raspodjelu pomoi opinama i gradovima od 2001. godine ine prosjek prihoda po stanovniku opina i gradova, prosjek prihoda po stanovniku na PPDS-u, odnosno pojedine opine i grada na tom podruju, udio rashoda za kapitalne programe u ukupnim rashodima, uravnoteenje materijalnih rashoda (broj stanovnika i rashod po stanovniku), racionalnost sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenome) i rashodi za funkcije grada (manje od 30.000 stanovnika), te faktor korekcije za postupan prijelaz na novi model izrauna pomoi. Pri deniranju kriterija za dodjelu tekuih nenamjenskih pomoi upanijama, opinama i gradovima uzete su u obzir razlike u raspoloivim prihodima (npr. u kriterije za dodjelu dotacija ukljueni su prihodi odreenoga lokalnog prorauna po stanovniku upanije za pojedinu godinu) te razliite potrebe za javnim rashodima u lokalnim jedinicama. Na primjer, u kriterije za dodjelu dotacija upanijama ukljueni su rashodi za kapitalne programe za pojedinu godinu po stanovniku lokalne jedinice. Meutim, problem je to to kriteriji za dodjelu tekuih nenamjenskih dotacija nisu dovoljno jasno utvreni i denirani.
Kapitalne dotacije
Dotacije preko mjerodavnih ministarstava. Kapitalne dotacije dodjeljuju se opinama i gradovima koji su pretrpjeli ratna razaranja, ili prirodne katastrofe, odnosno za odreene poslove. To su obino dotacije za kapitalne projekte koji traju dulje od godine dana. Lokalne jedinice alju zahtjeve za nanciranje resornim ministarstvima (npr. Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka). Ministarstva u ime lokalnih jedinica prosljeuju zahtjev Ministarstvu nancija, koje odobrava ili odbija te zahtjeve. Naalost, u Ministarstvu nancija ne postoji odjel za kapitalne investicije koji bi nadgledao odobravanje i koritenje kapitalnih dotacija te zasebno evidentirao njihovu veliinu.
70
Dotacije preko Fonda za regionalni razvoj. Fond je osnovan za poticanje ujednaenoga regionalnog razvoja PPDS-ova, otoka, brdskoplaninskih podruja, posebice podruja koja ostvaruju nii BDP od 65% prosjenoga u Hrvatskoj. Fond se nancira iz sredinjega dravnog prorauna, prihodima od privatizacije, obveznica, zajmova, donacija te iz ostalih izvora. Fond moe do 50% investicijskog projekta lokalne jedinice nancirati nepovratno. Pri tome se posebno pogodnima za nepovratno nanciranje smatraju infrastrukturni projekti. Ovisno o znaenju infrastrukturnog projekta za regionalni razvoj pojedine upanije (ili vie upanija), opine i grada, Upravni odbor Fonda donosi odluku o iznosu sredstava s kojima Fond sudjeluje. Na temelju analize trokova i koristi, specinih ciljeva pojedinih upanija, opina i gradova te potovanja ekolokih standarda Fond (na prijedlog upanija) donosi odluku o nepovratnom nanciranju kapitalnih projekata. Meutim, kriteriji dodjele kapitalnih dotacija putem Fonda za regionalni razvoj nisu detaljno i jasno denirani.
Zaduivanje lokalnih jedinica
Sve lokalne jedinice (opine, gradovi i upanije) mogu se dugorono zaduiti uzimanjem kredita na domaem tritu novca i kapitala iskljuivo za kapitalni projekt obnove i razvoja (investiciju) koji se nancira iz njihova prorauna, na temelju odluke predstavnikog tijela lokalne jedinice, uz prethodnu suglasnost Vlade. Uvjet za dugorono zaduivanje ispunjavaju sve lokalne jedinice iji su tekui prihodi vei od tekuih rashoda odnosno prihodi poslovanja vei od rashoda poslovanja.2 Od 1996. do 1998. godine lokalne su se jedinice mogle zaduiti na domaemu i inozemnom tritu kapitala do 30% ostvarenih proraunskih izdataka, odnosno toliko da ukupne godinje obveze (godinji anuitet) za zaduivanje nije smio prelaziti 30% proraunskih izdataka iz prethodne godine. Od 1998. do 2005. godine Ministarstvo nancija i Vlada utvruju nii limit zaduivanja tako da ukupne godinje obveze (godinji anuitet) lokalne jedinice ne smije prelaziti 20% ostvarenih proraunskih prihoda iz prethodne godine. U iznos ukupnih godinjih obveza bio je ukljuen i iznos prosjenoga godinjeg anuiteta po kreditima, danim jamstvima i suglasnostima, te iznos dospjelih nepodmirenih obveza iz prethodnih godina.
2 Iz prihoda poslovanja iskljueni su ovi primici: domae i inozemne potpore, dotacije i transferi iz dravnog prorauna i prorauna drugih lokalnih jedinica te iz posebnih ugovora (mjesni samodoprinos i sunanciranje graana).
71
Tablica 13. Uvjeti za dugorono zaduivanje lokalnih jedinica od 1997. do 2007. godine Doputena namjena zaduivanja Godinje ogranienje zaduivanja (godinja obveza) 30% proraunskih izdataka 20% ostvarenih prihoda Dodatno ogranienje Nema
Godina 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
Nema
obnova i razvoj (nanciranje kapitalnih investicija) 20% ostvarenih prihoda
2005.
ukljuen iznos prosjenoga godinjeg anuiteta po kreditima, danim jamstvima iz prethodnih godina, te kratkoronih nepodmirenih obveza
3% prihoda poslovanja svih lokalnih jedinica
2% prihoda poslovanja u 2004. 2% prihoda poslovanja u 2005. 2,3% prihoda poslovanja u 2006.
2006.
2007.
Vlada i Ministarstvo nancija od 2003. do 2007. uvode dodatno ogranienje te se lokalne jedinice mogu zaduiti do najvie 3% odnosno 2% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih lokalnih jedinica. Na primjer, ako su u 2004. godini ukupni prihodi poslovanja svih lokalnih jedinica iznosili 15 mlrd. kuna, tada 3% iznosi 450 mil. kuna, i to je maksimalan iznos duga koji lokalne jedinice mogu stvoriti u 2005. godini. Razlog za uvoenje dodatnog ogranienja jest povean broj lokalnih jedinica koje ispunjavaju uvjete za zaduivanje. Utvrivanjem dodatnog ogranienja Vlada i Ministarstvo nancija pootrili su uvjete zaduivanja te neizravno potaknuli konkurenciju lokalnih jedinica za dobivanje odobrenja za zaduivanje. Napomenimo da lokalne jedinice mogu odobriti trgovakim drutvima u kojima imaju veinsko vlasnitvo jamstva za zaduivanje. Odobrenje za zaduivanje daje predstavniko tijelo lokalnih jedinica premda lokalne jedinice mogu statutom detaljnije utvrditi postupak za davanje jamstava za zaduivanje svojih trgovakih drutava. Zbog utvrenih skalnih
72
ogranienja lokalne jedinice putem svojih komunalnih poduzea pribjegavaju neizravnom zaduivanju za nanciranje kapitalnih (infrastrukturnih) projekata.
Je li Hrvatska skalno centralizirana ili decentralizirana drava?
Jedna je drava centraliziranija od druge ako je vie ovlasti za donoenje odluka u djelokrugu vieg tijela upravne vlasti. Uobiajena mjera za odreivanje razine centralizacije nekog sustava jest stupanj centralizacije, udio rashoda sredinje drave u ukupnim izravnim rashodima drave. (Izravne dravne rashode ine ukupni rashodi, osim transfera ostalim dravnim jedinicama.) Stupanj centralizacije zbog vie razloga nipoto nije pouzdan pokazatelj centralizacije sustava (Rosen, 1999:510). No najprije pogledajmo stupanj centralizacije u Hrvatskoj. Kako bismo utvrdili stupanj (de)centralizacije u Hrvatskoj, potrebno je promotriti udio konsolidiranih i nekonsolidiranih rashoda lokalnih jedinica u BDP-u. Oba su pokazatelja korisna jer pokazuju i stupanj ovisnosti lokalnih jedinica o nanciranju iz sredinjega dravnog prorauna.
Slika 2.
Rashodi lokalnih jedinica od 1999. do 2006. (u % BDP-a)
Napomena: Podaci za 2006. odnose se na plan prorauna. Izvor: autorov izraun na temelju podataka Ministarstva nancija
Udio ukupnih rashoda lokalnih jedinica poveava se sa 6% u 1999. na 9% BDP-a u 2005. godini. Meutim, kada promatramo udio rashoda lokalnih jedinica iz kojih su iskljuena sredstva dobivene putem dravnih dotacija, tada je taj udio blizu 6% BDP-a. Prema kriteriju nekonsolidiranih rashoda (rashodi lokalnih jedinica uveani za transfere sredinje drave), poveava se stupanj skalne decentralizacije. Meutim, na temelju udjela konsolidiranih rashoda (bez transfera sredinje drave) lokalnih jedinica u BDP-u (6%) zakljuujemo da su lokalne jedinice ovisne o dotacijama (transferima)
73
sredinje drave. Po tom kriteriju Hrvatska je skalno centralizirana zemlja. Treba istaknuti da je na temelju dvaju jednostavnih kriterija teko ocijeniti stupanj centralizacije ili decentralizacije. Dodjelom ovlasti i odgovornosti, kao i izvora nanciranja, Hrvatska je decentralizirana drava. Meutim, pitanje stupnja decentralizacije uglavnom treba vezati za kvalitetu i uinkovitost lokalnih jedinica u ponudi javnih dobara i usluga. Stoga sredinja pitanja skalne decentralizacije glase: koliko su lokalne jedinice uinkovite u pruanju javnih dobara i usluga, koliko su odgovorne graanima, pruaju li transparentne informacije te upravljaju li kvalitetno svojim proraunima? Osim toga, za procjenu decentralizacije bitno je znati osiguravaju li lokalne jedinice sudjelovanje graana u donoenju stratekih odluka (npr. javno izjanjavanje o gradnji kapitalnih projekata, uvoenju ili poveanju dodatnih komunalnih pristojbi i naknada) ili su kljune odluke predmet diskrecijske odluke izabranih predstavnika vlasti. Decentralizacija ne odraava samo stupanj nancijske autonomije lokalnih jedinica nego i stupanj odgovornosti lokalnih jedinica za transparentno upravljanje sredstvima i njihovo koritenje. Dakle, decentralizacija, kao i skalna decentralizacija, vezana je za stupanj demokratizacije drutva te za sposobnosti izabranih predstavnika vlasti da kvalitetno zastupaju interese lokalne zajednice i argumentirano postavljaju dravi zahtjeve za nancijskim sredstvima. Naravno, stupanj i kvaliteta decentralizacije uvelike ovise o sredinjim tijelima dravne vlasti, koja, u suradnji s lokalnim jedinicama, trebaju osigurati uinkovite javne usluge te podupirati veu nancijsku samostalnost lokalnih jedinica.
Saetak
n Razliite razine vlasti osiguravaju stanovnitvu razliite usluge na svom podruju. Hrvatski skalni sustav obuhvaa dravnu (republiku) vlast, upanije, opine, gradove te Grad Zagreb, s posebnim statusom. n Pri poetnom koncipiranju modela nanciranja lokalnih jedinica pojavili su se problemi, npr. nedostatak podataka o skalnom kapacitetu lokalnih jedinica, odreivanje broja lokalnih jedinica i ustroja nove evidencije o potencijalnim prihodima lokalnih jedinica, utvrivanje kriterija za skalno izravnanje te nanciranje obnove ratom razruenih podruja. n Transferi sredinje drave lokalnim jedinicama daju se u obliku udjela u jednome ili vie poreza (okomito skalno izravnanje), te u obliku vodoravnoga skalnog izravnanja dotacijama od vie prema niim razinama vlasti. n Zbog uloge koju imaju u sustavu skalnog izravnanja (vodoravnoga i okomitoga) lokalnim se jedinicama osiguravaju ope i namjenske dotacije iz dravnog prorauna te ustupa udio u porezu na dohodak i u porezu na promet nekretnina. n Sustav skalnog izravnanja i utvrivanje iznosa dotacija treba se temeljiti na utvrenim kriterijima. Glavni kriterij za odluku o dodjeli dotacija treba biti skalni kapacitet. Fiskalni kapacitet pokazatelj je sposobnosti lokalnih jedinica (upanija, opina i gradova) u prikupljanju prihoda te nanciranju rashoda.
74
n U nanciranju lokalnih javnih izdataka u Hrvatskoj prevladava nanciranje zajednikim porezima, i to najveim dijelom po osnovi poreza na dohodak. n Od 2001. godine poeo je proces skalne decentralizacije, u kojemu je sredinja drava lokalnim jedinicama prenijela dio ovlasti za nanciranje zdravstva, osnovnoga i srednjokolskog obrazovanja, socijalne skrbi i vatrogastva. Lokalnim jedinicama koje su preuzele decentralizirane funkcije drava ustupa vei udio u porezu na dohodak te dodatna sredstva iz tzv. fonda za izravnanje. n Lokalne se jedinice mogu dugorono zaduivati radi nanciranja kapitalnih projekata. Meutim, zbog utvrenih skalnih ogranienja neizravno se zaduuju i preko komunalnih poduzea.
n Stupanj centralizacije nekog sustava mjeri se i udjelom rashoda sredinje drave u ukupnim izravnim rashodima. Prema tom kriteriju, u Hrvatskoj je najvei udio sredinje drave u ukupnim rashodima. n U iduem razdoblju treba utvrditi optimalni stupanj skalne decentralizacije, kriterije dodjele dotacije i stupanj sudjelovanja lokalnih jedinica u zajednikim porezima. Osim prijenosa ovlasti za nanciranje decentraliziranih funkcija, lokalnim jedinicama treba, na temelju utvrenih kriterija, paljivije odreivati udio u zajednikim porezima i veliinu dotacija iz dravnog prorauna.
Pitanja
1. Navedite osnovne izvore nanciranja lokalnih jedinica. 2. to su neporezni prihodi i koji su glavni problemi pri utvrivanju njihove namjene? 3. to su kapitalni prihodi lokalnih jedinica? 4. Objasnite pojam i vrste skalnog izravnanja u Hrvatskoj. 5. Koji su najvaniji instrumenti vodoravnoga skalnog izravnanja? 6. to je okomito skalno izravnanje i koji su njegovi glavni instrumenti? 7. Navedite kljuna proraunska ogranienja zaduivanja lokalnih jedinica u Hrvatskoj. 8. Kako se mjeri (de)centralizacija nekoga skalnog sustava? 9. Kako biste denirali hrvatski skalni sustav prema stupnju skalne (de)centralizacije: izrazito centraliziranim, izrazito decentraliziranim, ili optimalno (de)centraliziranim? 10. Objasnite svoje stajalite o skalnoj (de)centralizaciji.
Sandra valjek
Javni dug
Drave porezima, doprinosima, naknadama i slinim vrstama prihoda esto ne prikupe dovoljno sredstava da bi mogle podmiriti sve javne potrebe. Tada im, ako ne ele prodavati vlastitu imovinu, ne preostaje drugo nego manjak sredstava prikupiti zaduivanjem. Od svojega osamostaljenja dravni se sektor Hrvatske morao nancirati zaduivanjem, a godinje potrebe za zaduivanjem i kretanje razine ukupnog duga moemo pratiti od 1994. godine, od kada postoje usporedivi podaci o javnom dugu. Podatke moemo pronai u publikacijama Ministarstva nancija i Hrvatske narodne banke (HNB). Zbog razliitog obuhvata javnog sektora, ta dva izvora ne objavljuju jednake podatke, ali je razlika relativno malena te se moe rei da podaci daju dobru i pouzdanu sliku stanja i kretanja duga drave. Ovdje emo se u razmatranju javnog duga Hrvatske uglavnom usredotoiti na dug ope drave, dakle na zbroj duga sredinje drave i izvanproraunskih fondova te duga jedinica lokalne samouprave. Dug drave je zbroj svih decita ili manjaka dravnih prihoda u odnosu prema dravnim rashodima u prethodnim godinama, to ujedno znai i da je porast javnog duga u jednoj godini rezultat decita dravnog prorauna ostvarenoga te godine. U ovom se poglavlju najprije upoznajemo s veliinom duga ope drave, zatim s nastankom i kretanjem visine javnog duga te s njegovom strukturom i nainom na koji se u Hrvatskoj upravlja tom strukturom. Poglavlje o javnom dugu zavravamo zakljucima.
Uvod
Dug ope drave
Krajem 2006. godine ukupan je dug ope drave prema podacima Ministarstva nancija iznosio oko 102 milijarde kuna. Veliina toga broja bit e nam razumljivija ako je podijelimo npr. brojem stanovnika. Dobit emo iznos od gotovo 23.000 kuna. Upravo bi toliko novca trebao izdvojiti svaki stanovnik Hrvatske kada bismo eljeli otplatiti sav dravni dug. Iako nas taj iznos moe uznemiriti, nancijska je situacija ipak povoljnija nego to se ini jer treba uzeti u obzir da istodobno drava raspolae znatnom materijalnom imovinom. Javni se dug obino izraava u omjeru prema BDP-u, a taj relativni pokazatelj esto slui za usporedbu zaduenosti meu dravama. U Hrvatskoj je javni dug krajem 2006. iznosio 41,2% BDP-a.
76
Sandra valjek: Javni dug
O visini tog iznosa mnogo emo lake prosuivati ako ga usporedimo s istim pokazateljem u drugim zemljama i skupinama zemalja. Na slici 1. prikazane su veliine udjela duga ope drave u BDP-u krajem 2005. u novim i starim lanicama (EU-10 i EU-15), tranzicijskim lanicama (EU-8), zatim u zoni eura, u dvije najnovije lanice (Rumunjskoj i Bugarskoj) te u Hrvatskoj. Prikazan je i najmanji zabiljeeni udio duga u BDP-u u EU (odnosi se na Estoniju i iznosi 4,5% BDP-a), kao i najvei, koji se odnosi na Grku i iznosi 107,5% BDP-a. Za ilustraciju, dan je i pokazatelj zaduenosti u SAD-u i Japanu. U sliku je ucrtan i udio javnog duga u BDP-u od 60%, koji se smatra skalnim kriterijem konvergencije lanica EU i uvjet je za ulazak neke zemlje u Europsku monetarnu uniju. Usporedba pokazuje da za Hrvatsku dug ope drave zadovoljava skalni kriterij konvergencije, da je ispod prosjeka zemalja EU, ali da je relativno vii nego u EU-10. Takoer, zaduenost drave mjerena tim pokazateljem via je nego u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Slika 1.
Dug ope drave u 2005. (u % BDP-a)
Izvor: Eurostat (2005) Napomena: Podaci za SAD i Japan odnose se na 2004. godinu.
Dananja visina duga ope drave rezultat je stanja dravnih nancija u prethodnim razdobljima. Podaci pokazuju da je u jedanaest proteklih godina, od 1995. do danas, opa drava imala negativan saldo prihoda i rashoda (v. tabl. 1. i 2). Deciti su bili osobito veliki od 1999, a 2000. postignut je rekordni decit u iznosu od 7,5% BDP-a. Nakon toga negativna su se salda, mjerena udjelom u BDP-u, smanjivala te je razina decita 2005. godine iznosila 4,1% BDP-a. Prema neslubenim podacima, 2006. decit ope drave iznosio je 3%
77
BDP-a, te je dotaknuo granicu koja se smatra drugim skalnim kriterijem ulaska u Europsku monetarnu uniju.
Tablica 1. Decit ope drave, 1994-2006. Godina Ukupni decit bez kapitalnih prihoda mlrd. kn. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. -1,2 1,7 2,0 2,7 2,0 10,1 11,4 11,3 9,0 12,2 10,3 9,3 % BDP-a -1,4 1,7 1,9 2,2 1,5 7,1 7,5 6,8 5,0 6,1 4,8 4,1 3,0* Ukupni decit s kapitalnim prihodima mlrd. kn. -1,6 0,7 0,4 1,5 -0,7 3,1 7,7 5,2 4,7 5,7 9,0 8,2 % BDP-a -1,8 0,7 0,4 1,2 -0,5 2,2 5,0 3,1 2,6 2,9 4,2 3,6 -
Predznak (-) oznaava sucit. * Neslubeni podatak. Izvor: Ministarstvo nancija Republike Hrvatske
Tablica 2. Dug ope drave, bez izdanih jamstava, 1994-2006. Godina mlrd. kn. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 19,4 19,0 30,7 33,8 36,2 46,8 59,9 66,3 71,4 81,1 92,8 101,1 102,1 Javni dug % BDP-a 22,2 19,3 28,4 27,3 26,3 33,1 39,3 40,0 39,4 40,9 43,6 44,1 41,2
Napomena: Podaci u razdoblju 1994-1998. odnose se na konsolidiranu sredinju dravu. Izvor: Ministarstvo nancija Republike Hrvatske
78
Trajni su deciti u posljednjih sedam uzastopnih godina imali niz uzroka. S obzirom na to da je udio poreznih prihoda u BDP-u tijekom cijelog tog razdoblja bio razmjerno visok, za manjak prihoda ne moemo okriviti nisku razinu prikupljenih poreza. Naprotiv, uzroci neravnotee javnih prihoda i rashoda gotovo se iskljuivo odnose na rashodnu stranu prorauna. Kao prvo, drutvo je u poslijesocijalistikom i ujedno poslijeratnom razdoblju imalo vrlo velike potrebe za dravnim aktivnostima i javnim dobrima. Drugo, dodatni je pritisak na dravnu potronju nastao zbog poveanja udjela ovisnog stanovnitva, do kojega je dolo zbog nekoliko razloga: demografski su trendovi uzrokovali poveanje umirovljenike populacije, tranzicija porast broja nezaposlenih, a rat i gospodarsko restrukturiranje rano umirovljenje dijela mlaeg stanovnitva. Tree, na prijelazu tisuljea, kada je gospodarski rast bio opasno usporen, rashodi usmjereni na investicije u gospodarsku infrastrukturu koristili su se kao poticaj razvoju gospodarstva. Konano, moglo bi se rei i da je zadravanje rashoda na visokoj razini, osobito kada je rije o transferima i subvencijama, katkad bilo politiki motivirano. Visoke razine decita odrazile su se i na visinu javnog duga. No kako je dio manjka prihoda drava prikupljala privatizacijom i prodajom dravne imovine, dakle kapitalnim prihodima, iznos koji je trebalo namaknuti zaduivanjem bio je manji od iznosa decita. Podaci u tablici 1. pokazuju da je decit umanjen za kapitalne prihode bio manji od onoga bez kapitalnih prihoda u svim godinama, to znai da je drava ostvarivala znaajne kapitalne prihode. Unato tome, poetna se razina duga ope drave od kraja 1994. do kraja 2005, mjerena u kunama, vie nego upeterostruila, dok se udio javnog duga u BDP-u udvostruio. Podaci za 2006. govore da je krajem te godine, prvi put od 1998, udio javnog duga u BDP-u smanjen u usporedbi s prethodnom godinom. Osim zaduivanjem, odnosno uzimanjem zajmova od banaka i drugih nancijskih institucija ili izdavanjem vrijednosnih papira, drava obveze preuzima i na naine koji se teko ili nikako ne mogu evidentirati u statistici javnog duga. Ipak, takve obveze drava katkad mora izvriti u novcu i tada se one pretvaraju u javni dug. Primjer takvih obveza su npr. jamstva, nancijska i inidbena, koja drava daje poduzeima za njihove obveze. Iznos dravnih jamstava u Hrvatskoj razmjerno je visok i povezan je s velikim rizikom od pretvaranja u javni dug. Zato se iznos izdanih jamstava esto pribraja visini duga ope drave kako bi se dobio potpuniji uvid u dravne obveze. Zajedno s jamstvima, javni dug je krajem 2006. godine iznosio 49,4% BDP-a.
79
Nastanak i kretanje javnog duga
U smislu nastanka te kretanja visine i strukture javnog duga, razdoblje od osamostaljenja 1991. godine do danas mogli bismo podijeliti u tri podrazdoblja. Razdoblje od 1991. do 1996. rana je faza akumuliranja javnog duga, razdoblje od 1997. do 2003. ima obiljeja zrele faze, da bi 2004. godine poelo razdoblje suzbijanja daljnjeg rasta javnog duga, odnosno faza konsolidacije (v. sl. 2).
Slika 2.
Dug konsolidirane sredinje drave, 1994-2006. (u % BDP-a)
Izvor: Hrvatska narodna banka
Rana faza nastanka javnog duga. Nakon osamostaljenja, a zatim i priznavanja Hrvatske kao samostalne drave, poelo je razdoblje u kojemu je nova drava morala od bive SFRJ preuzeti dio nancijskih obveza prema inozemnim vjerovnicima. Od Svjetske banke Hrvatska je 1993. preuzela dugove bive SFRJ u ukupnom iznosu od otprilike 135 milijuna USD. Sporazumom s dravama lanicama tzv. Parikog kluba Hrvatska je 1995. preuzela dio dugova SFRJ, a 1996. isto je uinila i s poslovnim bankama Londonskog kluba. Ukupni dugovi prema Londonskom i Parikom klubu koje je Hrvatska naslijedila od SFRJ iznosili su vie od 2,5 milijardi USD. Osim dugova prema inozemnim vjerovnicima, Hrvatska je od bive drave naslijedila problem tzv. stare devizne tednje. Narodna banka Jugoslavije je 1991. iskljuila HNB iz monetarnog sustava Jugoslavije, prekinula sve veze s hrvatskim poslovnim bankama i prisvojila potraivanja hrvatskih poslovnih banaka po osnovi redeponirane tednje. Nakon toga hrvatska je drava deviznu tednju, koja je za velik broj njezinih graana bila cjeloivotna uteevina, priznala kao javni dug. Javni dug po toj, tzv. staroj deviznoj tednji ukupno je iznosio vie od 5 milijardi njemakih maraka (iznos od otprilike dananjih 2,5 milijardi eura). Kako bi nancirala otplatu glavnice i kamata toga duga, drava je u 1993. i 1994. izdala nekoliko serija dravnih obveznica.
80
Novi dug nastao u razdoblju od 1991. do 1996. bio je najveim dijelom domai dug. S obzirom na to da je u to vrijeme Hrvatska prolazila kroz politiki i gospodarski vrlo nestabilno razdoblje, javni dug koji je nastao u to vrijeme bio je povezan s vrlo specinim potrebama drave i namjenama prikupljenih sredstava. Tako su npr. radi nanciranja obnove ratom unitenih gospodarskih kapaciteta i kulturne batine tijekom 1992. i 1993. izdane tri emisije tzv. obveznica za obnovu. Spoj rata i tranzicije razorno je djelovao na poslovanje gospodarskih subjekata, te su ve u prvoj polovici 1990-ih poduzea i banke nagomilale velike gubitke. Drava je odluila potpomoi sanaciju poduzea i banaka emisijom dravnih obveznica, te time izbjei slom bankarskog sustava i gospodarskog sustava uope. Tada je za te namjene izdano nekoliko serija tzv. velikih obveznica i obveznica za sanaciju banaka Rijeke, Splitske i Privredne (Ministarstvo nancija, 1998). U tom je razdoblju postojala mogunost zaduivanja dravnog prorauna kod HNB. Kratkorono je zaduivanje bilo doputeno u iznosu do 5% dravnog prorauna, dok se dugorono dravni proraun mogao zaduiti kod HNB-a donoenjem uredbe sa zakonskom snagom. Mogunou zaduivanja kod HNB-a drava se viekratno koristila. Zavretak rane faze nastanka javnog duga obiljeile su prve emisije trezorskih zapisa krajem 1996. godine te prvo zaduivanje na inozemnom tritu putem sindiciranog zajma Hrvatske i 28 banaka. U ranoj fazi nastanka javnog duga decit ope drave prosjeno je iznosio 0,7% BDP-a. Visina duga prosjeno je iznosila 23,3% BDP-a, a rasla je po prosjenoj godinjoj stopi od gotovo 30%. Zrela faza zaduivanja drave. Za razliku od rane faze, u zreloj je fazi drava izdavala bitno manje dravnih obveznica za specine i izvanredne potrebe. No u tom je razdoblju dravna potronja bujala i uzrokovala visoke proraunske decite te su se pojavile velike potrebe za razliitim oblicima zaduivanja u zemlji i inozemstvu. Uvedeno je redovito kratkorono zaduivanje na domaem tritu izdavanjem trezorskih zapisa radi usklaivanja pritjecanja prihoda i izvravanja rashoda. Trezorski su zapisi u poetku imali dospijee od 42 i 91 dan, da bi sredinom 1997. poelo izdavanje trezorskih zapisa s dospijeem od 182 dana. U drugoj je polovici 2002. prestalo izdavanja trezorskih zapisa s rokom od 42 dana, a zapoelo izdavanje trezorskih zapisa s dospijeem od 364 dana. Rok dospijea trezorskih zapisa povean je kako bi se smanjio rizik njihova renanciranja (Svjetska banka, Meunarodni monetarni fond i Vlada RH, 2005). U tom je razdoblju dolo do bankarske krize i propasti niza banaka, te je drava radi ublaavanja krize izdala nekoliko serija obvez-
81
nica za sanaciju banaka i isplatu osiguranih tednih uloga. Tih su se godina sve vie oitovali problemi u nanciranju sustava zdravstvenoga i mirovinskog osiguranja. Problem nedostatka sredstava povezan sa slabom kontrolom troenja sredstava u zdravstvenom je sustavu poprimio razmjere velikog neplaanja dospjelih obveza, te je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdao obveznice za podmirivanje nagomilanih obveza zdravstvenog sustava. Dodatni poticaj rastu unutarnjeg javnog duga dala je mirovinska reforma zapoeta 1999. godine, kojom je 2002. godine uveden trodijelni (trostupni) sustav mirovinskog osiguranja. Reformom je dio doprinosa za mirovinsko osiguranje umjesto u dravni mirovinski fond (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) preusmjeren u tzv. drugi stup, odnosno na individualne raune dobrovoljnih mirovinskih fondova. Time su smanjeni prihodi u tzv. prvom stupu mirovinskog osiguranja, odnosno prihodi Hrvatskog fonda za mirovinsko osiguranje kao dijela konsolidirane sredinje drave. Budui da su mirovinski izdaci iz sustava generacijske solidarnosti ostali isti, drava je sredstva koja su joj nedostajala morala pribaviti zaduivanjem. Od 2001. godine drava je izdala nekoliko serija obveznica na domaem tritu. U prvo vrijeme to su bile obveznice denominirane u eurima, da bi tek 2003, nakon cijelog desetljea cjenovne stabilnosti, drava prvi put na hrvatskom tritu emitirala dravnu obveznicu denominiranu u kunama. Unato bojazni Ministarstva nancija, potranja za njom bila je velika zahvaljujui visokoj likvidnosti na tritu, ali i visokoj kamatnoj stopi od 6,125%. Od tada su izdane jo tri serije kunskih obveznica (Ministarstvo nancija, 2004). Godine 1997. Hrvatska je prvi put dobila investicijsku kreditnu ocjenu, to joj je otvorilo vrata inozemnih trita kapitala. Radi renanciranja dospjelih dugova, a i radi nanciranja novih decita, drava se uvelike koristila novom mogunosti zaduivanja u inozemstvu. Tada su na meunarodnom tritu izdane brojne emisije javnog duga denominirane u raznim valutama, od dolara i njemake marke, do japanskog jena, austrijskog ilinga i panjolskih peseta. Od 1999. nadalje gotovo svakih pola godine drava bi u inozemstvu plasirala novo izdanje dravnih obveznica. Budui da su u cijelom tom razdoblju meunarodni investitori Hrvatsku doivljavali kao zemlju nezanemarivih politikih i ekonomskih rizika, te uz to i kao zemlju ovisnu o inozemnom kapitalu, kreditna ocjena dravnih obveznica nije se poboljavala. Svejedno, kamatne su stope padale zbog pada kamatnih stopa na svjetskom tritu, kao i percepcije investitora da hrvatsko gospodarstvo ipak pripada stabilnim tritima EU i zemalja pristupnica. To je pridonijelo smanjenju trokova nanciranja zaduivanjem, ali je ujedno umanjilo vanost voenja oprezne i razborite politike zaduivanja (Ministarstvo nancija, 1998; 1999; 2000).
82
U tom je razdoblju Hrvatska za razliite namjene uzela i velik broj zajmova od meunarodnih nancijskih organizacija, osobito od Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Razvojne banke Vijea Europe i Europske investicijske banke. U razdoblju od 1997. godine nadalje Ministarstvo nancija vie se nije dugorono zaduivalo kod HNB-a, a novim Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci iz 2001. dravi je u potpunosti onemogueno da se zaduuje kod monetarnih vlasti. Od 1997. do 2003. decit ope drave prosjeno je iznosio 5,2% BDP-a. Visina duga porasla je na prosjeno oko 35% BDP-a, uz prosjenu godinju stopu porasta od oko 15%. Faza konsolidacije javnog duga. Nakon viegodinjega gotovo neobuzdanog porasta javnog duga bilo je oito da se tempo novog zaduivanja mora usporiti. Nepromijenjen intenzitet zaduivanja doveo bi do daljnjeg poveanja udjela javnog duga u BDP-u, a time moda i do naruavanja ocjene inozemnih investitora o sigurnosti ulaganja u hrvatske dravne obveznice, to bi rezultiralo padom potranje za njima ili porastom cijene zaduivanja. Takoer, poveanim bi dugom bilo sve tee upravljati, a portfelj duga bio bi povezan sa sve veim rizicima. Osim toga, daljnje oslanjanje na zaduivanje drave u inozemstvu i dalje bi pojaavalo ionako velik problem visoke inozemne zaduenosti zemlje. Stoga je ve krajem 2003, a osobito tijekom 2004. Ministarstvo nancija poelo naglaavati nunost skalne konsolidacije koja podrazumijeva postupno smanjivanje proraunskog manjka i stabiliziranje udjela javnog duga u BDP-u. Radi ublaavanja problema inozemne zaduenosti zemlje, donesena je nova strategija zaduivanja iji je bitan element bila namjera da se drava umjesto u inozemstvu, uglavnom zaduuje na domaem tritu. Iako je u nominalnom iznosu visina javnog duga i nakon 2004. nastavila rasti, taj je rast u 2005. bitno usporen u usporedbi s prethodnim godinama, a 2006. gotovo je zaustavljen. S prosjeno vie od 15% u prethodnom razdoblju, u razdoblju od 2004. do 2006. godine stopa porasta duga smanjila se na oko 8%. Budui da je gotovo cjelokupno novo zaduivanje ostvareno na domaem tritu, osjetno je smanjen udio inozemnoga u ukupnom javnom dugu. Za idue je godine u dokumentima Vlade najavljeno daljnje smanjenje razine decita ope drave, kao i usporavanje porasta javnoga duga. Od 1997. godine, kada je Hrvatska prvi put dobila kreditnu ocjenu, svake godine njezinu kreditnu sposobnost ocjenjuju etiri vodee svjetske agencije za utvrivanje kreditne sposobnosti Moodys Investors Service, Standard&Poors, Fitch Ratings te Rating and Investment Information. Nakon to se sedam godina kreditne ocjene Hrvatske nisu mijenjale, agencija Standard&Poors odluila je 2004.
83
Hrvatskoj povisiti kreditnu ocjenu s BBB- na BBB. Ta se promjena kreditne ocjene dogodila gotovo istodobno kada je Hrvatska dobila status kandidatkinje za punopravno lanstvo u EU, pa se moe zakljuiti da je na to vie utjecala promijenjena politika situacija nego poboljanje gospodarske situacije.
Upravljanje strukturom javnog duga
Osim o razini, vrlo je vano voditi brigu o strukturi javnog duga i o tome na koji se nain i za koje namjene drava moe zaduivati, te kojim se instrumentima duga moe koristiti. Tim se pitanjima bave institucije zaduene za upravljanje javnim dugom, koje obino nastoje sredstva to nedostaju dravi pribaviti uz najnie trokove i ne izlaui se pretjeranom riziku. U Hrvatskoj je donedavno najvanije bilo pronai kanale zaduivanja i pribaviti potrebna nancijska sredstva, dok je upravljanje javnim dugom uvelike bilo zanemareno. Istodobno s poetkom skalne konsolidacije 2003. godine donesen je Zakon o proraunu kojim je uspostavljen institucionalni okvir za razboritije upravljanje javnim dugom, te se moe smatrati da je tada zapoeta i reforma upravljanja javnim dugom. Institucionalni okvir za upravljanje javnim dugom. U Zakonu o proraunu razlikuju se pojmovi javni i dravni dug, te se dravni dug denira kao dug konsolidiranog prorauna drave bez dravnih jamstava, a javni dug kao dug konsolidiranog prorauna Republike Hrvatske s danim jamstvima. Iz odredbi Zakona o proraunu moe se zakljuiti da je osnovni cilj upravljanja javnim dugom osiguravanje nancijskih potreba drave i podmirenje obveza drave (otplata zajmova), uz najnie trokove te uz to manji stupanj rizika. Takva je denicija cilja upravljanja javnim dugom usklaena s dobrom praksom drugih zemalja. Zakonom je utvrena i gornja granica dravnog duga, koja iznosi 60% BDP-a, to znai da je Hrvatska prihvatila europski skalni kriterij konvergencije. Zakon ne propisuje elemente strategije upravljanja javnim dugom, ali u skladu s naelom transparentnosti u upravljanju javnim dugom propisuje da se oni moraju denirati smjernicama trogodinje strategije upravljanja dugom, koje se izrauju svake godine i dostavljaju na odobrenje Vladi, zajedno s trogodinjim projekcijama prorauna. Krajem 2004. prvi su se put u dokumentu Vlade pojavili elementi strategije upravljanja javnim dugom, tonije u Naelima skalne politike za razdoblje 2005-2007. Posljednji dokument koji sadrava naznake strategije upravljanja javnim dugom jesu Smjernice ekonomske i skalne politike za razdoblje 2007-2009. godine (Vlada RH, 2006). U tom se dokumentu navodi kako su glavni ciljevi strategije upravljanja javnim dugom daljnje usporavanje rasta duga ope drave i
84
javnog duga, uz smanjivanje rizika vezanih za javni dug, ponajprije teajnog rizika. Stoga se planira i dalje usmjeravanje na domae izvore nanciranja, uz pojaano zaduivanje u kunama izdavanjem vrijednosnih papira. Zakonom o proraunu doputeno je i zaduivanje jedinica lokalne samouprave uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira. Za jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisano je da se mogu zaduiti samo za investiciju koja se nancira iz njezina prorauna, pri emu ukupna godinja obveza jedinica lokalne vlasti po kreditima moe iznositi najvie 20% prihoda ostvarenih prethodne godine. Kako upravljanje javnim dugom, meu ostalim, podrazumijeva upravljanje strukturom javnog duga, dat emo neka zapaanja vezana za sastav javnog duga prema razliitim kriterijima. Koristit emo se podacima za razdoblje od 1999. do 2005. jer za prijanja razdoblja podaci ne doputaju detaljan uvid u strukturu duga. Ujedno emo pratiti promjene nastale od poetka skalne konsolidacije 2004. godine. Unutarnji i inozemni javni dug. Sve do 2003. godine primarni je cilj upravljanja dugom bilo zadovoljenje nancijskih potreba drave. Takva se strategija zaduivanja odrazila i na kretanje omjera unutarnjega i inozemnoga javnog duga. U fazi najveeg uzleta zaduivanja drava se koristila spremnou inozemnih investitora da ulau u hrvatske dravne vrijednosne papire i sklonou meunarodnih nancijskih institucija da Hrvatskoj daju zajmove te je zaduivanje kod inozemnih rezidenata prevladavalo u odnosu prema zaduivanju kod domaih rezidenata. Zbog vee oskudnosti kapitala u zemlji nego u inozemstvu, kamatne su stope na zaduivanje u zemlji bile vie od kamatnih stopa na zaduivanje u inozemstvu, te je, gledano sa stajalita trokova, orijentacija drave prema inozemnim ulagaima bila i razumljiva i opravdana. Ipak, zbog vanjske ranjivosti uzrokovane porastom inozemne zaduenosti zemlje, a vjerojatno i zbog svijesti o visokom valutnom riziku preteitog nanciranja zaduivanjem u inozemstvu, struktura se javnog duga s obzirom na rezidentnost vjerovnika u 2004. godini mijenja. U 2005. godini udio unutarnjeg duga premauje udio inozemnog javnog duga.
85
Slika 3.
Unutarnji i inozemni dug, u postocima ukupnog duga ope drave
Slika 4.
Dug i jamstva, u postocima ukupnoga javnog duga
Dravna jamstva. Kao element javnog duga iskazuje se i veliina dravnih jamstava. Kada se javni dug promatra zajedno s jamstvima koja je izdala drava, moe se primijetiti da je udio tih jamstava vrlo visok. Od 1999. do 2003. godine stabilizirao se na razini oko 20% ukupnoga javnog duga, da bi tek 2004, ponovno zbog svjesnog zaokreta u skalnoj politici, pao na sadanjih 16%. Struktura javnog duga prema razinama vlasti. Osim prema rezidentnosti vjerovnika, zanimljiva je podjela javnog duga prema razinama dravne vlasti koje se zaduuju. Slika 5. jasno pokazuje kako se dominantno zaduuje sredinja drava. Ipak, od 2003. znaajno je povean udio republikih fondova u ukupnom dugu drave, to se vjerojatno moe povezati s intenzivnom cestogradnjom i zaduivanjem
86
poduzea Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Udio lokalnih jedinica u ukupnom dravnom dugu vrlo je nizak i iznosi samo 1 do 2% ukupnog duga. Struktura javnog duga s obzirom na kamatnu stopu. Krajem 2005. udio duga s eksibilnom kamatnom stopom bio je razmjerno visok i iznosio je oko 37%. U situaciji kada se na svjetskom tritu moe oekivati rast kamatnih stopa, visok udio duga s eksibilnom kamatnom stopom upuuje na visok kamatni rizik porfelja duga. Stoga je kao jedan od ciljeva u strategiji upravljanja javnim dugom istaknuto poveanje udjela duga s ksnom kamatnom stopom na 70 do 75% ukupnog javnog duga (Vlada RH, 2005).
Slika 5.
Dug prema razinama vlasti, u postocima ukupnog duga ope drave
Slika 6.
Kratkoroni te srednjoroni i dugoroni dug, u postocima ukupnog duga ope drave
87
Struktura dravnog duga prema ronosti. Slika 6. pokazuje strukturu dravnog duga prema ronosti. Oito je da je hrvatski dravni dug preteno srednjoroni, odnosno dugoroni, to govori da rizik obnavljanja duga ne bi trebao biti previsok. Ipak, uoava se tendencija poveanja udjela kratkoronog duga, to je povezano s velikom vanou nanciranja drave trezorskim zapisima. Valutna struktura javnog duga. Obilno i neselektivno zaduivanje drave na inozemnim tritima dovelo je do vrlo visokoga valutnog rizika povezanoga s portfeljem dravnog duga. Krajem 2005. udio kunskog duga konsolidirane sredinje drave iznosio je 20%, a prevladavao je dug denominiran u eurima, na koji se odnosilo 63% porfelja. Ostatak duga bio je denominiran u dolarima i jenima. S obzirom na to da e u budunosti jedan od elemenata politike upravljanje javnim dugom postati sve vee zaduivanje na domaem tritu, cilj je smanjiti valutni rizik te poveati udio duga denominiranoga u kunama, te znatno smanjiti udio duga denominiranog u dolarima i jenima (Vlada RH, 2006).
Slika 7.
Utrivi i neutrivi dug, u postocima ukupnog duga ope drave
88
Slika 8.
Utrivi i neutrivi dug, u postocima ukupnog unutarnjeg duga ope drave
Instrumenti javnog duga. Uvrijeeno je stajalite da bi drava izdavanjem vlastitih vrijednosnih papira mogla i trebala utjecati na razvoj domaeg trita vrijednosnih papira. Hrvatska se drava, osobito posljednjih godina, sve intenzivnije oslanja na nanciranje vrijednosnim papirima izdanima na domaem tritu, a sve manje na nanciranje zajmovima od meunarodnih nancijskih institucija i poslovnih banaka. Utrivi javni dug koji ine trezorski zapisi, instrumenti trita novca i dravne obveznice ini oko 80% unutarnjeg duga, ali se moe pretpostaviti da na domaem tritu postoji jo vea potranja dravnih vrijednosnih papira. Zbog smanjenja zaduivanja izdavanjem obveznica u inozemstvu od 2002. godine smanjuje se udio utrivoga javnog duga u ukupnom dugu ope drave te je on krajem 2005. iznosio 70% ukupnog duga ope drave.
Zakljuci
U apsolutnom iznosu javni je dug Hrvatske visok i prelazi 100 milijardi kuna, to je samo neto manje od prihoda koje drava ostvari u cijeloj jednoj godini. Kada se taj dug izrazi u omjeru prema BDP-u, meunarodna usporedba pokazuje da je javni dug Hrvatske nii od prosjenoga u zemljama EU, iako je vii nego u novim lanicama. Postojea razina duga ope drave rezultat je dugogodinjega stalnog porasta zaduenosti koji je proizaao iz trajne neravnotee u dravnom proraunu. Dodatni impuls rastu javnog duga dale su preuzete obveze bive SFRJ te obveze koje je drava prihvatila kako bi ublaila negativne posljedice bankarske krize i gubitaka odreenih poduzea. Rast duga ope drave ublaen je u posljednjih nekoliko godina, od kada je drava zapoela provoditi skalnu konsolidaciju i smanjivati razinu decita ope drave. Uz nastavak takvih trendova,
89
kao i uz dominantno zaduivanje drave na domaem tritu, javni dug ne bi trebao biti prijetnja stabilnosti gospodarstva. Briga o skalnoj ravnotei i kretanju javnog duga neosporno je vrlo vana. No takoer je nuno voditi brigu i o upravljanju javnim dugom. Na podruju upravljanja javnim dugom u Hrvatskoj i dalje postoji prostor za poboljanje. Institucionalni je okvir uspostavljen, ali jo uvijek nije jasno odreena strategija upravljanja javnim dugom. Analiza strukture javnog duga govori kako je portfelj javnog duga i dalje vrlo rizian s ozbirom na valutnu i ronu strukturu. Ujedno, ini se da bi drava, izdajui vrijednosne papire na domaem tritu, mogla dodatno ubrzati razvoj domaeg trita kapitala. Obino se govori kako je javni dug teret buduim generacijama jer one plaaju poreze koji slue za otplatu duga. Sudei prema kretanju javnog duga u Hrvatskoj, teret koji ostaje na buduim generacijama sve je vei. No drava se ipak uvelike zaduivala kako bi stvarala solidne osnove za gospodarski razvoj zemlje. U zdravom i naprednom gospodarstvu novi e se narataji moi nositi s otplatama javnog duga.
Saetak
n Od 1995. godine do danas svaka je godina zavrila decitom prorauna ope drave. Najvei je decit dosegnut 2000. godine, kada je iznosio 7,5% BDP-a, a od tada je vidljiva tendencija smanjenja proraunske neravnotee. n Visoke razine decita odrazile su se i na visinu javnog duga. Poetna se razina od kraja 1994. do kraja 2005. vie nego upeterostruila, a udio se javnog duga u BDP-u udvostruio. Krajem 2006. udio duga ope drave iznosio je 41,2%, a kada se tom dugu dodaju jamstva koja je izdala drava, udio javnog duga dosee 49,4% BDP-a. n Udio duga ope drave u BDP-u u Hrvatskoj nii je od prosjeka 25 lanica EU, ali je vii od prosjeka novih 10 zemalja lanica, kao i Bugarske i Rumunjske. n Kada je rije o nastanku i kretanju visine i strukture javnog duga, razdoblje od osamostaljenja 1991. godine mogli bismo podijeliti u tri podrazdoblja. Razdoblje od 1991. do 1996. rana je faza akumuliranja javnog duga, razdoblje od 1997. do 2003. ima obiljeja zrele faze, da bi 2004. godine poelo razdoblje suzbijanja daljnjeg rasta javnog duga, odnosno faza konsolidacije. n U Zakonu o proraunu razlikuju se pojmovi javni i dravni dug, te se dravni dug denira kao dug konsolidiranog prorauna drave bez dravnih jamstava, a javni dug kao dug konsolidiranog prorauna Republike Hrvatske s danim jamstvima. Iz odredbi Zakona o proraunu moe se zakljuiti da je osnovni cilj upravljanja javnim dugom osiguravanje nancijskih potreba drave i podmirenje njezinih obveza (otplata zajmova), uz najnie trokove te uz to manji stupanj rizika. Zakonom je utvrena i gornja granica dravnog duga, koja iznosi 60% BDP-a. n U strukturi javnog duga zaduivanje kod inozemnih rezidenata od 1997. do 2004. prevladavalo je nad zaduivanjem kod domaih rezidenata, a 2005. to se promijenilo u korist zaduivanja kod
90
domaih rezidenata. Udio dravnih jamstava u ukupnom javnom dugu godinama se zadravao na razini od 20%, a 2005. godine smanjen je na 16%. S obzirom na razinu vlasti koja se zaduuje, vie od 85% javnog duga odnosi se na dug sredinje drave.
n Krajem 2004. neutrivi javni dug inio je oko 30% ukupnoga javnog duga. Unato pojaanom zaduivanju plasmanom vrijednosnih papira na domae trite, udio ukupnoga utrivog duga u dugu ope drave u posljednje se etiri godine smanjuje.
Pitanja
1. Kako ocjenjujete dinamiku zaduivanja drave od 1994. godine do danas? Smatrate li da je javni dug rastao prebrzo ili je takav porast javnog duga bio opravdan i prihvatljiv? Moe li se isti tempo zaduivanja nastaviti i u budunosti? 2. Kakve je makroekonomske posljedice imao porast javnog duga od 1997. do 2004. godine? 3. Smatrate li da je drava trebala nancirati sanaciju banaka i restrukturiranje dravnih poduzea emisijom javnog duga? Obrazloite svoje stajalite. 4. Prema vaemu miljenju, treba li davati prednost zaduivanju drave u zemlji ili u inozemstvu? 5. Zato u Hrvatskoj dravna jamstva doseu visok udio od oko 16% u ukupnom javnom dugu? 6. Osim jamstava, moete li nabrojiti neka druga obeanja drave koja mogu dovesti do nastanka javnog duga?
Predrag Bejakovi
Sustavi socijalnog osiguranja i skrbi

U ovom se tekstu poblie razmatraju etiri sustava socijalnog osiguranja i skrbi koji uvelike pridonose poboljanju socijalne slike drutva: mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, pravima za vrijeme nezaposlenosti te socijalnoj skrbi. Sustavi su usmjereni na smanjivanje siromatva, preraspodjelu dohotka, osiguranje za vrijeme bolesti ili starosti te na zakonsku i institucionalnu zatitu slabijih i nemonih. Ovisno o obuhvatu korisnika, trokovima ili njihovu znaenju za socijalnu sigurnost graana unutar sustava socijalne politike, obino su najvei mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Trokovi mirovinskog sustava u Hrvatskoj ine oko 50%, a zdravstvenoga oko 30% svih socijalnih trokova. Ujedno, svi su sustavi, pogotovo oni najvei, pod stalnim i velikim pritiskom smanjivanja trokova, odnosno razliitih vrsta reformi kojima se nastoje uskladiti nove potrebe i rizici te poveani zahtjevi graana s mogunostima nanciranja i jednakog pristupa uslugama svih skupina stanovnitva. Usprkos mnogim raspravama i najavama, vrlo je teko ili pokatkad nemogue provesti znaajnije reforme odnosno ogranienja prava. Politiari su neskloni toj zadai zbog straha od buduih izbornih neuspjeha, a neposredno pogoeni birai i interesne skupine po svaku cijenu nastoje ouvati postojea prava. Gubici pri smanjivanju iznosa mirovina ili podizanju dobi za odlazak u mirovinu neposredni su, jasni i tono usmjereni na pojedine drutvene skupine, a koristi su nesigurne i rasprene. Iako se obino naglaava da je lako ukidati i ograniavati socijalna prava jer su korisnici politiki slaba, heterogena i neorganizirana skupina, ipak to nije tono jer se oni mogu lako mobilizirati te traiti potporu od stranaka u oporbi ili nezadovoljstvo pokazati na izborima. Pojedine skupine korisnika, poput umirovljenika, mogu imati jake organizacije s brojnim lanstvom i biti politiki organizirane. U Hrvatskoj, primjerice, umirovljenici imaju politike predstavnike u Saboru, pa njihov politiki i drutveni utjecaj sigurno nije zanemariv. Najprije emo se osvrnuti na razvoj sustava socijalne zatite i osiguranja u svijetu i u Hrvatskoj, objasniti meusobnu povezanost i utjecaj pojedinih sustava te navesti kratku usporedbu s odabranim zemljama. Takav je zajedniki pristup nuan jer su se ti sustavi u Hrvatskoj uvelike razvijali i pod utjecajima koji su dolazili iz inozemstva,
Uvod
92
Predrag Bejakovi: Sustavi socijalnog osiguranja i skrbi
a i kasnije promjene pojedinih oblika i prava takoer su bile odreene i domaim imbenicima, ali i vanjskim odrednicama.
Kako su nastali socijalno osiguranje i skrb?

Mirovinsko osiguranje
Javno obvezno ope osiguranje i usluge razmjerno su novijeg datuma. Prvi mirovinski fond osnovan je 1875. na amerikoj eljeznici. U Pruskoj je Otto von Bismarck 1889. godine uveo prvi dravni mirovinski i invalidski sustav. U strahu od daljnjeg jaanja radnikih organizacija i prijetnje moguom revolucijom, nakon gorljivih rasprava 1880-ih usvojeni su zakoni o zdravstvenom osiguranju, o nesreama na radu te o invalidskom i mirovinskom osiguranju. esto se istie da im stvarni cilj nije bilo poboljanje poloaja osiguranika, ve ouvanje postojeeg poretka i stvaranja ovisnosti i vezanosti radnika za dravu. Svaka je zemlja u sustave socijalnog osiguranja i skrbi ugraivala i svoje specinosti, ovisno o mogunostima, obiajima i zahtjevima stanovnitva. Stoga se mnoge zemlje znatno razlikuju po oblicima i obuhvatu programa namijenjenih stanovnitvu. Danas u svijetu postoje dva temeljna pristupa: bismarckovski nain osiguranja i nanciranja, koji prevladava u kontinentalnoj Europi prava se ostvaruju zahvaljujui plaanju doprinosa, a za radno nesposobne i siromane rashode nancira drava, te drugi, beveridgeov nain, u kojemu se te potrebe nanciraju prikupljenim poreznim prihodima. U Hrvatskoj je 1922. godine uspostavljeno obvezno mirovinsko osiguranje, pa se hrvatsko mirovinsko i invalidsko osiguranje meugeneracijske solidarnosti ubraja meu najstarije u svijetu. Usvojeni je zakon uvelike bio napravljen prema pruskom uzoru i odnosio se na sve rizike osim na nezaposlenost. Mirovinsko se osiguranje izmeu dva svjetska rata postupno proirivalo na sve vei broj skupina zaposlenika, uz visoku dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Tako je 1930-ih godina dobna granica za starosnu mirovinu za mukarce bila 70, a za ene 65 godina. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata sama organizacija i funkcioniranje osiguranja nije doivjelo znaajnije promjene u odnosu prema predratnom stanju. Korjenita je promjena uvedena nakon rata, kada je mirovinsko osiguranje postalo dio jedinstvenog sustava socijalnog osiguranja. Iako su ljudi u prosjeku ivjeli due, sniena je zakonski utvrena dobna granica za odlazak u mirovinu te je 1960-ih iznosila samo 55 godina za mukarce i 50 godina za ene. Mirovinsko osiguranje ponovno je izdvojeno kao zasebna grana socijalnog osiguranja 1972. godine i otada je unutar njega poela provedba matine evidencije koja je zadrana do danas. Mirovinsko osiguranje danas u Hrvatskoj znai kompenzaciju u sluaju starosti, invalidnosti, smrti hranitelja i tjelesnog oteenja. Obvezno mirovinsko osiguranje obuhvaa one koji su zaposleni te odreene kategorije nezaposlenih. Samo su neke skupine poljoprivrednika (s prihodima iznad odreene razine) obuhvaene obveznim osiguranjem.
93
Zdravstveno osiguranje
Rije je o vrsti osiguranja u kojemu osiguravatelj plaa osiguraniku trokove lijeenja i lijekove u sluaju njegove bolesti ili nesree. Osiguravatelj moe biti privatna ili javna organizacija. Prvi oblici zdravstvenog osiguranja uvedeni su 1883. godine u Prusiji, kad su strukovni bolesniki fondovi (koji su osiguravali zaposlene) stavljeni pod upravljanje drave. Taj su model do kraja 19. stoljea slijedile i mnoge druge zemlje, npr. Austrija, Danska i Belgija, ije su vlade poele subvencionirati postojee dobrovoljne fondove zdravstvenog osiguranja postojeih ili buduih lanova. Iako je Velika Britanija poetkom 20. stoljea uvela naznake suvremenoga zdravstvenog osiguranja osiguravanjem pojedinih veih skupina stanovnika, Novi Zeland je prva zemlja koja je od 1930-ih godina ostvarivala opu zdravstvenu zatitu. U svijetu danas gotovo ne postoje dva istovjetna organizacijska modela zdravstvene zatite. Postoje javno organizirani sustavi zdravstvene zatite (npr. u Velikoj Britaniji), zavodi za zdravstveno osiguranje (npr. u Njemakoj), javno upravljani sustav osiguranja i pruanje usluga u privatnom sektoru (npr. u vicarskoj) te javno nancirani sustavi osiguranja za pojedine skupine stanovnitva (npr. u SAD-u). Povijest zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, te je jo 1891. godine unutar Austro-Ugarske uveden sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja za radnike koji su bili zaposleni u zakonom navedenim poduzeima. Za ostali dio stanovnitva postojala je mogunost dobrovoljnoga privatnog zdravstvenog osiguranja. Takvo je osiguranje trajalo sve do kraja Drugoga svjetskog rata, a nakon rata osiguranje postaje dravno, obvezno i jedinstveno za cijelu zemlju. Osobe u radnom odnosu i lanovi njihovih obitelji bili su izjednaeni u pravima, a bilo im je zajameno pravo na osnovnu zdravstvenu zatitu. Nakon 1991. godine uz osnovno osiguranje, kojega je nositelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), uvedeno je i dobrovoljno zdravstveno osiguranje, koje moe biti dopunsko i privatno, a iji su nositelji HZZO i privatna osiguravajua drutva. Prve javne slube za zapoljavanje u europskim zemljama uglavnom su osnovane na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. Prvu udrugu kojoj je zadaa bilo pomaganje nezaposlenima osnovali su engleski ljevai 1831. godine, a prvi javni fond ogranienoga dobrovoljnog osiguranja za vrijeme nezaposlenosti utemeljen je na lokalnoj razini, i to u Bernu 1893. godine. Dobrovoljno nacionalno osiguranje od nezaposlenosti uvedeno je u Francuskoj 1905. godine, te nekoliko godina kasnije u Norvekoj i Danskoj. Iako su postojale lokalne inicijative osiguranja u drugim dravama, ono je na nacionalnoj razini openito kasnilo te je u Njemakoj uvedeno nakon Prvoga, a u SAD-u prije Drugoga svjetskog rata. Vie je razloga tom kanjenju: postojanje dobrovoljnih lokalnih sustava osiguranja te esto protivljenje ljudi
Posredovanje pri zapoljavanju i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti
94
intervencijama drave u sluaju nezaposlenosti vjerujui da je ona vie posljedica neije dobrovoljne odluke i/ili lijenosti nego nepostojanja potranje rada. U Zagrebu je 1907. godine otvoren Gradski posredovni zavod i konaite, koji je znaio poetak djelovanja i rada slube za zapoljavanje, dok se burze rada pojavljuju 1920. godine. U Rijeci je osnivanje ureda za posredovanje rada zapoelo 1917. godine, dok je u Osijeku podrunica javne burze rada osnovana 1928. godine. U Hrvatskoj se od poetka 1950-ih prate podaci o nezaposlenosti. Posredovanje pri zapoljavanju, materijalno osiguranje za sluaj nezaposlenosti, kao i profesionalno prosvjeivanje i obavjetavanje obavlja se do 1960. godine u uredima za posredovanje rada, a od 1960. godine u novoosnovanim zavodima za zapoljavanje. Iako su odreeni oblici postojali i prije, institucionalizirani sustav materijalnih prava za vrijeme nezaposlenosti u Hrvatskoj uveden je poetkom 1950-ih i takav se, osim organizacijskih promjena i naziva slube, zadrao do danas.
Socijalna skrb
Kako bi pomogla siromanima, drava provodi politiku socijalne skrbi naknadama u novcu i naravi, koje mogu biti selektivne (najee prema materijalnom poloaju korisnika) ili univerzalne (dobivaju ih svi koji ispunjavaju odreene uvjete, npr. mirovine), ali i subvencijama (npr. za prijevoz), zakonskim reguliranjem odreenih sektora (zdravstva, kolstva, jednakosti pri zapoljavanju i sl.). Suvremena socijalna drava ugovara i pojedine usluge (npr. dnevnog obroka za djecu u kolama), organizira slube za savjete pri kupnji kua i dizanju kredita, a i nekim svojim tradicionalnim slubama daje posve nove zadatke (britanska porezna uprava provodi program umanjenja i povrata poreza na dohodak obitelji, dok je novozelandska porezna uprava ve due vrijeme zaduena za isplatu djeje potpore roditeljima i starateljima te, primjerice, za procjenu i prikupljanje podataka i isplate djejeg doplatka i ubiranje otplata studentskih zajmova). U Hrvatskoj su i tijekom 19, a pogotovo poetkom 20. stoljea, brojne lantropske, dobrovoljne i vjerske organizacije pruale pomo siromanom stanovnitvu, te su postojale dobrotvorne humanitarne ustanove koje su organizirale obroke za siromane osobe. Posebni odjeli dravne uprave za socijalnu politiku nastali su nakon Prvoga svjetskog rata, a zajednikim se djelovanjem zemaljskih i privatnih zaklada osnivaju sirotite u Osijeku, djeji domovi i uboke ustanove koje su bile pod nadzorom drave. Krajem 1920-ih godina drava postaje znatno aktivnija u pruanju pomoi, pa je 1929. godine u Zagrebu ureeno sklonite za siromane i nezaposlene radnike. Suvremeni sustav socijalne skrbi razvijen je nakon Drugoga svjetskog rata, kada se uspostavlja socijalno zakonodavstvo, koje je ponajprije titilo zaposlene u dravnom sektoru, dok je brojno seljatvo ostalo izvan glavnih oblika socijalne sigurnosti. Usporedno s postu-
95
pnim naputanjem administrativnog socijalizma u 1950-im godinama, vea se pozornost poinje pridavati socijalnim pitanjima te nastaju centri za socijalni rad. Kasnije se sve vie oituju socijalni problemi, prije svega siromatvo i nezaposlenost te oblici socijalno devijantnog ponaanja, tako da vee znaenje dobiva socijalna politika. Hrvatska je 1990-ih godina vodila teki rat za neovisnost, a istodobno je prolazila kroz mukotrpnu postsocijalistiku tranziciju, to je stvorilo nove zahtjeve u socijalnoj politici i poslovima socijalne skrbi.
Povezanost pojedinih sustava
Izmeu pojedinih dijelova socijalnog osiguranja i skrbi postoje mnogostruke sloene poveznice. Velika izdvajanja za socijalnu zatitu i skrb vjerojatno e ograniavati ulaganja u obrazovanje i tehnoloki razvoj, to e dugorono imati neeljene posljedice za postizanje gospodarskog rasta i razvoja. Uspjena politika zapoljavanja uvelike smanjuje opasnost od siromatva i socijalne iskljuenosti, kao to to ine djelotvorno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Poboljanje uinkovitosti socijalne politike ima niz popratnih uinaka na cjelokupno gospodarstvo. Na primjer, mjere poticanja zapoljavanja nemaju samo uinak na zaposlenost nego utjeu i na povean broj aktivnih osiguranika i uplatitelja doprinosa, smanjivanje rashoda iz socijalne skrbi i sl. Lo zdravstveni poloaj onemoguuje i/ili ne potie zapoljavanje te pojaava opasnost od upadanja u siromatvo.
Sadanje stanje, problemi i promjene
Razliitim vrstama intervencija, djelovanjem dobronamjernih, ali veinom nekompetentnih politiara ili zbog uskih i kratkovidnih interesa pojedinih skupina drava je u posljednjih nekoliko desetljea 20. stoljea polako, ali sigurno izgurala drutvo i trite iz socijalne politike. Slijedom toga, poveala su se i oekivanja graana, ali i porezni teret, to je imalo neeljene posljedice u usporavanju gospodarskog rasta. Tako su posljednjih godina sustavi socijalne politike u irem smislu (mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zapoljavanje i zatita za vrijeme nezaposlenosti te socijalna skrb) stvorili izuzetno velik pritisak na rashode nacionalnih prorauna u mnogim lanicama EU, kao i u Hrvatskoj. Istodobno je velik dio populacije izloen poveanoj opasnosti od siromatva i/ili nezadovoljavajuem pristupu odgovarajuim javnim uslugama. Veina autora slae se da je sadanja socijalna politika daleko od svoje primarne zadae smanjivanja socijalnih nejednakosti i ublaavanja konikta meu socijalnim skupinama te da zapravo ona pojaava postojee socijalne razlike. Stoga se stalno istrauju mogunosti neposrednog pospjeivanja i postizanja nune sustavske integracije raznovrsnih oblika pomoi i prava, sinergije raznovrsnih sustava te izdvajanja za njih. Ujedno, nominalno vee izdvajanje za socijalnu zatitu ne znai istodobno i poboljanje blagostanja stanovnitva jer sve ovisi o tome kako su sredstva utroena, kako su rasporeena meu pojedinim podrujima
96
i djelatnostima te kako su dobro usmjerena na skupine kojima treba pomo. Transparentnost i otvorenost u donoenju odluka o javnim rashodima presudne su ne samo radi utvrivanja nadlenosti, odgovornosti, uinkovitosti i legitimnosti, ve i za bolje odreivanje politike i ocjenjivanje odluka o opsegu i nainu pruanja javnih usluga.
Izdaci za socijalnu zatitu
Zemlje jugoistone Europe su u 2003. godini (iskljuujui Bosnu i Hercegovinu te Makedoniju) za dravno nancirane socijalne potrebe troile oko 16% BDP-a. To se odnosi na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zatitu za vrijeme nezaposlenosti i na socijalnu skrb. U tablici 1. prikazani su izdaci konsolidirane ope drave (ali nisu obuhvaana privatna izdvajanja), to znai sredinje drave te lokalnih tijela uprave i samouprave, pri emu su sredinjoj dravi dodani izvanproraunski fondovi i fondovi socijalnog osiguranja.
Tablica 1. Rashodi ope drave za socijalnu zatitu, 2003. (u % BDP-a) Zdravstvo Albanija Bugarska Hrvatska Moldavija Crna Gora Rumunjska Srbija 2,1 4,4 7,2 3,2 7,3 6,4 5,6 Drugi oblici socijalne zatite 6,7 13,2 19,3 9,3 15,7 9,6 15,3 Ukupni rashodi socijalne zatite 8,8 17,6 26,5 12,6 23,0 16,1 20,9
Izvor: ILO (2005). Za Hrvatsku su radi dosljednosti ostavljeni podaci koriteni u toj publikaciji, preuzeti iz IMF (2004) i odnose se na 2001.
Unutar promatranih zemalja razlike su znaajne: dok drave bive Jugoslavije troe vie od petine BDP-a, Albanija i Moldavija izdvajaju mnogo manje. Bugarska i Rumunjska negdje su unutar tog raspona. Tablica 2. pokazuje da su u razdoblju 1999-2001. godine trokovi socijalne zatite u Hrvatskoj iznosili vie od 26% BDP-a, to je samo neznatno manje od prosjeka zemalja EU-25.
97
Tablica 2. Rashodi socijalne zatite u Hrvatskoj (u % BDP-a) 1999. Zdravstvo Socijalno osiguranje Socijalna skrb Ostali trokovi Ukupni trokovi 7,2 16,3 2,1 0,5 26,2 2000. 7,2 16,6 2,1 0,5 26,7 2001. 7,5 16,9 2,0 0,4 26,5 2002. 6,8 16,2 1,8 0,5 25,3 2003. 6,6 14,3 2,8 0,6 24,3 2004. 6,8 14,0 2,7 0,6 24,0
Izvor: Ministarstvo nancija, Klasikacija prema IMF (1986) Napomena: Podaci obuhvaaju trokove konsolidirane sredinje drave i trokove nekonsolidirane lokalne i podrune samouprave. Od 2002. godine podaci koji se odnose na lokalnu i podrunu samoupravu obuhvaaju samo 53 najvee jedinice lokalne i podrune samouprave, koje u ukupnim transakcijama lokalne i podrune samouprave sudjeluju sa 70-80%.
Iz slike 1. vidljivo je da se na mirovinski i zdravstveni sustav odnosi vie od 80% izdataka, s tim da izdaci mirovinskog sustava ine vie od polovice ukupnih socijalnih trokova. Rashodi mirovinskog sustava (bez djejeg doplatka) dosta su visoki (oko 13% BDP-a u 2004. godini), s tim da nakon 2001. godine polako padaju. Spomenuti pad mirovinskih trokova rezultat je provedbe mirovinske reforme (niih mirovina ostvarenih nakon 1999. godine, ponajvie zbog obrauna veeg broja godina staa osiguranja) i drugaijeg naina usklaivanja mirovina s rastom plaa i trokova ivota. Izdaci zdravstvene zatite osciliraju na razini oko 7% BDP-a. Njima treba dodati i privatne trokove koji, prema procjeni Mossialosa i sur. (2002), sudjeluju s priblino estinom ukupnih trokova. Usprkos visokom udjelu trokova zdravstva u BDP-u, taj se sustav u svakodnevnom djelovanju suoava s velikim nancijskim tekoama. Za razliku od drugih zemalja, Hrvatska je prisiljena izdvajati znatna sredstva za ratne veterane i rtve rata (oko 6% izdataka socijalne zatite). U iduim se godinama ne oekuju bitne promjene u ukupnoj visini socijalnih izdataka ni u strukturi trokova.
98
Slika 1.
Struktura trokova socijalne zatite (2003)

Izvor: Ministarstvo nancija, Klasikacija prema IMF (1986)
Zakljuak
Hrvatska troi znaajna sredstva (oko etvrtine BDP-a) na zdravstvo, mirovine i socijalnu skrb, to je mnogo u usporedbi s drugim zemljama. Zato je potrebno konsolidirati i poboljati uinkovitost tih izdataka. Reforme mogu biti provedene tako da se ublai negativno djelovanje socijalnih transfera na smanjivanje ponude rada i smanjenje privatne tednje, bez naruavanja ostvarenih pozitivnih uinaka preraspodjele u suzbijanju siromatva i nejednakosti. Bez obzira na neizbjenu metodoloku nesavrenost istraivanja o znaenju i djelovanju pojedinih programa socijalne politike, nuno ih je stalno provoditi, prije svega zato da bi se znalo tko su osobe kojima prijeti neimatina i socijalna iskljuenost te da bi se mogli poboljati politika i sustav javne pomoi. Moe se ocijeniti da Hrvatska uglavnom ide u smjeru europskih socijalnih politika, koje obiljeava suavanje prava postavljanjem stroih uvjeta, programi ovisni o materijalnom statusu, tenja privatizaciji i jai naglasak na aktivne mjere u politici zapoljavanja, u kojoj se naknade za vrijeme nezaposlenosti vie veu za sudjelovanje u programima osposobljavanja i prekvalikacije i/ili radnog aktiviranja. Moe se oekivati snanija polarizacija drutva na skupinu u razmjerno povoljnome te na onu u loijem poloaju. Usto, znaajan je i sve vei dio mladih i dobro obrazovanih narataja koji e imati velike mogunosti za zapoljavanje i prilino visoka primanja. No postoji znatan ili velik broj starijih nestrunih ili nedovoljno strunih osoba koje su najee zaposlene u neslubenom gospodarstvu te im stalno prijeti opasnost od otputanja, nie plae ili zapoljavanje na odreeno vrijeme. Odgovarajuom i dobro usmjerenom politikom moe se poboljati poloaj te druge skupine.
99
Saetak
n Mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zatita za vrijeme nezaposlenosti te sustav socijalne skrbi kao dijelovi socijalne politike ponajvie su usmjereni na smanjivanje siromatva, preraspodjelu postojeeg dohotka, osiguranje za vrijeme bolesti ili starosti te na zakonsku i institucionalnu zatitu slabijih i nemonih. n Ope mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a pogotovo ostali oblici osiguranja, razmjerno su novijeg datuma. Postoje dva temeljna pristupa osiguranju: bin smarckovski, u kojemu se prava ostvaruju zahvaljujui plaanju doprinosa, te beveridgeov, koji se nancira iz prikupljenih poreznih prihoda. Hrvatska je slijedila bismarckovski nain. n Meu pojedinim dijelovima socijalnog osiguranja i skrbi postoje mnogostruke sloene poveznice. n U Hrvatskoj su izdvajanja ope drave za socijalnu zatitu vrlo visoka. n Sve vea izdvajanja za socijalnu politiku uvjetovala su da se u svijetu provode reforme javnog sustava osiguranja, ponajvie ograniavanjem prava, uvoenjem trita i razvojem privatnih oblika osiguranja. Hrvatska uglavnom ide u smjeru socijalnih pon litika kakve se provode u Europi.
Pitanja
1. Opiite sastavnice (dijelove) i razvoj politike socijalne zatite i skrbi. 2. Navedite najznaajnije tekoe suvremenih sustava socijalne zatite i skrbi, te odgovorite u kojem smjeru idu promjene u svijetu. 3. Koja su najvanija obiljeja socijalnih rashoda u zemljama jugoistone Europe te kakav je trend i struktura u Hrvatskoj?
Za vjebu i raspravu
n Kako ocjenjujete demonstracije mladih 2006. godine protiv promjena radnog zakonodavstva u Francuskoj u smislu lakeg otputanja zaposlenih? Podijelite se u dvije grupe: jedna neka predstavlja poslodavce, a druga zaposlenike i sindikate, te iznesite svoje argumente zato (ni)ste za lake otputanje zaposlenih. n Obino se razvijene zemlje prema pojedinim obiljejima socijalne politike svrstavaju u liberalne, korporativne i socijaldemokratske. Pokuajte sami grupirati europske zemlje u pojedinu skupinu te navedite razlog zato ste pojedinu zemlju svrstali u neku skupinu. Razmislite i izloite i druge poveznice meu pon jedinim dijelovima socijalne zatite i skrbi.
Predrag Bejakovi
Mirovinski sustav
U tekstu se objanjavaju najvaniji razlozi tekoa i neodrivost nanciranja mirovina u zemljama sredinje i istone Europe. Posebna se pozornost pridaje hrvatskom sustavu mirovinskog osiguranja te opisuju temeljna obiljeja nedavno provedene mirovinske reforme.
Problemi u zemljama sredinje i istone Europe
Zbog mnogih slinosti hrvatskoga mirovinskog sustava s onima u zemljama sredinje i istone Europe (SIE) potrebno se kratko osvrnuti na osnovna obiljeja mirovinskog sustava u tim zemljama. U zemljama SIE prije desetak godina postojali su samo javni mirovinski sustavi meugeneracijske solidarnosti i deniranih davanja. Stoga su se rashodi za tekue mirovine uglavnom nancirali iz uplaenih doprinosa zaposlenika. Takav je mirovinski sustav dospio u duboku krizu jer se iz postojeih uplaenih doprinosa nisu mogli nancirati umirovljenici. Tako su nastali manjkovi nancirani transferima iz dravnog prorauna ili zaduivanjem drave na domaemu odnosno inozemnom nancijskom tritu. Dva su temeljna razloga poveanja mirovinskih rashoda: demografsko-organizacijski i nancijsko-sustavski. Demografsko-organizacijski razlozi vezani su za starenje stanovnitva. Taj fenomen postoji u svim srednjerazvijenim i visokorazvijenim zemljama koji treba razdvojiti od biolokog starenja, a obiljeava ga: povean udio stanovnika starijih od 65 godina, uz smanjenje broja novoroenih, smanjivanje broja osoba u radnoj dobi i pad zaposlenosti te pogoranje odnosa broja umirovljenika i osiguranika, pogoranje omjera broja uplatitelja doprinosa i umirovljenika zbog nisko utvrene zakonske dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu (zakonski oko 60 godina za mukarce i 55 za ene, ali je stvarna prosjena dob umirovljenja znatno nia, i to ak za oko pet godina), uestalo prijevremeno umirovljenje zbog mogunosti ostvarenja starosne mirovine neovisno o starosti, iroko primjenjivana denicija invalidnosti, zbog ega je mnogo osoba ostvarilo invalidsku mirovinu, velika rasprostranjenost povlatenih mirovina koje su obino vezane za pojedine djelatnosti ili zanimanja (npr. mirovina se odo-
102
Predrag Bejakovi: Mirovinski sustav
bravala sa znatno kraim staem osiguranja ili u uveanom iznosu s obzirom na sta osiguranja i uplaene doprinose), znatno smanjivanje broja osiguranika zbog zatvaranja poduzea i ogranienih mogunosti zapoljavanja. Tako je nastao nepovoljan odnos broja umirovljenika i osiguranika. esto postoji i vie nego jedan umirovljenik na dvojicu osiguranika, s tim da je u Bugarskoj i Rumunjskoj broj umirovljenika i osiguranika gotovo izjednaen. Mirovinski je sustav postao skup nain ublaavanja socijalnih tekoa i nezaposlenosti i sve je tee obavljao osnovnu zadau: smanjenje rizika starosti, invalidnosti i smrti. Financijsko-sustavski razlozi vezani su za prirodu i obiljeja sustava meugeneracijske solidarnosti, a to znai: osobe koje su sudjelovale u programu u vrijeme njegova osnivanja, a sada su umirovljene plaale su doprinose po relativno niim stopama, ali primaju mirovine po mnogo veim stopama doprinosa koje terete zaposlene, ne postoji izravna povezanost mirovinskih doprinosa i isplata jer se sve uplate troe za uzdravanje dananje generacije umirovljenika, ne postoji jamstvo da e mirovinski sustav koji je na raspolaganju jednoj generaciji biti dostupan sljedeoj, pogotovo ako se treba nancirati razmjerno velik broj umirovljenika, visina mirovine uglavnom ne ovisi o uplaenim doprinosima te postoji prevelika solidarnost u pomaganju siromanima, to ne motivira bogatije da vie i dulje rade te da uplauju vee mirovinske doprinose, mirovine esto nisu bile usklaene s galopirajuom inacijom, ime je narueno naelo pravednosti, usprkos relativno velikim nancijskim izdvajanjima, raspoloiva se sredstva rasporeuju na velik broj umirovljenika, pa oni pojedinano uglavnom primaju male mirovine, veliko je nezadovoljstvo umirovljenika, od kojih su mnogi, pogotovo oni bez dodatnih prihoda, dospjeli ispod granice siromatva i suoeni su s osnovnim egzistencijalnim problemima. Zbog navedenih razloga mirovinskim su se doprinosima ostvarivala nedovoljna sredstva iako su njihove stope obino vrlo visoke uglavnom od 20 do 30% bruto plae, uz 20% za ostala socijalna davanja. Stoga su drave za pokrivanje decita i osiguranje isplate mirovina morale davati sve vei dio sredstava iz prorauna, pa se mirovinski sustavi sve vie nanciraju porezima, a ne doprinosima. Usto, visoki mirovinski izdaci i visoke stope doprinosa poveavaju cijenu rada, to potie nezaposlenost, zapoljavanje u neslubenom gospodarstvu i neplaanje doprinosa, ime se povratno poveava raskorak izmeu prihoda i izdataka mirovinskog osiguranja.
103
Neodrivost takvog stanja potaknula je zemlje SIE na promjene u javnome mirovinskom sustavu i na uvoenje kapitaliziranoga mirovinskog osiguranja. Sve su zemlje poele postupno podizati zakonski utvrenu dob za odlazak u mirovinu i provele mjere za vee potovanje zakonskih odredbi o odlasku u mirovinu i obvezi plaanja mirovinskih doprinosa. Ujedno su postroile odredbe o dobivanju prijevremene i invalidske mirovine te proirile razdoblje za izraun mirovine to bi trebalo motivirati na plaanje doprinosa. U drugoj polovici 1990-ih Poljska i Maarska uvele su i osobne mirovinske raune u privatnom sustavu kapitaliziranog osiguranja deniranih doprinosa. Taj je model uvelike posluio drugim zemljama, pa i Hrvatskoj, u provedbe njihovih mirovinskih reformi. U veini tranzicijskih zemalja jugoistone Europe udio izdataka za mirovinsko i invalidsko osiguranje u BDP-u razmjerno je visok i stalno se poveavao, s tim da su ta izdvajanja relativno vea u razvijenijim zemljama poput Bugarske i Hrvatske, dok su u siromanijim zemljama poput Albanije i Moldavije nia. Velika izdvajanja za mirovinsko osiguranje (10 do 15% BDP-a), uz nepovoljne demografske trendove i zadravanje postojeeg stanja, mogla bi do 2050. godine narasti do 25% BDP-a (Rutkowski, 1998). Sve to upuuje na potrebu i opravdanost provoenja mirovinske reforme u tim zemljama.
Tablica 1. Mirovinski rashodi promatranih zemalja jugoistone Europe (u % BDP-a) Zemlja Albanija Bugarska Hrvatska Makedonija Moldavija Rumunjska Srbija i Crna Gora Srbija Crna Gora 1996. 6,8 9,5 11,5 11,2 8,1 6,8 2003. 6,7 13,2 12,8 9,3 9,6 15,3 15,5
Izvor: za 1996. (IMF, 1998), za 2003. (ILO, 2005:19)
Mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je sve do 2002. godine postojao samo javni sustav meugeneracijske solidarnosti. Prikupljanje doprinosa i isplatu mirovina obavljao je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji je do 2002. godine imao status izvanproraunskog fonda. Mirovinski su se rashodi nancirali doprinosima te, sve vie, transferima iz dravnog prorauna.
104
Osim navedenih nepovoljnih obiljeja sustava meugeneracijske solidarnosti u zemljama SIE, Hrvatska je imala i Domovinski rat, koji je dodatno poveao broj starosnih i obiteljskih mirovina na koje su pravo imale stradale osobe ili obitelji poginulih. Hrvatski je mirovinski sustav ujedno preuzeo plaanje mirovina osobama koje su mirovinska prava stekle u drugim republikama bive drave, lanovima bive JNA te bivim politikim zatvorenicima. Stoga se znatno poveao broj umirovljenika te pogorao relativni odnos umirovljenika i broja zaposlenih. Dok je krajem 1980. godine na etiri osiguranika dolazio jedan umirovljenik, danas na priblino etiri zaposlena dolaze tri umirovljenika.
Tablica 2. Broj osiguranika i umirovljenika u razdoblju 1980-2006. Godina 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2004. 2005. 2006.
Izvor: HZMO (2005)
Osiguranici (u tis.) 1.816 1.931 1.968 1.568 1.381 1.460 1.507 1.538
Umirovljenici (u tis.) 449 524 656 865 1.019 1.066 1.078 1.100
Odnos 4,04 3,68 3,00 1,81 1,36 1,37 1,40 1,40
Tako je nastao sve vei jaz izmeu uplata i isplata, koji se moe rijeiti ili veim doprinosima ili razlike neprestano treba namirivati iz prorauna, na tetu drugih stavki. Ni jedno ni drugo nije poeljno. Zbog toga je Hrvatska sredinom 1990-ih zapoela mirovinsku reformu.
Mirovinska reforma
Osnovni cilj reforme bio je uspostaviti dugorono odrivi sustav koji e na bolji nain tititi od rizika starosti, invalidnosti i smrti. U reformiranom sustavu nastoje se bolje povezati uplaeni doprinosi i visina mirovina te utvrditi novi odnos solidarnosti u prvom mirovinskom stupu. Prva bitna intervencija u mirovinski sustav, tzv. mala mirovinska reforma, bila je usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekuih mirovinskih trokova. Obiljeja te reforme jesu: pootreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim podizanjem dobi umirovljenja za mukarce na 65 i za ene na 60 godina, promijenjena formula izrauna mirovina (umjesto deset najboljih godina u obzir se uzima cijeli radni vijek),
105
promijenjen nain usklaivanja ve ostvarenih mirovina (umjesto samo prema plaama, primjenjuje se estomjesena indeksacija za polovicu zbroja stopa porasta trokova ivota i porasta plaa prema tzv. vicarskoj formuli), izmijenjena denicija invalidnosti, pa je zbog restriktivnijih kriterija smanjen broj novih invalidskih mirovina. Zahvaljujui tim promjenama, u 2000. godini usporen je rast broja novih umirovljenika u usporedbi s prethodnim godinama. Za budunost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma, nazvana velikom i denirana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98). Njome je uvedeno trodijelno mirovinsko osiguranje. Usvojeni su i Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 49/99) i Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovine na temelju individualne kapitalizirane tednje (NN 106/99), kojima se na bitno drugaiji nain ureuje mirovinsko osiguranje (privatni nositelji osiguranja, kapitalno nanciranje, odreeni doprinosi i osobni rauni mirovinske tednje). Hrvatska otada ima sljedea tri stupa mirovinskog osiguranja. Prvi stup obveznoga mirovinskog osiguranja zadrao je naelo tekue raspodjele i meugeneracijske solidarnosti. Samo u prvom stupu ostali su trajno osigurani zateeni umirovljenici i osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni izmeu 40 i 50 godina koji se nisu opredijeli za drugi stup, pa e oni ostvarivati mirovinu samo iz tog oblika osiguranja. Svi ostali osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u kapitaliziranome modelu. Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj tednji dijela mirovinskih doprinosa. Zateeni osiguranici, mlai od 40 godina, odnosno oni izmeu 40 i 50 godina koji su se za to dobrovoljno opredijelili, dijelom svog doprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane tednje u mirovinskom fondu koji sami odaberu. Tri etvrtine doprinosa te kategorije osiguranika ide u prvi stup, a jedna u drugi stup. Osiguranici koji su osigurani u drugom stupu ostvarivat e dvije mirovine iz prvoga i drugog stupa. Trei stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnom nanciranju, odreenim doprinosima i osobnim tednim raunima (v. okvir Osobni rauni). Meutim, za razliku od drugog stupa, rije je o dobrovoljnome mirovinskom osiguranju. U njemu se osiguravaju samo one osobe koje se same ele dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza osiguranja. Trei stup zasniva se na tednji slinoj ivotnom osiguranju, pri emu se svaki sudionik samostalno odluuje o visini uloga i roku tednje. U razdoblju akumulacije mirovinske tednje doprinosi e se
106
prikupljati u dobrovoljnim mirovinskim fondovima i na osobnim raunima mirovinske tednje. Pritom je vana primjena naela odreenih doprinosa, osobito zbog naina izrauna visine mirovine. Visina mirovine nije unaprijed odreena s obzirom na prethodna primanja osiguranika. Osiguranik treeg stupa moe biti bilo koja punoljetna osoba koja ima prebivalite u Hrvatskoj. U mirovinskim programima koje utemelje poslodavci ili sindikati lanstvo moe biti ogranieno na zaposlenike, odnosno na lanove sindikata koji je pokrovitelj programa. Graani imaju potpunu slobodu odluivanja o tome hoe li se osigurati ili ne, mogunost osiguranja u dva ili vie dobrovoljnih mirovinskih fondova, mogunost izbora mirovinskog programa, veu slobodu odluivanja o imovini u koju e se investirati doprinosi, ire mogunosti ugovaranja vrste i oblika mirovine i drugo.
Osobni rauni
Sredstva na osobnom raunu vlasnitvo su osiguranika, a ne fonda ili nekog drugog subjekta; zatiena su od ovrhe, steaja ili likvidacije, ali i od namjere osiguranika da ih koristi prije umirovljenja, kada se ta sredstva mogu koristiti samo na propisani nain. Osobni je raun trajno vlasnitvo osiguranika (sve do umirovljenja), neovisno o promjenama ili prekidima u zaposlenju ili privremenom prekidu uplate doprinosa. Odlaskom u mirovinu osoba prelazi u mirovinsko drutvo koje je osnovalo mirovinski fond iz kojega joj se isplauje odgovarajui dio mirovine iz kapitaliziranog osiguranja. Jasno su odvojene faze uplate (osobni raun u fondu) i faze isplate (mirovina koju isplauje osiguravajue drutvo), to odvaja i smanjuje rizike cijelog sustava. Tim se obiljejima osobnih rauna osigurava primjena naela deniranih doprinosa i individualno praenje doprinosa uplaenih tijekom radnog vijeka, kao i sloboda izbora mirovinskog fonda i prenosivost rauna.
Vrijednost osobnog rauna

Vrijednost osobnog rauna (na odreeni dan) dobije se mnoenjem ukupnog broja obraunskih jedinica na raunu s vrijednou obraunske jedinice mirovinskog fonda u kojemu osiguranik ima otvoren raun. Vrijednost obraunske jedinice na dan ulanjivanja osiguranika u odreeni mirovinski fond ne utjee na vrijednost sredstava na raunu, ve e ovisiti o visini uplata te o buduem prinosu i kretanju obraunske jedinice toga fonda. Ako e, na primjer, prva vrijednost obraunske jedinice iznositi 100 kuna, a prva uplata na osobni raun 250 kuna, osiguranik e na raunu imati 2,5 obraunskih jedinica. Nakon sljedee uplate od 250 kuna, na raunu e biti 5 obraunskih jedinica, to e vrijediti 500 kuna. Ako se zbog ostvarenog prinosa od 2% povea vrijednost obraunske jedinice na 102 kune, razmjerno e se
107
poveati i vrijednost na osobnom raunu na 510 kuna (5x102 = 510). Ako zbog ostvarenoga negativnog prinosa vrijednost obraunske jedinice padne, razmjerno e se smanjiti i vrijednost na osobnom raunu lana fonda. Vrijednost obraunske jedinice mijenja se ovisno o promjenama trine vrijednosti vrijednosnica koje su u vlasnitvu mirovinskog fonda, a odreuje je Hrvatska agencija za nadzor nancijskih usluga (HANFA).
Zbog vanosti tog osiguranja za sigurnost starijih osoba i stabilnost nancijskog sustava drava zakonski ureuje i administrativno nadzire poslovanje privatnopravnih subjekata koji posluju u tom osiguranju. Odreenim mjerama (isplatom dravnih poticajnih sredstava koja se akumuliraju na osobnim raunima mirovinske tednje) drava potie graane na sudjelovanje u tom osiguranju. Potpora se moe ostvariti samo za lanstvo u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Visina mirovine u drugom i treem stupu izravno e ovisiti o visini uplaenih doprinosa, a to je u skladu s naelom deniranih doprinosa. Nasuprot tome, prema naelu deniranih davanja u prvom stupu, visina mirovine ne ovisi izravno o visini doprinosa uplaenih tijekom radnog vijeka.
Korisno je znati
Hrvatska agencija za nadzor nancijskih usluga (www.hanfa.hr) regulira i nadzire poslovanje mirovinskih fondova. Prikupljanje i obraun doprinosa za mirovinsko osiguranje obavlja Sredinji registar osiguranika (www.regos.hr). U 2006. u Hrvatskoj su postojala etiri obvezna, est dobrovoljnih (u koje se mogu ukljuiti svi graani) i devet zatvorenih mirovinskih fondova (u koje se mogu ulaniti zaposleni u pojedinim tvrtkama ili lanovi odreenog sindikata). Zasad postoji jedno mirovinsko osiguravajue drutvo i tri banke skrbnice. Tijekom 2006. godine etiri obvezna mirovinska fonda kapitaliziranog osiguranja imala su ukupno vie od 1,2 milijuna lanova.
Sva tri stupa mirovinskog osiguranja trebala bi zajedno osigurati veu socijalnu sigurnost i veu ukupnu razinu mirovina, odnosno na bolji nain smanjiti rizike starosti, invalidnosti i smrti. Time se rizici osiguranja dijele na vie razina i nositelja osiguranja, to bi, prema ciljevima reforme, i za korisnike mirovina i za ukupna gospodarska kretanja trebalo biti povoljnije od mirovinskog osiguranja koje ovi-
108
si samo o tekuoj uplati doprinosa i generacijskoj solidarnosti. Ulaganjem mirovinskih fondova trebala bi se poveati domaa tednja i investicije, to bi trebalo potaknuti razvoj trita kapitala, gospodarski rast i poveanje ivotnog standarda. U cjelini, mirovinska bi reforma trebala pridonijeti modernizaciji gospodarstva, posebno nancijskog sektora, no i donijeti druge pozitivne rezultate poput ublaavanja siromatva.
Rashodi za mirovinsko osiguranje
U tablici 3. prikazani su rashodi za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj i njihov udio u BDP-u u posljednjih deset godina. Nakon uglavnom stalnog rasta od 2002. biljei se smanjivanje udjela mirovinskih izdataka u BDP-u, ali jo uvijek na visokoj razini od gotovo 12%. Smanjivanju izdataka pridonijelo je i smanjivanje razine mirovina novih korisnika u usporedbi s prije ostvarenim mirovinama, uzrokovano prije svega postupnim irenjem obraunskog razdoblja, usklaivanjem mirovina prema plaama i potroakim cijenama te smanjivanjem broja korisnika koji su ostvarili mirovinu do kraja 1998. godine i ije su mirovine u prosjeku vee od mirovina ostvarenih od 1. sijenja 1999.
Tablica 3. Rashodi HZMO-a za mirovine i mirovinska primanja 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. u mlrd. kuna 10,0 13,2 u % BDP-a 9,2 10,6 15,5 11,3 18,3 12,9 19,5 12,8 22,8 13,5 23,1 12,7 24,1 12,2 25,4 11,9 26,7 11,7
Napomena: 2004. i 2005. BDP procjena. Izvor: HZMO (2005)
Institucije i njihovi zadaci
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zaduen je za ostvarivanja prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Zavod je javna ustanova koja je poela raditi 1999. i pravni je sljednik bivih republikih fondova mirovinskoga i invalidskog osiguranja radnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika. Zavod ima podrune slube s ispostavama diljem Hrvatske. Hrvatska agencija za nadzor nancijskih usluga (HANFA) pravni je sljednik HAGENA-e, Hrvatske agencije za nadzor mirovinskih fondova. To je regulatorna i nadzorna ustanova koja titi interese lanova mirovinskih fondova i korisnika mirovina i ostalih mirovinskih davanja iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje.
109
Sredinji registar osiguranika (REGOS) tehniko je sredite mirovinskog sustava koje prikuplja, evidentira i kontrolira naplate mirovinskih doprinosa, prikuplja redovite mjesene izvjetaje o visini uplaenih doprinosa za svakog osiguranika te vodi sredinju bazu podataka o osobnim raunima svih osiguranika i podataka o visini sredstava na svakom raunu, o poslodavcima i mirovinskom fondu kojemu pojedini osiguranik pripada. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva nadleno je za mirovinski sustav i ima upravu za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
O mirovinskom dugu
Plae su u Hrvatskoj, nakon velikog pada za gotovo dvije treine poetkom 1990-ih, od 1993. godine poele razmjerno brzo rasti. Istodobno je zabiljeen i znaajan, ali ipak manji pad mirovina. Kako su se mirovine usklaivale s plaama, uz poveanje broja umirovljenika i razmjerno visok udio prosjene mirovine u prosjenoj plai (od preko 60%), uvelike su porasli mirovinski izdaci. Radi zaustavljanja rasta tih rashoda i ublaavanja velikih mirovinskih izdvajanja koja su znatno pridonosila visokoj inaciji, Vlada je donijela odluku o usklaivanju porasta mirovina u skladu s porastom cijena. Ta je odluka bila na snazi od 1993. do 1997. godine. Nakon to je Ustavni sud 1998. proglasio odluku neustavnom, nastao je kontroverzni mirovinski dug te je 2000. godine donesen zakon kojim drava treba vratiti umirovljenicima neisplaena sredstva. Umirovljenici su se mogli odluiti ele li polovicu svote u roku dvije godine ili ele dobiti cjelokupan iznos u roku osam godina, s poekom od dvije godine. Oni koji su se odluili za polovicu svote dobili su dvije rate u 2006. godini. Rije je oko 426.000 umirovljenika i 11,5 milijardi kuna (Mra, 2003; Anusic, OKeefe, Madzarevic-Sujster, 2003; Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 2005). Zasad nije poznato kako e se u javnim nancijama knjiiti izdvajanja za mirovinski dug.
Saetak
n Problemi mirovinskih sustava u tranzicijskim zemljama uvelike su slini, prije svega zbog velikog poveanja broja umirovljenika i smanjenja broja aktivnih osiguranika. n Nepovoljan odnos izmeu broja umirovljenika i osiguranika uvjetovao je poveanje izdvajanja i velike transfere iz prorauna. n Problemi nastali u sustavu mirovinskog osiguranja zahtijevaju uvoenje kapitaliziranog sustava, postupno poveanje dobne granice za odlazak u mirovinu, proirenje obraunskog razdoblja za ostvarenje mirovine i neke druge promjene.
110
Pitanja
1. Navedite razloge problema u javnome mirovinskom osiguranju tranzicijskih zemalja. 2. Kako se nastoje rijeiti postojei problemi? 3. Koji su posebni problemi hrvatskog mirovinskog osiguranja? 4. Objasnite najvanija obiljeja mirovinske reforme u Hrvatskoj.
Za vjebu i raspravu
n U kojoj bi se mjeri, prema vaemu miljenju, svatko sm trebao brinuti za sigurnost u starosti? n Raspravite istinitost teze da vei broj ljudi koji iz svijeta rada odlaze u mirovinu znai vee mogunosti zapoljavanja za mlade. n Koje bi mogle biti prednosti i nedostaci sustava meugeneracijske solidarnosti i kapitaliziranog osiguranja? n Smatrate li istinitom tvrdnju da javna socijalna skrb i mirovinski sustav uvelike ostvaruju preraspodjelu prihoda od bogatih ka siromanima? n Slaete li se s navodom da je potrebna dravna intervencija kako bi se zatitili interesi jo neroenih generacija, i zato? n Raspravite o opravdanosti, mogunostima i opasnostima poveanja iznosa mirovina u Hrvatskoj. Na primjer, poveanjem iznosa najniih mirovina pomae se ugroenim kategorijama siromanih umirovljenika, ali i naruava pravednost sustava jer se najnie i srednje mirovine izjednauju. Nadalje, time slabi povezanost doprinosa i mirovine, odnosno mirovina sve manje ovisi o prethodnim uplatama, to, naravno, ne potie na plaanje mirovinskih doprinosa narataja koji rade. n Razmotrite tekoe podizanja razine svih mirovina. Time bi se sigurno poveali ionako veliki mirovinski rashodi, a to moe znaiti ili poveanje stope doprinosa koje plaaju zaposleni i/ili poveanje poreznog tereta koji snose svi graani. Raspravite o moguim posljedicama naruavanja konkurentske sposobnosti hrvatskoga gospodarstva te o stvaranju dodatnih poticaja na rad u sivoj ekonomiji i zapoljavanju na crno. Postoje li, prema vaemu miljenju, jo neke druge tekoe?
Predrag Bejakovi
Zdravstveni sustav
Temeljni cilj zdravstvene politike nije samo produivanje oekivanog trajanja ivota, ve i poboljanje njegove kvalitete. Osim daljnjeg unapreenja i razvoja zdravstvene slube, to znai i promicanje zdravijeg naina ivota, smanjenje ili uklanjanje moguih zdravstvenih rizika te poboljanje kvalitete ivota kroninih bolesnika i invalida.
Meunarodne usporedbe
Zbog vie razloga izdvajanja za trokove zdravstva znatan su i rastui dio BDP-a u svim razvijenim i tranzicijskim drutvima. Velik dio tih rashoda izdvaja se putem javnog sustava osiguranja. U tablici 1. prikazani su ukupni i javni rashodi za zdravstvo po stanovniku, izraeni u amerikim dolarima prema kupovnoj snazi za promatranu skupinu zemalja u 1998. i 2002. godini.
Tablica 1. Rashodi za zdravstvo u nekim zemljama Ukupni (privatni i javni) rashodi za zdravstvo po stanovniku (u USD) 1998. 2002. Australija Austrija Bugarska eka Republika Danska Francuska Hrvatska Italija Kanada Maarska Nizozemska Njemaka Poljska SAD Slovaka Slovenija 2.110 1.953 264 916 2.141 2.231 575 1.800 2.291 775 1.955 2.470 563 4.096 559 1.223 2.699 2.220 499 1.118 2.583 2.736 630 2.166 2.931 1.078 2.564 2.817 657 5.274 732 1.574 Porast rashoda po stanovniku 1998-2002. (u %) 27,9 13,7 89,0 22,1 20,6 22,6 9,6 20,3 27,9 39,1 31,2 14,0 16,7 28,8 30,9 28,7 Udio javnih rashoda1 u ukupnim rashodima za zdravstvo (u %) 2002. 67,9 69,9 53,5 91,4 82,9 76,0 81,4 75,7 69,9 70,2 65,6 78,5 72,4 44,9 88,3 73,6
112
Predrag Bejakovi: Zdrastveni sustav
panjolska vedska vicarska Velika Britanija

1
1.371 1.960 2.967 1.607
1.640 2.512 3.446 2.160
19,6 28,2 16,1 34,4
71,3 83,4 57,9 83,4
Usklaeno prema kupovnoj snazi. Izvor: WHO (2005)
U svim su promatranim zemljama u razmjerno kratkom razdoblju od 1998. do 2002. godine uvelike porasla izdvajanja za zdravstvo po stanovniku. Porast je posebno visok u Bugarskoj i Maarskoj te u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Slovakoj. Teko je rei je li toan podatak da su trokovi zdravstva u Hrvatskoj stvarno porasli manje od 10% ili je to vie posljedica preraunavanja i metodolokog usklaivanja. U svim je promatranim zemljama osim u SAD-u udio javnih rashoda vei. Posebno je visok u ekoj i Slovakoj, gdje se kree oko 90% ukupnih rashoda. Hrvatska pripada iroj skupini zemalja zajedno s Danskom, vedskom i Velikom Britanijom u kojima je udio javnog sektora vei od 80%. Naravno, promatrane se zemlje znatno razlikuju po bogatstvu i stupnju gospodarskog razvoja pa je potrebno usporediti i udio rashoda za zdravstvo u BDP-u (tabl. 2).
Tablica 2. Ukupna izdvajanja za zdravstvo u 2002. (u % BDP-a) Australija Austrija Bugarska eka Republika Danska Francuska Hrvatska Italija Kanada Maarska
Izvor: WHO (2005)
9,5 7,7 7,4 7,0 8,8 9,7 7,3 8,5 9,6 7,8
Nizozemska Njemaka Poljska SAD Slovaka Slovenija panjolska vedska vicarska Velika Britanija
8,8 10,9 6,1 14,6 5,9 8,3 7,6 9,2 11,2 7,7
Promatrane tranzicijske zemlje veinom izdvajaju za zdravstvo 6 do 8% BDP-a, a visokorazvijene od 8 do 11% BDP-a. Neusporedivo najvei udio rashoda za zdravstvo ima SAD. Udio ukupnih izdvajanja za zdravstvo u Hrvatskoj smanjio se s rekordnih 9% u 2000. na 7,3% u 2002. godini. Hrvatska posljednjih nekoliko godina troi otprilike 8% BDP-a za zdravstvenu zatitu, te je izmeu prosjeka starih
113
i novih lanica EU. Oko 84% trokova zdravstvene zatite pokriva se sredstvima javnoga sektora, a 16% privatnim sredstvima. Unutar javnoga sektora na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) otpada vie od 95% potronje ope drave za zdravstvenu zatitu. Osim u nanciranju zdravstvene zatite, HZZO ima kljunu ulogu i u ponudi jer zajedno s Ministarstvom zdravstva utvruje standarde zdravstvenih usluga i ugovara opseg i cijene usluga sa zdravstvenim ustanovama (Mihaljek, 2006).
Posebnosti tranzicijskih zemalja: ovisnost o prijeenom putu i povijesnom naslijeu

Bive socijalistike zemlje imale su velika izdvajanja za zdravstvo i, s obzirom na razinu gospodarske razvijenosti, razmjerno velika dostignua i prava iz zdravstvenog osiguranja. Vrlo se malo pazilo na trokove i mogue utede. Postojao je znatan viak zdravstvenih kapaciteta i osoblja, prosjean boravak pacijenata u bolnicama bio je osjetno dui nego u industrijskim zemljama (djelomino i stoga to je nanciranje bolnica ovisilo o ukupnom broju dana boravka pacijenata u bolnicama). esto su ope i specijalistike bolnice sluile za dugotrajni stacionarni smjetaj starih i onemoalih osoba. Cijena lijekova odreivala se administrativno i bila je znatno nia od njihovih stvarnih trinih cijena, to je poticalo preveliku (esto i nepotrebnu, pa i tetnu) potronju. Primarna zdravstvena zatita bila je uglavnom prilino nerazvijena pa su pacijenti nauili da su lijenici u primarnoj zdravstvenoj zatiti samo prolazna stanica do specijalista i bolnike njege. Prijelaz na trino gospodarstvo uvjetovao je ozbiljan nedostatak prihoda, pogoranje kakvoe, a pokatkad gotovo i prestanak pruanja zdravstvenih usluga, to je s estom nebrigom stanovnitva za vlastito zdravlje utjecalo na znatno skraivanje oekivanog trajanja ivota i ozbiljno pogoranje opih zdravstvenih pokazatelja. Zbog svega toga u tim je zemljama sve vee znaenje postupno dobivalo privatno zdravstveno osiguranje i privatne zdravstvene usluge.
U zdravstvenom sustavu Hrvatske proveden je niz reformi koje su pridonijele preobrazbi naslijeenoga rascjepkanog sustava zdravstva. Hrvatska je i u bivem sustavu imala mnogo vie trinih elemenata u zdravstvenom osiguranju i njezi, ali je ipak i prije, kao i u samoZdravstveno stanje stalnoj dravi, sustav zdravstva obiljeavala loa organizacija, trajni stanovnitva i nedostatak menaderstva u zdravstvu te znatna neuinkovitost (Hemeunarodne usporedbe aly, 1999). Ravnatelji bolnica imaju dobra medicinska znanja i iskustva, ali im veinom nedostaju menadersko obrazovanje, spoznaje i iskustva za uspjeno i ekonomski uinkovito voenje ustanova. Ujedno postoji velika koncentracija zdravstvenih usluga u veim gradovima, pogotovo u Zagrebu, dok su pojedina podruja slabo kadrovski
Zdravstvo u Hrvatskoj
114
i materijalno ekipirana. Polako se skrauje prosjean broj dana boravka u bolnici, ali postotak zauzetosti bolnikih kreveta meu najviima je u Europi. Istina, broj kreveta na tisuu stanovnika neto je manji od prosjeka zemalja srednje i istone Europe, ali ne zaostaje bitno za razvijenim zemljama. Iako je obrazovna struktura stanovnitva u Hrvatskoj osjetno poboljana, to vjerojatno pridonosi veoj brizi o vlastitom zdravlju, razmjerno visoka nezaposlenost i nedovoljna razina dohotka s obzirom na aspiracije stanovnitva mogli bi nepovoljno utjecati na zdravstveno stanje stanovnitva. Ujedno se moe prilino sigurno ocijeniti da ne postoji osobito razvijena kultura brige o vlastitom zdravlju pa je veliki zdravstveni problem stanovnitva nekvalitetna prehrana, puenje, alkoholizam, zlouporaba droga, prekomjerna teina, nedovoljna tjelesna aktivnost i sl. Nedovoljna briga o vlastitom zdravlju i pitanje prevencije osobito su aktualni meu mladima. Iako se stanovnitvo esto ali na nedovoljnu dostupnost i kvalitetu zdravstvene zatite, navodimo neke usporedbe. Od ukupno 192 lanice Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska je u prestinoj skupini od 35 zemalja po vrlo maloj smrtnosti djece i maloj smrtnosti odraslih. Time se ne mogu pohvaliti ni mnogo razvijenije zemlje. Prema podacima za 2004. godinu, oekivano trajanje ivota u Hrvatskoj za mukarce iznosi 72, a za ene 79 godina, to je neto nie od prosjeka zemalja EU. Poboljanje kvalitete zdravstvenog sustava te opeg blagostanja oituje se poveanjem oekivanog trajanja ivota i smanjenjem tih razlika izmeu mukaraca i ena. Iako stanovnitvo u Hrvatskoj ivi krae nego u EU, i to pogotovo mukarci, oekivano trajanje ivota u Hrvatskoj znatno je produeno u posljednjih pola stoljea (tabl. 3).
Tablica 3. Oekivano trajanje ivota Hrvatska EU-25 EU-15 1953. 1999. 2003. 2004. 2003. 2003. Mukarci 59,1 68,9 ene 63,2 76,6 Razlika izmeu 10,1 7,6 mukaraca i ena Razlika u odnosu prema Hrvatskoj 2003. Mukarci -12,3 -2,5 ene -15,2 -2,4
Izvor: DZS (2007); Eurostat (2005)
71,4 78,4 7,0
72,0 79,0 7,0
74,9 81,3 6,4 3,5 2,9
75,9 81,8 5,9 4,5 3,4
115
Oekivano trajanje zdravog ivota (koliko godina ivota ovjek moe oekivati u dobrome zdravlju) za 2003. godinu pokazuje da prosjean stanovnik Hrvatske gotovo 90% ivota nije bolestan i onesposobljen. To znai da e prosjean stanovnik vie od 8 godina biti bolestan, to je vie od prosjeka europskih zemalja. ene su dugovjenije od mukaraca, a vjerojatnost njihova pobolijevanja raste s godinama starosti. Po broju bolesnikih postelja i bolnikog lijeenja Hrvatska prati trend smanjenja prosjeka EU. Broj bolesnikih postelja je u nas za 2004. godinu iznosio 5,5 na 1.000 stanovnika, to je blizu prosjeku EU. Prosjean broj dana bolnikog lijeenja u Hrvatskoj stalno se smanjuje, ali je jo uvijek vii od prosjeka EU. Uobiajeni pokazatelji razvijenosti zdravstvene zatite, poput smrtnosti dojenadi, postotka cijepljenog stanovnitva, blii su razvijenim europskim dravama nego tranzicijskim zemljama srednje i istone Europe, iako je stopa smrtnosti od kardio-vaskularnih bolesti neto porasla. Hrvatska je po stopi dojenake smrtnosti u 2004. jo uvijek iznad prosjeka EU, ali se u posljednjih 25 godina oituje trend pribliavanja prosjeku EU (WHO, 2005). Po perinatalnoj smrtnosti Hrvatska je 2003. godine zabiljeila manji broj umrlih na 1.000 ivoroenih od prosjeka EU. Mogunosti poboljanja zdravstvene zatite posebno su naglaene u podruju neonatalne intenzivne njege i terapije jer je rana neonatalna smrt u Hrvatskoj znatno via nego u nizu europskih zemalja.
Tablica 4. Stope smrtnosti na 1.000 stanovnika u Hrvatskoj 1998. 11,6 69,2 8,2 8,9 2003. 11,8 56,2 6,3 8,5 2004. 11,2 52,5 6,1 -
Umrlih, cjelokupno stanovnitvo Umrlih, starijih od 65 g. Dojenaka smrtnost Perinatalna smrtnost
Izvor: DZS (2007); Eurostat (2005); WHO (2005)
Hrvatska ima neto manji broj lijenika nego druge promatrane zemlje, a biljei i neto nii broj bolnikih kreveta (tabl. 5).
116
Tablica 5. Lijenici i bolniki kreveti na 10.000 stanovnika u Hrvatskoj i nekim europskim zemljama, 2003. Broj lijenika Rumunjska Hrvatska Irska Slovaka Maarska Francuska Austrija Njemaka eka Republika Bugarska
Podatak se odnosi na 2002. Izvor: WHO (2005)
1
Broj bolnikih kreveta 66 56 35 73 78 781 83 891 86 63
20 24 26 32 33 34 34 34 35 36
Prema mnogim pokazateljima, zdravstvena zatita u Hrvatskoj ne zaostaje bitno od one u razvijenim zemljama: oekivano trajanje ivota i zdravog ivota neto je nie nego u EU, a i drugi uobiajeni pokazatelji poput smrtnosti dojenadi i postotka cijepljenja stanovnitva znatno se pribliavaju razvijenim europskim dravama.
Financiranje zdravstva
Zdravstvenu zatitu u Hrvatskoj nanciraju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, upanije i Grad Zagreb te korisnici, plaanjem trokova prema posebnim propisima za obavljene usluge. Oko 80% zdravstva nancira se doprinosima za obvezno zdravstveno osiguranje, a ostalo se osigurava iz prorauna (poreza). Stoga hrvatski sustav zdravstva ima znaajke mjeovitog sustava nanciranja. Stope doprinosa za zdravstvo koje plaaju poslodavci za zaposlenike iznose 15% za osnovno zdravstveno osiguranje i 0,5% kao poseban doprinos za ozljede na radu. Samo treina stanovnika plaa doprinose za zdravstveno osiguranje, dok dvije treine umirovljenici, lanovi obitelji osiguranika, nezaposleni i druge neaktivne osobe ne plaaju doprinose iako na njih otpada vie od dvije treine trokova zdravstva. Doprinosi za osnovno zdravstveno osiguranje od 2001. uplauju se na jedinstveni raun Dravne riznice te ine prihod dravnog prorauna. HZZO je ukljuen u sustav Dravne riznice. Iako se naziva mjeovitim sustavom, izvor nanciranja gotovo je iskljuivo javan jer se nanciranje ostvaruje veim dijelom iz doprinosa i poreza (transferi iz dravnog prorauna). Sredstva za obavljene zdravstvene usluge doznauju se bolnicama iz prorauna na temelju ugovora sklopljenih s HZZO-om, dok se za svu ostalu zdravstvenu za-
117
titu sredstva iz prorauna doznauju HZZO-u, a on obavlja plaanja. Od sijenja 2002. godine HZZO obavlja i dopunsko, tj. dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Do kraja 2002. ugovor o dopunskom osiguranju sklopilo je vie od 700.000 osiguranika. HZZO i zdravstvene ustanove sklapaju ugovor kojim se ureuju prava i obveze za provedbu bolnikog lijeenja i zdravstvene zatite. Ugovorom se utvruje maksimalni godinji iznos sredstava to ih ustanove dobivaju od HZZO-a, koji prati izvrenje ugovornih obveza na temelju mjeseno zaprimljenih rauna. U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, obvezno zdravstveno osiguranje imaju aktivni osiguranici, korisnici mirovina i invalidnina, nezaposlene osobe prijavljene Zavodu za zapoljavanje i ostale osigurane osobe. Meu ukupno osiguranim osobama najvie je aktivnih osiguranika, lanova obitelji i umirovljenika. Oko 60% stanovnika nositelji su osiguranja, a 40% su lanovi njihovih obitelji.
Problemi i rjeenja
Na probleme hrvatskog zdravstva naslijeene iz socijalistikog razdoblja nadovezali su se ratna kriza, nedovoljno osmiljena privatizacija, jaka centralizacija te niz drugih specinih problema nerijeenih ili, pak, produbljenih prethodno provedenim zdravstvenim reformama. U proteklom su razdoblju zanemarene i neke komparativne prednosti kao naslijee usmjereno na prevenciju i razvijanje niza javnozdravstvenih programa. Moda se najvei problem tranzicijskog razdoblja ogleda u teoj i nejednakoj dostupnosti zdravstvene zatite, to zbog proirenog trenda neformalnog plaanja1 ili koritenja privatnih zdravstvenih usluga najvie pogaa siromane skupine stanovnitva. O tome nema pouzdanih istraivanja, ali se takav zakljuak lako moe izvesti na osnovi analize hrvatskoga zdravstvenog sustava te svjetskih iskustava koja jasno ocrtavaju probleme tee dostupnosti kvalitetne zdravstvene zatite siromanijim skupinama stanovnitva i pokazuju postojanje niza bolesti vezanih za rizino ponaanje meu donjim drutvenim slojevima. Vrlo dobar i sveobuhvatan pregled nancijskih i organizacijskih problema hrvatskog zdravstva iznosi Mihaljek (2006). U sustavu zdravstvene zatite i njege u Hrvatskoj u proteklih su nekoliko godina provedene bitne strukturne promjene u nanciranju, organizaciji i vlasnikim odnosima. Od 2001. zapoinje proces skalne decentralizacije te se nove odgovornosti za nanciranje prenose na lokalne jedinice. Pogotovo je pohvalno da je, bez obzira na duboke drutvene promjene i ratna razaranja, sustav ipak ouvan, iako je bilo ozbiljnih problema s nabavom zdravstvene opreme i lijekova te s podmirenjem rauna HZZO-a. ini se da su spomenute tekoe sada ugla1 Prema istraivanju udruge Transparency International Croatia (2005), 32% hrvatskih graana navodi da je korupcija u zdravstvu rairena, a 48% da je vrlo rairena.
118
vnom rijeene i da je ouvana nancijska odrivost sustava. Mogui problemi nastaju zbog nedovoljnog nadzora odreivanja cijena lijekova i nedovoljno razvijenog sustava uvoenja nove medicinske tehnologije, to ostavlja prilino velik prostor za pretjerano visoke cijene koje odreuju dobavljai, te samo djelomino rijeenog sustava plaa zaposlenih u javnom sektoru. U Hrvatskoj donedavno gotovo uope nije postojao sustav participacije pacijenata u plaanju trokova pregleda ili lijekova, odnosno participacije je po raznovrsnim osnovama bio osloboen znatan dio stanovnitva. Koliko god participacija bila nepopularno sredstvo u razvoju zdravstvene zatite, ini se da stvarno utjee na smanjivanje (pretjeranoga i/ili nepotrebnoga) koritenja zdravstvenih usluga, a da uope nepovoljno ne utjee na zdravstveno stanje stanovnitva (Cullis, 1990; Jones i Cullis, 2000). Nedovoljno uinkovito pruanje zdravstvenih usluga ponajvie nedostupnost zdravstvene zatite, poveani trokovi i izdvajanja za zdravstvo te nezadovoljstvo korisnika kakvoom, dostupnou i brzinom pruanja zdravstvenih usluga zahtijevaju promjene. Posljednjom reformom, zapoetom 2003. godine, nastojao se poboljati zdravstveni poloaj stanovnitva i nancijska odrivost zdravstvenog sustava, privatizirati dio zdravstvenih kapaciteta, osnaiti primarna zdravstvena zatita i zdravstveni sustav u cjelini te smanjiti znatne razlike u dostupnosti zdravstvenih usluga. Pokuava se rijeiti pitanje nedovoljnoga, odnosno neracionalnoga nanciranja zdravstvenog sustava i upozoriti na potrebu veega privatnog sunanciranja. Glavni je izazov kako urediti odnos izmeu obveznoga te dopunskoga, dodatnoga i privatnog osiguranja te kako osigurati da predloeno poveano privatno nanciranje ne ugrozi mogunost jednakog pristupa zdravstvenoj zatiti bolesnima i siromanima. Reforma obuhvaa predvieno jaanje institucionalnih kapaciteta unutar zdravstvenog sustava, provedbu pilot-programa zdravstvenih usluga te poboljanje, razvoj i integriranje zdravstvenoga informatikog sustava. Reforma zdravstvenog sustava provodi se u tri meusobno povezane etape: (1) putem stabilizacije i nancijske konsolidacije (2004-2005), koje se prije svega odnose na praenje i suzbijanje prekomjerne potronje te na smanjivanje rashoda za lijekove, (2) promjenama sustava osiguranja i izmjenama zakonske regulative (2005-2006) te (3) restrukturiranjem i poveanjem uinkovitosti (2006-2007) primarne zdravstvene zatite, bolnica i hitne medicinske pomoi. Ostvarenjem reforme trebalo bi se postii smanjenje osloboenja od plaanja participacije, revidirati koarica osnovnoga zdravstvenog osiguranja, provesti reorganizacija dopunskoga zdravstvenog osiguranja, ostvariti kontrola izdataka, poveati iskoristivost medicinskih kapaciteta i ukinuti nepotrebni ili dvostruki kapaciteti te poboljati
119
organizacija i upravljanje (MZSS, 2006). Oekivani uinci reforme ponajvie su usmjereni na poboljanje iskoristivosti zdravstvenih kapaciteta, poboljanje kvalitete zdravstvene zatite, poboljanje uvjeta rada zaposlenika, poveanje uinkovitosti ulaganja, postizanje nancijske stabilnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja te skraivanje lista ekanja.
Zakljuak i prijedlozi
Hrvatska je poela razvijati svoj model sustava zdravstvene zatite koji se sastoji od privatnih i javnih usluga te mjeovitoga privatnog i javnog osiguranja i nanciranja. Za potpuni zavretak tog postupka trebat e najmanje cijelo desetljee. Najkrae, potrebno je ograniiti rast zdravstvenih trokova i uspostaviti nancijsku stabilnost sustava, uvesti planiranje i upravljanje te reorganizirati nanciranje i plaanje zdravstvenih usluga. U budunosti bi veu ulogu trebalo dati obiteljskim lijenicima i osposobiti lijenike primarne prakse za rjeavanje do 80% zdravstvenih problema stanovnitva. U sustavu njege trebalo bi poveati broj medicinskih sestara te osuvremeniti njihova znanja i sposobnosti. Potrebna su menaderska znanja u zdravstvu te sustavno osposobljavanje novih narataja upravljakog osoblja zdravstvenih ustanova. Potrebno je pronai nain privlaenja medicinskog osoblja za zapoljavanje u slabije razvijenim podrujima zemlje te osigurati dugotrajnu nancijsku odrivost zdravstvenog sustava u cjelini. Hrvatska odskae od novih i starih lanica EU po nerazmjerno velikom udjelu dravnoga zdravstvenog osiguranja i po istodobno nerazmjerno malom udjelu proraunskih sredstava u nanciranju ukupne zdravstvene potronje. Druga oita neusklaenost jest neznatan udio privatnih osiguravajuih drutava u nanciranju trokova zdravstva. Stoga bi poveanjem iznosa poreznih prihoda koji se prenose iz dravnoga i lokalnih prorauna trebalo promijeniti strukturu prihoda HZZO-a. Konano, potrebno je jasnije i preciznije denirati te stalno usklaivati i osuvremenjivati minimalne nancijske standarde u zdravstvenoj zatiti te poboljati usklaenost nadlenosti i odgovornosti lokalnih vlasti i HZZO-a.
120
Saetak
n Zdravstvena je zatita posebna vrsta javnog dobra, a zdravstveno je stanje vana odrednica zadovoljstva ivotom, nuan preduvjet za ostvarenje mogunosti zapoljavanja i profesionalnog napredovanja te osiguranja pristojnoga i zadovoljavajuega ivotnog standarda. n Prema mnogim pokazateljima zdravstvene zatite, Hrvatska ne zaostaje bitno za onom u razvijenim zemljama, a Hrvatska za zdravstvo izdvaja velik dio BDP-a. n Zdravstvo se u Hrvatskoj preteito nancira doprinosima i sredstvima iz prorauna. n Upravo se provodi reforma sustava nanciranja zdravstvenog osiguranja.
Pitanja
1. Opiite obiljeja i vanost sustava zdravstvene zatite. 2. Navedite obiljeja zdravstva u Hrvatskoj. 3. Kako se nancira zdravstvo u Hrvatskoj i tko su korisnici? 4. Koji su problemi hrvatskog zdravstva i koje su najvanije mjere za poboljanje stanja?
Za vjebu i raspravu
n Simulirajte raspravu u tri grupe studenata: jedna neka budu predstavnici Ministarstva nancija i Ministarstva zdravstva (koji se zalau za smanjivanje izdvajanja za zdravstvo), druga predstavnici zdravstvenih organizacija (koji ele dobivati jednaka ili vea sredstva), a trea predstavnici graana, korisnika zdravstvenih usluga (koji bi eljeli zadrati postojea prava u zdravstvenom osiguranju, a platiti jednako ili, ako je mogue, manje nego danas). Izloite svoje argumente i naite protuargumente za tue navode.
Predrag Bejakovi
Zaposlenost i nezaposlenost
U dananjem svijetu uvelike se mijenja prijanja stroga razlika izmeu zaposlenosti i nezaposlenosti, pa ljudi zbog eksibilnosti rada ili rada kod kue ne moraju biti stalno zaposleni a da ipak zarauju sredstva za ivot. Nezaposlenost se obino denira kao drutvena pojava ili stanje u kojemu se dio radno sposobnih graana ne moe zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalikacijama, uz uobiajenu plau, najamninu ili kakvu drugu zaradu. U veini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, obino postoje dva izvora podataka o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti. Prvo, to su administrativni izvori, odnosno podaci o evidentiranim nezaposlenima koji su prijavljeni Hrvatskom zavodu za zapoljavanje (HZZ). Drugi su pokazatelji oni iz ankete radne snage (ARS), koju od 1996. godine provodi Dravni zavod za statistiku, a ija je metodologija usklaena s pravilima i uputama Meunarodne organizacije rada (MOR) te Europskog ureda za statistiku (Eurostata), ime se osigurava metodoloka usporedivost s istraivanjima u zemljama EU. Razlika je u tome to se prema pravilima MOR-a nezaposlenom moe smatrati osoba izmeu 15. i 74. godine ivota koja je bez posla, ali je u proteklih mjesec dana aktivno traila posao i sposobna je poeti raditi tijekom sljedea dva tjedna. Osoba koja nije aktivno traila posao jer, na primjer, ui za ispit a prijavljena je HZZ-u, nezaposlena je prema administrativnom izvoru, ali nije nezaposlena prema MOR-u.
Denicije i izvori podataka
Zaposlenost i nezaposlenost
Kretanja i meunarodne usporedbe
Nezaposlenost je u Hrvatskoj posljedica strukturnih promjena gospodarstva, likvidacija i steaja poduzea, otputanja zaposlenih, razmjerno smanjenih mogunosti zapoljavanja, ali i prostorne i profesionalne neusklaenosti ponude i potranje rada. U Hrvatskoj je potkraj 2005. godine u radnoj dobi od 15. do 64. godine ivota bilo manje od 70% stanovnitva. Tablica 1. pokazuje kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti u Hrvatskoj od 1999. do 2006. prema administrativnim i anketnim podacima.
122
Predrag Bejakovi: Zaposlenost i nezaposlenost
Tablica 1. Broj zaposlenih i nezaposlenih osoba: administrativni i anketni podaci 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.a u tisuama Radno sposobno stanovnitvo (15 i vie godina) procjena Aktivno stanovnitvo Ukupno zaposleni zaposleni kod pravnih osoba zaposleni u obrtu i slobodnim zanimanjima aktivni osiguranici individualni poljoprivrednici Nezaposleni prema administrativnom izvoru u% Stopa zaposlenosti procjena Stopa administrativne nezaposlenosti Stopa anketne nezaposlenosti Ukupno Mukarci ene Mladi (15-24 g.)
a
3.653 3.514 3.680 3.700 3.571 3.590 3.636 1.686 1.679 1.729 1.749 1.722 1.719 1.708 1.364 1.320 1.348 1.359 1.392 1.410 1.400 1.058 1.033 1.056 1.060 1.088 1.103 1.095 205 101 322 37,4 19,4 13,6 12,7 14,5 205 83 358 38,2 21,1 16,1 15,0 17,3 38,4 216 76 380 36,6 22,0 15,8 14,2 17,9 41,5 229 70 390 36,7 22,3 14,8 13,4 16,6 35,5 242 63 329 36,5 19,1 14,3 13,2 15,8 35,9 252 54 310 39,2 18,0 13,8 12,2 15,8 33,4 258 47 307 43,3 18,0 13,1 12,4 13,9 33,1
3.631 1.720 1.427 1.125 259 43 293 42,6 16,9 11,8 10,3 13,5 28,7
Podaci se odnose na kraj godine, osim za radno sposobno stanovnitvo, a stope zaposlenosti i nezaposlenosti odnose se na prvo polugodite 2006. godine. Godinje stope anketne zaposlenosti i nezaposlenosti su prosjek polugodinjih stopa. Izvor: DZS (2000, 2006); Hrvatski zavod za zapoljavanje
Radno sposobno stanovnitvo polako se smanjuje, dok aktivno stanovnitvo uglavnom oscilira. Znaajno oivljavanje gospodarske aktivnosti krajem 1990-ih i poetkom 2000-ih nije praeno izrazitijim i brim zapoljavanjem, te se ukupan broj zaposlenih samo neznatno poveao. Prema strukturi zaposlenih po djelatnostima, Hrvatska se sve vie pribliava razvijenim drutvima, to znai da se smanjuje udio poljoprivrednih, stagnira udio nepoljoprivrednih i poveava se udio uslunih djelatnosti. Nakon desetljea trenda smanjivanja broja zaposlenih, kretanja su u 2001. godini preokrenuta i zaposlenost se poela poveavati bez obzira na izvor podataka. Prema raspoloivim podacima, poveanje broja zaposlenih, potaknuto znaajnim porastom BDP-a, zadrano je sve do 2004. godine. Administrativna nezaposlenost (sezonski prilagoena) nastavila se poveavati vie od godinu dana nakon to je za-
123
biljeeno poveanje zaposlenosti, iako po neto niim stopama nego u protekle dvije godine.1 Nakon usporavanja porasta administrativne nezaposlenosti, od oujka 2003. godine poelo je smanjivanje broja nezaposlenih, u poetku slabije, a kasnije i znatnije. Prema kriteriju administrativne nezaposlenosti, Hrvatska je sa stopom koja je krajem 2004. godine iznosila otprilike 18% bila pri vrhu zemalja srednje i istone Europe (SIE), veina kojih su nove lanice EU. Meutim, prema stopi anketne nezaposlenosti koja ne odraava specinosti nacionalnih sustava, pa je stoga mnogo bolja osnova za usporedbu Hrvatska nije odskakala od drugih zemalja iz te skupine (sl. 1).2 Anketna je stopa nezaposlenosti 2003. godine prosjeno bila manja od 14%, to je otprilike 3 postotna boda vie od prosjeka promatrane skupine. Razinu anketne nezaposlenosti slinu Hrvatskoj imale su Bugarska i Litva, a neto niu Estonija i Latvija.
Slika 1.
Stope administrativne i anketne nezaposlenosti, 2003. (u %)
Izvor: DZS (2004)
Posljednjih nekoliko godina: smanjuje se ukupan broj nezaposlenih (za gotovo 100.000 u odnosu prema rekordnoj 2002. godini), ali se udio ena poveao s 53% u 1999. na vie od 60% u 2006. godini, znaajno se smanjuje apsolutni broj mladih nezaposlenih osoba do 24. godine ivota te se smanjuje i njihov udio meu nezaposlenima (s treine 1999. na petinu u 2006), uglavnom se blago smanjuje broj nezaposlenih srednje dobi, od
1 Inae je uobiajena pojava da postoji odreeno vremensko zaostajanje (od priblino est mjeseci do vie od godine dana) kretanja nezaposlenosti u odnosu prema promjenama zaposlenosti. 2 Specinosti nacionalnih sustava za evidenciju nezaposlenih ponajprije se odnose na poticaje za registriranje u obliku prava to ih nezaposlene osobe ostvaruju te obveza koje registrirane osobe moraju ispunjavati.
124
30-40 godina, dok se prilino naglo poveava broj nezaposlenih starijih od 50 godina. Osim to su nezaposleni, velik je broj mladih (15-24 godine) i radno neaktivan. Omjer aktivnih (zaposlenih i nezaposlenih) i neaktivnih je 33 prema 67%. Iako se apsolutno smanjio broj nezaposlenih mladih prema administrativnom izvoru, njihov je poloaj u svijetu rada jo uvijek vrlo nepovoljan. Stanje je pogotovo nezadovoljavajue ima li se na umu da je u Hrvatskoj stopa nezaposlenost mladih osjetno vea (gotovo 30%) od prosjeka EU (oko 16%). Iako je broj nezaposlenih mladih osoba jo uvijek velik, oni ipak na posao ekaju mnogo krae od starijih. Vjerojatno je najznaajnija odrednica trajanja nezaposlenosti i mogunosti nalaenja zaposlenja obrazovna i kvalikacijska struktura nezaposlenih (tabl. 2). U ukupnoj nezaposlenosti najvei je udio osoba sa srednjim strunim obrazovanjem, ali ipak najvee tekoe pri zapoljavanju imaju osobe nie razine obrazovanja. Veina nezaposlenih ima ili vrlo nisku obrazovnu razinu (nezavrenu ili zavrenu samo osnovnu kolu) ili raspolau vrlo uskim steenim znanjima i strukovnim obrazovanjem.
Tablica 2. Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja, 2003-2006. (u %) Bez kole S osnovnom Sa srednjom Sa srednjom S visokom ili s nezakolom kolom do kolom do kolom, vrenom 3 godine i 4 godine i I. stupnjem kolom za gimnazijom fakulteta i osnovnom kolom strunog KV i VKV studija radnike 2003. 2004. 2005. 2006. 7,0 6,8 6,4 6,6 23,1 22,9 23,1 24,0 39,6 40,1 39,2 35,9 23,3 23,6 24,6 26,2 2,8 2,7 2,9 3,1 S visokom kolom, fakultetom, umjetnikom akademijom, magisterijem, doktoratom 4,2 3,9 3,9 4,1 Ukupno
100 100 100 100
Izvor: HZZ (2007)
Sama stopa nezaposlenosti nije dovoljan pokazatelj ozbiljnosti stanja na tritu rada i odrednica siromatva i socijalne iskljuenosti, ve u to treba ukljuiti i strukturu nezaposlenih prema ekanju na zaposlenje. Uz viu stopu ukupne nezaposlenosti od prosjeka promatranih zemalja, Hrvatska je imala i neto viu razinu dugotrajne nezaposlenosti. Iz slike 2. uoava se da uglavnom zemlje s viom stopom ukupne nezaposlenosti imaju i vie stope dugotrajne nezaposlenosti. Poljska i Slovaka imaju vie stope ukupne i dugotrajne anketne neza-
125
poslenosti od Hrvatske, dok Maarska i Slovenija imaju znatno nie stope ukupne anketne i, pogotovo, dugotrajne nezaposlenosti.
Slika 2.
Stope nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti 2003. (u %)
Izvor: Eurostat (2005)
Prema podacima HZZ-a, vie od polovice nezaposlenih osoba eka na posao dulje od godine dana, a ak 40% dulje od dvije godine. Dok je 1991. godine manje od 10% nezaposlenih prosjeno ekalo na zaposlenje dulje od tri godine, u 2000. godini bilo ih je vie od 20%, a krajem 2006. godine vie od 40%. Ipak, to je podatak o zateenom stanju jer predouje rezidualne vrijednosti (ostatke) ulaska i izlaska iz evidencije i ne moe se upotrijebiti kao reprezentativni pokazatelj razdoblja ekanja. Problem dugotrajne nezaposlenosti ena neto je vei. Relativno visoka razina dugotrajne nezaposlenosti posljedica je manjeg broja novozaposlenih, ali i neto manjeg broja zaposlenih koji su naputali radna mjesta. Uz neodgovarajuu obrazovnu i kvalikacijsku strukturu, odnosno neraspolaganje traenim znanjima i strunostima, dodatna su tekoa ograniene mogunosti stambenog smjetaja na podrujima gdje postoje odreene mogunosti zapoljavanja. Ima i drugih ogranienja trita rada uvjetovanih relativno malom razlikom izmeu najniih plaa i raznovrsnih naknada u sustavu socijalne skrbi (to ne potie dovoljno na aktivno traenje zaposlenja) i sve irega neslubenoga gospodarstva.
Mjere na tritu rada
Na tritu rada primjenjuju se mjere aktivne politike (prekvalikacije, dokvalikacije, osposobljavanja, dokolovanje i sl.), usmjerene na poveanje zapoljivosti nezaposlenih osoba, i mjere pasivne politike, odnosno materijalnopravne zatite nezaposlenih. Osim obja-
126
njenja stanja i odrednica prava i mjera, u tekstu dajemo i usporedbu s drugim zemljama.
Aktivna politika trita rada
U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim bivim socijalistikim zemljama, aktivne su se mjere na tritu rada ee primjenjivale za privremeno smanjivanje nezaposlenosti (npr. za sunanciranje zapoljavanja i javne radove), nego to se nezaposlenima pruala mogunost stjecanja znanja i sposobnosti te informacija potrebnih za pronalaenje posla. Mjere subvencioniranja plaa, koje u Hrvatskoj ine preteit dio ukupnih izdataka za aktivne mjere, ope su naravi, to znai da nisu usmjerene ne posebne skupine, ve gotovo sve osobe evidentirane pri HZZ-u mogu iskoristiti neku od poticajnih mjera. Takva je politika vjerojatno voena radi smanjenja nezaposlenosti i poveanja ukupne zaposlenosti, iako u obrazloenju mjera nije jasno preciziran cilj. Ujedno, u Hrvatskoj nema obuhvatnih serija podataka i provedeno je samo nekoliko istraivanja o uincima aktivnih mjera. Osnovni su zakljuci da ukljuivanje u program neposredno ne poveava vjerojatnosti zapoljavanja sudionika programa, ali ga i ne smanjuje; rad najvie pomae poboljanju nancijskog stanja; uinci kao pomo u uspostavljanju socijalnih veza, pojaavanje povjerenja te dobivanje znanja i strunosti mnogo je manje naglaeno; u programima nanciranja zapoljavanja uvelike sudjeluju osobe koje bi se ionako zaposlile; nedovoljna uinkovitost programa poticanja zapoljavanja vjerojatno proizlazi iz nedovoljne (ili pogrene) selektivnosti ciljanih skupina, iz pretjerane sloenosti, te iz nedovoljne jasnoe ciljeva i nedovoljne poticajnosti sredstava (vie u Dorenbos, 2002; Orai, 2005. i Babi, 2003). Visoka administrativna nezaposlenost ponukala je 2002. godine Vladu na usvajanje Programa poticanja zapoljavanja (koji se primjenjivao do kolovoza 2005). Program je sadravao mjere koje su se odnosile na razliite ciljane skupine. U razdoblju 2002-2005. godine, zahvaljujui provoenju aktivne politike trita rada, zaposleno je vie od 80.000 nezaposlenih, od ega su gotovo polovica bile ene. Moe se ocijeniti da je taj program bio uinkovit, ali nedovoljno usmjeren na tee zapoljive skupine. Vlada je krajem 2004. godine prihvatila Nacionalni akcijski plan zapoljavanja za razdoblje 2005-2008, napravljen u skladu sa smjernicama EU. Na temelju tog plana izrauju se godinji programi za poticanje zapoljavanja. Oni obuhvaaju aktivne i preventivne mjere za nezaposlene i neaktivne, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj poduzetnitva, promoviranje razvoja ljudskog kapitala i cjeloivotno uenje, promicanje integracije i borbe protiv diskriminacije osoba koje su u nepovoljnom poloaju na tritu rada, smanjenje neprijavljenog rada i regionalnih razlika. Preventivne mjere podrazumi-
127
jevaju poboljanje kvalitete usluga i djelotvornosti HZZ-a. Aktivne mjere obuhvaaju sunanciranje zapoljavanja mladih bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposlenih i starijih nezaposlenih. Zavod je zaduen za sunanciranje obrazovanja, sunanciranje zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih i za provoenje javnih radova. U sklopu Godinjeg plana poticanja zapoljavanja za 2006. godinu, provedbom mjera aktivne politike ukupno je zaposleno (odnosno ukljueno u obrazovanje) 4.800 osoba, a od toga gotovo polovica ena. Ujedno, u godinjim je planovima predviena evaluacija, odnosno ispitivanje uinaka mjera Programa i izbjegavanje stihijskog pristupa. Teite treba biti na ublaavanju opasnosti od upadanja u dugotrajnu nezaposlenost i smanjenju broja dugotrajno nezaposlenih. Za nezaposlene je osobe presudno ne izgubiti radno iskustvo i vezu s tritem rada.
Pasivna politika trita rada
Cilj je pasivne politike na tritu rada poboljanje, odnosno zatita materijalnog statusa nezaposlenih osoba. Postoji vie oblika materijalnih prava poput novane naknade, novane pomoi i naknade trokova za vrijeme obrazovanja, jednokratne novane pomoi, naknade putnih i selidbenih trokova te prava na zdravstveno i mirovinsko osiguranje Uzimajui u obzir trokove, broj obuhvaenih nezaposlenih osoba i uvjete primjene, najznaajnija je novana naknada. Na nju imaju pravo nezaposlene osobe koje u trenutku prestanka radnog odnosa imaju 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Uz odreene izuzetke, maksimalno vrijeme primanja naknade je 15 mjeseci. Naknada se kree od 887 do 1.000 kuna. U prosincu 2006. godine gotovo je 65.000 osoba dobivalo naknadu za nezaposlene, to je vie od 20% ukupnoga broja nezaposlenih. Visina novane naknade za nezaposlene u Hrvatskoj, u iznosu od priblino etvrtine prosjene plae, ipak nije bitno odstupala od njezina prosjeka u ostalim naprednim tranzicijskim zemljama (tabl. 3). Kad je rije o maksimalnom trajanju prava na naknadu, najdulje trajanje od 15 mjeseci, koje je trenutano na snazi u Hrvatskoj, takoer nije odstupalo od prosjeka.
128
Tablica 3. Usporedni pokazatelji novanih naknada za nezaposlene Naknade (% prosjene plae) eka Estonija Maarska Poljska Slovaka Slovenija Prosjek Hrvatska 20 7 23 40 33 44 28 26 Trajanje (u mjesecima) 6 3-6 12 12-24 6-12 3-24 3-15 Udio broja korisnika naknade u svim nezaposlenima (u %) 49 55 74 23 28 33 44 19
Izvor: Riboud, Snchez-Pramo i Silva-Jauregui (2002); oi (2005), na temelju podataka HZZ-a
Hrvatska je specina po relativno malom obuhvatu nezaposlenih osoba i neto niim ukupnim izdacima za mjere pasivne politike na tritu rada, mjerenim udjelom u BDP-u. Tako su izdaci za mjere pasivne politike prema postotku administrativne nezaposlenosti iznosili treinu prosjeka tranzicijskih zemalja, a ak i nakon korekcije anketnom razinom nezaposlenosti, potronja za nezaposlene u Hrvatskoj bila je nia od prosjeka tranzicijskih zemalja, slina potronji u ekoj i Slovakoj. Niu razinu potronje imala je Estonija, poznata po slaboj intervenciji drave na tritu rada (tabl. 4).
Tablica 4. Izdaci za pasivne mjere u zemljama srednje i istone Europe Postotak BDP-a Izdaci prema postotku administrativne nezaposlenosti (u % BDP-a) 0,04 0,01 0,06 0,12 0,05 0,11 0,06 0,02 Izdaci prema postotku anketne nezaposlenosti (u % BDP-a) 0,04 0,00 0,08 0,10 0,05 0,16 0,07 0,04
eka Estonija Maarska Poljska Slovaka Slovenija Prosjek Hrvatska
0,31 0,08 0,56 1,71 0,52 0,89 0,68 0,44
Napomena: Za Hrvatsku je izraunan prosjek 1997-2000. godine, dok su za ostale zemlje preuzeti podaci za razliite raspoloive godine. Izvori: Riboud, Snchez-Pramo i Silva-Jauregui (2002); oi (2005), na temelju podataka HZZ-a
129
Relativno niska razina potronje posljedica je visoke razine dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih osoba, koje po pravilu imaju manje staa, pa se stoga i njihovo pravo na naknadu za nezaposlenost bre iscrpljuje. Postoje i drugi oblici pomoi, pa se tako odobravaju novane pomoi i naknade trokova za vrijeme obrazovanja. Za vrijeme obrazovanja nezaposlena osoba ima pravo na naknadu trokova javnog prijevoza, obveznih udbenika, prehrane i propisane zatitne odjee, obue te drugih pomagala. Ako HZZ ne moe nezaposlenoj osobi osigurati zaposlenje u mjestu prebivalita, a osoba sama ili posredovanjem Zavoda nae zaposlenje u drugome mjestu, Zavod joj je duan isplatiti jednokratnu novanu pomo, naknadu selidbenih trokova za nju, suprunika i djecu od mjesta prebivalita do mjesta zaposlenja. Pravo na mirovinsko osiguranje imaju nezaposlene osobe koje su ostvarile pravo na novanu naknadu, ispunjavaju godine ivota za starosnu mirovinu, a nedostaje im najvie pet godina staa za starosnu mirovinu. To pravo ima i ena koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete mlae od godine dana. Slino je i sa zdravstvenim osiguranjem nezaposlenih, koje je u nadlenosti Ministarstva zdravstva.
Institucionalne promjene i drugaiji kriteriji
Hrvatski zavod za zapoljavanje je javna ustanova ija je djelatnost posredovanje pri zapoljavanju, profesionalno usmjeravanje, materijalno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti i obrazovanje za zapoljavanje. Posredovanjem pri zapoljavanju obuhvaene su osobe koje trae zaposlenje, te poslodavci kojima su potrebni radnici. Zavod prua stalnu strunu pomo pri izboru i promjeni zvanja i zanimanja, te zaposlenja u skladu sa strunim i radnim sposobnostima, kao i poslodavcima u nalaenju i odabiru kandidata za slobodna radna mjesta. Profesionalno usmjeravanje obuhvaa skup aktivnosti kojima se osobama omoguuje utvrditi vlastite mogunosti, kompetencije i interese kako bi donijele odluku o obrazovanju, osposobljavanju ili zapoljavanju te uspjeno upravljale svojom profesionalnom karijerom. Materijalno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti sastoji se od prava na novanu naknadu i pomo te od prava na mirovinsko osiguranje. Zavod putem svoje razgranate mree, koju ine 22 podrune slube i 93 ispostave, djeluje na cijelom prostoru Hrvatske. Reforma posredovanja u zapoljavanju bila je prvi korak ire reforme trita rada koja je zapoeta 2002. godine, a bila je potaknuta spoznajama da evidencija HZZ-a zapravo slui za administriranje socijalnih prava, a ne za obavljanje njezine primarne zadae, odnosno za posredovanje u zapoljavanju. Reformom su uinjeni koraci u smjeru razdvajanja socijalnih prava i prava koja proizlaze iz statusa nezaposlenosti. Tako socijalna prava ne bi vie toliko trebala ovi-
130
siti o nezaposlenosti, ve o stvarnom materijalnom poloaju osobe. Osim toga, pootreni su kriteriji za evidentiranje pri HZZ-u u smislu prihvaanja ponuenog posla i raspoloivosti za posao, to pridonosi aktiviranju nezaposlenih osoba. Takoer, od evidentiranih se osoba zahtijeva vei napor u traenju zaposlenja, to se obino naziva aktivizacijom. Reformom su ujedno otvorena vrata privatnoj inicijativi u zapoljavanju, to je ubrzo rezultiralo otvaranjem privatnih agencija za posredovanje u zapoljavanju. Unutar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva u Upravi za rad i trite rada, obavljaju se upravni i drugi struni poslovi koji obuhvaaju radne odnose, trite rada i zapoljavanje, te kolektivne ugovore i udruge. Takoer se promie trostrana suradnja socijalnih partnera.
Zakljuak
Smanjenje proizvodnje u Hrvatskoj na poetku 1990-ih i, slijedom toga, smanjenje broja zaposlenih nisu bili iznenaenje. Ipak, manje je jasno zato je nakon porasta obujma proizvodnje visoka nezaposlenost ostala tako trajna. Stoga, s obzirom na nezaposlenost te na siromatvo i socijalnu iskljuenost koji iz toga proizlaze, glavno pitanje nije toliko zato je nezaposlenost (sve donedavno) rasla po vrlo visokim stopama ve zato je za neke ljude toliko teko izai iz nezaposlenosti. Vrlo niske stope izlaska iz nezaposlenosti znae da nezaposlenost postaje sve trajnija. Hrvatska je zemlja visokog udjela dugotrajne nezaposlenosti, pa je nastojanje da se ona smanji iznimno vano. Oito je suzbijanje nezaposlenosti (pogotovo dugotrajne) sloen i skup zadatak, ali ekanjem postaje jo skuplje. Poveanje zaposlenosti trenutano je jedan od najvanijih prioriteta gospodarske politike. Oito postoji jaka povezanost izmeu siromatva, obrazovanja, zapoljivosti i dugotrajne nezaposlenosti. Problemi na koje nailaze mnogi dugotrajno nezaposleni veinom su viedimenzionalni i esto obuhvaaju nisku razinu obrazovanja i motivacije. Potrebno je potaknuti zapoljavanje dugotrajno nezaposlenih, a odgovarajuim radnim aktivnostma moe se poboljati i socijalna ukljuenost tih osoba. Aktivne se mjere smatraju univerzalnim lijekom za vee zapoljavanje i, slijedom toga, za niu nezaposlenost. Pokatkad se stvara slika da bi se nezaposlenost mogla odmah rijeiti samo kad bi bilo dovoljno raspoloivih sredstava za provoenje tih mjera. Ipak, mnogo je korisnije ulagati u kvalitetu nego u kvantitetu aktivnih mjera. Kvaliteta znai koherentni okvir mjera za ublaavanje dugotrajne nezaposlenosti i pomaganje osobama koje su dugotrajno nezaposlene. To podrazumijeva usmjeravanje dodatnih mjera prema dugotrajno nezaposlenima ili onima kojima prijeti najvea opasnost od ulaska u dugotrajnu nezaposlenost te osobno savjetovanje u odabiru onoga to je najvie u skladu s potrebama nezaposlenih.
131
Pozorno ostvareni programi mogu poveavati zapoljavanje, uz neznatan utjecaj na istiskivanje zaposlenih, omoguiti stvaranje stvarne nove vrijednosti i uinkovito poveati primanja slabije obrazovanih radnika. Potrebno je planirati i provoditi manje opsene programe zapoljavanja ija iskustva mogu pomoi boljoj primjeni veih programa u budunosti. Nadalje, iroki programi dokvalikacije i obrazovanja, usmjereni na velike skupine nezaposlenih, malokad su se pokazali dobrom investicijom, bilo za zajednicu, bilo za sudionike programa. Stoga se podrobno i precizno usmjeravanje programa sigurno isplati.
Saetak
n U Hrvatskoj postoji dva izvora podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti, administrativni (HZZ-a) i anketni (DZS-a). n Nakon desetljea trenda smanjivanja broja zaposlenih njihov se broj 2001. poeo poveavati. n Hrvatska ima razmjerno visoke stope ukupne i dugotrajne nezaposlenosti, ali ipak ne mnogo drugaije od ostalih zemalja u tranziciji. n U ukupnoj nezaposlenosti u Hrvatskoj najvei je udio osoba sa srednjim strunim obrazovanjem, ali najvee tekoe pri zapoljavanju imaju osobe nie razine obrazovanja. n Mjere na tritu rada sastoje se od materijalnopravne zatite nezaposlenih te od mjera prekvalikacije, dokvalikacije, osposobljavanja, dokolovanja i sl., usmjerenih na poboljanje mogunosti zapoljavanja. n U Hrvatskoj se provode raznovrsne mjere aktivne politike zapoljavanja, ali one nisu bile dovoljno usmjerene na dugotrajno i najtee zapoljive i nedovoljno se temeljito procjenjivalo njihovo djelovanje. n U Hrvatskoj su uvedene privatne agencije za posredovanje pri zapoljavanju, a sve je vei i naglasak na aktivnom pristupu nezaposlenih u traenju posla.
Pitanja
1. Opiite kretanja i obiljeja nezaposlenosti u Hrvatskoj. 2. Navedite najvanija prava koja se ostvaruju u sustavu za zapoljavanje. 3. to znai aktivna politika zapoljavanja? Navedite nekoliko njezinih pojavnih oblika. 4. U emu su opasnosti aktivne politike zapoljavanja?
Za vjebu i raspravu
n Postoji li konkurencija izmeu javnih zavoda za zapoljavanje i privatnih agencija za posredovanje pri zapoljavanju? n Ocijenite opasnost koju za pojedinca i drutvo donosi nezaposlenost (pogotovo dugotrajna). n Simulirajte raspravu dviju grupa studenata: jedne koja smatra da su nezaposleni ponajvie sami krivi za svoj nezavidni poloaj, pa im ne treba osobito pomagati, i druge, koja tvrdi da je nezaposlenost zla kob koja pogaa pojedinca bez njegove osobne krivnje. n Raspravite kako se moe oekivati budue kretanje nezaposlenosti u svijetu i u Hrvatskoj s obzirom na razvoj nove tehnologije, pogotovo informatizacije i globalizacije drutva.
Predrag Bejakovi
Siromatvo i program izdataka za siromane

Europsko je vijee 2001. godine prihvatilo tzv. leakenske pokazatelje koji se odnose na siromatvo, zaposlenost, zdravstvo i obrazovanje. Umjesto stope siromatva, upotrebljava se izraz stopa rizika od siromatva, koji je prihvaen i u Hrvatskoj.
Siromatvo i nejednakost
Siromatvo u Hrvatskoj razmjerno je nisko, pogotovo ako se usporedi s drugim zemljama u tranziciji osim Slovenije. Krajem 1990-ih samo je 4% stanovnitva ivjelo s manje od 4,30 USD po osobi dnevno, a oko 10% s manje od 5,30 USD, to se ocjenjuje kao odgovarajua apsolutna granica siromatva za Hrvatsku (World Bank, 2001). Meutim, tek je od 2001. mogue pratiti pokazatelje siromatva na temelju jedinstvene metodologije u kojoj se umjesto apsolutne rabi relativna linija siromatva. Stopa rizika od siromatva (izraunana na temelju linije siromatva od 60% medijana nacionalnoga ekvivalentnog dohotka) u razdoblju 2001-2004. godine kretala se izmeu 17 i 18% (ako se u dohodak ukljui novani i naturalni dohodak) (tabl. 1).
Tablica 1. Pokazatelji siromatva i nejednakosti prema meunarodno prihvaenoj metodologiji 2001. Stopa rizika od siromatva (u %) Stopa rizika od siromatva prije socijalnih transfera, mirovine ukljuene u dohodak (u %) Stopa rizika od siromatva prije socijalnih transfera, mirovine iskljuene iz dohotka (u %) 17,2 2002. 18,2 Hrvatska 2003. 2004. 16,9 16,7 2005. 17,5 EU-25 2003. 16 EU-15 2003. 16 EU-10 2003. 15
34,7
33,7
33,3
33,7
34,9
25
25
27
42,9
40,0
42,3
41,4
43,2
40
39
44
134
Predrag Bejakovi: Siromatvo i program izdataka za siromane
Relativni jaz rizika od siromatva (u %) Ginijev koecijent
22,7 0,28
23,2 0,29
21,1 0,29
22,4 0,29
22,9 0,29
22* 0,29
22* 0,29
21* 0,29
Izvor: DZS (2005); Eurostat (2005) * Podaci se odnose na 2001. godinu. Napomena: Prag (granica) rizika od siromatva deniran je kao 60% medijana ekvivalentnog dohotka svih kuanstava. Prag rizika od siromatva deniran je relativno i temelji se na raspodjeli dohotka. Stopa rizika od siromatva prije socijalnih transfera pokazuje udio populacije koja ima ekvivalentni neto dohodak prije socijalnih transfera ispod praga rizika od siromatva. U vezi s tim pokazateljem treba razlikovati dvije denicije dohotka, ovisno o tome smatraju li se mirovine socijalnim transferima ili ne. Socijalni transferi obuhvaaju primanja vezana za nezaposlenost, djeji doplatak, porodni dopust, naknade za opremu novoroenadi, naknade za bolovanja dua od 42 dana, naknade za tjelesno oteenje i tuu njegu, socijalnu pomo, naknadu za rehabilitaciju i zapoljavanje invalidnih osoba, invalidske mirovine iz zemlje i inozemstva, stipendije i primanja za kolovanje, primanja od drugih osoba za stanovanje. Relativni jaz rizika od siromatva jest razlika praga rizika od siromatva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje se nalaze ispod praga rizika od siromatva, a izraen je kao postotak praga rizika od siromatva. Ginijev koecijent mjera je ekonomske nejednakosti u rasponu od 0 do 1 (0 znai potpunu jednakost, a 1 potpunu nejednakost).
Stopa rizika od siromatva u Hrvatskoj je neto via od prosjeka EU, ali ne odstupa bitno od njega.1 Stopa rizika od siromatva prije socijalnih transfera (ako su mirovine ukljuene u dohodak) znatno je via, a ako su one iskljuene iz dohotka, ne odstupa bitno od stope u EU-25, s tim da je neto via od one u EU-15 i nia od stope u EU-10. Relativni jaz rizika od siromatva u Hrvatskoj vrlo je slian onome u EU-25.
Obiljeja siromanih
Iako Hrvatska ima tek neto vie stope rizika od siromatva nego veina zemalja EU, zabrinjava to to je siromatvo u nas trajne prirode: oni koji su postali siromani trebaju mnogo vremena da iz njega izau. Meu siromanima postoji nekoliko dominantnih skupina: stariji i slabije obrazovani te nezaposlene i neaktivne osobe. Iako nezaposleni i neaktivni ine mali dio siromanog stanovnitva, oni su izloeni najveoj opasnosti od siromatva, dok je zaposlenost prilino sigurna zatita od siromatva. Gotovo tri etvrtine siromanih ive u obitelji u kojima glava obitelji ima samo osnovno obrazovanje ili ak ni to. Te osobe imaju malu vjerojatnost nalaenja posla ako su nezaposlene ili imaju mala primanja ako su zaposlene. Opasnost od siromatva pogotovo je velika ako je niska razina obrazovanja povezana s nezaposlenou. Oni koji ive u kuanstvima u kojima je glava obitelji nezaposlena ili neaktivna imaju tri puta veu vjerojatnost biti siromani nego stanovnitvo u cjelini. Stoga je siromatvo u Hrvatskoj koje po uzrocima nalikuje siromatvu u Zapadnoj Europi tijesno povezano sa sudjelovanjem na slubenom tritu rada te znanjima i strunostima pojedine osobe. Nadalje, znaU 2003. godini est zemalja EU imalo je viu stopu rizika od siromatva nego Hrvatska (Slovaka, Italija, Portugal, Irska, panjolska, Grka), dok su Velika Britanija i Estonija imale otprilike jednaku stopu kao Hrvatska.
1
135
tan su dio siromanih i starije osobe, pogotovo one koje ne ostvaruju mirovinska primanja te samaka kuanstva, jednoroditeljske obitelji i obitelji s troje i vie djece. Dosadanji gospodarski rast nije uspio stvoriti dovoljno ekonomskih mogunosti za siromane, a oni su i u loijem poloaju po iskoritavanju tih mogunosti. Openito, uzroci siromatva u Hrvatskoj preteito se mogu pripisati ogranienim mogunostima zapoljavanja i slabom obrazovanju.
Ekonomska nejednakost
Iako se ekonomska nejednakost ne smije izjednaiti sa siromatvom, esto se navodi da ona smeta graane tranzicijskih zemalja gotovo jednako, pa ak i vie nego postojee siromatvo.2 Ekonomska nejednakost oznaava razlike s obzirom na imovinu imovinska nejednakost, s obzirom na ostvareni dohodak dohodovna nejednakost i s obzirom na potronju nejednakost potronje.3 Velika ekonomska nejednakost dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja uinkovitosti gospodarskog sustava, demotivira ulaganja, oteava i smanjivanje siromatva jer zahtijeva veliku preraspodjelu u drutvu (to demotivira bogate za vee radne napore) te stvara politiku nesigurnost. U suprotnosti s miljenjem javnosti, koja ima osjeaj da je tijekom tranzicije snano porasla ekonomska nejednakost u Hrvatskoj, u razdoblju 1973-1998. nije dolo do porasta ekonomske nejednakosti. Nesti (2003) navodi da je nejednakost mjerena Ginijevim koecijentom porasla s 0,286 u 1988. na 0,297 u 1998. godini. U razdoblju 1998-2002. dolo je do blagog porasta nejednakosti u raspodjeli ukupnog dohotka. Tome je pridonijelo nelinearno poveanje mirovina u 2001. godini, dok su u meuvremenu drugi socijalni transferi postali usmjereniji prema siromanima, to je djelovalo na smanjivanje ukupne nejednakosti. Vrijednost Ginijeva koecijenta u kasnijem razdoblju stagnira na razini 0,29, tako da su dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj vrlo sline prosjenim nejednakostima u EU. Vani dijelovi politika ublaavanja siromatva jesu mjere na tritu rada i mirovinski sustav. U ovom emo dijelu pozornost pridati hrvatskom sustavu socijalne skrbi i pravima koja u njemu postoje. Oblici pomoi dijele se na dvije najvanije skupine prijenose ili potpore te na usluge. Potpore obuhvaaju pomoi u gotovini, npr. osobnu in2 U siromanoj zajednici svi mogu biti podjednako siromani, odnosno u razmjerno prosjeno bogatijoj zajednici moe postojati mali broj vrlo bogatih, uz velik broj siromanih. 3 Na primjer, umirovljenik koji ostvaruje razmjerno malu mirovinu ima mali dohodak, ali ako je vlasnik velikog stana, onda je njegov imovinski poloaj uvelike drugaiji. Nadalje, osoba koja ostvaruje mali dohodak moe, zahvaljujui radu i plodovima iz vlastite okunice, imati razmjerno visoku razinu potronje.
Politike i mjere za ublaavanje siromatva
136
validninu i pomoi u naravi, npr. prehrani, odjei i obui. Usluge se odnose na smjetaj izvan vlastite obitelji, npr. u domovima, udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima, na osposobljavanje za samostalan ivot i rad te na pomo i njegu u kui. Od 2000. do 2005. godine ukupan broj korisnika dravne socijalne pomoi gotovo se udvostruio, sa 180.000 popeo se na gotovo 350.000. To je prije svega odraz znatnog porasta broja korisnika pomoi za uzdravanje i doplatka za pomo i njegu, to su ujedno i najbrojnije vrste pomoi u apsolutnome i relativnom izrazu, pa njihove promjene najjae utjeu na veliinu i kretanje ukupnog broja korisnika. U ukupnom stanovnitvu udio korisnika socijalne pomoi poveao se s oko 4% u 2000. na gotovo 8% u 2005. godini. Na porast broja korisnika utjecalo je prije svega poveanje osnovice socijalne skrbi s 350 na 400 kuna u 2001. godini. Velik porast broja korisnika doplatka za pomo i njegu uzrokovan je ponajvie prijenosom tog prava iz mirovinskog osiguranja u sustav socijalne skrbi poevi od 1999. godine (tabl. 2).
Tablica 2. Korisnici pomoi i materijalnih oblika socijalne skrbi u Hrvatskoj 2000-2005. (u tisuama) Vrsta pomoi/naknade Dravne pomoi Pomo za uzdravanje ukupna pomo (samcima i obiteljima) ukupno obuhvaenih osoba Osobna invalidnina Doplatak za pomo i njegu Naknada plae roditelju djeteta sa smetnjama u razvoju Jednokratna pomo (samcima i obiteljima) Pomo za osobne potrebe korisnika stalnog smjetaja Pomo u prehrani Pomo za odjeu i obuu Podmirenje trokova ogrjeva Podmirenje pogrebnih trokova Jednokratna novana pomo za kupnju udbenika Osposobljavanje za samostalan ivot i rad Pomo i njega u kui Smjetaj u udomiteljsku obitelj i domove Podmirenje trokova smjetaja u ueniki dom 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
44,4 93,5 8,9 23,3 3,0 97,2 9,5 0,7 0,9 36,8 1,2 13,3 5,7 0,5 16,1 -
50,4 112,0 9,9 31,2 3,5 101,8 10,2 3,6 0,9 0,1 1,3 18,7 6,2 0,5 17,0 -
53,1 121,8 10,7 39,1 4,1 81,2 11,0 0,6 0,8 1,3 24,4 6,2 0,6 19,4 -
52,7 121,5 11,7 48,8 4,7 72,8 12,2 1,1 1,2 1,4 21,5 6,3 0,7 19,9 -
52,5 120,9 13,0 61,5 4,7 71,6 12,5 1,2 1,0 1,3 24,2 6,3 0,7 20,1 0,3
52,2 119,5 14,0 69,7 5,3 71,7 12,8 0,8 1,0 1,4 23,5 6,2 0,6 19,6 0,4
137
Lokalna i regionalna pomo Pomo za podmirenje trokova stanovanja Pomo za ogrjev 23,0 27,4 36,3 26,5 49,3 25,9 45,9 27,5 42,8 27,4 43,6
Izvor: podaci Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (na temelju obrade podataka prikupljenih od centara za socijalnu skrb i domova socijalne skrbi) Napomena: Broj korisnika odgovara stanju krajem godine, osim za jednokratna davanja, za koja je iskazan ukupan broj pomoi u izvjetajnoj godini. Isti korisnik moe dobiti istodobno vie razliitih pomoi ako ispunjava propisane uvjete.
Ostvarena i utroena sredstva
Izvori nanciranja za sustav socijalne skrbi jesu dravni i lokalni prorauni te vlastita sredstva ustanova socijalne skrbi. Od 2000. do 2005. udio prihoda iz dravnog prorauna porastao je s 87 na 96% (tabl. 3).
Tablica 3. Izvori prihoda socijalne skrbi u Hrvatskoj 2000-2005. (u mil. kn. i u %)

Izvori sredstava Dravni proraun pomoi i naknade bruto plae i druga primanja zaposlenika materijalni trokovi i drugi izdaci nabava, izgradnja i investicijsko odravanje kapitalnih sredstava* Vlastiti prihodi ustanova socijalne skrbi Ukupno 2000. 1.771,8 87,4 881,7 43,5 721,8 35,6 2001. 1.914,9 88,7 1.066,3 49,4 664,1 30,8 2002. 1.742,3 95,4 1.196,8 65,5 428,7 23,5 2003. 2.076,9 96,6 1.361,1 63,3 460,9 21,4 2004. 2.139,3 96,1 1.450,1 65,2 505,7 22,7 2005. 2.244,1 96,2 1.549,9 66,4 517,7 22,2
146,7
7,2
141,2
6,5
116,8
6,4
161,3
7,5
133,6
6,0
153,2
6,6
21,4
1,1
43,4
2,0
93,6
4,4
49,9
2,2
153,2
6,6
255,1 12,6 2.026,9 100
243,4 11,3 2.158,3 100
83,3 1.825,6
4,6 100
73,1 2.150,0
3,4 100
86,3 2.225,6
3,9 100
88,5 2.332,6
3,8 100
Izvor: podaci Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi * U tablici je prikazano nanciranje putem ministarstva mjerodavnoga za socijalnu skrb. U 2002. godini kapitalni su rashodi nancirani putem Fonda za razvoj i zapoljavanje.
U sustavu socijalne skrbi ostvarene su znaajne organizacijske promjene koje su uvelike utjecale na mehanizam i instrumente nanciranja. Rije je o decentralizaciji javnog sektora, odnosno prenoenju odreenih obveza, sredstava i ovlasti iz dravnog prorauna u djelokrug i mjerodavnost lokalnih jedinica. Tako se od sredine 2001.
138
godine sredstva za nanciranje materijalnih trokova centara za socijalnu skrb i pomo za ogrjev osiguravaju iz upanijskog umjesto iz dravnog prorauna, a nadlenom su ministarstvu znatno smanjena sredstva iz dravnog prorauna. Financijski uinci tih promjena najuoljiviji su u 2002. godini. Osim toga, na upanije su od 2002. prenesena osnivaka prava nad domovima socijalne skrbi za starije i nemone osobe, a time i obveze nanciranja tih domova. Za preuzete obveze upanije su dobile dodatni dio poreza na dohodak. Kada se tim sredstvima ne mogu cjelovito podmiriti rashodi prema propisanim minimalnim standardima, upanije ostvaruju pravo na potpore pomoi izravnanja iz dravnog prorauna, to je u proteklim godinama bila redovita praksa. upanije pokazuju velik interes za osnivanje domova za stare i nemone osobe, dok za druge vrste domova socijalne skrbi (npr. za domove za delinkvente, mentalno retardirane i duevne bolesnike) nisu zainteresirane. Od otprilike 200 dravnih i nedravnih domova socijalne skrbi vie od polovice su domovi za starije i nemone osobe. Ukupan broj korisnika dravnih i nedravnih domova socijalne skrbi u 2005. godini vei je za 20% od broja korisnika u 2000. godini. U 2005. godini za socijalnu je skrb putem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi utroeno ukupno 2,3 milijarde kuna ili 1% BDP-a, od ega najvie na pomoi (potpore) i naknade.
Tablica 4. Sredstva utroena za socijalnu skrb u Hrvatskoj 2000-2005. (u mil. kn. i u %)
Namjena Pomoi i naknade socijalna pomo naknada za smjetaj u nedravne domove naknada za smjetaj u udomiteljsku obitelj Bruto plae i druga primanja zaposlenika Materijalni trokovi i drugi izdaci Nabava, izgradnja i investicijsko odravanje kapitalnih sredstava Ukupno 2000. 894,7 45,4 705,1 35,8 111,0 5,6 2001. 1.075,0 49,8 862,0 40,0 49,1 2,3 2002. 1.231,6 66,6 1.004,5 54,3 129,6 7,0 2003. 1.350,3 63,9 1.095,7 51,9 144,4 6,8 2004. 1.480.4 66,7 1.206,3 54,4 155,1 7,0 2005. 1.549,9 66,9 1.267,5 54,7 157,5 6,8
78,6
4,0
164,0
7,6
97,5
5,3
110,2
5,2
118,9
5,3
124,9
5,4
690,9 35,0 301,7 15,3
664,4 30,9 291,3 13,5
429,7 23,2 162,3 8,8
460,8 21,8 180,6 8,6
505,7 22,8 166,5 7,5
518,0 22,4 202,2 8,7
85,5 1.972,7
4,3 100
125,6 2.158,3
5,8 100
25,0 1.848,6
1,4 100
119,7 2.111,4
5,7 100
66,6 2.219,1
3,0 100
45,8 2,316,0
2,0 100
Izvor: podaci Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Napomena: U tablici su prikazani podaci o nanciranju putem nadlenog ministarstva.
139
Znatan porast apsolutne i relativne veliine izdataka za pomoi (potpore) i naknade u socijalnoj skrbi posljedica je porasta broja korisnika i stanovitoga nominalnog poveanja visine pomoi i naknada. Nasuprot tome, smanjenje izdataka za plae i materijalne trokove na razini sredinje drave rezultat je decentralizacije odnosno prijenosa nanciranja odreenih funkcija s razine sredinje drave na razinu upanije.
Zakljuci i preporuke
U usporedbi s drugim zemljama, siromatvo u Hrvatskoj razmjerno je nisko, a najveoj su opasnosti izloeni nezaposleni, radno neaktivni i starije osobe bez mirovinskih prava. Hrvatska raznim mjerama nastoji ublaiti i siromatvo i nejednakost. Sustav socijalne skrbi u procesu je reformi, s posebnim naglaskom na organizacijsku i nancijsku decentralizaciju. Budui razvoj sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj usmjeren je na razvoj niza socijalnih programa, poboljanje informacijskoga i upravljakog sustava te na infrastrukture u ustanovama socijalne skrbi. Nuno je postii djelotvornije (u smislu uinaka) i ekasnije (u smislu trokova i vremena) troenje raspoloivih nancijskih sredstava kako bi se postigle kvalitetnije socijalne usluge i njihova vea dostupnost. Za ublaavanje siromatva treba poveati eksibilnost trita rada, poboljati ponudu, ponajprije stjecanjem znanja, strunosti i sposobnosti koje se trae na tritu rada, potaknuti zavravanje osnovnoga i vee sudjelovanje u srednjem obrazovanju, te to bolje usmjeriti mjere socijalne skrbi na one kojima je pomo najpotrebnija.
Saetak
n U usporedbi s drugim zemljama, siromatvo u Hrvatskoj razmjerno je nisko. n Najvea opasnost od siromatva prijeti nezaposlenima, radno neaktivnima i starijim osobama bez mirovinskih prava. n U Hrvatskoj u posljednjih trideset godina nije znatnije porasla ekonomska nejednakost. n Hrvatska raznim mjerama, prije svega na podruju socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja, nastoji poboljati poloaj siromanih osoba. n Sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj sastoji se od pomoi u gotovini i naravi te od programa smjetaja i njege. n U suvremenom sustavu socijalne skrbi sve je vei naglasak na zapoljavanju radno sposobnih korisnika prava.
140
Pitanja
1. Navedite opasnosti od siromatva i ekonomske nejednakosti. 2. Koji su uzroci i obiljeja siromatva u Hrvatskoj? 3. Je li posljednjih godina porasla dohodovna nejednakost u Hrvatskoj? 4. Opiite sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj. 5. Kako se nancira sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj i na to se troe sredstva?
Za vjebu i raspravu
n Raspravite je li bogatstvo drutva ujedno jamstvo nepostojanja siromatva u njemu. n Razmotrite koje su sve opasnosti od prevelike ekonomske nejednakosti u drutvu. n Podijelite se prema osobnim sklonostima u dvije skupine za raspravu: jedna neka se zalae za smanjivanje ekonomske nejednakosti i veliku preraspodjelu, a druga neka zastupa suprotno stajalite. n Razmislite i iznesite tvrdnje u prilog svom stajalitu.
Martina Fabris
Informacije o javnim nancijama

Istraivanjem javnih nancija u Hrvatskoj bave se fakulteti i istraivaki instituti, npr. Institut za javne nancije, Ekonomski institut, Institut za meunarodne odnose, Institut za turizam te Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje, kao i istraivaki timovi na ekonomskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. No Institut za javne nancije jedina je institucija u Hrvatskoj kojoj su javne nancije, odnosno ekonomika javnog sektora u irem smislu glavno podruje djelovanja.
Znanstvene institucije i projekti
Pri Ministarstvu znanosti od 2007. godine pokrenuti su sljedei projekti. Institut za javne nancije Zagreb Identitet hrvatskog javnog sektora i EU standardi Konvergencija ili divergencija socijalne politike: usporedba EU i Hrvatske Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci Razvoj gospodarske konkurentnosti Hrvatske u procesu prikljuivanja EU Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku Financiranje lokalne i regionalne samouprave u nedovoljno razvijenim krajevima Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Perspektiva primjene upravljakog raunovodstva u javnom sektoru RH Ekonomski institut u Zagrebu Inovacije, ulaganje u ljudski kapital i rast konkurentnosti Hrvatske Socio-ekonomski aspekti nezaposlenosti, siromatva i drutvene iskljuenosti Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu Analiza uinkovitosti gospodarskog rasta
142
Marina Fabris: Informacije o javnim nancijama
Ekonomski fakultet Sveuilita u Puli Koliko drave ili kakav sustav javnih nancija treba Hrvatskoj u 21. stoljeu? Fakulteti i instituti imaju i druge projekte, a objavljuju i rezultate svojih istraivanja, te je uvijek korisno posjetiti njihove web stranice.
Informacije dravnih tijela
I brojna hrvatska dravna tijela nude relevantne izvore informacija s podruja javnih nancija. Ministarstvo nancija Republike Hrvatske (http://www.mn.hr) objavljuje: Godinje izvjee (http://www.mn.hr/str/8/), Mjeseni statistiki prikaz (http://www.mn.hr/str/7/), Godinje izvjee i strategija upravljanja javim dugom (http://www.mn.hr/str/143/), Pretpristupni ekonomski program (http://www.mn.hr/str/102/). O proraunu su objavljeni tekstovi Vodi kroz proraun za 2006. godinu (http://www.mn.hr/str/112/) te Proraun 2007 za ravnopravniji razvoj Hrvatske (http://www.mn.hr/str/112/). Osim navedenih publikacija, na mrenim stranicama Ministarstva nancija mogu se nai Financijska izvjea javnih poduzea (http://www.mn.hr/str/89/) i Financijska izvjea javnih ustanova (http://www.mn.hr/str/41/). Hrvatska narodna banka (http://www.hnb.hr) redovito izdaje asopise: Bilten (http://www.hnb.hr/publikac/hppublikac.htm?tsfsg=e5a3a8a6c58d3388992073a79545adbc), Bilten o bankama (http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm?tsfsg=e5a3a8a6c58d3388992073a79545adbc), Makrobonitetna analiza (http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac. htm?tsfsg=e5a3a8a6c58d3388992073a79545adbc), te Godinje izvjee HNB-a (http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac. htm?tsfsg=e5a3a8a6c58d3388992073a79545adbc), a povremeno jo objavljuje Istraivanja (http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm?tsfsg=e5a3a8a6c58d3388992073a79545adbc), Pregledi (http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm?tsfsg=e5a3a8a6c58d3388992073a79545adbc), i
143
Rasprave (http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm?tsfsg=e5a3a8a6c58d3388992073a79545adbc). Hrvatska gospodarska komora (http://www.hgk.hr) svakog dana na internetskim stranicama objavljuje priopenja te nudi on-line posredovanje na tritu roba i usluga, a mjeseno izdaje i bilten Gospodarska kretanja. Dravni ured za reviziju (http://www.revizija.hr) svake godine objavljuje Izvjea o radu Ureda (http://www.revizija.hr/hr/izvjesce/). Zagrebaka burza (http://www.zse.hr) daje dnevna elektronika izvjea o transakcijama. Izvjetaje o trgovini Burza radi dnevno, mjeseno, tromjeseno, polugodinje i godinje. Dnevni izvjetaji dostupni su nakon zavretka trgovanja, a ostali izvjetaji tjedan dana nakon kraja mjeseca za koji se radi izvjetaj. Hrvatska agencija za nadzor nancijskih usluga (http://www.hanfa.hr) na svojim internetskim stranicama donosi tekstove zakona koji ureuju podruje trgovanja vrijednosnicama te godinja izvjea Agencije. Dravni zavod za statistiku (www.dzs.hr) objavljuje Statistiki ljetopis (http://www.dzs.hr/Hrv/publication/stat_year.htm), Mjeseno statistiko izvjee (http://www.dzs.hr/Hrv/publication/msi.htm) te priopenja iz razliitih gospodarskih grana.
Periodika
U Hrvatskoj izlaze ovi znanstveni i struni asopisi s podruja nancija i ekonomije:* Carinski vjesnik, Institut za javne nancije, Zagreb Ekonomska istraivanja, Fakultet ekonomije i turizma Mijo Mirkovi, Pula Ekonomska misao i praksa, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu, Dubrovnik Ekonomski pregled, Drutvo ekonomista Hrvatske, Zagreb Ekonomski vjesnik, Ekonomski fakultet, Osijek (http://www.efos.hr/ knjiznica/izdjelatnost/evjesnik/index.html) Financije i porezi, TEB, Zagreb Financijska teorija i praksa, Institut za javne nancije, Zagreb (http:// www.ijf.hr/index.php?ime=58)
* Linkovi na asopise dani su samo za one asopise kojima su na mrei dostupni puni tekstovi.
144
Porezni vjesnik, Institut za javne nancije, Zagreb Pravo i porezi, RriF plus, Zagreb Privredna kretanja i ekonomska politika, Ministarstvo nancija i Ekonomski institut, Zagreb Privredni vjesnik, Privredni vjesnik, Zagreb (http://www.privrednivjesnik.hr/) Raunovodstveno-nancijske informacije, Udruga raunovoa i nancijskih djelatnika, Split Raunovodstvo i nancije, Hrvatska zajednica raunovoa i nancijskih djelatnika, Zagreb Raunovodstvo, revizija i nancije, RriF, Zagreb Revija za socijalnu politiku, Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada, Zagreb (http://www.revija-socijalna-politika.com/ojs2/ index.php/rsp) Revizija, Hrvatsko udruenje revizora, Zagreb Turizam, Institut za turizam i Hrvatska turistika zajednica, Zagreb Zagreb International Review of Economics and Business, Ekonomski fakultet, Zagreb Zagreb Journal of Economics, Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje, Zagreb Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb Zbornik radova Ekonomskog fakulteta Rijeka, Sveuilite u Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka.
Zakonski akti
Zakonski i podzakonski akti s podruja nancija mogu se nai u ovim publikacijama: Carinski vjesnik, Institut za javne nancije, Zagreb Informativni ING-registar, Inenjerski biro, Zagreb Narodne novine: slubeni list RH, JP Narodne novine, Zagreb Porezni vjesnik, Institut za javne nancije, Zagreb Sustav dravne riznice i prorauna lokalne i podrune samouprave, TEB, Zagreb TEB-ov prirunik za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu, TEB, Zagreb
145
TEB-ovi propisi o vanjskotrgovinskom, deviznom i carinskom poslovanju, TEB-poslovno savjetovanje, Zagreb Zbirka monetarnih, bankovnih i deviznih propisa Republike Hrvatske, Institut za javne nancije, Zagreb Zbirka propisa o platnom prometu, Institut za javne nancije, Zagreb.
Ekonomska statistika
Osim u spomenutim publikacijama Dravnog zavoda za statistiku i statistikih informacija ministarstava i Hrvatske narodne banke, ekonomska se statistika objavljuje i u publikacijama: Analitiki bilten, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Zagreb FINA poslovne informacije, Financijska agencija, Zagreb Gospodarska kretanja, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb Hrvatski ekonomski pokazatelji, Albatros Media d.o.o., Zagreb Makroekonomske prognoze, Privredna banka, Zagreb.
Elektroniki edukativni izvori
Elektroniki udbenici i internetske stranice sve su ukljueniji u nastavu javnih nancija, te je time udaljenim korisnicima omogueno prikupljanje edukativnih sadraja. Na web stranici Instituta za javne nancije, na primjer, na adresi http://www.ijf.hr/pojmovnik moe se pronai on-line Pojmovnik javnih nancija. To je prva stranica namijenjena edukaciji studenata ekonomije i prava u Hrvatskoj. Isto tako mogu se pronai Porezni vodi za graane koji na jednostavan, kratak i prihvatljiv nain objanjava hrvatski porezni sustav, te Proraunski vodi za graane koji omoguuje potpunije razumijevanje prorauna i proraunskog procesa. lanke o skalnom podruju esto objavljuju i tjednici i mjesenici, npr. Banka, Privredni vjesnik, Manager.hr prilog Veernjeg lista, Novac prilog Jutarnjeg lista, Informator, Hrvatsko gospodarstvo, EUkonomist i Lider.
Danijela Kuli
Porezi u Hrvatskoj*
Porezni obveznik Porezna osnovica/ predmet oporezivanja Porezna stopa Propisi Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 106/96, 164/98,105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05 i 76/07 22, 0 i 10% Pravilnik, NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04 i 153/05 Pripadnost prihoda
Porez
Porez na dodanu vrijednost
pravna i zika osoba (poduzetnik) koja isporuuje dobra ili obavlja usluge
naknada za isporuena dobra ili obavljene usluge
republiki 100%
Troarine posebni porezi na: pravna i zika osoba koja u RH uvozi, unosi ili prima kavu, osim osoba i koliina koje su prema carinskim propisima osloboene plaanja carine neprena 5,00 kn kilogram neto prena 12,00 kn teine kave, kavine ljuske i opne odnosno prera- 15,00 kn evina kave zamjene kave i koncentrati na bazi kave 20,00 kn litra benzina, dizelskoga goriva i ulja za loenje (EL i LS) pri temp. +15C ili kilogram mlaznoga goriva i zrakoplovnog benzina, ulja za loenje (L, S i T), petroleja i ukapljenoga naftnog plina Zakon o posebnom porezu na kavu, NN 87/05 Pravilnik, NN 92/05 i 155/05
kavu
republiki 100%
naftne derivate
proizvoa i uvoznik naftnih derivata i nadleno tijelo dravne uprave za robne zalihe
motorni benzin (MB-98 i MB-86) i ostale vrste olovnih benzina 2,40 kn/l motorni benzin (BMB-98, BMB-95 i BMB-91) 1,65 kn/l
Zakon o posebnom porezu na naftne derivate, NN 136/02, 123/03 i 57/06 Pravilnik, NN 63/00, 119/01, 26/03 i 179/03 republiki 100%
dizelsko gorivo (D-1, Uredba o visini poseD-2, D-3) te njegove bnog poreza na naftne ostale vrste 1,00 kn/l derivate, NN 44/07
* U kolovozu 2007.
148
Danijela Kuli: Porezi u Hrvatskoj
eurodizel obojen plavom bojom 0,00 kn ulje za loenje (EL i LS) 0,30 kn/kg ukapljeni naftni plin 0,10 kn/kg sve vrste petroleja 1,40 kn/kg skupina A (popularna) 5,50 kn skupina B (standardna) 6,40 kn skupina C (ekstra) 10,90 kn duhan: 38,00 kn/kg cigare: 1,10 kn/kom. cigarilosi: 4,40 kn/ paketiu pivovara, pivar i druga pravna i zika osoba koja proizvodi ili uvozi, unosi ili prima pivo u RH i osoba koja nabavlja i uvozi konc. pivo, a nije proizvoa pravna i zika osoba koja proizvodi ili naruuje proizvodnju pia; osoba koja uvozi, unosi ili prima bezalkoholna pia u carinsko podruje RH i osoba koja nije proizvoa, a uvozi i nabavlja sirupe, prake i pastile za proizvodnju bezalkoholnih pia Zakon o posebnom porezu na pivo, NN 136/02 Pravilnik, NN 59/94, 109/96, 46/98 i 119/01
duhanske proizvode
proizvoa i uvoznik duhanskih proizvoda
cigarete (po paketiu) i ostali duhanski proizvodi
Zakon o posebnom porezu na duhanske preraevine, NN 136/02 i 95/04 Pravilnik, NN 112/99, 50/00, 119/01 i 59/03
republiki 100%
pivo
200,00 kn/hl piva hektolitar proizvedenoga ili uvezenog piva i piva koje se 60,00 kn/hl bezalkodobiva od konholnog piva (do 0,5% centrata vol./vol.)
republiki 100%
bezalkoholna pia
hektolitar proizvedenoga ili uvezenog bezalkoholnog pia i bezalkoholnog pia koje se dobiva otapanjem sirupa, prakova i pastila
40,00 kn po hektolitru
Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pia, NN 136/02 Pravilnik, NN 59/94, 109/96 i 119/01
republiki 100%
149
alkohol
pravna i zika osoba proizvoa ili uvoznik alkoholnih pia ili alkohola
litra apsolutnog alkohola u etilnom alkoholu, desti- 60 kn/l a.a 0,00 kn/l a.a vina latima i alkoholnim piima pri temperaturi 20C novi:
Zakon o posebnom porezu na alkohol, NN 136/02 Pravilnik, NN 119/01
republiki 100%
automobili i uvoznik i proizvomotocikli: proa (posebni podajna cijena rez-troarina) (bez PDV-a) ili carinska osnovica osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove kupac i stjecatelj upotrebljavanoga osobnog automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova (posebni porez na promet)
0-50.000 kn: porez 13%, 50.000-350.000 kn: porez 6.500-98.000 kn +18-48% Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, NN 136/02, 44/03 i 95/04
plovila: ovisno o duini u metrima ovisno o kabini bez kabine 6.000-48.000 s kabinom 15.000-150.000 zrakoplovi: broj sjedala
republiki 100%
7.000-300.000 kn
rabljeni automobili i motocikli porez se poveava od 50-100% upotrebljavani: prodajna cijena 5% prodajna vrijednost proizvoda (bez PDV-a) ili carinska osnovica (satovi, nakit i sli30% ni proizvodi, odjea i obua od krzna i koe reptila, oruje, pirotehniki proizvodi) premija osiguranja od automobilske odgovornosti
luksuzne proizvode
pravna i zika osoba proizvoa i uvoznik
Zakon o posebnom porezu na luksuzne proizvode, NN 136/02 Pravilnik, NN 112/99 i 119/01
republiki 100%
porez na premije osiguranja od automobilske drutva za odgovorosiguranje nosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila
15%
Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti, NN 150/02 Pravilnik, NN 16/03
republiki 100%
premija kasko osiguranja
10%
150
Zakon o prireivanju igara na sreu i nagradnih igara, NN 83/02 i 149/02 porez na igre na sreu i nagradne igre prireivai posebnih igara na sreu razliite naknade 22% PDV (obveznici) Pravilnik, NN 158/02, 43/03, 77/03, 110/03, republiki 162/03 i 47/06 100% (kladionice) NN 167/03, 24/04 i 2/06 Uredba, NN 18/06 ukupni dohodak koji tuzemni porezika osoba koja zni obveznik ostvaruje oporezi15, 25 , 35 i 45% ostvari u zevi dohodak mlji i u inozemstvu, a inozemni u RH trgovako drutvo i druga pravna i dobit (razlika zika osoba koja izmeu prihoobavlja djelatnost da i rashoda) radi stjecanja dobiti Zakonom o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, l. 45. odreena je raspodjela prihoda od poreza na dohodak republiki 70% upanijski 10% opinski/grad. 20%
porez na dohodak
Zakon o porezu na dohodak, NN 177/04 Pravilnk, NN 95/05, 96/06 i 68/07
porez na dobit
20%
Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05 i 57/06 Pravilnik, NN 95/05
porez na stjecatelj promet nekretnine nekretnina
trina vrijednost nekretnine u trenutku nastanka po5% rezne obveze, osim novih nekretnina gotov novac, novana potraivanja, vrijednosnice i pokretnine ako je pojedinana vrijednost vea od 50.000 kn: 5%
Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 69/97, 26/00, 86/01 i 153/02 Pravilnik, NN 28/01 Zakon o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03 i 132/06
republiki 40% opinski/grad. 60%
porez na nasljedstva i darove
trina vrijednost naslijeene ili na pravna i zika dar primljene osoba koja u RH nancijske i naslijedi ili na dar druge imoviprimi oporezivu ne u trenutku imovinu nastanka porezne obveze po odbitku dugova i trokova
upanijski 100%
151
nekretnine: 5%
Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 69/97, 86/01 i 153/02 Pravilnik, NN 28/01
republiki 40% opinski/grad. 60%
porez na cestovna motorna vozila
pravna i zika osoba vlasnik registriranog osobnog automobila i motocikla
ovisno o starosti (do 10 godina za automobile) i snazi motora 200-1.500 kn automobili godinje motocikli plovila ovisno o duini, kabini, snazi motora i pogonu (motorno plovilo ili jedrenjak) 0-1.200 kn godinje
Zakon o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
upanijski 100%
porez na plovila
pravna i zika osoba vlasnik plovila
0-5.000 kn godinje
Zakon o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Zakon o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Pravilnik o prireivanju zabavnih igara, NN 86/01
upanijski 100%
porez na automate za zabavne igre
pravna ili zika osoba koja stavlja automati za zabavne igre automate u upotrebu prodajna cijena pia koje se prodaje u ugostiteljskim objektima etvorni metar korisne povrine ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture i sl.
100 kn mjeseno po automatu
upanijski 100%
porez na potronju
pravna i zika osoba koja prua ugostiteljske usluge pravna i zika osoba vlasnik kue za odmor, vlasnici zgrade ili dijela zgrade ili stana koji se koristi povremeno ili sezonski pravna i zika osoba obveznik poreza na dohodak ili dobit
do 3%
opinski/grad. 100%
porez na kue za odmor
od 5 do 15 kn godinje po m2
opinski/grad. 100%
porez na tvrtku ili naziv
tvrtka ili naziv (prodavaonice, pogoni, radio- do 2.000 kn godinje nice, prodajna mjesta) veliina koritene javne povrine po m2 (koliko propie pojedina opina ili grad) opina do 10% grad s manje od 30.000 stanovnika do 12% grad s vie od 30.000 stanovnika do 15% Grad Zagreb do 30%
Zakon o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Zakon o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
opinski/grad. 100%
porez na koritenje javnih povrina
korisnik javnih povrina, pravna i zika osoba
opinski/grad. 100%
prirez
obveznik poreza na dohodak
porez na dohodak
opinski, gradski, Grad Zagreb
152
Propisi vezani za oporezivanje

n Opi porezni zakon, NN 127/00, 86/01 (ispravak) i 150/02 n Zakon o poreznom savjetnitvu, NN 127/00 n Pravilnik o programu i postupku polaganju ispita za poreznog savjetnika, NN 54/01, 79/01 i 38/03 n Zakon o brdsko-planinskim podrujima, NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05 n Zakon o podrujima posebne dravne skrbi, NN 26/03, 42/05 i 90/05 n Zakon o poticanju ulaganja, NN 138/06 n Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihove obitelji, NN 174/04 n Zakon o slobodnim zonama, NN 44/96 i 92/05 n Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara, NN 44/01 i 90/05
Pojmovnik
A administrativna nezaposlenost odnosi se na osobe prijavljene zavodima za zapoljavanje. akciza troarina aktivno stanovnitvo (radna snaga) zaposlene osobe i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u promatranom trenutku. anketa o radnoj snazi anketa kojom se ispituje ekonomska aktivnost stanovnitva u kratkom razdoblju promatranja, tj. od tjedan dana. Za anketu koja se u Hrvatskoj provodi od 1998. referentni je tjedan onaj na kraju svakog mjeseca u kojemu nema blagdana ni neradnih dana. anketna nezaposlenost pokazuje koliki je broj osoba nezaposlen prema anketi o radnoj snazi. B banka skrbnik banka kojoj je mirovinsko drutvo povjerilo imovinu mirovinskog fonda i s kojom je sklopilo ugovor o uvanju imovine. C cedularni sustav sustav oporezivanja u kojemu se dohodak iz razliitih izvora oporezuje odvojeno. Tako se odvojeno razrezuje porez na dobit, porez na plae i nadnice, porez na dohodak od vrijednosnih papira, kamata i dividendi itd. Sustav cedularnog oporezivanja moe biti propisan za zike osobe, za trgovaka drutva i za druge pravne osobe. lan mirovinskog fonda osiguranik prijavljen obveznome mirovinskom fondu ili osoba koja se ulanila u dobrovoljni fond na temelju sklopljenog ugovora.
D dijeljenje poreza podjela odgovornosti za prikupljanje i raspolaganje poreznim prihodima izmeu sredinje drave i niih razina vlasti (v. zajedniki porez). Dijeljenjem poreza ublaavaju se okomite nejednakosti odnosno smanjuje jaz izmeu deniranih odgovornosti za rashode niih razina vlasti i doznaenih prihoda to ih lokalne jedinice dijele sa sredinjom dravom. dijeljenje prihoda podjela odgovornosti za prikupljanje i raspolaganje prihodima izmeu sredinje drave i niih razina vlasti. dobit prema hrvatskom Zakonu o porezu na dobit, dobit je razlika izmeu prihoda i rashoda utvrena u nancijskim izvjeima, umanjena odnosno uveana za zakonom odreene prihode odnosno rashode. dobrovoljni mirovinski fond specijalizirani otvoreni investicijski fond koji, jednako kao i obvezni mirovinski fond, moe ulagati imovinu u odreene vrste manje rizinih programa. dodana vrijednost razlika izmeu vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga i vrijednosti kupovina inputa (ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni. Ako poduzee kupi sirovine i opremu u vrijednosti 1.000 kuna i od njih napravi proizvod koji se prodaje za 1.500 kuna, dodana vrijednost iznosi 500 kuna. dohodak prema hrvatskom Zakonu o porezu na dohodak, to je iznos svih dohodaka zaraenih tijekom godine, i to dohodak od nesamostalnog rada, od samostalnih djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja, te drugi dohoci. dohodovni oblik PDV-a porezna se osnovica utvruje tako da se osim odbitka vrijednosti kupljenih sirovina od vrijednosti prodaje moe odbiti
154
Pojmovnik
i amortizacija kupljenih kapitalnih dobara. Kako su predmet oporezivanja neto isplate za investicije (bruto investicije umanjene za amortizaciju), a ne bruto investicije kao za proizvodni oblik PDV-a, porezni se teret namee na neto nabave kapitalnih dobara. Ukupna makroekonomska osnovica tog oblika PDV-a jednaka je neto nacionalnom dohotku. doprinos vrsta javnih prihoda u kojih je pruena usluga razmjerna plaenom doprinosu. Doprinosi u Hrvatskoj ubiru se iz plae i na plau (tj. na teret zaposlenika i na teret poslodavca), te se skupljaju u izvanproraunskim fondovima putem kojih se nancira socijalno osiguranje graana. dotacija utvreni iznos sredstava to ih sredinja drava daje lokalnim jedinicama na temelju mjerenja skalne nejednakosti. Pravo na dotaciju ostvaruju samo one lokalne jedinice koje imaju ispodprosjeni skalni kapacitet, odnosno koje vlastitim prihodima ne mogu pokriti potrebnu proraunsku potronju. dravna obveznica srednjoroni ili dugoroni vrijednosni papiri koje izdaje Ministarstvo nancija. Hrvatske dravne obveznice denominirane su u kunama i u drugim valutama (euru, dolaru, jenu i dr.). Dravne se obveznice obino smatraju ulaganjem s najniim rizikom, te je kamatna stopa koju donose osnova za odreivanje kamatnih stopa drugih ulaganja. dravni dug prema hrvatskom Zakonu o proraunu, to je dug konsolidiranog prorauna drave bez dravnih jamstava, to znai da obuhvaa dug dravnog prorauna, izvanproraunskih fondova i jedinica lokalne i regionalne (podrune) samouprave. dravni proraun prema Zakonu o proraunu, dravni je proraun procjena godinjih prihoda i primitaka te utvreni iznos izdataka i drugih plaanja drave koje odobrava Sabor. Proraun se donosi prije poetka kalendarske godine i vrijedi za jednu godinu. Uz to se donosi i projekcija proraunske potronje za sljedee dvije godine. dravno jamstvo obveza drave da e vjerovniku ispuniti obvezu glavnog dunika ako to on ne uini. Prema hrvatskom Zakonu o proraunu, drava moe davati nancijska i inidbena jamstva.
dvostruko oporezivanje oporezivanje dobiti trgovakog drutva najprije na razini trgovakog drutva, a kasnije, nakon to je u obliku dividendi rasporeena dioniarima, porezom na dohodak zikim osobama. E egzistencijalni minimum novani iznos potreban za podmirenje najosnovnijih ivotnih potreba: trokova hrane, odjee i obue, stanovanja, zdravstvene zatite, kolovanja i minimalnih kulturnih potreba. ekoloki porez porez na proizvode tetne za ljudski okoli kako bi se destimulirala njihova proizvodnja i potronja te time potaknulo smanjenje oneienja. euroobveznica obveznica izdana izvan zemlje dunika, odnosno izdana u valuti koja nije valuta zemlje izdavatelja. F skalna decentralizacija mjera nancijske ovisnosti niih razina vlasti o sredinjoj dravi. Sustav je skalno decentraliziran ako vie skalnih prihoda (mjerenih udjelom prihoda lokalnih jedinica u BDP-u) ostaje na razinama lokalnih jedinica. skalni kapacitet pokazatelj sposobnosti lokalnih i podrunih (regionalnih) jedinica (upanija, opina i gradova) u prikupljanju prihoda te nanciranju rashoda. Utvruje se na temelju iznosa ili osnovice pojedinog izvora, nekoliko njih ili pak svih izvora prihoda. Te se veliine usporeuju u apsolutnom iznosu ili po stanovniku. skalno izravnanje nancijski mehanizam kojim sredinja drava ublaava nejednakosti to nastaju zbog nejednakog rasporeda prihoda na niim razinama vlasti. Dvije su vrste skalnog izravnanja: okomito i vodoravno. G globalni porezni sustav porezni sustav prema kojemu se oporezuje ukupni dohodak poreznog obveznika iz svih izvora, suprotno cedularnom poreznom sustavu.
Pojmovnik
155
granica siromatva iznos realnog dohotka koji se smatra dovoljnim za osiguranje minimalno dolinoga ivotnog standarda. I imovinska bilanca cjeloviti popis imovine i njezine vrijednosti u vlasnitvu pojedine lokalne i podrune (regionalne) jedinice (upanije, opine, grada). indeks trokova ivota indeks cijena na malo proizvoda i usluga osobne potronje koji se izraunava na osnovi posebno sastavljene liste proizvoda i usluga iz osobne potronje nepoljoprivrednih kuanstava i prosjenih cijena na malo za te proizvode i usluge. inozemni javni dug dug drave prema inozemnim rezidentima. inozemni obveznik (nerezident) prema hrvatskom Zakonu o porezu na dohodak, inozemni je porezni obveznik zika osoba koja u tuzemstvu nema ni prebivalite ni uobiajeno boravite. Prema Zakonu o porezu na dobit nerezident je tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika. instrumenti javnog duga vrste ugovornih obveza kojima drava kao dunik preuzima bezuvjetnu obvezu da e svojim vjerovnicima u budunosti isplatiti glavnicu s kamatama ili bez njih, ili platiti kamate bez obveze plaanja glavnice. Instrumenti javnog duga mogu biti utrivi (takvi su instrumenti u Hrvatskoj obveznice i trezorski zapisi) ili neutrivi (takvi su instrumenti zajmovi). Neutrivim javnim dugom ne moe se trgovati ili se uobiajeno ne trguje na organiziranom tritu. izravni porez neposredni ili direktni porez koji se izravno namee poreznom obvezniku. U izravne poreze ubrajaju se porez na dohodak, porez na dobit, porez na imovinu te porez na nasljedstva i darove. izvanproraunski fond pravna osoba koja se nancira iz namjenskih poreza odnosno doprinosa i/ili neporeznih prihoda, a cilj joj je nanciranje odreenih javnih potreba. U Hrvatskoj to su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Javno poduzee Hrvatske vode te Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.
J javni dug prema hrvatskom Zakonu o proraunu, to je dug konsolidiranog prorauna s danim jamstvima, to znai da obuhvaa dug dravnog prorauna, izvanproraunskih fondova, jedinica lokalne i regionalne (podrune) samouprave te dravna jamstva. javni sektor dio nacionalnoga gospodarstva koji u najirem smislu obuhvaa sve razine dravne vlasti, sustav socijalnoga, mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja te javna poduzea. javni zajam jedan od naina nanciranja drave (kredit, zajam); katkad i sinonim za javni dug. javno mirovinsko osiguranje osiguranje iji je nositelj javna ustanova, npr. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. javno trgovako drutvo trgovako drutvo u dravnom vlasnitvu koje osim ostvarivanja dobiti ima i odreene gospodarske i ope drutvene (javne) ciljeve (npr. pota, eljeznice, komunalna poduzea i sl.). U irem smislu, u javna trgovaka drutva moemo ubrojiti sva trgovaka drutva koja su u potpunome ili preteitom vlasnitvu drave. jednofazni porez na promet oporezivanje samo jedne faze proizvodnoga ili prometnog ciklusa. Moe biti uveden u fazi proizvodnje (porezni je obveznik proizvoa, a predmet oporezivanja je proizvod to ga on proizvodi) ili u fazi trgovine na veliko (oporezuje se promet proizvoda to ga obavlja trgovac na veliko) ili u trgovini na malo (uvijek ga snosi krajnji potroa). K kapitalizirani sustav mirovinski sustav u kojemu se naknada pojedincima plaa iz pologa nastaloga tijekom njihova radnog vijeka, kao i iz prikupljenih kamata. kreditna metoda nain obraunavanja obveze PDV-a pri kojoj se vrijednost PDV-a plaenoga na inpute oduzima od PDV-a koji se naplati na vrijednost prodaje. Kreditna se metoda primjenjuje u gotovo svim zemljama koje su uvele PDV .
156
Pojmovnik
L LIBOR kratica od London Interbank Offered Rate, promjenjiva kamatna stopa koju na kredite meusobno obraunavaju banke na londonskome nancijskom tritu. Za utvrivanje kamatne stope za zajmoprimce izvan trita LIBOR slui kao osnovica kojoj se dodaje ksna kamatna mara koja ovisi npr. o bonitetu zajmoprimca, dospijeu kredita, administrativnim trokovima i sl. Londonski klub neformalni multilateralni forum privatnih kreditora (banaka) koji se povremeno sastaju kako bi razmatrali pitanje restrukturiranja duga drava dunica. M medijalni dohodak je dohodak koji ukupnu raspodjelu dohodaka u zemlji dijeli na pola tako da 50 posto stanovnitva ima dohodak nii od medijalnog, a 50 posto ima dohodak vii od medijalnog dohotka. metoda oduzimanja metoda izraunavanja obveze PDV-a pri kojoj obveznik izraunava obvezu PDV-a tako da od ukupne vrijednosti prodaje oduzme ukupnu vrijednost kupovina i na tako dobivenu dodanu vrijednost primijeni stopu PDV-a. metoda zbrajanja metoda izraunavanja obveze PDV-a pri kojoj je dodana vrijednost poduzea jednaka zbroju nadnica, renti, kamata i neto prota. U skladu s tim, obveza PDV-a jednaka je umnoku tako dobivene dodane vrijednosti i porezne stope. mirovinski fond s kapitalnim pokriem mirovinski sustav u kojemu se naknada pojedincima plaa iz pologa nastaloga tijekom njihova radnog vijeka, kao i iz prikupljenih kamata. mirovinski sustav deniranih doprinosa sustav u kojemu se iznos mirovine pojedinca temelji samo na doprinosima i povratu od uloenih sredstava. mirovinski sustav deniranih naknada sustav u kojemu se razina mirovine pojedinca temelji na broju godina njegova staa osiguranja i iznosu ostvarenih plaa.
N naelo odredita naelo prema kojemu se PDV-om oporezuju sva dobra koja se konano troe u zemlji, bez obzira na mjesto njihove proizvodnje, odnosno bez obzira na to jesu li uvezena ili su proizvedena u zemlji. Prema naelu odredita, izvoz je izuzet od plaanja PDV-a, a uvoz se oporezuje. U gotovo svim zemljama koje imaju PDV pa i u Hrvatskoj, , primjenjuje se naelo odredita. naelo podrijetla naelo prema kojemu se dobro oporezuje PDV-om u zemlji u kojoj je proizvedeno, bez obzira na to u kojoj se zemlji konano troi. Dakle, domai proizvodi koji se izvoze optereeni su PDV-om, a dobra koja se uvoze osloboena su plaanja PDV-a. namjenska dotacija utvreni iznos sredstava to ih Republika Hrvatska odobrava jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave za tono utvrene namjene (izgradnju kapitalnih objekata i sl.), kao pomo za opine i gradove stradale od ratnih razaranja, i sl. neaktivno stanovnitvo osobe do navrenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovnitvu koje nisu zaposlene i ne trae posao. Ekonomski neaktivno stanovnitvo ine osobe koje imaju samostalni izvor prihoda (primaju mirovinu, pripremaju se za budue zanimanje i imaju stipendiju te ostale ekonomske neovisne osobe) i ekonomski ovisne (uzdravane) osobe (djeca do 14 godina, kuanice, osobe koje se koluju na teret roditelja ili roaka te osobe nesposobne za rad). neizravni porez posredni ili indirektni porez na dobra i usluge to se ubire neizravno preko posrednika uvoznika, proizvoaa ili prodavaa. U posredne poreze ubrajaju se porezi na promet, porez na dodanu vrijednost, troarine i carine. nejednakost neravnomjernost u raspodjeli dohotka, imovine ili potronje meu svim lanovima drutva. Postoji vie naina mjerenja nejednakosti, a najee se upotrebljava Ginijev koecijent. nesamostalni rad rad koji posloprimci obavljaju za poslodavce. Dohodak od nesamostalnog rada ine plae, mirovine, potpore, nagrade i sl. koje poslodavci isplauju svojim zaposlenima.
Pojmovnik
157
neslubeno gospodarstvo skup djelatnosti od gotovo legalnih transakcija, pa sve do potpuno kriminalnih djela. Rabe se i nazivi neformalno gospodarstvo, paralelno gospodarstvo, rad na crno i sl. Obino se u najirem smislu misli na aktivnosti koje se zbog razliitih razloga obavljaju izvan slubenoga gospodarstva. Obuhvaaju poreznu evaziju (utaju poreza), izbjegavanje, zaobilaenje, zloporabe propisa, kao i popratne napore prikrivanja tih nedoputenih ponaanja pred dravnim vlastima. nevidljivi dug sadanja stvarna vrijednost obveza sustava mirovinskog osiguranja za zadovoljavanje prava koja e ostvarivati sada odraslo stanovnitvo kada navri dob potrebnu za umirovljenje (ili ga ve ostvaruje ako je starije od te dobi) umanjena za sadanju stvarnu vrijednost doprinosa za sustav mirovinskog osiguranja koji e biti izdvojeni prije dosezanja te dobi. O obrt razliite proizvoake, trgovake, uslune i sline djelatnosti. obvezno mirovinsko osiguranje obveza osiguranja koju drava namee svim osobama koje su zaposlene ili su na neki drugi nain gospodarski aktivne. Osiguranici koji udovolje odreenim zakonom propisanim uvjetima mogu ostvariti pravo na mirovinu ili neko drugo pravo iz sustava mirovinskog osiguranja (npr. pravo na naknadu za tjelesno oteenje, naknadu plae za vrijeme profesionalne rehabilitacije). opa drava obuhvaa sredinju dravu, izvanproraunske fondove i lokalne jedinice. Kao nancijska kategorija rezultat je konsolidacije nancijskih transakcija izmeu dravnog prorauna i prorauna izvanproraunskih fondova te dravnog prorauna i prorauna lokalnih jedinica. Konsolidacijom se uklanjaju iste transakcije izmeu jedinica dravne vlasti kako bi se izbjeglo udvostruivanje transakcija na prihodnoj i na rashodnoj strani. opa dotacija utvreni iznos sredstava to ga drava daje lokalnim jedinicama bez propisivanja njihove namjene koritenja. Lokalne jedinice samostalno raspolau dotacijskim sredstvima i koriste ih za namjene koje sami odrede.
osnovni osobni odbitak u porezu na dohodak, osobni odbitak koji se odobrava za samoga poreznog obveznika. osobni odbitak osobne olakice ili osobna izuzea koja se odobravaju zikim osobama kao odbici od dohotka pri izraunu njihova oporezivog dohotka. Uobiajeno postoji odbitak za samoga poreznog obveznika (osnovni osobni odbitak), za uzdravanog suprunika, uzdravanu djecu i druge uzdravane osobe. osobni raun mirovinskog osiguranika osobni raun koji se otvara u mirovinskom fondu, vlasnitvo je lana fonda i na njemu se kapitalizira njegova mirovinska tednja. P Pariki klub neformalna multilateralna skupina drava vjerovnica iji je zadatak pronai odriva i koordinirana rjeenja za probleme otplate duga zemalja dunica. poduzetnik pravna ili zika osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti. popis dugotrajne imovine ili dugotrajna imovina popisane stvari i prava ija je nabavna cijena vea od 2.000 kuna i vijek trajanja dulji od godine dana. Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje amortizacije. porez na dobit izravni porez koji se namee na dobit to je ostvaruju pravne i zike osobe koje samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti. Fizikim osobama smatraju se obrtnici koji ne plaaju porez na dohodak. porez na dodanu vrijednost posebna vrsta poreza na promet (neizravnoga) koji se naplauje u svakoj fazi proizvodnoga i distribucijskog procesa. PDV je porez na sve konane kupovine dobara i usluga. Iako PDV tereti potronju dobara i usluga konanog potroaa, obveznik PDV-a je isporuitelj dobara i usluga. porez na dohodak izravni porez koji se namee na dohodak zike osobe. porez na imovinu moe poprimiti oblik poreza na posjed ili poreza na neto imovinu. Porez na posjed razrezuje se obino jedanput u godini na real-
158
Pojmovnik
nu imovinu: kue, stanove i zemlju. Porez na neto imovinu obuhvaa oporezivanje neto imovine, tj. ukupne imovine (pokretne i nepokretne) umanjene za obveze po toj imovini. porez na nasljedstva i darove porez na naslijeenu ili darovanu imovinu bez naknade. Oporeziva ostavina openito se odreuje kao vrijednost cjelokupne imovine, nekretnina i osobne imovine, materijalne i nematerijalne, ukljuujui i razliita ostaviteljeva prava umanjena za sve doputene odbitke. porez na potronju porez na ukupni iznos utroka to ga porezni obveznik ostvari za potronju nekoga proizvoda ili usluge. porez na promet porezni oblik kojim se oporezuje promet proizvoda i usluga. Rabi se i kao sinonim za poreze na potronju. Osnovni su porezi na promet u Hrvatskoj porez na dodanu vrijednost, troarine, porez na promet nekretnina. porez na promet nekretnina porez na prijenos vlasnitva nad nekretninom, pri emu je porezna osnovica stvarna vrijednost nekretnine. porez po odbitku porez na dohodak koji se naplauje na izvoru, tj. isplatitelj prilikom isplate dohotka mora odbiti porez i uplatiti taj iznos dravi. Porezi po odbitku postoje u gotovo svim poreznim sustavima i iroko se primjenjuju pri oporezivanju dividendi, kamata, dohotka od autorskih prava i slinih plaanja. Porezni obveznici ne podnose poreznu prijavu, a uplaeni se porez smatra konano plaenim porezom. porezni izdaci iznosi kojima se smanjuju ili odbijaju iznosi poreza koje bi u suprotnome porezni obveznici bili duni platiti. Najee se pojavljuju u obliku poreznih izuzea, poticaja, olakica, osloboenja, odbitaka, umanjenja ili posebnih poreznih stopa. porezno izuzee izuzee od plaanja poreza za osobe, poduzea ili transakcije koje bi inae bile oporezivane. Izuzee moe biti odobreno zbog socijalnih, gospodarskih ili drugih razloga. porezna osnovica predmet ili iznos na koji se primjenjuje porezna stopa, npr. dobit trgovakog drutva, dohodak zike osobe, nekretnine i sl. Porezna je osnovica konani iznos do kojega se dol-
azi nakon to su uzeti u obzir svi odbici i primici. porezna prijava izjava o dohotku/dobiti, prodaji i drugim imbenicima koju daje porezni obveznik ili koju druga osoba daje u njegovo ime i za njegov raun. Porezne vlasti obino propisuju oblik porezne prijave za pojedine vrste poreza. porezna stopa postotak ili ksni iznos porezne osnovice koji odreuje visinu poreznog tereta. Ona se primjenjuje na poreznu osnovicu koja se razlikuje ovisno o prirodi poreza o kojemu je rije. porezna uprava tijelo odgovorno za provedbu poreznih propisa odreene drave, regionalne ili lokalne vlasti. porezni obveznik zika ili pravna osoba koja na osnovi propisa snosi poreznu obvezu. potroni oblik PDV-a jedan od oblika PDV-a koji omoguuje oduzimanje ukupnih rashoda za kapitalna dobra od vrijednosti prodaje. Kako se osim rashoda za sirovine od vrijednosti prodaje oduzimaju i bruto investicije, makroekonomska osnovica PDV-a odgovara ukupnoj osobnoj potronji. Potroni oblik PDV-a primjenjuje se u gotovo svim zemljama koje svoju potronju oporezuju PDV-om. potrono naelo prema tom naelu, u poreznu se osnovicu pojedinog poreza ukljuuje samo potronja, a ne tednja. pretporez iznos PDV-a koji je poduzetnik platio svojem dobavljau u cijeni isporuenih inputa. Poduzetnik ima pravo taj iznos oduzeti od PDV-a naplaenoga na svoj output i tako utvrenu razliku uplatiti poreznoj upravi kao iznos svoje porezne obveze. prirez nancijski instrument kojemu kao osnovica plaanja slui iznos ve plaenog poreza. Prirez se obino uvodi na izravne poreze. proizvodni oblik PDV-a jedan od oblika PDV-a prema kojemu se pri utvrivanju porezne obveze poduzeu odobrava da od prodaje svojih proizvoda oduzme vrijednost kupovine sirovina, ali mu nije odobreno da oduzme troak nabave kapitalnih dobara, pa ak ni amortizaciju tih kapitalnih dobara. Ukupna ili makroekonomska osnovica proizposebni porez troarina, akciza
Pojmovnik
159
vodnog oblika PDV-a jednaka je bruto nacionalnom proizvodu. prosjena realna plaa prosjena nominalna plaa podijeljena indeksom ivotnih trokova za odgovarajue razdoblje. R rasporeena dobit dobit poduzea isplaena dioniarima u obliku dividendi. S samostalna djelatnost djelatnost koju pojedinci obavljaju u svoje ime i za svoj raun i koja nije podlona nadzoru poslodavca. sindicirani kredit kredit to ga zajmoprimcu odobrava vie banaka, npr. kada je iznos kredita prevelik za samo jednu banku. siromatvo posjedovanje nedovoljno novca ili imovine. Dohodovno siromatvo oznaava nemogunost zadovoljavanja minimalnih ivotnih potreba, a nedohodovno se odnosi i na neka druga ivotno vana obiljeja, najee vezana za razinu obrazovanja, zdravlja, prehrane i sl. siva ekonomija neslubeno gospodarstvo slobodno zanimanje zanimanje to ga obavljaju npr. lijenici, veterinari, novinari, knjievnici, umjetnici, izumitelji i sl. Druge su samostalne djelatnosti, na primjer, poslovi zastupnika u Saboru, lanova upravnih i nadzornih odbora, steajnih upravitelja te povremeni autorski poslovi znanstvenika i strunjaka, i sl.
stopa zaposlenosti postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovnitvu. stopa nezaposlenosti postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovnitvu (radnoj snazi). stupica siromatva pojava da preizdani sustavi socijalne skrbi ili novane naknade za nezaposlene (s obzirom na iznos naknade ili njezino trajanje) mogu potaknuti korisnike te pomoi da dugo ostanu nezaposleni, odnosno da ne trae aktivno zaposlenje ili da se ne brinu o svojoj egzistenciji. sustav generacijske solidarnosti mirovinsko osiguranje u kojemu se naknade umirovljenicima isplauju od tekuih doprinosa. svefazni porez na promet oporezivanje koje se provodi u svim fazama prometa kroz koje prolazi oporezivani proizvod. Razlikuje se bruto svefazni porez (oporezivanje se obavlja u svakoj fazi prometnog ciklusa, uglavnom primjenom iste porezne stope) i neto svefazni porez (odnosno PDV gdje se oporezuje samo dodana vrijednost). U bruto svefaznom porezu trgovci nemaju pravo odbitka prethodno plaenog poreza sadranoga u njihovim kupovinama, dok kod PDV-a postoji ta mogunost. esta direktiva radi harmonizacije sustava neizravnog oporezivanja, u EU je donesen niz direktiva od kojih je najbitnija esta. Vijee ministara prihvatilo ju je 17. svibnja 1977. godine i ona je postala osnovnom direktivom za harmonizaciju sustava PDV-a meu zemljama lanicama. Hrvatski sustav PDV-a uglavnom je preuzeo odrednice este direktive. T transfer nancijska sredstva koja sredinja drava osigurava lokalnim jedinicama u obliku udjela u jednome ili vie poreza (okomito skalno izravnanje), te u obliku meuupanijskoga (vodoravnog) skalnog izravnanja dotacijama od vie prema niim razinama vlasti. trezorski zapis vrijednosni papiri koje izdaje Ministarstvo nancija radi odravanja likvidnosti, s rokovima dospijea od 91, 182 i 364 dana i uz denominaciju od 100.000,00 kuna. U primarnoj aukciji prodaju se uz diskont, a kasnije se njima trguje
socijalni minimum novani iznos to ga utvruje vlada, a ini cenzus prihoda za ostvarivanje prava na socijalnu naknadu. sredinja drava prema statistikom sustavu javnih nancija Meunarodnoga monetarnog fonda, u Hrvatskoj sredinju dravu ine dravni proraun i izvanproraunski fondovi. Obuhvaa ministarstva, dravne zavode, dravne agencije i druge institucije iji se rad nancira skalnim prihodima, a koje strukturom svojih rashoda provode pojedine funkcije javnih nancija. stopa aktivnosti postotni udio aktivnog stanovnitva (radne snage) u radno sposobnom stanovnitvu.
160
Pojmovnik
na sekundarnom tritu. Od 2005. trezorski zapisi slue za provedbu politike otvorenog trita HNB-a, kojom se regulira koliina novca u optjecaju. troarina posebni porez na potronju. Troarina obino optereuju proizvode kao to su alkoholna pia, duhan i motorna goriva. Porez se propisuje na temelju specine osnovice, prema teinskoj ili volumnoj jedinici, prema vrijednosti (ad valorem) ili na dobit ostvarenu prodajom. U unutarnji javni dug dug drave prema domaim rezidentima. uobiajeno boravite mjesto u kojemu porezni obveznik boravi s namjerom da ondje ostane samo odreeno vrijeme. upravljanje javnim dugom pribavljanje sredstava za zadovoljavanje potreba drave u smislu nanciranja i plaanja njezinih obveza, uz minimalne trokove i razboritu razinu rizika; podrazumijeva brigu o strukturi i visini javnog duga. uzdravana osoba odreeni srodnik za iju brigu, uzdravanje ili potporu pridonosi porezni obveznik (obino su to lanovi obitelji ili kuanstva).
V viefazni porez na promet neizravni porez naplaen na isti proizvod u uzastopnim proizvodnim fazama proizvodnje i distribucije. Kaskadne poreze, u kojima poduzetnici nemaju pravo na odbitak poreza to su ga platili prilikom prethodnih kupovina, treba razlikovati od PDV-a, u kojemu poduzetnici imaju pravo odbiti pretporez. Z zadrana dobit dio dobiti trgovakih drutava koja preostaje nakon oporezivanja dobiti, a koja nije raspodijeljena dioniarima nego je ponovno uloena u poslovanje. zajedniki porez podjela poreza (njihove porezne osnovice) izmeu sredinje drave i niih razina vlasti. Dijelei poreznu osnovicu meu razinama vlasti, sredinja drava kontrolira i utjee na visinu prikupljenih poreza mijenjanjem stopa ili odnosa u poreznim prihodima koji ostaju na razini lokalnih jedinica. zatitna kamata posebnost hrvatskoga sustava oporezivanja dobiti koja je ukinuta 2001. godine. Do tada je postojala mogunost odbijanja zatitne kamate (koja se izraunavala po stopi od 5% na uloeni kapital) od osnovice poreza na dobit. Tako je zatitna kamata bila svojevrsna porezna olakicu za poduzetnike. Naime, cilj je tadanjeg sustava bio oporezivati samo ono to se troi, a izuzeti sve to se tedi ili investira.
Kratice
ARS BDP DZS EU HANFA HNB HZMO HZZ HZZO MOR NN OECD PDV PPDS REGOS SAD SFRJ SIE ZFLS ZPPN
anketa radne snage bruto domai proizvod Dravni zavod za statistiku Europska unija Hrvatska agencija za nadzor nancijskih usluga Hrvatska narodna banka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Hrvatski zavod za zapoljavanje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Meunarodna organizacija rada Narodne novine Organisation for Economic Cooperation and Development porez na dodanu vrijednost podruja posebne dravne skrbi Sredinji registar osiguranika Sjedinjene Amerike Drave Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija Srednja i Istona Europa Zakon o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Zakon o porezu na promet nekretnina
Literatura
Amidi Peroevi, K., 2005. O izmjenama Zakona o porezu na dobit. Porezni vjesnik, 14 (11), 65-69. Anusic, Z., OKeefe, P. and MadzarevicSujster, S. 2003. Pension Reform in Croatia. Social Protection discussion paper series, No. SP 0304. Washington DC: The World Bank. Babi, Z., 2003. Uloga aktivne politike na trite rada u Hrvatskoj [online]. Financijska teorija i praksa, 27 (4), 547-566. Dostupno na: [http://www.ijf.hr/FTP/2003/4/ babic.pdf]. Bajo, A., 1999. Zato i kako mjeriti skalni kapacitet lokalnih jedinica. Financijska praksa, 23 (3), 277-308. Bajo, A., 2004. Local government units borrowing in Croatia; opportunities and constraints. Newsletter, 6 (15). Dostupno na: [http://www.ijf.hr/eng/newsletter/15.pdf]. Bajo, A., 2004. Zaduivanja lokalnih jedinica u Hrvatskoj: mogunosti i ogranienja. Financijska teorija i praksa, 28 (2), 213-217. Brati, V. i Urban, I., 2006. Porezni izdaci u Hrvatskoj [online]. Financijska teorija i praksa, 30 (2), 129-194. Dostupno na: [http://www.ijf.hr/FTP/2006/2/bratic-urban.pdf]. Brati, V., 2006. Porezni izdaci: teorijski pregled [online]. Financijska teorija i praksa, 30 (2), 113-127. Dostupno na: [http://www. ijf.hr/FTP/2006/2/bratic.pdf].
Cnossen, S. and Messere, K., 1990. Income Tax Reforms in OECD Member Countries. Amsterdam: IBFD. Cullis, J. G., 1990. Prescription charges. Social Policy and Administration, 24 (2), 126-144. Dorenbos, R. [et al.], 2002. Evaluation of program of public works in Croatia - Final report. Rotterdam: NEI Labour and Education & T.E.R.N. DZS, 2000. Anketa o radnoj snazi. Priopenje, br. 9.2.7/1. Zagreb: Dravni zavod za statistiku. DZS, 2004. Aktivno stanovnitvo u Republici Hrvatskoj. Statistiko izvjee, br. 1244. Zagreb: Dravni zavod za statistiku. DZS, 2005. Pokazatelji siromatva od 2003. do 2005 [online]. Priopenje, br. 14.1.2. Dostupno na: [http://www.dzs.hr/ Hrv/publication/2006/14-1-2_1h2006. htm]. DZS, 2006. Zaposleni po djelatnostima [online]. Priopenje, br. 9.2.1/12. Dostupno na: [http://www.hrvatskiproizvod.com/docs/ /2007-03-24Zaposleni2006.pdf]. DZS, 2007. Statistiki ljetopis Republike Hrvatske. Zagreb: Dravni zavod za statistiku. European Comission, 2004. VAT rates applied in the Member states of the European Community. DOC/2008/2004-EN. Available from: [http://europa.eu.int/comm/taxation_customs/resources/documents/vat_rates_2004-en.pdf].
164
Literatura
European Comission, 2006a. Structures of the taxation systems in the European Union [online]. Data 1995-2004. Available from: [http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/gen_info/economic_analysis/tax_structures/index_en.htm]. European Comission, 2006b. Structures of the taxation Systems in the European Union: 1995-2004 [online]. Available from: [http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analysis/tax_structures/Structures2006.pdf]. European Comission, 2007a. Excise Duty Tables, Part I Alcoholic Beverage [online]. Available from: [http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/ excise_duties/alcoholic_beverages/rates/excise_duties-part_I_alcohol-en.pdf]. European Comission, 2007b. Excise Duty Tables, Part II Energy products and electricity [online]. Available from: [http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_duties/energy_products/rates/excise_duties-part_II_energy_ products-en.pdf]. European Comission, 2007c. Excise Duty Tables, Part III Manufactored Tabacco [online]. Available from: [http://ec.europa. eu/taxation_customs/resources/documents/ taxation/excise_duties/tobacco_products/rates/excise_duties-part_III_tobacco-en.pdf]. Eurostat, 2005. Theme 3: Population and Living Conditions, Domain: Income and Living Conditions [online]. Available from: [http://epp.eurostat.cec.eu.int]. Healy, J., 1999. Croatia: Sustainable Health Services [online]. European Observatory on Health Care System, 1 (3), 8. Available from: [http://www.euro.who.int/document/OBS/EuroObserver1_3.pdf]. HZMO, 2005. Informacije vezane za povrat obeteenja umirovljenicima i Obeteenje
umirovljenika [oline]. Dostupno na: [http:// www.mirovinsko.hr/default.asp?ID=1277]. HZZ, 1999. Spomenica Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Zagreb: Hrvatski zavod za zapoljavanje. HZZ, 2007. Godinjak Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Zagreb: Hrvatski zavod za zapoljavanje. IBFD, 2006. European Tax Handbook. Amsterdam. IBFD. ILO, 2005. Social Security Spending in South Eastern Europe: A Comparative Review. Budapest: International Labour Ofce. IMF, 1986. GFS Manual. Washington D.C.: International Monetary Fund. IMF, 1998. Progress with Fiscal Reform in Countries in Transition [online]. World Economic Outlook, May 1998. Available from: [http://www.imf.org/external/pubs/ft/ weo/weo0598/pdf/0598ch5.pdf]. IMF, 2004. Government Finance Statistics Yearbook. Washington D.C.: International Monetary Fund. Jeli, B., 1996. Analiza skalnog sustava Republike Hrvatske pri uvoenju poreza na dodanu vrijednost. Financijska praksa, 20 (2), 565-570. Jones, P. and Cullis, J., 2000. Individual Failure and Analytics of Social Policy. Journal of Social Policy, 29 (1), 73-93. Kesner-kreb, M., 1999. Deset razloga u korist jedinstvene stope poreza na dodanu vrijednost. Newsletter, 1 (2). Dostupno na: [http://www.ijf.hr/newsletter/2.pdf]. Kesner-kreb, M., 2005. Porez na promet: pojmovnik [online]. Financijska teorija i praksa, 29 (3), 317-319. Dostupno na: [http://www.ijf.hr/FTP/2005/3/pojmovnik.pdf]. Kuli, D., 2005. Plaamo li europske troarine? Zagreb: Institut za javne nancije.
Literatura
165
Martinez-Vazquez, J. and Jameson Boex, L. F., 1996. Croatia Adapts Tax System to Market Economy. Tax Notes International, 13 (11), 839-843. Mihaljek, D., 2006. Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj: kako vidjeti umu od drvea? [online] u: K. Ott, ur. Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi sudjelovanja. Zagreb: Institut za javne nancije : Zaklada Friedrich Ebert, 265-308. Dostupno na: [http://www.ijf.hr/Eu4/mihaljek.pdf]. Ministarstvo nancija, 1998. Godinje izvjee Ministarstva nancija za 1994-1997. godinu. Zagreb: Ministarstvo nancija. Ministarstvo nancija, 1999. Godinje izvjee Ministarstva nancija za 1998. godinu. Zagreb: Ministarstvo nancija. Ministarstvo nancija, 2000. Godinje izvjee Ministarstva nancija za 1999. godinu. Zagreb: Ministarstvo nancija. Ministarstvo nancija, 2001. Godinje izvjee Ministarstva nancija za 2000. godinu. Zagreb: Ministarstvo nancija. Ministarstvo nancija, 2002. Godinje izvjee Ministarstva nancija za 2001. godinu. Zagreb: Ministarstvo nancija. Ministarstvo nancija, 2004. Godinje izvjee Ministarstva nancija za 2002./2003. godinu. Zagreb: Ministarstvo nancija. Ministarstvo nancija, 2005a. Godinje izvjee Ministarstva nancija za 2004. godinu. Zagreb: Ministarstvo nancija. Ministarstvo nancija, 2005b. Mjeseni statistiki prikaz Ministarstva nancija, br. 121. Zagreb: Ministarstvo nancija. Ministarstvo nancija, 2006a. Godinje izvjee Ministarstva nancija za 2005. godinu. Zagreb: Ministarstvo nancija. Ministarstvo nancija, 2006b. Smjernice ekonomske i skalne politike za razdoblje 2007.-2009. godine. Zagreb: Ministarstvo nancija.
Ministarstvo nancija, 2007. Mjeseni statistiki prikaz Ministarstva nancija, br. 135. Zagreb: Ministarstvo nancija. Mossialos, E. [et al.] (ed.), 2002. Funding health care: options for Europe. Buckingham ; Philadelphia: Open University Press. Mra, V., 2003. O usklaivanju mirovina nakon Odluke ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998 [online]. Mirovinsko osiguranje, 1 (1), 37-48. Dostupno na: [http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/publikacije/revija/1/37-48.pdf]. Musgrave, R. and Musgrave, P., 1993. Javne nancije u teoriji i praksi. Zagreb: Institut za javne nancije. MZSS, 2006. Nacionalna strategija zdravstva 2006-2011 [online]. Zagreb: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Dostupno na: [http://www.mzss.hr/hr/ministarstvo/ strategije_i_planovi/nacionalna_strategija_ zdravstva]. Naputak o postupku zaduivanja i davanja jamstava jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, NN 32/02 i 49/03. Zagreb: Narodne novine. Nesti, D., 2003. Inequality in Croatia in the Period from 1973 to 1998 [online]. Occasional Paper Series, No. 17. Available from: [http://www.ijf.hr/OPS/17.pdf]. OECD, 2006a. Consumption Tax Trends. Paris: OECD. OECD, 2006b. Revenue Statistics 19652005. Paris: OECD. Opi porezni zakon, NN 127/00, 86/01 (ispravak) i 150/02. Zagreb: Narodne novine. Orai, D., 2005. Evaluacija Programa poticanja zapoljavanja i rezultata njegove provedbe. Zagreb: Hrvatski zavod za zapoljavanje. Ott, K. (ur.), 2000. Javne nancije u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za javne nancije
166
Literatura
Ott, K. i Bajo, A., 2001. Lokalne nancije i lokalni prorauni. Financijska teorija i praksa, 23 (3), 311-449. Ott, K., 1996. Fiskalna regionalna i razvojna politika u kontekstu Nacionalnog programa razvitka hrvatskih otoka. Financijska praksa, 20 (4), 399-417. Pravilnik o programu i postupku polaganju ispita za poreznog savjetnika, NN 54/01, 79/01 i 38/03. Zagreb: Narodne novine. Riboud, M., Snchez-Pramo, C. and Silva-Jauregui, C., 2002. Does eurosclerosis mater? Institutional reform and labor market performance in central and eastern european countries in: B. Funck and L. Pizzati, eds. Labor, employment, and social policies in the EU enlargement process: changing perspectives and policy options. Washington: World Bank, 315-338. Rose, M., 1999. Tax Reform for Countries in Transition to Market Economies. Stuttgart: Lucius&Lucius. Rosen, H. S., 1999. Javne nancije. Zagreb: Institut za javne nancije. Rutkowski, M., 1998. A New Generation of Pension Reforms Conquers the East A Taxonomy in Transition Economies [online]. Transition, 9 (4), 16-19. Available from: [http://www.worldbank.org/html/prddr/trans/pdf/julaug98.pdf]. Stiglitz, E. J., 1988. Economics of the Public Sector. New York: W. W. Norton & Comapany. Svjetska banka, Meunarodni monetarni fond i Vlada RH, 2005. Upravljanje dugom sredinje drave i razvoj domaeg trita dunikih vrijednosnih papira: Republika Hrvatska: Izvjee o ocjeni [online]. Dostupno na: [http://treasury.worldbank.org/web/pdf/ Rpt_Croatia_DMAssess_Croatian.pdf]. oi, V., 2005. Siromatvo i politike na tritu rada u Hrvatskoj [online]. Financijska teorija i praksa, 27 (1), 547-566. Do-
stupno na: [http://www.ijf.hr/FTP/2005/1/ sosic.pdf]. Transparency International Croatia, 2005. Istraivaje javnog mnijenja o korupciji, javnosti informacija i sukobu interesa [online]. Available from: [www.transparency.hr/dokumenti/istrazivanja/omnibus_04_ 2005_korupcija.pdf]. Vlada RH, 2003. Odgovori Hrvatske na upitnik Europske komisije. Socijalna politika. Revija za socijalnu politiku, 11 (2), 193-220. Vlada RH, 2004a. Pretpristupni ekonomski program 2005-2007. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske. Vlada RH, 2004b. Naela skalne politike za razdoblje 2005-2007. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske. Vlada RH, 2005. Pretpristupni ekonomski program 2006-2008. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske. Vlada RH, 2006. Pretpristupni ekonomski program 2007-2009. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske. WHO, 2005. The World Health Report 2005 [online]. Geneve: The World Health Organization. Available from: [http://www.who.int/ whr/2005/whr2005_en.pdf]. World Bank, 1997. The Challenge of Peace. Washington: The World Bank. World Bank, 2001. Croatia Economic Vulnerability and Welfare Study. Washington DC.: World Bank, Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region : World Bank Ofce in Croatia. World Bank, 2004. Croatia Health Finance Study, Report No. 27151-HR [online]. Washington DC: Human Development Sector Unit Europe and Central Asia Region, The World Bank. Available from: [http://wdsbeta.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/IW3P/IB/2004/06/16/000-
Literatura
167
012009_20040616103200/Rendered/PDF/ 271510HR.pdf]. Zakon o brdsko-planinskim podrujima, NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05. Zagreb: Narodne novine. Zakon o dopuni Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara, NN 90/05. Zagreb: Narodne novine. Zakon o dopuni Zakona o podrujima posebne dravne skrbi, NN 90/05. Zagreb: Narodne novine. Zakon o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, NN 117/93, 59/01,107/01, 117/01, 132/06. Zagreb: Narodne novine. Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, NN 36/01. Zagreb: Narodne novine. Zakon o investicijskim fondovima, NN 150/05. Zagreb: Narodne novine. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, NN 90/05, 57/06. Zagreb: Narodne novine. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o brdskoplaninskim podrujima, NN 90/05. Zagreb: Narodne novine. Zakon o izmjeni Zakona o slobodnim zonama, NN 92/05. Zagreb: Narodne novine. Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovine na temelju individualne kapitalizirane tednje, NN 106/99. Zagreb: Narodne novine.
Zakon o mirovinskom osiguranju, NN 102/98. Zagreb: Narodne novine. Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara, NN 44/01 i 90/05. Zagreb: Narodne novine. Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, NN 49/99. Zagreb: Narodne novine. Zakon o otocima, NN 34/99. Zagreb: Narodne novine. Zakon o podrujima posebne dravne skrbi, NN 44/96, 26/03, 42/05 i 90/05. Zagreb: Narodne novine. Zakon o poreznom savjetnitvu, NN 127/00. Zagreb: Narodne novine. Zakon o poticanju ulaganja, NN 138/06. Zagreb: Narodne novine. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihove obitelji, NN 174/04. Zagreb: Narodne novine. Zakon o proraunu, NN 92/94 i 96/03. Zagreb: Narodne novine. Zakon o slobodnim zonama, NN 44/96 i 92/05. Zagreb: Narodne novine. Zakon o sustavu dravne uprave, NN 75/93, 48/99, 15/00, 127/00, 59/01, 199/03. Zagreb: Narodne novine. Zakoni o izvravanju dravnog prorauna od 1999. do 2007. godine. Zagreb: Narodne novine.

Javne Financije-Rosendic

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Javne Financije-Rosendic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Javne nancije u Hrvatskoj

tree, promijenjeno izdanje

Javne nancije u Hrvatskoj

Institut za javne nancije, 2007.

Obveznik poreza na dohodak

Vidjeti i Rosen (1999), poglavlje 16. Vidjeti poglavlje o Porezu na dobit.

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Koji se dohodak oporezuje?

Dohodak od nesamostalnog rada

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Prirez porezu na dohodak

Dohodak od samostalne djelatnosti

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Dohodak od imovine i imovinskih prava

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Raspon stopa (u %) 0-50 0-42 23-43 12-32 18 i 36 19-40 16-50 15-45

Osim premija koje su bile porezno priznati izuzetak.

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Osobni odbici za uzdravane lanove obitelji

* Za svako daljnje dijete faktor se progresivno poveava.

Osobni odbici za zdravstvene usluge, stanovanje i dana darovanja

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Raspodjela poreza na dohodak Prihodi od poreza na dohodak

Vie u poglavlju o Fiskalnoj decentralizaciji.

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Doprinosi za socijalno osiguranje

na plae 15+0,57 1,7 17,2

Iznos od 0,5% doprinos je za ozljede na radu.

Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

Vidjeti i Rosen (1999), poglavlje 18. Objavljen u NN 177/04, 90/05 i 57/06.

Marina Kesner-kreb: Porez na dobit

Zakon o investicijskim fondovima, NN 150/05.

Marina Kesner-kreb: Porez na dobit

Amortizacija ili otpis

Marina Kesner-kreb: Porez na dobit

Marina Kesner-kreb: Porez na dobit

Zakon o poticanju ulaganja, NN 138/06.

Marina Kesner-kreb: Porez na dobit

Vie u poglavlju o Fiskalnoj decentralizaciji.

Marina Kesner-kreb: Porez na dobit

Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka i dobiti

Vjekoslav Brati: Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka i dobiti

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, NN 57/06.

Vjekoslav Brati: Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka i dobiti

Vjekoslav Brati: Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka i dobiti

Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova*

Oporezivanje prometa proizvoda i usluga prije uvoenja PDV-a

Razlozi i pitanja vezana za uvoenje PDV-a

Danijela Kuli: Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova

Danijela Kuli: Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova

Razlika izmeu nulte stope i poreznog osloboenja

Danijela Kuli: Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova

Danijela Kuli: Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova

Fizike osobe: obveznici poreza na dodanu vrijednost

Danijela Kuli: Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova

193.067,00 207.082,00 229.031,00

Izvor: Ministarstvo nancija Republike Hrvatske

Danijela Kuli: Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova

Uvoenje nulte stope

Danijela Kuli: Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova