Kako Do Fondova

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA EURO INFO KOMUNIKACIJSKI CENTAR ZAGREB SUFINANCIRA EUROPSKA UNIJA
150 pitanja gospodarstvenika s odgovorima
KAKO DO EU FONDOVA?
Sadraj
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Predgovor Pitanja i odgovori o programu IPA Pitanja i odgovori o programu SAPARD / IPARD Pitanja i odgovori o programu PHARE Pitanja i odgovori o programu ISPA Pitanja i odgovori o programima Zajednice Pitanja i odgovori o mogunostima koritenja fondova EU Pitanja i odgovori o institucijama u Hrvatskoj koje se bave pitanjima EU Pitanja i odgovori o razliitim EU temama 3 5 9 13 17 19 22 36 40 51
10. Pitanja i odgovori o natjeajima za robu i radove
Predgovor
Potovane itateljice i itatelji, Hrvatska gospodarska komora organizirala je 2007. godine regionalne seminare Mogunosti koritenja fondova EU kako bi u direktnom kontaktu s poslovnom zajednicom otvorila prostor za razgovore o Europskoj uniji i pruila pouzdane informacije o koritenju fondova Europske unije. Takav pristup poslovnoj zajednici potaknut je brojnim upitima o tome kako se mogu iskoristiti sredstva iz fondova EU i kome se gospodarstvenici mogu obratiti za pomo ako imaju kakvih pitanja. Kako Hrvatska gospodarska komora sudjeluje sa mnogo projekata u programima nancijske pomoi Europske unije Hrvatskoj, upoznati smo s problematikom traenja natjeaja Europske unije, pisanja projekata, traenja partnera, uspostave konzorcija i voenja projekata te drugim projektnim aktivnostima. Smatrali smo da steeno znanje i iskustvo trebamo prenijeti na poslovnu zajednicu i pruiti mogunost da na jednom mjestu putem jednodnevnog seminara gospodarstvenici dobiju saete, kratke, jasne i konkretne informacije koje su pregled postojeeg stanja o nancijskoj pomoi Europske unije Hrvatskoj koja je trenutano dostupna i koja e biti dostupna u najskorije vrijeme. Seminari su odrani u suradnji sa Sredinjim dravnim uredom za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije i Ministarstvom nancija, Upravom za nanciranje programa i projekata pomoi Europske unije, Sredinjom jedinicom za nanciranje i ugovaranje. Djelatnici navedenih institucija odrali su predavanja na seminarima koji su odrani 2007. godine: 14. veljae u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, 30. oujka u upanijskoj komori Split, 3. travnja u upanijskoj komori Bjelovar, 9. svibnja u Uredu HGK u Kninu, 10. svibnja u upanijskoj komori Zadar, 15. svibnja u upanijskoj komori Karlovac, 22. svibnja u upanijskoj komori Dubrovnik, 12. lipnja u upanijskoj komori Poega, 20. lipnja u upanijskoj komori Varadin, 27. lipnja u upanijskoj komori Pula, 4. rujna na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, 20. rujna u upanijskoj komori Koprivnica, 3. listopada u Gradskoj vijenici Grada ibenika i 22. listopada u upanijskoj komori Virovitica. Na predavanjima je poslovna zajednica upoznata s programima CARDS, PHARE, ISPA, IPA, SAPARD i programima Zajednice CIP te 7. okvirnim programom za istraivanje i razvoj. Sluatelji su bili upoznati s programima ija su sredstva raspodijeljena odnosno iji su projekti u provedbi (CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD). Poseban je naglasak bio na programu IPA, koji ujedinjuje sva etiri navedena programa i koji je
3
dostupan od 2008. godine. Gospodarstvenicima je napomenuto da i dalje u pogledu fondova EU svoje mogunosti trae kroz natjeaje za robu i usluge u okviru provedbe odobrenih projekata, iji su korisnici javna uprava i neprotne institucije. Osim teorijskog upoznavanja s programima Europske unije dostupnima Hrvatskoj, poslovna zajednica upoznata je s procedurom pripreme dobrog projekta, kako ga prijaviti na ispravan nain te kako tee procedura ocjenjivanja ponude u nadlenoj instituciji do sklapanja ugovora s ponuditeljem. Gospodarstvenici su upoznati s najeim pogrekama na koje se nailazi kod ocjenjivanja pristiglih ponuda (projekata), kao i s najboljim praksama u pisanju projekata. Na taj su nain projekti i programi Europske unije priblieni poslovnoj zajednici i svim ostalim sudionicima seminara. Jednako je tako otvorena mogunost postavljanja pitanja predavaima u toku seminara i nakon njih. Na sva su pitanja pripremljeni odgovori i poslani svim sudionicima regionalnih seminara. S obzirom na sve vei interes za pitanja i odgovore s regionalnih seminara odluili smo objaviti ovu brouru kako bismo i ovim putem dali savjete i preporuke svima zainteresiranima za pitanja u vezi s Europskom unijom. Nadamo se da ete u pitanjima i odgovorima nai ona koja e Vam biti od koristi te da e ova broura biti putokaz gospodarstvenicima kako do fondova Europske unije. Ako imate pitanja na koja niste pronali odgovor, slobodno se obratite Euro info komunikacijskom centru Hrvatske gospodarske komore, ije kontakte moete pronai na www.hgk.hr i www.euroinfo.hr.
Info
Euro info komunikacijski centar Hrvatske gospodarske komore www.hgk.hr www.euroinfo.hr
4
O programu IPA
1. Molim detaljnije informacije o mogunostima programa IPA za razvoj ljudskih potencijala, konkretno za potporu osnivanja uilita (privatni sektor), za programe cjeloivotnog obrazovanja i openito obrazovanja. Takoer, moe li se u programu IPA poticati edukacija ruralnog stanovnitva?
Podruje cjeloivotnog obrazovanja obuhvaeno je Operativnim programom za razvoj ljudskih potencijala u sklopu IV. komponente programa IPA. Cilj je operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala Republike Hrvatske 2007.2009. (HRDOP) izgradnja sposobnosti u vezi s vrstama aktivnosti i proceduralnim zahtjevima Europskog socijalnog fonda. Openiti je cilj HRDOP-a stvarati nova i kvalitetnija radna mjesta, privui i zadrati to vie zaposlenih poveanjem ulaganja u ljudski kapital, jaanjem socijalne ukljuenosti i poticanjem prilagodljivosti poduzea i radnika. U Operativnom programu za razvoj ljudskih potencijala utvreno je etiri prioriteta. Unutar svakoga prioriteta denirane su mjere. Zasad je treim prioritetom predviena mjera Jaanje sustava obrzovanja odraslih, tako da je cjeloivotno uenje zasigurno jedan od prioriteta u programu IPA. Detaljnije informacije o Operativnom programu za razvoj ljudskih potencijala moete vidjeti na www.strategija.hr, te na stranici Agencije za obrazovanje odraslih (www.aoo.hr) koja e predlagati projekte u okviru ove mjere. to se tie mogunosti nanciranja edukacije ruralnog stanovnitva, ona nije posebno istaknuta kao prioritet, no neke bi se grupe ruralnog stanovnitva moda mogle tretirati kao socijalno iskljuene, primjerice neobrazovane ene u ruralnim podrujima, a u tom smislu bi se takvi programi moda mogli nancirati kroz mjere predviene u 1. i 2. prioritetu.
2. Mogu li se koristiti fondovi za prekvalikaciju i dokvalikaciju radnika u ovisnom drutvu H-a i za zbrinjavanje vika radnika u drutvima kojima je vlasnik H? (Vlasnik H-a sa tendencijom privatizacije, te zbrinjavanja vika radnika.)
IV. komponenta programa IPA namijenjena je jaanju ljudskih resursa, a ako resorno ministarstvo (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva) predloi projekt ovakvog tipa, postoji mogunost da se vaa mjera nancira radi prekvalikacije i dokvalikacije radnika H-a.
O PROGRAMU IPA 5
3. Hoe li u programu IPA biti sredstava za informatizaciju i za obnovu infrastrukture drutva ovisnog o H-u?
Dio komponente III. programa IPA odnosi se na sektor prometa, no nanciraju se prije svega veliki infrastrukturni projekti i priprema takvih projekata. U svakom sluaju, resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture mora predvidjeti i predloiti projekt takvog tipa. Program ISPA ve nancira jedan projekt vezan uz obnovu eljeznike pruge Vinkovci-Jankovci, gdje je glavni korisnik H, postoji mogunost da se takvi projekti nanciraju kroz treu komponentu programa IPA.
4. Tvrtka u svom poslovanju stvara drvni otpad koji koristi kao gorivo za proizvodnju, para slui kao energent za grijanje prostora i suenje drva. Molimo informaciju o tome kome se obratiti za nanciranje projekta, ali izradu postrojenja za kogeneraciju, odnosno postoji mogunost da se proizvedenom parom pokree turbina odnosno generator te proizvodi elektrina energija.
Ako vas zanima kapitalno ulaganje, ono na alost nije mogue iz sredstava EU. Mogue je sunancirati savjetodavne usluge odreenog tipa, primjerice kroz natjeaj za projekt Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika koji je bio otvoren do kraja travnja 2008. ili kroz slian projekt tijekom 2009. godine u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost IPA. Natjeaj iz novog programa raspisat e Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva.
5. Koji su programi, takoer novi (u sklopu programa IPA ili ostalih programa EZ), pogodni za projekte iz podruja zatite okolia, odlaganja otpada i slino? Takoer Vas molim izvore uspjenih primjera iz dosadanje prakse zemalja pretpristupnica?
Trea komponenta programa IPA predviena je za nanciranje projekata iz podruja zatite okolia. Financirat e se projekti vezani uz Zahtjevna ulaganja u podruju zatite okolia (Investment Heavy Environmental Directives) koja deniraju regulative EU i vezane su uz ispunjavanje kriterija za lanstvo u EU u podruju zatite okolia. Primjere iz programa ISPA moete pronai na: http://ec.europa.eu/regional_policy/funds/ispa/ispa_en.htm#ispa
6. Molimo vie informacija o mjerama programa IPA za promicanje razvoja ICT-klastera (koliki je iznos, to se nancira, koliko mora biti lanica ICT-klastera, koji uvjeti i ciljevi trebaju biti ispunjeni).
Trea komponenta programa IPA u svojoj potkomponenti regionalna konkurentnost predvia nanciranje osnivanja odabranih klaster-projekata. Jedan od pilot-klastera bit e i ICT-klaster, meutim, kako je izrada natjeajne dokumentacije za tu operaciju u tijeku, nemogue je pruiti detaljne informacije o kriterijima za odabir korisnika ili aktivnosti. Raspisivanje natjeaja za ovaj projekt predvieno je u drugoj polovici 2008. godine. Vie informacija o Operativnom programu za regionalnu konkurentnost programa IPA dostupno je na internetskoj stranici www.strategija.hr.
O PROGRAMU IPA
7. Pitanje o ulaganju u manju poslovnu infrastrukturu. Radi poveanja konkurentnosti idemo u proirenje djelatnosti, konkretno u gradnju praonice za teretna, poluteretna i putnika vozila, dogradnju infrastrukture (vodovodna i hidrantska mrea), kao i u gradnju krovita na proizvodnoj hali dimenzija 25x52 m, moemo li se za ta ulaganja prijaviti na natjeaje?
Uvjeti prijavljivanja na natjeaj odreeni su svakim pojedinim pozivom na natjeaj. Natjeaji za sredstva iz programa IPA 2007 u dijelu ulaganja u poslovnu infrastrukturu, a radi poticanja regionalne konkurentnosti bit e otvoreni tijekom 2008. godine te je stoga vano pratiti informacije objavljene na internetskoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprave za integrirani regionalni razvoj (www.mrrsvg.hr) i Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje koja objavljuje natjeaje (http://cfcu.mn.hr/) jer u ovom trenutku jo nisu poznati konkretni uvjeti. Ono to se moe oekivati jest da e se slijediti uvjetovanost natjeaja u projektu PHARE Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu kojim su sredstva bila dostupna pravnim osobama neprotnog karaktera koje spadaju u jednu od sljedeih kategorija krajnjih korisnika: jedinica regionalne ili lokalne samouprave; udruenje takvih jedinica; javna institucija, rma ili udruga u vlasnitvu lokalne ili regionalne samouprave; upanijska ili opinska turistika zajednica.
8. Ukljuuje li program IPA ulaganje u manju poslovnu infrastrukturu, opremanje poslovne zone komunalnom infrastrukturom i moe li nositelj biti jedinica lokalne samouprave, ili je ono namijenjeno samo poduzetnicima za razvijanje njihove poslovne infrastrukture?
Mogunosti kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost IPA ograniene su na poslovnu infrastrukturu u javnom vlasnitvu (program dostupan na www.strategija.hr). Detalji e biti dostupni po objavi tog natjeaja, krajem 2008. godine. Sline mogunosti postoje i kroz Operativne programe za prekograninu suradnju (ista internetska stranica). Uvjeti prijavljivanja na natjeaj odreeni su svakim pojedinim pozivom na natjeaj, te je stoga potrebno redovito pratiti obavijesti na internetskim stranicama Uprave za integrirani regionalni razvoj (ww.mrrsvg.hr) i Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje koja objavljuje natjeaje (http://cfcu.mn.hr/). Sredstva su dostupna za komunalnu infrastrukturu za poslovne zone, osobito lokalnoj zajednici i tvrtkama u vlasnitvu upanija ili gradova i opina.
O PROGRAMU IPA
9. Mogu li se programom IPA dobiti sredstva za nabavu transportne opreme, autobusa koji imaju eko motore i moe li krajnji korisnik takvog programa biti prijevoznika tvrtka i s kojom vlasnikom strukturom?
Pretpristupnim fondovima Europske unije nemogue je izravno nancirati opremu i radove privatnih tvrtki, osim u sektoru poljoprivrede (SAPARD - IPARD).
10. Postoji li kakav natjeaj za program kojim bi se sunancirao proces obrade otpada, unapreivanja sustava odvoza otpada te zatite okolia?
Openito govorei, u te e se svrhe koristiti program IPA 3b komponenta (zatita okolia). Koordinaciju programa, kao i predselekciju projektnih prijedloga obavlja Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Komponentom 5 programa IPA predviena su ulaganja u toplane na biomasu, tj. otpadne tvari iz sektora poljoprivrede i umarstva.
11. Program IPA: tko e biti nadlean za izradu natjeajne dokumentacije za komponente regionalni razvoj i ruralni razvoj Hrvatske?
Za izradu natjeajne dokumentacije iz Operativnog programa za regionalnu konkurentnost nadleno je Ministarstvo gospodarstva, odnosno organizacijske jedinice tog i drugih ministarstava ukljuenih u provedbu pojedinih mjera i aktivnosti iz tog Operativnog programa (vidi prezentacije na www.mingorp.hr pod program IPA pretpristupne pomoi).
12. Jesu li u programu IPA korisnici upanije, opine i turistike zajednice?

Jesu, oni se kao mogui korisnici pojavljuju u IPA Operativnim programima za prekograninu suradnju, za regionalnu konkurentnost, za razvoj ljudskih potencijala te za poljoprivredu i ruralni razvoj (vidi www.strategija.hr).
O PROGRAMU IPA
O programu SAPARD / IPARD

13. Spadaju li silosi smjeteni na moru odnosno u lukama, predvieni za skladitenje itarica i uljarica u uvozu/izvozu, pod ruralnu infrastrukturu?
Ne, ne spadaju. Obrazloenje: Program IPARD 2007-2013 je plan za poljoprivredu i ruralni razvoj Republike Hrvatske koji je usvojen 19. prosinca 2007. godine i predvia unutar tree prioritetne osi, mjera 3,1 Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture, sljedee aktivnosti: 1. Ulaganje u gradnju i/ili adaptaciju kanalizacijskih sustava i sustava za proiavanje otpadnih voda 2. Ulaganje u gradnju i/ili adaptaciju lokalnih nerazvrstanih cesta 3. Ulaganje u toplane 4. Ulaganje u gradnju i/ili adaptaciju protupoarnih putova s elementima umske ceste Dakle, gradnja ili opremanje silosa za skladitenje itarica i uljarica nije dio ruralne infrastrukture. Ulaganje u gradnju i/ili obnovu i opremanje kapaciteta za skladitenje i suenje itarica i uljarica mogue je kroz prvu prioritetnu os programa IPARD odnosno kroz mjeru 1.1 Investiranje u poljoprivredna gospodarstva radi restrukturiranja i dosezanje standarda EU. Proizvodnja itarica i uljarica blisko je povezana s uzgojem stoke te osigurava kvalitetnu hranu za domae ivotinje. Stoga e nanciranje unutar te mjere biti usmjereno na obiteljska poljoprivredna gospodarstva srednje veliine (20 do 50 ha zemljita) radi dosezanja okolinih standarda EU te poboljanje proizvodne infrastrukture i opreme na gospodarstvu kako bi ono postalo konkurentnije na buduem tritu EU. Poseban je kriterij to da smjetajni kapacitet mora biti izmeu 100 i 1000 t, a obiteljsko gospodarstvo mora dokazati vlastitu proizvodnju (iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava) najmanje 20 ha prije poetka investicije.
O PROGRAMU SAPARD / IPARD
14. Gdje prijaviti projekte povezane uz maslinarstvo i vinogradarstvo?

Projekte povezane uz sektor maslinarstva i vinogradarstva treba prijaviti na program SAPARD, ali prije svega treba pogledati u upute za prijavu je li spomenuti sektor izabran kao prioritetni. Meutim, posljednji odnosno 3. natjeaj za dodjelu sredstava iz programa SAPARD Mjera 1 i Mjera 2 (NN 20/08) bio je otvoren od 19. veljae do 3. travnja 2008. godine. Zasad nema informacija hoe li biti jo jedan natjeaj u SAPARD-u, a ako ne bude, projekt ete moi predati kada krene IPARD.
15. SAPARD - kada e biti otvoren novi natjeaj i koji su uvjeti promijenjeni?
Posljednji odnosno 3. natjeaj za dodjelu sredstava iz programa SAPARD, Mjera 1 i Mjera 2 (NN 20/08), bio je otvoren od 19. veljae do 3. travnja 2008. godine. Zasad nema informacija hoe li biti jo jedan natjeaj u SAPARD-u, a ako ne bude, projekt ete moi predati kada krene IPARD. U odnosu na prvi natjeaj, u kasnijim je natjeajima promijenjeno nekoliko uvjeta. S obzirom na to da udio dravne ili lokalnih vlasti moe biti do 25 posto, znatno je veem broju poslovnih subjekta omogueno da se prijavi na program SAPARD. Promjene koje se odnose na poslovne planove pojednostavnjuju njihovo ispunjavanje jer su potpuno prilagoene ostalim nancijskim izvjeima. Znatnim sniavanjem ili ukidanjem odreenih nancijskih pokazatelja omoguen je pristup sredstvima SAPARD onim potencijalnim korisnicima koji nisu mogli ispuniti kriterije propisane u prvom natjeaju. Naime, nakon analize poslovnih planova prijava iz prvoga kruga natjeaja odbijeno je ukupno 19 zahtjeva (37,2 posto), uglavnom zbog neispunjavanja spomenutih ekonomskih kriterija. Prilikom prijave na kasnije natjeaje vie nije bilo potrebno dostaviti odreene dokumente. Na taj se nain skratilo vrijeme potrebno za prikupljanje dokumenata. Nadalje, vie nije bilo potrebno dostaviti studiju utjecaja na okoli, ime se ujedno znaajno smanjuju trokovi korisnika. Ugovorom o zbrinjavanju gnojiva na druge naine osim dosadanjih, korisnicima se prua vea mogunost izbora i, naravno, posljedino sniavanje trokova. Jedna od najbitnijih promjena odnosi se na pismo namjere banke koje postaje prihvatljiv dokaz o sposobnosti korisnika da provede cijelo ulaganje. Pismo namjere banke ne mora biti obvezujue niti sadravati rok vaenja. Takoer je omogueno da se krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak mogu koristiti prilikom koritenja sredstava SAPARD. Na taj je nain bitno olakan pristup nancijskim sredstvima potrebnim za provoenje projekta. Usklaivanjem sa Zakonom o gradnji omogueno je korisnicima ostvarivanje prava na sredstva SAPARD ako je u vlasnikom listu upisano pravo gradnje.
10
16. Iz SAPARD-a se ne moe nancirati kupnja traktora, spadaju li tu i radni strojevi (bageri)?
Bageri su u kategoriji traktora, ali trebalo bi tono denirati pojam radnih strojeva, gdje bi neki vjerojatno i bili pogodni za nanciranje.
17. Zanima me 3. mjera SAPARD-a za obnovu nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave. Koji je nancijski minimum i maksimum sredstava i postoje li neka ogranienja prema jedinicama lokalne samouprave ako koriste neke druge izvore nanciranja za iste projekte?
Maksimalna potpora po korisniku godinje za takvo ulaganje iznosi 3,000.000 kuna. Financijski minimum nije predvien. Isti projekt ne moe biti sunanciran iz dvaju razliitih izvora (bilo da je rije o drugim programima pomoi iz EU, drugih meunarodnih nancijskih instrumenata te nacionalnih programa potpore). Natjeaj za 3. mjeru jo nije raspisan i nema informacija hoe li biti raspisan.
18. Moe li se za 3. mjeru SAPARD-a javiti jedinica lokalne samouprave za gradnju kanalizacijskog sustava i dokad se moe predati projekt?
Ulaganja u kanalizacijski sustav doputena su programom SAPARD, mjerom 3. Natjeaj za 3. mjeru jo nije raspisan.
19. Hoe li se SAPARD nastaviti kroz program IPA tako da i dalje ima tu specinost da korisnik sam nancira projekt u potpunosti te da kasnije ako njegov program proe na natjeaju dobije povrat sredstava?
Da, ruralni i razvoj poljoprivrede nesmetano e se nastaviti kroz program IPA, petu komponentu. Specinosti koje ste naveli zadrat e se sasvim sigurno i u programu IPA. Kao i dosad, ugovor o sunanciranju kroz program IPA potrebno je potpisati prije nego to se krene u provedbu projekta.
20. Kada se oekuje objava natjeaja iz programa SAPARD za 3. mjeru?

Projekt je u nadlenosti agencije SAPARD. Za sve je informacije o natjeajima iz 3. mjere potrebno pratiti objave na stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: http://www.mps.hr/projekti/projekt.asp?PID=62
11
21. Je li mogue da proizvodna tvrtka u vlastitom proizvodnom pogonu dobije bespovratna sredstva za poveanje proizvodnje (slastice, kruh i dr.), kupovinu novih strojeva za proizvodnju i poveanje radne higijene? Ako je mogue, o kojim je programima EU rije?
Na alost, u ovoj etapi pretpristupnog razdoblja nije predvieno nanciranje nadogradnje i proirenja postojeih kapaciteta tvrtke niti nabave opreme odnosno kupovina strojeva, osim u sektoru poljoprivrede i prehrane. Mogunost sunanciranja tvrtki u proizvodnoj industriji nudi se kroz program SAPARD koji koordinira Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Sredstvima iz programa SAPARD sunanciraju se projekti korisnika do 50 posto priznatih prihvatljivih izdataka, po naelu ex post, znai nakon zavrene investicije. Dosad su provedena i zatvorena tri natjeaja za 1. i 2. mjeru. Na stranici http://www.mps.hr pronai ete vodi za korisnike za 1. i 2. mjeru u kojem su detaljno denirane mjere i prioriteti, kao i potencijalni korisnici i druge upute za prijavu projekata. Programom SAPARD nije mogue nancirati poveanje proizvodnje slastica, kruha i drugih pekarskih proizvoda. Nakon SAPARD-a, mogunosti za sunanciranje nudit e se kroz program IPARD koji e pruati mogunosti za nanciranje znatno veeg broja aktivnosti.
12
O programu PHARE
22. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastinih nosiljki za pivo i mineralnu vodu. Da bismo poveali izvoz, moramo investirati u tehnologiju koju jo nitko ne posjeduje na podruju bive Jugoslavije te bez koje ne moemo konkurirati u EU. Tvrtka je na podruju posebne dravne skrbi. Je li mogue nanciranje po programu PHARE? Tehnologija stoji izmeu 150.000 i 200.000 eura po stroju. Svaka pomo dobro bi dola. Moe li nanciranje biti regresivno odnosno moramo li mi ekati odobrenje nanciranja prije uvoenja tehnologije? Ako ne, koji nam program moe pomoi?
U ovoj etapi pretpristupnog razdoblja nisu predviena kapitalna ulaganja u tvrtke, osim u sektoru poljoprivrede. Najvei je iznos nanciranja kroz program Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj 100.000 eura, no za aktivnosti kao to su savjetodavne usluge, certikacija proizvoda i izrada marketinkih strategija. Tako e biti i kroz program IPA. Inae, u projektima EU nema retroaktivnog nanciranja.
23. Koje su mogunosti koritenja pretpristupnih fondova za grake usluge, proizvodnju, distribuciju i razvoj proizvoda igraih karata, djejih igara i poklon-vreica?
Programom Phare 2006 (projekt Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj) nancirale su se sline usluge, meu ostalim i u sektoru proizvodnje igara i igraaka. Natjeaj je bio otvoren do 28. travnja 2008. godine, a natjeajna dokumentacija dostupna je na stranicama SAFU (http://cfcu.mn.hr/). Vie nee biti takvih natjeaja iz programa PHARE, nego iz programa IPA. Tijekom 2009. godine slian natjeaj e biti otvoren u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost.
O PROGRAMU PHARE
13
24. Postoji li mogunost dobivanja bespovratnih sredstava za izvoznu orijentaciju u kemijskoj industriji (mali i srednji poduzetnici)?
Dosad je bilo mogue dobiti bespovratna sredstva za poticanje izvoza jedino kroz program Phare 2006 (projekt Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj) kojim je predviena dodjela bespovratnih sredstava malim i srednjim poduzeima orijentiranima na izvoz u sljedeim sektorima: Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pia i duhana Proizvodnja drva i drvnih proizvoda Proizvodnja gumenih i plastinih proizvoda Proizvodnja temeljnih metala i fabriciranih metalnih proizvoda Proizvodnja transportne opreme Ostala proizvodna djelatnost Kompjuterski i srodni poslovi Sektor kemijske industrije nije izabran kao prioritetni, pa se nije mogao nancirati u ovom projektu. Natjeaj je zatvoren krajem travnja 2008. godine, a sline e se aktivnosti moi nancirati i Operativnim programom za regionalnu konkurentnost programa IPA (raspisivanje natjeaja sredinom 2009. godine).
25. Godine 2007. tvrtka ulae u novi proizvodni pogon, investicija iznosi 4 milijuna eura, kreditom 3 milijuna eura, a ostalo sami. Izvoznici 70 posto, metalna struka, 150 zaposlenih, godinji promet 48 milijuna kuna. Na koji se projekt za gradnju hale moemo prijaviti, CARDS, PHARE ili IPA?
U ovoj etapi pretpristupnog razdoblja nisu predviena kapitalna ulaganja u tvrtke (pa tako niti gradnja proizvodne hale), osim u sektoru poljoprivrede. Kroz projekt Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj postojala je meutim mogunost nanciranja sljedeih aktivnosti: Savjetovanje vano za unapreivanje konkurentnosti i izvoza Testiranje proizvoda potrebno za postizanje relevantnih standarda/sukladnosti za izvoznu proizvodnju Benchmarking Priprema marketinkih i reklamnih strategija radi poveanja svijesti o hrvatskim izvoznim proizvodima Promidba i plasiranje novih izvoznih proizvoda Stvaranje branda, dizajna, ambalae proizvoda Obuka tehnikog osoblja radi poveanja konkurentnosti i izvoza
14 O PROGRAMU PHARE
Informacije, istraivanje trita, elektroniko poslovanje Usklaivanje/ B2B (business to business) aktivnosti Sudjelovanje na meunarodnim sajmovima i priredbama. Natjeaj je zatvoren krajem travnja 2008. godine, a sline e aktivnosti biti mogue nancirati i Operativnim programom za regionalnu konkurentnost programa IPA (raspisivanje natjeaja sredinom 2009. godine).
26. Vrijede li sredstva iz Phare 2006 i za 2008. godinu ili ih od 2007. zamjenjuje IPA?
IPA od 2007. godine zamjenjuje dosadanje programe pomoi. Ugovoreni projekti nastavit e se, dakako, provoditi. Rok trajanja tih sredstava speciciran je ugovorom za pojedini projekt. Projekti iz programa PHARE 2006 provode se u 2008. i 2009. godini, a pripreme za program IPA 2007 poele su u 2007. godini te e se projekti poeti provoditi 2009 godine.
27. Koji se fond EU moe koristiti za unapreivanje i poveanje konkurentske sposobnosti tekstilne tvrtke (proizvoaa trikotanog rublja)? Moe li se nancirati program preseljenja proizvodnog pogona na jednu jedinstvenu lokaciju radi racionalnijeg poslovanja?
Projekt pod nazivom Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj (zatvoren krajem travnja 2008. godine) podupirao je poveanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika dodjelom bespovratnih sredstava za sunanciranje odreenih savjetodavnih usluga, meutim, sektor tekstilne industrije nije izabran kao prioritetni, pa se u ovom projektu nije mogao nancirati. Nije predvieno ni nanciranje programa preseljenja proizvodnih pogona.
28. Molimo da objasnite program Phare 2006 Podrka jaanju konkurentnosti i poticanje izvoza za MSP, mjeru konzultantske usluge (koje usluge se nanciraju, kome, veliinu drutva koje prua konzultantske usluge, koji su uvjeti za kandidiranje) i mjeru ispitivanja trita (detaljni uvjeti i procedure).
Projekt Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj predvia dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu izmeu 50.000 i 100.000 eura malim i srednjim poduzeima sa sjeditem u RH, koja zapoljavaju vie od 10 djelatnika, ostvaruju najmanje 25 posto ukupnog prometa kroz izvoz, u potpunom su privatnom vlasnitvu, posluju s dobiti i direktno su odgovorni za pripremu i upravljanje projektom.
O PROGRAMU PHARE
15
Financirat e se savjetodavne usluge neophodne za poveanje konkurentnosti i izvoza (testiranje proizvoda, standardi, akreditacija, certikacija itd.), mjerila (engl. Benchmarking), marketinke i promotivne aktivnosti radi poveanja konkurentnosti proizvoda; promidbu i plasiranje novih proizvoda (izrada broura, kampanje, prezentacije); stvaranje branda, dizajna; obuku zaposlenika, informiranje, istraivanje trita, e-trgovina i sudjelovanje na meunarodnim sajmovima. Detalji o natjeaju dostupni su na internetskoj stranici Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje http://cfcu.mn.hr. Natjeaj je zatvoren krajem travnja 2008. godine, a sline e aktivnosti biti mogue nancirati i Operativnim programom za regionalnu konkurentnost programa IPA (raspisivanje natjeaja sredinom 2009. godine).
29. Koje su mogunosti sunanciranja uvoenja certikata ISO?

Projekt Phare 2006 Potpora podizanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzea u RH predviao je aktivnosti savjetodavne pomoi kod uvoenja certikata ISO, no zatvoren je krajem travnja 2008. godine. Sljedee natjeaje za slinu namjenu treba pratiti na stranicama http://cfcu.mn.hr/, www.mingorp.hr i www.euroinfo.hr.
30. Molimo da navedete koji su natjeaji za program PHARE trenutano objavljeni i gdje. Molimo i informaciju, ako je ona ve dostupna, o tome kada e i gdje biti objavljeni natjeaji za taj program u sljedeem razdoblju.
Pregled natjeaja koji se objavljuju moe se pronai na sljedeim web stranicama: Delegacija EK u RH (www.delhrv.ec.europa.eu) Euro info komunikacijski centar Zagreb - HGK (www.euroinfo.hr) Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje (http://cfcu.mn.hr) EuropeAid Ured Europske komisije (http://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm) Natjeaji za projekte koji e se nancirati programom IPA bit e objavljivani na istim stranicama kao i dosad.
16
O PROGRAMU PHARE
O programu ISPA
31. Gdje se mogu saznati detalji o programu ISPA, osobito o nancijskoj podrci zatite okolia, i tko je u Hrvatskoj zaduen za provedbu tog programa vezano uz zatitu okolia?
DG REGIO http://ec.europa.eu/regional_policy/funds/ispa/ispa_en.htm#ispa EuropeAid www.europa.eu.int/comm/europeaid/index_en.htm Delegacija EK u RH www.delhrv.ec.europa.eu Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju www.strategija.hr Institucije zaduene za program ISPA u RH su Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka te Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja koje je zadueno za komponentu zatite okolia. Meutim sredstva ISPA su raspodijeljena i treba ekati poetak provedbe programa IPA.
32. Kada se moe oekivati natjeaj za sunanciranje infrastrukture, je li ISPA jedini program koji sunancira infrastrukturu, sunancira li je i SAPARD ili on sunancira iskljuivo proizvodna ulaganja?
Program ISPA posebno je kreiran upravo za usklaivanje s europskom pravnom steevinom gdje je potrebno izvoditi vee infrastrukturne zahvate. Za program ISPA ne postoji natjeaj, ve su sredstva dodijeljena na temelju projektnih prijedloga podnesenih u suradnji resornih ministarstava i Europske komisije prema prioritetima RH u pretpristupnom razdoblju. Nastavak aktivnosti koje su sunancirane kroz program ISPA prediven je kroz program IPA Komponente 3a (promet) i 3b (zatita okolia). Kroz program IPA 5. komponentu (IPARD) takoer e vjerojatno biti mogua takva vrsta investicija, meutim jo nisu jasno denirane aktivnosti koje e se moi nancirati. Osim toga kroz program IPA komponentu 3c (regionalna konkurentnost) takoer se oekuju sredstva, i to za poslovnu infrastrukturu, u tom dijelu nadleno je MMTPR, Uprava za integrirani regionalni razvoj.
17
O PROGRAMU ISPA
33. Moe li sredstva po programu ISPA koristiti velika tvrtka (vie od 250 zaposlenih) koja nije javna nego d.d.? Poduzee daje opis: NAMJENA: ouvanje okolia (voda rijeke Mrenice, buka, isputanje NOx u zrak, vibracije) PROJEKT: Modernizacija ispitne stanice dizel-motora OBJANJENJE: Zavrna je etapa proizvodnje dizel-motora ispitivanje primopredaje uz prisustvo predstavnika vlasnika i klasikacijskih drutava (registra). Pri tome se koristi voda rijeke Mrenice koja hladi motor i pri tome se zagrijava nekoliko stupnjeva i ponovo vraa u tok rijeke. Pritom se u atmosferu isputaju ispusni plinovi koji sadre NOx , a stvara se i buka i vibracija koje se prenose na okoli. Investicija ukljuuje: - nove ltre (voda) - nove ltre (zrak) - priguivae buke - ispusne lonce - hvatae buke - novi sustav vode za hlaenje (regulacija temperature) itd.
Krajnji korisnici sredstava iz programa ISPA mogu biti iskljuivo institucije u javnom vlasnitvu. Institucije (tvrtke) u iskljuivom ili pretenom privatnom vlasnitvu mogu se unutar programa ISPA pojaviti kao potencijalni izvoai odreenih radova unutar projekata ISPA. Za sredstva iz pretpristupnih programa potrebno se prijaviti na javni natjeaj onoga projekta koji za potencijalnog podnositelja projektnog prijedloga predstavlja relevantno podruje i za koji je u mogunosti ispuniti kriterije navedene u natjeaju. U sluaju uspjeha na natjeaju, potpisuje se ugovor s akreditiranim ugovornim tijelom, a sredstva se ostvaruju ispunjavanjem ugovornih obveza.
18
O PROGRAMU ISPA
O programima ZAJEDNICE
34. Koja je razlika izmeu fonda EU i programa EU? Ako je to mogue, navesti i primjere. Je li FP7 program? Je li CARDS fond? Je li EUREKA program?
Ti se termini koriste istovjetno, s time da fond oznaava tek izvor sredstava, a program upuuje na postojanje odreenih pravila kod koritenja tih sredstava. Jedno je od pravila za koritenje sredstava programiranje, pa se tako iz proraunskih stavki za programe CARDS, Phare i sl. na godinjoj razini utvruju projekti koji e se nancirati. Slino su ustrojeni i programi Zajednice (meu kojima je i FP7), na viegodinjoj razini utvruje se namjena sredstava i pravila njihovog koritenja te se raspisuju natjeaji na temelju kojih se odabiru najbolji projekti, nanciraju se i provode prema prethodno utvrenim pravilima.
35. Hoe li program LIFE+ pruati mogunosti i za tvrtke iz Hrvatske, odnosno hoe li tvrtke moi sudjelovati u njemu?
Prema pravnoj osnovi EU korisnici programa LIFE+ mogu biti javna ili privatna tijela, akteri i institucije. Pravna osnova za sudjelovanje RH u programu LIFE+, tzv. Memorandum o razumijevanju, treba biti potpisan s EK kako bi RH mogla sudjelovati. Resor nadlean za ovaj program je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG).
36. Program CIP mora li tvrtka koja se prijavi na program imati partnere (strane) i napravljen poslovni plan? Moraju li biti lanice EU? Kako doi do njih? Koji je najmanji broj partnera?
Za komponentu programa CIP koja potie razvoj inovativnih malih i srednjih poduzea omoguavajui im laki pristup izvorima nanciranja i drugim uslugama podrke poslovanju (Program za poticanje poduzetnitva i inovacija - EIP) zadueno je izravno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (Uprava za mala i srednja trgovaka drutva i zadruge). Poslovni plan potreban je u svakom sluaju. Drugi uvjeti ovise o
O PROGRAMIMA ZAJEDNICE
19
pojedinim natjeajima koje raspisuje Europska komisija (http://ec.europa.eu/cip/index_en.htm). Uglavnom je predvieno da se na natjeaje ne prijavljuju sami poduzetnici ve posrednika tijela npr. razvojne banke, fondovi rizinog kapitala i druga tijela koja podupiru poduzetnitvo i servisiraju male i srednje rme. Vie informacija nalazi se na ve navedenoj internetskoj stranici.
37. Program FP7 mora li tvrtka koja se prijavi imati partnere (strane) i koliko?
Za program FP7 (7. okvirni program za istraivanje i razvoj) tvrtka koja se prijavljuje u pravilu mora imate partnere iz zemalja lanica Europske unije. Projekti se izravno prijavljuju Europskoj komisiji. Status zemlje kandidatkinje omoguava Hrvatskoj da partneri iz Hrvatske budu nositelji projekta kao i zemlje EU. U programu FP7 moe sudjelovati bilo koji pravni subjekt ili pojedinac na teritoriju zemlje koja sudjeluje u programu na temelju lanstva. Uvjeti ovise o pojedinim natjeajima koje raspisuje Europska komisija (www.cordis.europa.eu). Za program FP7 u Hrvatskoj nadleni su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Uprava za meunarodnu suradnju (www.mzos.hr) i Hrvatski institut za tehnologiju (http://hit.hit.hr/Default.aspx). Vie informacija nalazi se na ve navedenim internetskim stranicama.
38. Na koji se nain banke mogu prijaviti na CIP (komponenta 1 - EIP)? Odnosi li se i na ovu komponentu informacija da je prijava mogua prije potpisivanja MoU-a?
Republika Hrvatska 1. je listopada 2007. godine potpisala, a u veljai 2008. raticirala Memorandum o razumijevanju za prvu komponentu programa CIP, tako da se potencijalni hrvatski korisnici mogu prijaviti na otvorene natjeaje odnosno otvorene pozive za dostavu prijedloga u sklopu prve komponente. Natjeaje za Programe Zajednice raspisuje Europska komisija DG ENTERPRISE na njihovim internetskim stranicama http://ec.europa.eu/enterprise/calls/prior.html. Komisija je ta koja ocjenjuje zaprimljene projektne prijedloge i potpisuje ugovore s uspjenim predlagateljima te prati njihovu provedbu. U informiranju o ovim mogunostima nanciranja Komisija se oslanja na kontakte u dravama korisnicama; u sluaju prve komponente CIP-a to je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva.
39. CIP - ukljuuje li podrku projektu kogeneracijskog energetskog postrojenja (na visokotlani prirodni plin)? Namjena: kapitalno ulaganje gradnja postrojenja.
Unutar svakog natjeaja, koji se objavi u okviru programa CIP-a, specicirana su pojedina podruja i uvjeti koji deniraju kriterije dodjele sredstava. Za sve detalje o tom programu zadueno je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Napominjemo da se tim programom Zajednice u pravilu sredstva ne dodjeljuju izravno rmama, nego posrednikim tijelima u sektoru gospodarstva (fondovi, razvojne banke i sl.).
20
40. Molim da mi detaljnije objasnite pristup nanciranju novih poduzea i nanciranju razvoja MSP-a i inovacija u okviru programa CIP-a, primjerice poveanje ulagakoga kapitala fondova rizinoga kapitala i poslovnih anela.
Za program CIP odnosno onu njegovu komponentu koja potie poduzetnitvo izravno je zadueno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (Uprava za mala i srednja trgovaka drutva i zadruge). Pristup nanciranju novih poduzea i nanciranju razvoja MSP-a dio je prvog stupa programa CIP-a. Uvjeti ovise o pojedinim natjeajima koje raspisuje Europska komisija (http://ec.europa.eu/cip/index_en.htm). U pravilu je predvieno da se na natjeaje ne prijavljuju sami poduzetnici, nego posrednika tijela primjerice razvojne banke, fondovi rizinoga kapitala i druga tijela koja podupiru poduzetnitvo i servisiraju male i srednje rme. Vie informacija nalazi se na ve navedenoj internetskoj stranici.
41. Ima li u CIP-u grantova za doktorski studij i koliko iznosi vlastiti udio?
Naelno, visoko obrazovanje nancira se iz programa Zajednice TEMPUS te ERASMUS MUNDUS, a neke mogunosti postoje i kroz program FP7. Za sva tri programa zadueno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Uprava za meunarodnu suradnju.
21
O mogunostima koritenja fondova Europske unije
42. Koje su mogunosti koritenja sredstva iz fondova EU za dokapitalizaciju u opremu i objekte na zbrinjavanje sekundarnih sirovina - nanciranje prea i kontejnera, nanciranje hale za tvrtku koja posluje od 2002. godine i ima sedam zaposlenih?
Pretpristupnim fondovima Europske unije nemogue je direktno nancirati opremu i radove privatnim tvrtkama.
43. Mogu li se koristiti bespovratna sredstva iz programa CARDS i PHARE za preseljenje gradskog poduzea iz naseljenog mjesta u poslovnu zonu s otvaranjem novih poslovnih postrojenja, kao npr. prerada biljnog ulja u gorivo biodizel i prerada graevinskog otpadnog materijala u repromaterijal?
Sredstvima EU mogue je nancirati gradnju ili razvoj postojee poslovne infrastrukture u javnom vlasnitvu. Primjer programa koji nancira projekte takve aktivnosti je PHARE 2005 za razvoj poslovne infrastrukture gdje je poziv na predlaganje projekata zatvoren 6. veljae 2007. godine. Novi natjeaj za projekt takvog tipa bit e raspisan kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost IPA 2008. godine. Kapitalna ulaganja u konkretna poduzea predviena su jedino u sektoru poljoprivrede. Programom SAPARD ne moe se nancirati prerada biljnog ulja u biodizel gorivo. Vie informacija o samom projektu moe se nai na web-stranici sredinje jedinice za nanciranje i ugovaranje, te na web-stranici Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvitka http://www.mps.hr. http://cfcu.mn.hr/ - Sredinja Agencija za nanciranje i ugovaranje
44. Zanimaju nas natjeaji za unapreivanje industrijske proizvodnje, poboljanje tehnologije i izradu gospodarske infrastrukture.
Svi se natjeaji, ukljuujui i spomenuta podruja, objavljuju na stranicama SAFU-a (http://cfcu.mn.hr/) ili EuropeAida (http://ec.europa.eu/ europeaid/index_en.htm).
22
O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE
45. Veliki poduzetnik planira gradnju hotelskog parkiralita sa sustavom solarne energije za grijanje hotela. Postoji li fond za ija bismo se sredstva mogli natjecati za nanciranje projekta? Ako postoji, koja je prva adresa na koju se moemo obratiti?
Trenutano ne postoji mogunost nanciranja mjere obnovljivih izvora energije u fondovima dostupnim u pretpristupnim programima. No, pretpristupnim fondovima EU nije mogue izravno nancirati radove privatnim tvrtkama.
46. Turistika zajednica planira restaurirati kuu Marka Pola. Moe li konkurirati za sredstva grant-sheme neprotne aktivnosti?
Ako je objavljen natjeaj za bespovratna sredstva u koji se uklapa navedeni prijedlog i po kojem je navedena institucija prihvatljiva kao podnositelj projektnog prijedloga, projekt moe konkurirati za dodjelu sredstava. Konkretne mogunosti za takav natjeaj pruaju se kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost IPA (Prioritet 1, Mjera 1.1. vidi dokument na www.strategija.hr) te kroz pojedine Operativne programe za prekograninu suradnju (ista stranica). Natjeaji se ne oekuju prije kraja 2008. godine.
47. Je li mogue ostvariti sredstva za dopunu djelatnosti (meunarodno otpremnitvo) u smislu smanjivanja opsega poslova ulaskom u EU?
Za konkretan odgovor na pitanje potrebno se obratiti resornom tijelu nadlenom za vae podruje djelovanja. To tijelo moe predloiti projekt koji bi odgovarao vaim potrebama ako su one od nacionalne vanosti u procesu pristupanja EU. Openito govorei, za sredstva iz pretpristupnih programa potrebno se prijaviti na javni natjeaj onoga projekta koji za potencijalnog podnositelja projektnog prijedloga predstavlja relevantno podruje i za koji je u mogunosti ispuniti kriterije navedene u natjeaju. U sluaju uspjeha na natjeaju, potpisuje se ugovor s akreditiranim ugovornim tijelom, a sredstva se ostvaruju ispunjavanjem ugovornih obveza.
48. Postoji li mogunost da veliko poduzee u vlasnitvu strane grupacije dobije sredstva iz programa EU (EK)? Poduzee je profitno, a djelatnost proizvodnja piva.
Korisnici su detaljno specicirani pojedinim natjeajem. U pravilu, sredstva EU rijetko se dodjeljuju izravno poduzetnicima i u tim sluajevima korisnici su obrti te mala i srednja poduzea u slubi lokalnog, ruralnog i regionalnog razvoja. Nadalje, ulaganja koja su im dostupna kroz fondove EU ne smiju izravno omoguiti ostvarenje prota. Primjer projekta kojim su se dodjeljivala sredstava malim i srednjim poduzetnicima jest Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj.
23
49. Ako je drutvo u 2006. godini poslovalo s gubitkom, postoji li mogunost da se u ovoj godini koriste sredstva dok se ne eliminira gubitak?
Na alost, kriteriji za nanciranje projekata razliitim programima EU ne otvaraju prostor za nanciranje poduzea koja su u gubitku. Poduzea moraju dulje vrijeme stabilno poslovati.
50. Kojim bi programom (projektom) bilo mogue sunancirati vodovod i odvodnju te proiiva otpadnih voda u jedinicama lokalne samouprave i tko moe biti podnositelj zahtjeva (gradovi, opine ili komunalna poduzea u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave)?
Upravljanje vodama (ukljuujui i otpadne vode) denirano je kao jedna od prioritetnih aktivnosti u Operativnom programu za zatitu okolia u sklopu tree komponente programa IPA. Institucija odgovorna za navedene prioritete u sklopu programa IPA je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva koje je zadueno meu ostalim i za odabir projekata koji e se predlagati za sunanciranje. Pogoni za proiavanje otpadnih voda su dozvoljeno ulaganje u mjeri 3 razvoj ruralne infrastrukture programa SAPARD, iji su korisnici jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) sa do 10.000 stanovnika prema popisu iz 2001. godine. Meutim, 3. mjera jo nije akreditirana, tako da nije mogue predlagati projekte.
51. Koje su mogunosti koritenja sredstava iz fondova EU za nanciranje otkupa koe i vune za otkupnu stanicu koja je djelomino ureena?
Na alost, pretpristupni programi nisu dostupni za spomenuta ulaganja za privatne tvrtke.
52. Koje su mogunosti dobivanja bespovratnih sredstava za realizaciju zajednikog projekta tvrtke iz Hrvatske (sektor metalne industrije) i tvrtke iz zemlje lanice EU (koja nije susjedna zemlja), na koje se programe moe aplicirati i gdje se objavljuju natjeaji?
Privatne rme predviene su kao mogui korisnici u samo nekim operativnim programima prekogranine suradnje RH i susjednih zemalja. Ovakva mogunost ne postoji kroz ostale tzv. transnacionalne programe suradnje. Za informacije o prekograninoj u suradnji potrebno je kontaktirati Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za integrirani regionalni razvoj, koji imaju pregled planiranih aktivnosti i natjeaja (www.mrrsvg.hr).
24
53. Tvrtka iz Garenice ima projekte i graevinsku dozvolu za izgradnju laboratorija na biolokom proistau otpadnih voda za analizu otpadnih voda i upravljanje postrojenjem. Podnosi li zahtjev za nanciranje projekta tvrtka ili grad? Dokumenti glase na tvrtku iz Garenice, a nancirani su sredstvima Grada Garenice, Hrvatskih voda i tvrtke.
U sluaju da je tvrtka u vlasnitvu grada naelno je mogue da prijavi projekt za dodjelu nancijskih sredstva, no potrebno je paljivo prouiti uvjete pojedinog natjeaja. U svakom sluaju preporuljivo je da prijava bude upuena u partnerstvu grada i tvrtke. Upravljanje vodama (ukljuujui i otpadne vode) denirano je kao jedna od prioritetnih aktivnosti u Operativnom programu za zatitu okolia u sklopu tree komponente programa IPA. Institucija odgovorna za navedene prioritete u sklopu program IPA je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva koje je zadueno meu ostalim i za odabir projekata koji e se predlagati za sunanciranje. No, prema uvjetima deniranima u Operativnom programu, tijekom prvog programskog razdoblja naglasak e biti na velikim projektima odnosno projektima ija je ukupna vrijednost vea od 10 milijuna eura.
54. U vezi s mogunostima koritenja pretpristupnih fondova Europske unije, postoji li mogunost da prijevoznika tvrtka sudjeluje na neki nain u natjeajima za nanciranje iz pretpristupnih programa Europske unije za nanciranje usluga, konkretno cestovnog prijevoza putnika?
ini se da vas zanima subvencija prijevoza, to spada pod dravnu potporu za tzv. operativne trokove. Takva subvencija nije predviena sredstvima EU u pretpristupnom razdoblju, a vrlo je rijetka i unutar EU. Prijevoznika privatna tvrtka iz RH moe sudjelovati kao pruatelj usluga ako zahtjev za spomenute usluge postoji u objavljenim natjeajima.
55. Moe li poduzee koje kandidira program u gospodarskoj zoni PPDS imati sjedite izvan PPDS-a ili mora biti sa sjeditem u PPDS-u?
Uvjeti svakog pojedinog natjeaja uvijek su jasno precizirani u natjeajnoj dokumentaciji odnosno smjernicama za korisnike. U nekim se sluajevima favoriziraju korisnici s podruja PPDS-a (npr. kod razine sunanciranja) no uklapanje u PPDS nije pretpostavka za prijavu projekta. Npr. u sektoru ruralnog razvoja, koji takoer dio sredstava usmjerava izravno poduzetnicima, gleda se kriterij ruralnog podruja podruja odnosno zajednice koja ne prelazi odreeni broj stanovnika. Trenutano su ti detalji za program IPA precizirani samo u operativnim programima dostupnima na stranicama www.strategija.hr. Natjeaja dokumentacija za te programe je u izradi.
25
56. Moe li se poduzee iz djelatnosti marina ukljuiti u neki va sada otvoren projekt i kako? Kako moemo konkurirati za EU sredstva?
Djelatnost marina nije pokrivena posebnim programom EU, tako da je prema konkretnoj projektnoj ideji odnosno prema vrsti eljenog ulaganja potrebno provjeriti postoji li mogunost sunanciranja te pod kojim uvjetima.
57. Tvrtka ima projekt namijenjen izvozu koji je u izradi. Kako moemo doi do poticajnih sredstava EU? Opis projekta - hala ima: 1. 1000 tona smrznute ribe pogon za konfekcioniranje ribe 2. pogon za usoljavanja inuna 3. pogon za letiranje inuna
Projekt Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj podupirao je poveanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika izvoznika dodjelom bespovratnih sredstava za sunanciranje odreenih savjetodavnih usluga. Meutim, natjeaj je zatvoren potkraj travnja 2008. godine. Kapitalna ulaganja u privatna poduzea mogua su za sada samo u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije. U tu su svrhu na raspolaganju program SAPARD te peta komponenta programa IPA, za koje je nadleno Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za odrivi razvitak seoskog prostora. IPA sredstva za ova ulaganja bit e na raspolaganju od sredine idue godine za mjere iz Plana za poljoprivredu i ruralni razvoj (vidi www.strategija.hr).
58. to jedno malo srednje proizvodno poduzee koje proizvodi specine proizvode, primjerice ribarske alate, moe oekivati od natjeaja o kojima se govorilo na seminaru? Mogu li i nanciraju li fondovi EU proirenje proizvodnje, nabavu opreme, izgradnju novih pogona i slino?
Projekt Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj podupirao je poveanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika izvoznika dodjelom bespovratnih sredstava za sunanciranje odreenih savjetodavnih usluga. Meutim, natjeaj je zatvoren potkraj travnja 2008. godine. Moete se prijaviti za natjeaje (ako postoje u danom trenutku) kojim netko tko je dobio pomo EU za svoj projekt podugovara opremu nunu za provedbu tog projekta. Opisana djelatnost nije pokrivena posebnim programom EU (SAPARD pokriva riblje proizvode, ali ne ulov nego trenje i preradu), tako da je prema konkretnoj projektnoj ideji odnosno prema vrsti eljenog ulaganja potrebno provjeriti postoji li mogunost sunanciranja. Ostaje vidjeti
26
koje e se mogunosti pruiti kroz IPARD (peta komponenta programa IPA). Krajem godine trebao bi biti usvojen IPARD-ov plan koji detaljno navodi prioritetne razvojne mjere i mogue vrste ulaganja za svaku. Nadleno je MPRRR (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja) Uprava za odrivi razvitak seoskog prostora.
59. Koja su poduzea ukljuena u programe s kojima bi se mogla povezati tvrtka koja se bavi istoom (na osnovi zajednikih interesa poboljanja tehnologije odvoza i obrade otpada i zatite okolia)?
Potencijalni korisnici nancijske pomoi u podruju zatite okolia hrvatska su komunalna poduzea iz djelatnosti upravljanja otpadom, a nisu u privatnom vlasnitvu. U ovom trenutku jedina tvrtka koja je ukljuena u ISPA projekt upravljanja otpadom jest istoa ibenik kao krajnji korisnik. I neke druge hrvatske komunalne tvrtke rade intenzivno na pripremi svojih projektnih prijedloga, a koordinaciju u tom dijelu vodi Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.
60. Preko kojeg programa (projekta) bi se mogla dobiti bespovratna sredstva za sunanciranje gradnje apartmanskog naselja i slinih turistikih sadraja na podruju posebne dravne skrbi?
Sredstva iz pretpristupnih programa nisu namijenjena protnim aktivnostima. U uputama za podnositelje projektnih prijedloga (Guidelines for applicants, GfA) unutar svake Grant sheme objanjeno je to se nancira i koji su trokovi prihvatljivi.
61. Farmaceutska smo tvrtka za proizvodnju generikih lijekova. Cilj je irenje u regiju. Otvaramo poduzea i predstavnitva u BiH, Albaniji, poduzea u Srbiji i Rumunjskoj. Kako moemo ostvariti poticajna sredstva? Koji fondovi EU su najpogodniji za razvoj turizma, konkretno hotela i ugostiteljstva i koje ministarstvo je nadleno za taj program (programe)? Postoje li odnosno gdje se mogu informirati za sunanciranje razvoja infrastrukture, kupnju tehnike opreme ili strojeva, konkretno za tvrtku koja se bavi proizvodnjom tekstila. Sjedite rme je u HR. Koji su sve dokumenti potrebni (projekt, trokovnik i dr.)?
Pretpristupni fondovi EU nisu namijenjeni dobivanju poticajnih sredstava. Kroz projekt dodjele bespovratnih sredstava Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj bilo je aplicirati za sunanciranje savjetodavnih usluga, ali do kraja travnja 2008. U uputama za podnositelje projektnih prijedloga (Guidelines for applicants) je inae, za svaki pojedinani natjeaj, objanjeno to se nancira i koji trokovi su prihvatljivi.
27
EU ne potie razvoj turizma kao takvog nego se to radi u okviru poticanja lokalnog i ruralnog razvoja i to projekata od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave te neprotnih i javnih tijela. Ova vrsta ulaganja u privatnu rmu nisu mogua osim u sektoru poljoprivrede. Za takve natjeaje SAPARD agencija odnosno Ministarstvo poljoprivrede propisuje uvjete za sudjelovanje (vidi stranice www.mps.hr).
62. to mi kao privatna tvrtka sa sjeditem u Italiji moemo iskoristiti iz pretpristupnih fondova i je li uope cilj koristiti fondove EU i u koje svrhe?
Sudjelovanje je mogue u ugovorima za nabavu robe, radovima (kao isporuitelj opreme odnosno izvoa radova), ugovorima o pruanju usluga (kao pruatelj usluga) ili kao primatelj bespovratnih sredstava (grant), ovisno o grant shemi koja je objavljena i uputama za aplikante unutar nje.
63. Moemo li sudjelovati na koji nain na nekom natjeaju elimo li izraditi svoje web stranice? to nam je sve potrebno i koji je postupak?
Web stranice mogue je izraditi u okviru grant ugovora/bespovratnih sredstava, na nain da su povezane s projektom koji se provodi. Za konkretan je odgovor potrebno vie informacija o samom korisniku (privatno poduzee, jedinica samouprave...). Informacije o svim objavljenim i nadolazeim natjeajima od kojih su vama relevantni oni u obliku grant shema dostupne su na stranicama http://cfcu.mn.hr pod proraunskim godinama za pojedine programe pomoi.
64. Mjeovito smo poduzee formirano u lipnju 2007. godine. Moemo li sudjelovati i gdje u vezi s izradom cjelovitog izgleda rme (logo, brand i dr.)?
Prilika za nanciranje takvih aktivnosti postojala je kroz projekt dodjele bespovratnih sredstava Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj koji je bio otvoren do kraja travnja 2008. godine. Kompletna natjeajna dokumentacija dostupna je na stranici Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje SAFU (http://cfcu.mn.hr) i EC (http://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm).
28
65. Moemo li sudjelovati u vezi s opremom za trgovinu (gondole, police) te uvoenjem nove programske i IT opreme?
Iz pitanja nije u potpunosti jasno o kojoj se vrsti ugovora radi, no ne postoji projekt koji bi podravao opremanje poduzea.
66. Posjedujem 38.000 m2 graevinskog zemljita u komadu. elja mi je napraviti istarsko selo. Koje su mogunosti fondova EU za praenje takvih projekata (ruralni turizam)?
Mogunosti ovise o lokaciji (na podruju koje upanije; je li to ruralno, rjee naseljeno podruje i sl.) i naravi projekta (javno ili privatno ulaganje; tehnika pomo ili infrastruktura i kapitalna ulaganja). U naelu, moglo bi se pokuati putem pete IPA komponente za ruralni razvitak (MPRRR - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprava za odrivi razvitak seoskog prostora, tel. 01/ 6106-525) ili nekog od programa prekogranine suradnje ako postoji suradnja s partnerima s druge strane granice (IPA kontakt je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za integrirani regionalni razvitak, tel. 01/ 4695-710). Takoer provjerite mogunost dobivanja potpore Ministarstva turizma kroz program kreditiranja seoskog turizma Razvoj turizma na selu (http://www.mint.hr/default.aspx?id=4241).
67. Posjedujem graevinske parcele za gradnju istarskih autohtonih vila s bazenima 10 km od mora, zapadna obala Istre. Posjedujem u Poreu uz more graevinsko zemljite oznake T2 za gradnju hotela, apartm. hotela, pansiona. Trenutano se izrauje DPU. Kako doi do fondova EU?
Na alost, teko. Privatna infrastrukturna ulaganja u turizam koja su mogua kroz IPA komponentu za ruralni razvitak u pravilu se odnose na poljoprivredna gospodarstva u ruralnim sredinama. S obzirom na indikativni status IPA Operativnog plana za ruralni razvitak, za detaljnije informacije se obratite Upravi za odrivi razvitak seoskog prostora (vidi gore). Provjerite mogunost dobivanja potpore od Ministarstva turizma za male obiteljske hotele kroz program Poticaj za uspjeh (http://www.mint.hr/default.aspx?id=3292).
68. U koje programe da se ukljui poduzee koje se bavi reciklaom sekundarnih sirovina?
To ovisi o vrsti ulaganja koje vas zanima. Privatnicima su zasad ograniene mogunosti izravnog predlaganja projekata za EU sredstva, posebice projekata kapitalnih ulaganja. Kroz programe ISPA te IPA 3b Zatita okolia podupire se uspostava regionalnih sustava gospodarenja otpadom iju bitnu sastavnicu ini i poveanje aktivnosti u vezi s recikliranjem. No, budui da kao privatni poduzetnik ne moete biti izravni korisnik tih sredstava EU, preostaje
29
mogunost eventualnog ukljuivanja u iru shemu uspostave navedenih regionalnih sustava, odnosno u one sastavnice sustava koje se nee izravno sunancirati kroz programe EU. Za detaljnije informacije molimo da se obratite Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Upravi za strateke i integracijske procese u zatiti okolia, tel. 01/ 3717-125. Kroz IPA komponentu ruralnog razvitka trebala bi biti mogua ulaganja u obnovljive izvore energije na farmama (vidjeti s MPRRR - Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja; Upravom za odrivi razvitak seoskog prostora).
69. Mogu li se, te na koji nain i za koje programe, poduzetnici natjecati za dobivanje potpora iz programa Europske unije? Ako za to trenutano ne postoje otvoreni natjeaji, hoe li ih biti u dogledno vrijeme i iz kojih podruja?
Da, kroz projekt Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, i to za dobivanje sredstava za sunanciranje odreenih savjetodavnih usluga (natjeaj objavljen na http://cfcu.mn.hr i otvoren do 28. travnja 2008). Slino e biti mogue kroz treu komponentu programa IPA (Operativni program Regionalna konkurentnost) dok su kroz petu komponentu (Integrirani program za poljoprivredu i ruralni razvitak) predviena kapitalna ulaganja za poljoprivrednike (kontakt MPRRR Uprava za odrivi razvitak seoskog prostora, tel. 01 6106 525). IPA sredstva bit e na raspolaganju u drugoj polovici 2008.
70. Koje su ostale mogunosti dobivanja potpora ili poticaja za male poduzetnike (seoski turizam)?
U okviru pete komponente programa IPA (MPRRR, vidi gore) planira se ulagati i u osposobljavanje poljoprivrednika na bavljenje ruralnim turizmom (u sklopu poljoprivrednoga gospodarstva) te na poticanje uslunih djelatnosti u ruralnim podrujima RH. Ulaganja u razvoj seoskog turizma bit e mogua u okviru mjere 3.2 IPARD programa Razvoj i diversikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti. U skladu sa subsektorskom analizom i ciljevima IPARD strategije za Republiku Hrvatsku, investicije za koje e se moi dobiti sredstva e biti gradnja, rekonstrukcija i opremanje u svrhu poboljanja turistikih usluga, prostorije, sanitarni vorovi i ostale prostorije ukljuujui i objekte za smjetaj ivotinja za turistike aktivnosti, prostori za rekreaciju, turistiki kampovi, zahvati na prostorima namijenjenima za vanjske aktivnosti (jahanje, sportsko slatkovodno ribarenje, brdski biciklizam, eko-staze), obnova starih zgrada (stari podrumi, mlinovi i drugo). Korisnik e morati udovoljiti opim i posebnim kriterijima prihvatljivosti za navedena ulaganja. Za sve detalje moete se obratiti Ravnateljstvu za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ulica grada Vukovara 269d, 10 000 Zagreb.
30
71. Putem kojih bi programa bilo mogue nancirati nabavu informatike opreme i softvera, proirenje prostora za poduzee koje se bavi projektiranjem brodova srednje veliine (sa vie od 20 zaposlenih) i izvozom veim od 25 posto (oko 80 posto)?
Tijela dravne uprave prijavljuju za EU nanciranje projekte denirane u skladu sa stratekim ciljevima RH, koji su utvreni u kontekstu pristupanja Europskoj uniji. Na alost, u ovoj fazi pretpristupnog razdoblja nije predvieno nanciranje nadogradnje i proirenja postojeih kapaciteta tvrtke niti nabava opreme osim u sektoru poljoprivrede i prehrane. Na internetskim stranicama Sredinje jedinice za nanciranje i ugovaranje objavljuju se natjeaji za projekte koji se mogu nancirati iz fondova EU (http://cfcu.mn.hr/). Potrebno je pratiti otvorene natjeaje i identicirati projekte s kojima se pojedine institucije mogu ukljuiti.
72. Koje su mogunosti koritenja pretpristupnih fondova EU, konkretno za pokretanje proizvodnje dizala s partnerima iz EU?
U ovoj fazi pretpristupnog razdoblja nisu predviena kapitalna ulaganja u proizvodnu djelatnost koja vas zanima.
73. Koje su mogunosti koritenja pretpristupnih fondova EU za unapreenje i proirenje poslovanja postojee strukture tvrtke (projektiranje, servisiranje, odravanje i ugradnja dizala i pokretnih stepenica)?
U ovoj fazi pretpristupnog razdoblja nisu predviena kapitalna ulaganja (nadogradnja i proirenje postojeih kapaciteta, nabava opreme) u tvrtke osim u sektoru poljoprivrede (SAPARD IPARD).
74. Koje su mogunosti koritenja pretpristupnih fondova EU za putniki prijevoz (cestovni promet)?
Sve ovisi o podruju koje pokriva konkretni natjeaj. Ukoliko je odgovarajui natjeaj u tom trenutku raspisan (http://cfcu.mn.hr) u natjeajnoj dokumentaciji bit e denirana podruja koja projekti koji se prijavljuju mogu pokrivati (toka 2.1.3 prihvatljive aktivnosti Uputa za podnositelje projektnih prijedloga).
75. Koje su mogunosti koritenja pretpristupnih fondova EU za uvoenje i odravanje brzobrodskih linija i razvoj otonog turizma (regija Veneto Italija, Istra, PG i Zadarska upanija)?
Sve ovisi o podruju koje pokriva konkretni natjeaj. Ukoliko je odgovarajui natjeaj u tom trenutku raspisan (http://cfcu.mn.hr) u natjeajnoj dokumentaciji bit e denirana podruja koja projekti koji se prijavljuju mogu pokrivati (toka 2.1.3 prihvatljive aktivnosti Uputa za podnositelje projektnih prijedloga). Podruje turizma najee je obuhvaeno natjeajima za projekte prekogranine suradnje koji se objavljuju na SAFU internetskim stranicama (http://cfcu.mn.hr/). Za mogunosti takvih ulaganja vidi Operativne programe za prekograninu suradnju na www.strategija.hr.
O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE 31
76. Koje su mogunosti koritenja pretpristupnih fondova EU za razvoj hrvatskog brodarstva, konkretno krunih putovanja na Jadranu?
Sve ovisi o podruju koje pokriva konkretni natjeaj. Ukoliko je odgovarajui natjeaj u tom trenutku raspisan (http://cfcu.mn.hr) u natjeajnoj dokumentaciji bit e denirana podruja koja projekti koji se prijavljuju mogu pokrivati (toka 2.1.3 prihvatljive aktivnosti Uputa za podnositelje projektnih prijedloga). Podruje turizma najee je obuhvaeno natjeajima za projekte prekogranine suradnje koji se objavljuju na SAFU Internet stranicama (http://cfcu.mn.hr/). Za mogunosti ulaganja vidi operativne programe za prekograninu suradnju na www.strategija.hr Valja napomenuti da se turistika grana kao takva ne potie, posebice ne kroz projekte za privatni sektor (cruising).
77. Trgovako smo drutvo (d.o.o.) s ukupnim prihodom oko 4,5 M i izvozom 65 posto. Moemo li dobiti sredstva iz pretpristupnih programa za poboljanje tehnologije i poveanje konkurentnosti (nabava strojeva, opreme i dr.)? Jesu li ve objavljeni natjeaji ili kada i gdje e biti objavljeni?
U ovoj fazi pretpristupnog razdoblja kroz projekte EU nije predvieno nanciranje nabave opreme osim u sektoru poljoprivrede. Meutim, kroz projekt Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, postojala je mogunost nanciranja odreenih savjetodavnih usluga s ciljem poveanja konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika. Projekt je bio otvoren od 19. veljae do 28. travnja 2008., a natjeajna dokumentacija dostupna na stranici Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje SAFU (http://cfcu.mn.hr) i EC (http://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm).
78. to moe raditi malo ili srednje poduzee ako se prijavljuje na grant sheme? Zato primjerice pie da ne smijem generirati prot, pa koja mi je onda motivacija?
Sredstva EU su javna sredstva poreznih obveznika EU, pa prema tome grantovi imaju za namjenu ope, a ne privatno dobro. Namjena im nikako nije ostvarivanje prota, ali se iz tih sredstava mogu razvijati unutarnji kapaciteti poduzea (obrazovanje zaposlenika, modernizacija poslovanja) s ciljem njihove vee konkurentnosti na tritu.
79. Moe li se tvrtka koja je zbog veliine i udjela drave u vlasnitvu od 26,6 posto javiti na bilo koji program fondova EU?
Naelno se sve zike i pravne osobe iz prihvatljivih zemalja, bez obzira na strukturu vlasnitva, mogu javiti na natjeaje za Phare, CARDS i ISPA projekte. Meutim, potrebno je provjeriti u svakom natjeaju pojedinano koji su tono uvjeti koje ponuai moraju ispuniti. U pravilu, u okviru programa SAPARD i budueg dostupnog programa IPARD vea poduzea nisu mogla prijaviti svoje projekte odnosno nee
32
moi prijaviti, no za svaki natjeaj treba provjeriti tko sve moe poslati projektni prijedlog. Za sve detalje o programima SAPARD te IPARD zadueno je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (SAPARD Agencija raspisuje natjeaje i ugovara sredstva). Potrebno je takoer provjeriti pojedine natjeaje Programa Zajednice, primjerice FP7, moe li se tvrtka ukljuiti kao partner u neke istraivake projekte. Za Program Zajednice FP7 kontakt institucija je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Uprava za meunarodnu suradnju, a za njegovu provedbu zaduen Hrvatski institut za tehnologiju HIT (www.hit.hr).
80.Tvrtka je u tijeku realizacije projekta opremanja vagona za H. Potrebna su ulaganja u nove tehnologije i strojeve uz poveanje broja zaposlenih. Mogu li se dobiti sredstva iz fondova EU, i koji su to? O kojim je tu iznosima rije? Napomena: posao bi trebao biti i izvozni. Tvrtka se inae bavi istraivanjem i razvojem naprednih tehnologija te njihovom primjenom na proizvode razliite svrhe i namjene (manufakturna proizvodnja). Ne zanimaju nas grant sheme.
Za sada ne postoji natjeaj iz PHARE, CARDS ili ISPA programa koji bi nancirao navedeni projekt. U naelu Hrvatske eljeznice mogu biti korisnici programa pomoi Europske unije, a izravno tvrtka ne moe dobiti sredstava za opremanje vagona u okviru trenutno dostupnih fondova EU. Program Zajednice FP7 ima za cilj konkurentnost europske industrije ulaui u konkurentnost i kljuna temeljna istraivanja te stoga moe biti zanimljiv poduzeu koje se bavi istraivanjem i razvojem naprednih tehnologija.
81. Tvrtka je registrirana za poslove prevoenja, postoji li mogunost nancijske potpore iz fondova EU za tu djelatnost?
Financiranje ovakvih aktivnosti nije denirano kao prioritetno za nanciranje kroz pretpristupne programe koje koristi RH u ovom razdoblju. Meutim, moete se javiti na natjeaje za pruanje usluga prevoenja ako su takvi objavljeni unutar provoenja nekog projekta. Natjeaji unutar programa objavljeni su na stranicama SAFU (http://cfcu.mn.hr) i EC (http://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm).
82. Postoji li mogunost dobivanja sredstava s ciljem utede energije tako da se iz EU nancira ugradnja ureaja u hotel pametnih soba tako da se troila iskljue kada gost ne boravi u sobi?
U ovom nancijskom razdoblju kroz pretpristupne fondove ulaganje u energetiku nije predvieno kao prioritetno. Ta je mogunost ostavljena za budue programsko razdoblje. Vano je napomenuti da pretpristupnim fondovima Europske unije nije mogue izravno nancirati opremu i radove privatnim tvrtkama. Meutim, III. stup Okvirnog programa za inovacije i konkurentnost (CIP) predvia promicanje aktivnosti i pravnih mjera vezano uz energetsku uinkovitost i koritenje obnovljivih izvora energije te poticanje ulaganja u nove/uinkovite tehnologije. Koordinator III. stupa ovog programa je
33
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Uprava za energetiku, kojima se moete obratiti za detaljnije informacije, a natjeaje za ovaj program moete pratiti na http://ec.europa.eu/energy/intelligent/index_en.html Natjeaj za prijavu projekata za 2008. godinu je u tijeku, a projekti se mogu prijaviti do 28. lipnja 2008. Na navedenoj internetskoj adresi moete vidjeti upute za podnositelje projektnih prijedloga (Guidelines for Applicants). U toku ocjenjivanja ponuda odbor za ocjenjivanje je taj koji denitivno odluuje o tome koje su aktivnosti prihvatljive unutar natjeaja.
83. Mogu li turistike tvrtke konkurirati za sredstva EU za supstanciju nafte i elektrine energije za plin zamjenom postojee opreme za grijanje i hlaenje jer je u tijeku plinokacija Dalmacije?
Vidjeti odgovor na prethodno pitanje.
84. Moe li tvrtka koja se bavi proizvodnjom plastinih plovila do 15 m sa 15-20 zaposlenih dobiti kredit sa 2 posto kamata na 15-20 godina?
Ne, pretpristupni programi EU nisu namijenjeni kreditiranju zikih ni pravnih osoba osim u sektoru poljoprivrede. Kroz fondove EU direktno ne postoji mogunost zajmova/kredita. Meutim, odreena mogunost prua se kroz EU/EBRD SME Finance Facility tj. nancijsku liniju za male i srednje poduzetnike. Financiranje je iz Phare programa te veim dijelom kroz sredstva Europske banke za obnovu i razvoj, a krajem 2006 Hrvatska potanska banka je dobila prva sredstva u iznosu od 10 milijuna eura za zajmove za mikrozajmove do 30.000 eura (za manje od 10 zaposlenih) i za male zajmove 125.000 eura (do 100 zaposlenih). Sve detalje o projektima te uvjetima kreditiranja moete nai na stranicama Europske banke za obnovu i razvoj (www.ebrd.hr) te u HPB-u (www.hpb.hr). Slino tome, kroz komponentu EIP (Poticanje poduzetnitva i inovacija; engl. Entrepreneurship and Innovation Programme) programa CIP nancijska sredstva EU bit e preko nancijskih posrednika kao to su razvojne banke, fondovi rizinoga kapitala i druga tijela koja podupiru poduzetnitvo i servisiraju male i srednje rme, dostupna i poduzetnicima.
85. Kako radionica narodnih nonji prijavljena kao umjetniki obrt moe ostvariti komunikaciju sa slinim obrtima u Veneciji, Beu i Budimpeti?
Ne postoje posebna pravila za proces uspostavljanja partnerstva te komunikacije s potencijalnim partnerima s kojima elite prijaviti projekt na jedan od natjeaja EU te oni ovise iskljuivo o zajednikim interesima potencijalnih korisnika. Ako biste zajedno predloili kakvu projektnu aktivnost, ouvanje batine i kulturnog identiteta esto je zastupljena kroz programe prekogranine suradnje, a IPA programe prekogranine suradnje moete pogledati na www.strategija.hr. Za programe prekogranine suradnje nadleno je Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za integrirani regionalni razvoj.
34 O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE
Pretpristupni programi ne govore kako ostvariti komunikaciju oni komunikaciju promoviraju i nerijetko zahtijevaju kako bi se unaprijedio pojedini sektor ili neka njegova grana. Komunikacija, javnost, transparentnost, suradnja i partnerstvo samo su neka od osnovnih naela politika koje promovira EU.
86. Koji su programi pretpristupnih programa EU koji nas oekuju najpovoljniji za razvitak gospodarstva, osnivanje i proirivanje gospodarskih/poduzetnikih zona te razvoj turizma u jedinicama lokalne samouprave od 30-50.000 stanovnika? Gdje pronai uspjene primjere iz HR i inozemstva? Internet?
Phare 2005 je program koji nancira projekte javne poslovne i turistike infrastrukture, ovog tipa kroz projekt poticanja poslovne infrastrukture kroz grant sheme ili sheme dodjele bespovratnih sredstava. Natjeaj za ovaj projekt je zavren, no korisno je pogledati natjeajnu dokumentaciju; informacije su dostupne na web stranici Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje http://cfcu.mn.hr/, jer e se slini natjeaji raspisivati tijekom 2008. i 2009. u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost, nanciranog iz programa IPA. Ovaj program moete pronai na www.strategija.hr kao i operativne programe za prekograninu suradnju kroz koje je ulaganje u javnu turistiku i poslovnu infrastrukturu takoer vrlo zastupljeno. Natjeaji za sve programe nancirane iz IPA sredstava oekuju se tek krajem 2008. Kada se zatvori natjeaj, sve informacije su dostupne putem web portala, kao i na upit kod Ministarstva nancija koje je akreditirana institucija.
35
O institucijama u Hrvatskoj koje se bave pitanjima Europske unije
87. Koja je institucija prva u koju se mi gospodarstvenici trebamo javiti i otpoeti pregovore o koritenju sredstava EU?
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) raspolae s najvie informacija o programima i projektima koji su predvieni u sektoru gospodarstva. Ipak, svi otvoreni aktualni natjeaji moraju biti javno objavljeni i na stranici Sredinje jedinice za nanciranje i ugovaranje (SAFU) http://cfcu.mn.hr/. Zainteresirani se mogu obratiti i u HGK, Euro info komunikacijski centar Zagreb www.euroinfo.hr ili putem e-maila: eicc@hgk.hr.
88. Molimo Vas adrese barem dvije konzultantske kue koje mogu pruati usluge iz podruja nanciranja iz pretpristupnih fondova EU.
Opirnije informacije o konzultantskim tvrtkama se mogu dobiti u Centru za poslovne informacije HGK na tel. 01/ 4653-866 ili putem e-maila: poslovne-informacije@hgk.hr, te na internetskoj stranici HAMAG-a (www.hamag.hr)
89. Gdje potraiti pomo u nanciranju u kemijskoj industriji (mali i srednji poduzetnici)?
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Sve informacije dostupne su na upit u i Hrvatskoj gospodarskoj komori, Centru za poslovne informacije HGK na tel. 01/ 4653-866 ili putem e-maila: poslovne-informacije@hgk.hr te u ostalim strunim slubama HGK (vidi opirnije na www.hgk.hr).
36
O INSTITUCIJAMA U HRVATSKOJ KOJE SE BAVE PITANJIMA EUROPSKE UNIJE
90. Kako lobirati u Ministarstvu nancija za odreene manje ali kvalitetne projekte koji nisu dovoljno istaknuti u ROP-u upanije?
Ministarstvo nancija nije zadueno za programiranje projekata koji e se nancirati iz fondova EU niti za izradu strategija. Lobirati je mogue jedino na razini upanije koja u suradnji s partnerima izrauje ROP (Regionalni operativni program). S druge strane, takve manje projekte koji nisu nuno od ire, upanijske vanosti mogue je prijaviti izravno bez posredovanja jedinice lokalne samouprave na natjeaje raspisane npr. za privatnike, nevladine organizacije, neprotna tijela i sl. Sve, pa i takve natjeaje osmiljavaju resorna tijela na nacionalnoj razini te je stoga mogue utjecati i na njih da se odreene razvojne potrebe na lokalnoj razini prepoznaju u toj najranijoj fazi programiranja sredstava EU.
91. Koje banke interesira SAPARD te moemo li Vas ili njih pitati za miljenje o programima koje pokreemo?
Za informacije o fondovima EU moete se obratiti u SDURF ili HGK, a glede banaka potrebno je potraiti informacije na web stranicama banaka (u rubrikama gospodarstvo) koje su specijalizirane za davanje podrke o fondovima EU, kao Erste Steiermrkische banka, Privredna banka i dr.
92. Koje udruge ili kole provode obrazovanje, seminare za pisanje projekata?
Razliite udruge i komercijalne tvrtke organiziraju seminare pod nazivom Upravljanje projektnim ciklusom i pisanje projekata, meutim ne postoji slubeni popis takvih udruga. Sredinji dravni ured za upravu, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija i Sredinjim dravnim uredom za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF) organizira takve seminare za potrebe dravnih slubenika. S druge stane, SDURF organizira seminare i za sve zainteresirane u suradnji s institucijama kao to su Hrvatska gospodarska komora, Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje ili Hrvatska udruga poslodavaca. Za slubenike u lokalnoj i regionalnoj samoupravi predviena je slina edukacija koja bi trebala poeti 2008. godine. Za jedinice samouprave te ostale potencijalne korisnike sredstava EU sline edukacije i savjetovanja organiziraju i provode regionalne razvojne agencije, od kojih su meu aktivnijima Istarska IDA, Varadinska AZRA i DAN i sl.
93. Gdje su se djelatnici HGK osposobljavali za pisanje projekata? Molim navesti vrijeme, trajanje i vrstu edukacije te naziv certikata.
Djelatnici HGK su u procesu cjeloivotnog uenja i obrazuju se o temama koje pokriva Europska unija u Hrvatskoj i inozemstvu, te za zavrenu edukaciju dobivaju certikate o emu se prati slubena evidencija jednako kao i u drugim institucijama. Imate li vie interesa za rad HGK ili potrebu za pohaanjem PCM obrazovnih ciklusa, slobodno nam se obratite.
37
94. Kako procijeniti iskusnoga i kvalitetnoga konzultanta?

Pri traenju konzultantskih usluga kljuno je utvrditi relevantno iskustvo u pisanju projektnih prijedloga i uspjeh u dobivanju sredstava tih prijedloga. Za motivaciju konzultanta poeljno je u ugovoru (individualno savjetovanje) vezati ugovoreni iznos savjetovanja za uspjeh pripremljenog projekta u natjeaju.
95. Daje li Ministarstvo nancija ili SDURF primjere ve provedenih uspjenih projekata kao Case study nama koji elimo nauiti? Ako da, moete li ih proslijediti na upit ili se oni mogu downloadati?
Ne. Dokumentacija i rezultati projekata koji dobiju nanciranje u vlasnitvu su krajnjeg korisnika, a to se tie Europske komisije i SAFU-a, ugovori su povjerljivi dokumenti. Zainteresirani se s ovim upitom mogu pokuati obratiti izravno korisnicima koji su bili uspjeni na pojedinom natjeaju. Informacija o uspjenim prijaviteljima dostupna je na stranicama SAFU, http://cfcu.mn.hr u okviru obavijesti o dodijeljenim ugovorima (Contract Award Notice).
96. Gdje mali aplikanti mogu nai na jednom mjestu informacije o bespovratnim (grant) sredstvima EU?
Na stranicama SAFU (http://cfcu.mn.hr) objavljuju se natjeaji za sheme bespovratnih sredstava koje sadre i vodi za prijavitelje projekata u kojima moete nai sve konkretne informacije i upute vezane uz pojedini natjeaj. Svi podaci nalaze se u Praktinom vodiu kroz procedure ugovaranja pomoi EZ treim zemljama (PRAG - Practical Guide EC External Aid Contract procedures), na stranici http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm, EuropeAid-a, te na stranicama SAFU (CFCA), http://cfcu.mn.hr/ Tender opportunities, za pojedine otvorene natjeaje.
97. Poznajete li koje konzultantske kue koje piu projekte, moete li ih preporuiti?
Postoji nekoliko konzultantskih kua, no nismo u poziciji promovirati niti jednu posebno. Prema naim spoznajama, u okviru Hrvatske agencije za malo i srednje poduzetnitvo (HAMAG; www.hamag.hr) certiciran je odreeni broj konzultanata specijaliziranih za niz specinih podruja. Takoer smo upoznati s postojanjem Hrvatske udruge konzultanata HUKON: http://www.hukon.hr/ i Hrvatskog drutva investicijskih projektanata (www.hdip.hr). Odreenu pomo u tom smislu moete zatraiti i od regionalnih razvojnih agencija koje djeluju u okviru ili uz pomo jedinica podrune i lokalne samouprave irom RH, a imaju iskustva s pisanjem projekata koji se nanciraju iz fondova EU.
38
98. Ima li Komora ima popis tvrtki s referencama koje raspolau sa strunim osobljem za pripremu aplikacija za pretpristupne programe?
Komora prua usluge lanicama vezanim uz pripreme aplikacija na pretpristupne programe. Informacije i usluge objavljuje na web adresi Euro info komunikacijskog centra Zagreb, www.euroinfo.hr, koji je dio tristotinjak Euro info centara umreenih diljem Europe.
99. Ima li Komora vlastito educirano osoblje i lobiste za hrvatske tvrtke u Bruxellesu?
Da, u sustavu HGK svaki odjel i svaka upanijska komora ima osobu zaduenu za Europsku uniju. Osobe koje su zaduene za taj posao sustavno se educiraju i imaju umreene kontakte s drugim institucijama u zemlji. HGK ima Predstavnitvo u Bruxellesu od 1988. godine putem kojeg lobira za hrvatske tvrtke.
100. Koje nae organizacije u Bruxellesu mogu izravno pomoi hrvatskim tvrtkama u apliciranju i lobiranju za nae aplikacije?
Hrvatskim tvrtkama za potrebe lobiranja stoji na usluzi Predstavnitvo HGK u Bruxellesu koje lobira putem Eurochambresa i ostalih europskih sektorskih udruga te putem lobistikih organizacija koje okupljaju sektorske nacionalne organizacije ili pojedinane tvrtke radi zatite svojih interesa pri institucijama EU. Lobiranje se ostvaruje i putem povezivanja hrvatskih i europskih strukovnih udruga: Eurocommerce, EMEC, EUROMED TDS, FEAP i MEDAQUA FEDSA, NAPAN mrea, NIROC mrea.
101. Je li mogue u Regionalnoj agenciji za razvoj poduzetnitva u ibeniku dobiti konkretnu pomo pri traenju nancijske potpore iz pretpristupnih programa EU?
Molimo, obratite se izravno Regionalnoj agenciji za razvoj poduzetnitva.
102. Gdje na jednom mjestu moemo nai informacije o natjeajima EU, ali da ukljuuju i sve javne nabave na teritoriju EU? Moemo li i mi kao hrvatska tvrtka ravnopravno sudjelovati u tim javnim nabavama?
S obzirom na vrlo veliki broj javnih nabava koje se svakodnevno objavljuju u EU, Euro info komunikacijski centar Zagreb pri HGK uveo je uslugu automatskog obavjetavanja o otvorenim javnim nabavama u EU - Tender Support System (TSS). Tom uslugom omoguuje se dnevno prosljeivanje informacije (na e-mailove korisnika prema oblikovanom prolu tvrtke) o otvorenim javnim nabavama u EU. Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju u veljai 2005. godine hrvatskim je tvrtkama omoguen pristup natjeajima za javnu nabavu u EU. Sve hrvatske tvrtke mogu se natjecati za ugovore na podruju izvoenja radova, pruanja usluga i nabave opreme.
O INSTITUCIJAMA U HRVATSKOJ KOJE SE BAVE PITANJIMA EUROPSKE UNIJE 39
O razliitim EU temama
103. Po kojim se kriterijima odreuje koji e se projekt nancirati? Na koji je nain nancirana obnova, ureenje ili gradnja kole u Vukovaru odnosno upaniji?
Ovaj projekt je nanciran iz programa CARDS koji se odnosio na podruja posebne dravne skrbi. Europska komisija stavila ga je pod prioritet razvoja demokracije i ljudskih prava. U prvim godinama koritenja CARDS programa svaka je godina imala znaajan dio sredstava namijenjen za taj prioritet, posebice na ratom razorenim podrujima. Na tim su podrujima konkretni razvojni projekti birani od strane upanije, temeljem Regionalnog operativnog programa (ROP). Kroz sredstva iz CARDS programa za odabrane je projekte pomognuta priprema natjeajne i ostale dokumentacije te je nancirana njihova realizacija kroz natjeaje prema pravilima EU.
104. Imaju li prednost programi za inovacije i poduzetnitvo (konkurentnost) bazirani na ulaganja u opremu koja je podrijetlom iz drava lanica EU?
Istraivanje trita s ciljem jasnog deniranja zadovoljava li predmet nabave naelo zemlje podrijetla provodi se u fazi nakon programiranja/ odobravanja projektnog saetka. Time se zapravo iskljuuje mogunost preferencije temeljem kriterija zemlje podrijetla.
105. Koja je procedura pripreme project chea Ministarstva (PIU)? S obzirom na to da smo mi na dnu procesa (u relativnoj ulozi) bilo bi korisno znati kojom se procedurom uope dolazi do konkretnog tendera. Neki referentni dokumenti su u pripremi ili su nuni za pristup programima, (Operativni planovi, MoU) nisu dostupni za sudjelovanje u FP7 i programima Zajednice, ali jo nisu potpisani, a neki su tenderi ve raspisani. Pojasnite proceduru!
Najvanije je naglasiti da se kroz programe CARDS, PHARE i IPA prvo pripremaju projektni dokumenti pod nazivom Project Fiche, zatim ovisno o ugovorima Terms of reference te tehnike specikacije tijela dravne uprave.
40 O RAZLIITIM EU TEMAMA
Na osnovi navedenih projektnih dokumenta priprema se natjeaj na koji se javljaju zainteresirane tvrtke. Poslovni sektor se moe javiti na natjeaje koji se raspisuje u sklopu raznih programa EU, ali treba znati sastaviti ponudu na natjeaj.
106. Koliko je do sada konkretno poduzea dobilo pomo? Koji je ukupni fond dobivene pomoi do sada? Koji su to subjekti, koje rme konkretno da ih sami kontaktiramo?
Do sada su izravnu pomo iz projekata EU mogla dobiti jedino privatna poduzea predviena u okviru natjeaja iz programa SAPARD. Informacije o ostvarenim potporama dostupne su na stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja http://www.mps.hr. Prvi projekt kojim je bilo predvieno nanciranje privatnih poduzea iz ostalih sektora bio je Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj koji je zatvoren u travnju 2008. godine. Dodatna mogunost nanciranja poduzetnika se, osim kroz IPA komponentu namijenjenu ruralnom razvoju (vidi Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj na www.strategija.hr), prua i kroz natjeaj za sunanciranje savjetodavnih usluga za privatnike, koji bi trebao biti raspisan sredinom 2009. godine u okviru IPA Operativnog programa za regionalnu konkurentnost (vidi takoer www.strategija.hr).
107. Moe li opina (grad) na podruju od posebne dravne skrbi kandidirati projekt koji bi omoguio uenje stranih jezika besplatno za djecu u vrtiu pa sve do zaposlenika u poduzeima koja posluju na tom podruju jer za sada nema dovoljno predavaa u koli?
U okviru dosadanje i budue pretpristupne pomoi EU nisu se provodile aktivnosti u segmentu predkolskog obrazovanja. U okviru programa IPA u dugoronoj perspektivi postoji mogunost ukljuivanja obrazovnih programa kroz mjere prekvalikacije zaposlenika i cjeloivotnog obrazovanja zaposlenika. Planovi za koritenje IV. komponente IPA programa - Razvoj ljudskih potencijala u nadlenosti su Uprave za rad i trite rada Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva (www.mingorp.hr). Operativni program za razvoj ljudskih potencijala programa IPA dostupan je na www.strategija.hr.
108. Koja je razlika za prijavitelje iz Hrvatske za programe Zajednice u kojima Hrvatska sudjeluje u statusu tree zemlje i u kojem sudjeluje u punom opsegu?
U sluajevima gdje RH sudjeluje u svojstvu tree zemlje potrebno je provjeriti konkretne uvjete za svaki pojedini program. Najee to znai da hrvatski prijavitelji ne mogu biti nositelji projekata te im nije dostupan itav opseg aktivnosti predvien programom, nego samo aktivnosti ugovorene izmeu RH i EU.
O RAZLIITIM EU TEMAMA
41
109. Koje tvrtke i institucije iz Hrvatske su do sada dobile sredstva iz programa CARDS, SAPARD, ISPA i PHARE? Navesti pojedinani iznos sredstava.
Popis tvrtki koje su dobivale sredstva na natjeajima iz navedenih fondova moe se pronai na stranicama Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje (http://cfcu.mn.hr) u dokumentu koji se objavljuje za svaki natjeaj, a koji se zove Contract Award Notice (Objava dodjele ugovora). Iznos nancijskih alokacija po projektima iz odreenog programa moe se pronai u Financijskim sporazumima potpisanima za paket projekata koji se nanciraju iz godinje alokacije sredstava za svaki program (primjerice Financijski sporazum za CARDS 2004, za Phare 2005).
110. Ima li u ponudi pretpristupnih programa onih na koje se mogu javiti veliki poduzetnici? Ako ih nema, gdje je granica izmeu malih, odnosno srednjih i velikih poduzetnika?
Mogui podnositelji projektnih prijedloga propisani su uvjetima natjeaja za pojedine projekte. Sredstva EU koja se dodjeljuju privatnim poduzeima ograniena su uglavnom na mala i srednja poduzea. Vee rme esto se prijavljuju i bivaju uspjene kao izvoditelji radova, ponuai konzultantskih usluga ili opreme. to se tie natjeaja kroz koje se dobivaju sredstva za realizaciju vlastitih projektnih prijedloga, vrijednost pojedine takve potpore kree se od 50.000 do milijun eura, ovisno o natjeaju. Razlika izmeu velikih, srednjih i malih poduzetnika denirana je u skladu s Europskom poveljom o malom i srednjem poduzetnitvu. O veliini poduzea ovisi i nain i interes ukljuivanja u pojedine programe. Subjekti maloga gospodarstva prema veliini dijele se na mikro, male i srednje, a zapoljavaju prosjeno godinje manje od 250 radnika i ostvaruju ukupni godinji promet do 216.000.000 kuna (Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, NN 29/02, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, NN 63/07).
111. to kae statistika za Hrvatsku na dosad prijavljenim projektima odnosno po nekim grupama (djelatnostima)?
Budui da do otvaranja pregovora o punopravnom lanstvu RH u EU bila dostupna sredstva iskljuivo kroz program CARDS, u ovom trenutku dostupni su podaci za CARDS 2003 i CARDS 2004. Phare, ISPA i SAPARD programi su koji su u ovom trenutku jo u procesu ugovaranja. Prema posljednjim informacijama iz Ministarstva nancija, stopa ugovaranja za CARDS 2003 iznosi 97,7 posto ukupno predvienih sredstava, a trenutano iskoriteno oko 70 posto tih sredstava. Za CARDS 2004 ugovoreno je 96,7 posto sredstava, a podaci o iskoritenosti moi e se dati nakon to proe konani rok za provedbu ugovora. Od ugovorenih projekata u okviru CARDS 2004 najvie se sredstava odnosi na nabavu robe (12,26 milijuna eura), twinning projekte (10,38 milijuna eura), a prema institucijama najvie na Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (12,15 milijuna eura), te MUP (10,36 milijuna eura).
42
112. Detaljno objasnite izradu logikog okvira. Kako se pie logiki okvir?
Izrada Logike matrice kljuan je dio projektnog ciklusa svakog projekta. Kvalitetno i jasno izraena matrica osnovni je preduvjet da donatori uzmu projektni prijedlog u daljnje razmatranje. U tom smislu potrebno je dobro razumjeti logiku cijelog ciklusa, a u tu se svrhu po cijeloj Hrvatskoj esto organiziraju radionice Upravljanje projektnim ciklusom. Termine radionica moete nai na stranicama www.strategija.hr, www.mvpei.hr, www.hgk.hr ili www.uprava.hr. Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU takoer je izdao prirunik na temu programiranja za prvu komponentu programa IPA, koji detaljno razrauje i pitanje logikog okvira.
113. Realiziraju li se i kandidiraju li se investicije u PPDS-u samostalno ili uz nazonost lokalne zajednice?
Sredstva EU koja se usmjeravaju na podruja koja zaostaju u razvoju (a koja se utvruju prema udjelu podruja sa statusom podruja posebne dravne skrbi PPDS-a) namijenjena su javnim ulaganjima te ih stoga predlau jedinice samouprave ili javna tijela u njihovom vlasnitvu. Primjer takvih ulaganja jest ulaganje u poslovnu infrastrukturu u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost (Prioritet 1, Mjera 1.1 vidi www.strategija.hr). Nadalje, uvjeti predlaganja projekata na razini pojedinog natjeaja jasno su precizirani u natjeajnoj dokumentaciji, odnosno smjernicama za korisnike. Natjeaj za spomenutu mjeru iz IPA operativnog programa predvia se krajem 2008.
114. Koji su programi EU vezani uz male obiteljske hotele, pojedinano ili za udrugu?
Za male obiteljske hotele trenutano ne postoji poseban program EU. Postoji mogunost ulaganja privatnih poduzea u razvitak ruralnog turizma te mogunost nanciranja izrade i provedbe lokalnih strategija razvoja (od neprotnih tijela) kroz 5. komponentu programa IPA (nadleno Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva; dokument dostupan na www.strategija.hr). Preporuamo kontaktirati i Ministarstvo turizma za mogue nacionalne subvencije za male obiteljske hotele.
115. Mogu li mali hoteli sudjelovati u natjeajima iz ekologije? Koje su subvencije?

Vrijedi odgovor kao gore; za konkretniji odgovor nune su detaljnije informacije o vrsti predvienog ulaganja.
116. Kako bi se pristupilo natjeaju za pruanje usluga jedan je od kriterija da je tvrtka imala ve nekoliko uspjenih projekata. to je s tvrtkama koje bi htjele pristupiti takvoj vrsti natjeaja prvi put, te kako se javiti ako je tvrtka tek osnovana?
U naelu potrebno je stei reference na otvorenom tritu ili se pridruiti partnerima s vie iskustva. Informacije o tvrtkama koje su uspjeno sudjelovale u natjeajima za projekte sunancirane EU sredstvima u RH moete pronai na stranicama SAFU-a http://cfcu.mn.hr/ (pod Tender Opportunities vidi zakljuene ugovore odnosno Award Notice - informaciju o ponuau kojem je ugovor dodijeljen).
O RAZLIITIM EU TEMAMA 43
117. Koji se projekt koristi za regionalni ili lokalni razvoj te na kojoj internetskoj stranici potraiti natjeaj za takve projekte?
Veina programa EU namijenjenih RH ima za krajnji cilj lokalni i regionalni razvoj, meutim o konkretnom ulaganju ovisi koji je program odgovarajui. Sve otvorene natjeaje kao i najave skorih natjeaja moete pronai na stranicama Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje (SAFU) pri Ministarstvu nancija http://cfcu.mn.hr/. O aktivnostima koje za EU su-nanciranje predlae Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, moete se informirati u Upravi za integrirani regionalni razvoj koji imaju pregled planiranih aktivnosti i natjeaja (www.mrrsvg.hr).
118. Moe li Regionalna razvojna agencija biti podnositelj IPA projekata za svoje osnivae?
Prihvatljivost podnositelja projektnog prijedloga i partnera uvijek je utvrena u Uputama za podnositelje projektnog prijedloga (Guidelines for applicants) za pojedinu grant shemu. RRA jesu meu estim prijaviteljima projekata, nerijetko u suradnji s partnerskim institucijama.
119. Program CARDS: moe li se koristiti za ostvarivanje certikata GMP-i za Food saplements koji je potreban u EU ili neki drugi program te njegovi certikati? Firma ima 33 regionalna proizvoda i 22 patenta.
Ugovaranje unutar programa CARDS 2004 slubeno je zavrilo 29. lipnja 2007. Trenutano su objavljeni natjeaji unutar programa Phare 2005 i 2006, a nakon toga se otvara jedinstveni program IPA za razdoblje 2007.-2013. Kroz projekt dodjele bespovratnih sredstava Phare 2006 Podrka poveanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj bilo je mogue nancirati dobivanje odreenih certikata i standarda kvalitete proizvoda, ali je natjeaj zatvoren krajem travnja 2008. Za detalje o natjeaju posjetiti internetske stranice SAFU (http://cfcu.mn.hr) i EC (http://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm). U uputama za podnositelje projektnog prijedloga (Guidelines for applicants) unutar svake Grant sheme objanjeno je to se nancira i koji trokovi su prihvatljivi.
120. Kakve su mogunosti nanciranja klinikih ispitivanja proizvoda iz fondova EU? Rije je o antidijabetis granulama koje omoguuju smanjivanje inzulina do 95 posto te dulji ivot pacijenata? Mogu li se ostvariti sredstva za nove patente te upoznavanje svijeta sa dostignuima u toterapiji?
U uputama za podnositelje projektnog prijedloga (Guidelines for applicants) unutar svake grant sheme objanjeno je to se nancira i koji su trokovi prihvatljivi. Mogunosti za ovakva istraivanja privatnog sektora vrlo su suene. Iz IPA Operativnog programa za regionalnu konkurentnost predvia se nanciranje aktivnosti vezano uz prijenos tehnologije (Prioritet 2, Mjera 2.1), no korisnici su neprotna tijela javni istraivaki instituti i institucije u visokom kolstvu. Program je dostupan na www.strategija.hr.
44
121. Koji su hoteli u Hrvatskoj dobili sredstva od EU i iz kojeg programa EU? Ako nisu hoteli, koje su to onda turistike protne organizacije?
Privatni hoteli i turistiki smjetaj nisu predvieni kao korisnici sredstava EU osim onih iz kojih se nancira ruralni razvoj (SAPARD odnosno IPA komponenta za ruralni razvoj, ubudue). Informacije o ugovorima iz programa SAPARD dostupne su na stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka (www.mps.hr). Popis dobitnika svih ugovora EU nalazi se na web stranicama SAFU (http://cfcu.mn.hr), u Ofcial Journalu EC te na web stranicama EC (http://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm).
122. to sve projekt mora sadravati (gdje se mogu informirati o tome)? Moemo li primjerice kupiti neki stroj koji bi bio koristan recimo za obuku studenata tekstilno-tehnolokog fakulteta, a koji bi ujedno koristio i nama?
Svi projekti objavljeni su na web stranicama za SAFU (http://cfcu.mn.hr), gdje se mogu nai svi dokumenti potrebni za prijavu na natjeaj, zajedno s Uputama za podnositelje projektnih prijedloga (Guidelines for applicants) ako je rije o grant shemi. Uvjeti prihvatljivosti nekog projekta ili troka takoer su navedeni unutar uputa za podnositelje projektnih prijedloga, za svaku grant shemu.
123. Je li administrativni kapacitet jedan od bitnih krivaca to RH nije do sada povukla iz fondova EU niti 10 posto od moguih 180 milijuna eura?
Nismo upoznati s iznesenim navodima. Moemo ustvrditi da je, zahvaljujui postojeim administrativnim kapacitetima dravne uprave, apsorpcijska sposobnost RH vrlo visoka. Prema posljednjim informacijama Ministarstva nancija, stopa ugovaranja za CARDS 2003 iznosi 97,7 posto ukupno predvienih sredstava. Isplaeno je oko 70 posto tih sredstava. Za CARDS 2004 ugovoreno je 96,7 posto sredstava; podaci o iskoritenosti bit e dostupni nakon to proe konani rok za izvravanje ugovora. Phare, ISPA i SAPARD programi su zasad jo u procesu ugovaranja. Administrativna sposobnost svakako je kljuna za brzo i kvalitetno koritenje sredstava EU te ju je potrebno nastaviti jaati kako unutar dravne uprave tako i kod ostalih potencijalnih korisnika ovih sredstava. Dravna uprava kontinuirano poduzima neophodne aktivnosti u tom smislu.
124. Moe li se dobiti na uvid neki program koji je dobio podrku nekog pretpristupnog fonda? Moe li se dobiti podrka u izradi upita?
Dokumentacija i rezultati projekata kojima je odobreno nanciranje u vlasnitvu su krajnjeg korisnika, a to se tie Europske komisije i SJFU-a, ugovori su povjerljivi dokumenti. Zainteresirani se sa ovim upitom mogu pokuati obratiti izravno korisnicima koji su bili uspjeni na pojedinom natjeaju.
45
Individualno savjetovanje Ministarstva nancija potencijalnim prijaviteljima projekata ne organizira se. Podrka potencijalnim prijaviteljima projekata (grant sheme) kroz radionice u vrijeme dok je natjeaj (poziv) otvoren organizira se prema potrebama korisnika, o emu se trebate informirati na web stranicama nadlenog ministarstva ili HGK. Informacije o takvim zbivanjima nalaze se i na istim SAFU stranicama gdje i same objave natjeaja. U natjeajnoj dokumentaciji (koja se objavljuje) uvijek se istie e-mail adresa za slobodno postavljanje upita.
125. Razvojne agencije - tko ih moe, s kojim ciljem i na koji rok osnovati, postoji li pravna regulativa koja denira razvojnu agenciju u Hrvatskoj ili EU? Moe li se osnovati d.o.o.?
Pitanje osnivanja i rada razvojnih agencija u ovom trenutku ne spada pod posebni zakonski okvir, nego je ureeno opim zakonskim aktima u tom podruju. Prema iskustvu SDURF-a, razvojne su agencije ustrojene kao d.o.o., a esto su osnovane i u vlasnitvu su upanija, gradova i opina. Preporuamo da se obratite izravno jednoj od razvojnih agencija u Hrvatskoj u vezi s tim pitanjima.
126. Priznaje li se rad zaposlenih studenata koji rade na temelju studentskog ugovora (redovni studij) kod apliciranja za sredstva fondova, ulaze li u broj zaposlenika?
Da.
127. Moe li aplikant nakon zavretka projekta donirati rezultate projekta?

Da.
128. Kada se iz rezultata projekta moe poeti ostvarivati prot?

Poslije zavretka projekta korisnik nije vie vezan ugovorom i moe slobodno raspolagati rezultatima projekta.
129. Jedinica lokalne samouprave ima vie projekata za sunanciranje: gradnja radne zone, kanalizacijskog sustava, doma za starije osobe. Na koje se fondove EU moemo javiti i kada (barem okvirno)? Mogu li se navedeni projekti prijaviti i ako ih sunanciraju ministarstva odnosno upanije?
Jedinice lokalne samouprave najee su kao prijavitelji prihvatljivi na natjeajima za grant ugovore. Meutim, moraju ispuniti sljedee preduvjete: tema projekta mora odgovarati podruju / temi koja se pojavi na pojedinom natjeaju te biti sukladna uvjetima koji odreuju tko je prihvatljivi prijavitelj.
46
Ulaganja u poslovnu infrastrukturu mogua su kroz Prioritet 1. Mjeru 1. IPA Operativnog programa za regionalnu konkurentnost (vidi na www.strategija.hr). Natjeaj bi trebao biti raspisan potkraj 2008. godine, a korisnici mogu biti tijela samouprave s podruja deset manje razvijenih upanija (vidi u Operativnom programu za regionalnu konkurentnost). Sve projekte jednim dijelom mora sunancirati i sam korisnik, a u ta sredstva sunanciranja mogu se ubrojiti sva javna proraunska sredstva. Na internetskim stranicama Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje objavljuju se natjeaji za projekte koji se mogu nancirati iz fondova EU (http://cfcu.mn.hr/). Osim toga, vezano uz vee infrastrukturne projekte potrebno je takoer kontaktirati nadleno ministarstvo, u ovom sluaju Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava vodne politike i meunarodnih projekata, jer je ono nadleno tijelo za Prioritet 2 (Zatita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama) u okviru IPA Operativnog programa za zatitu okolia od 2007. do 2009. godine.
130. Postoje li trenutano natjeaji EU za rme koje djeluju u podruju turizma?

Podruje turizma najee je pokriveno u natjeajima za prekograninu suradnju koji se objavljuju na SAFU internetskim stranicama (http://cfcu.mn.hr/). Za mogunosti ulaganja vidi Operativne programe za prekograninu suradnju na www.strategija.hr
131. Moe li se jedan projekt razgranati na vie podruja tako da je ukljuen u vie sfera, od infrastrukture, meunarodne suradnje i dr.?
Sve ovisi o podruju koje pokriva konkretni natjeaj odnosno o vrstama ulaganja koje on predvia (radovi, usluge, nabava), ukoliko je odgovarai natjeaj u tom trenutku raspisan (http://cfcu.mn.hr). U natjeajnoj dokumentaciji deniraju se podruja koja projekt koji se prijavljuje moe pokrivati (toka 2.1.3 eligible actions, Guidelines for Applicants).
132. Koliko je vremena (otprilike) potrebno za pripremu jednoga kvalitetnog projekta?

Prema pravilima nabave Europske komisije, natjeaji su otvoreni od 2 do 3 mjeseca (ovisno o iznosu nanciranja). Dva bi mjeseca trebala biti dostatna za pripremu projektnog prijedloga, a vie ako prijavitelj nema iskustva.
133. Kada se prijavljuje projekt za prekograninu suradnju, mogu li oba partnera (primjerice slovenski i hrvatski) ravnomjerno sudjelovati u projektima, 50-50 posto, ili mogu i drukije?
Udio sudjelovanja partnera deniran je samom natjeajnom dokumentacijom, tonije u toki 1.3 Uputa za podnositelje projektnih prijedloga. Natjeaji se objavljuju na SAFU internetskim stranicama (http://cfcu.mn.hr/).
47
134. Kako ponuditi partnerstvo na projektu?

Ne postoje posebna pravila o procesu uspostavljanja partnerstva. Ovisi o zajednikim interesima potencijalnih korisnika. U pojedinim programima prekogranine suradnje postoje baze podataka potencijalnih partnera u smislu informacija o projektnim idejama. Ako je neki projektni prijedlog zanimljiv, mogue je kontaktirati predlagatelja projekta te ponuditi partnerstvo. Vie informacija o toj praksi u podruju prekogranine suradnje potraite u Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva (Uprava za integrirani regionalni razvoj). Pomo u ostvarivanju veza sa stranim partnerima u sluaju jedinica lokalne i podrune samouprave moe ponuditi i Ured hrvatskih regija u Bruxellesu (www.croatianregions.eu).
135. Moe li na natjeajima EU sudjelovati obrt za izdavatvo, promidbu, vinarstvo, voe i povre koji nije u stanju podmiriti obveze prema dravi radi ulaganja u obrt, te kako obrt moe pronai srodne proizvoae u meugraninoj razmjeni?
U naelu, kriteriji za nanciranje projekata kroz razliite programe EU deniraju da poduzea moraju stabilno poslovati na dulji rok odnosno da moraju biti u stanju na vrijeme podmirivati obveze. U vezi s pronalaenjem partnera ne postoje posebna pravila za proces uspostavljanja partnerstva odnosno umreavanja. Za programe prekogranine suradnje nadleno je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva Uprava za integrirani regionalni razvoj, kojima se moete obratiti za dodatne informacije o meugraninoj suradnji i stjecanju partnera. Za svaku grant shemu unutar Uputa aplikantima (Guidelines for Applicants) opisano je tko moe sudjelovati i pod kojim uvjetima. Upute i informacije o svim objavljenim natjeajima mogu se nai na stranicama SAFU (CFCA): http://cfcu.mn.hr/ Tender opportunities.
136. Do kojeg iznosa Grad Vodice (ispod 10.000 stanovnika) moe dobiti bespovratna sredstva za kanalizacijski sustav i je li za navedeni broj stanovnika potreban bioproista?
Kroz komponentu 3b (Zatita okolia) program IPA mogue je prijaviti projekte vezne uz izgradnju proistaa otpadnih voda, a za selekciju projektnih prijedloga zadueno je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva. Razina sunanciranja odreuje se na osnovi nancijskoekonomske analize koja je jedan od obaveznih dijelova projektne dokumentacije koju je potrebno pripremiti kako bi se projekt uope predloio za sredstva EU. Traeni stupanj proiavanja otpadnih voda utvruje se na osnovi broja stanovnika, ali i ovisno o lokaciji budueg ureaja te je stoga nuno kontaktirati institucije RH zadue za podruje upravljanja vodama Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva te Hrvatske vode. Kroz mjeru 3 SAPARD programa trebao bi se nancirati razvoj komunalne infrastrukture u ukupnom iznosu 7,000.000 kn. Sredstva su bespovratna, a sunanciranje za mjeru 3 je stopostotno. Predlaemo da pratite stranicu www.mps.hr, na kojoj e se za mjeru 3 SAPARD-a objavljivati sve informacije. Za detaljne informacije se moete obratiti SAPARD agenciji pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
48 O RAZLIITIM EU TEMAMA
137. Kako se moe pridonijeti ouvanju kulturne batine sredstvima iz fondova EU?
Postoji mogunost povezivanja s pograninim upanijama u sklopu programa INTERREG te u budunosti kroz IPA CBC programa prekogranine suradnje (vidi www.strategija.hr). Natjeaji za ove programe ne predviaju se prije kraja 2008. Svaki natjeaj denira konkretne prioritete koji e se kroz njega nancirati te su navedeni u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga koji se uz natjeaj objavljuje na stranicama Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje (http://cfcu.mn.hr). Vie informacija o tim mogunostima potraite u Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva u Upravi za integrirani regionalni razvoj (www.mrrsvg). Trenutano nema otvorenih natjeaja za taj program. Procedure i pravila nabave i ugovaranja za prijavitelje projekata u okviru pojedinih programa EU nalaze se u Praktinom vodiu kroz procedure ugovaranja pomoi EZ treim zemljama (PRAG - Practical Guide EC External Aid Contract procedures), na stranici: http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm, EuropeAid-a, te na stranicama SAFU (CFCA), http://cfcu.mn.hr/ Tender opportunities, za pojedine otvorene natjeaje. Potrebno je napraviti projekt unutar odgovarajue grant sheme i prijaviti ga na natjeaj. Sva potrebna natjeajna dokumentacija dostupna je na stranicama SAFU (CFCA), http://cfcu.mn.hr/ Tender opportunities, a mogue je takoer i provjeriti kako su izgledali zahtjevi na zavrenim natjeajima iz CARDS 2004. programa u podruju zatite okolia, na stranici http://cfcu.mn.hr/tenderYYY/CARDS_2004.htm.
138. Gdje mali aplikanti mogu nai na jednom mjestu informacije o bespovratnim (grant) sredstvima EU?
Na stranicama Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje u Ministarstvu nancija (http://cfcu.mn.hr) objavljuju se natjeaji za sheme bespovratnih sredstava koje sadre i vodi za prijavitelje projekata u kojima moete nai sve konkretne informacije i upute vezane uz pojedini natjeaj. Svi se podaci nalaze u Praktinom vodiu kroz procedure ugovaranja pomoi EZ treim zemljama (PRAG - Practical Guide EC External Aid Contract procedures) na stranici http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm, EuropeAida te na stranicama SJFU (CFCU), http://cfcu.mn.hr/ Tender opportunities, za pojedine otvorene natjeaje.
49
139. Postoji li poticaj iz fondova EU za obnovljive izvore energije i zbrinjavanje otpadnog jestivog ulja?
Republika Hrvatska je od 2007. godine korisnica pretpristupnog programa IPA, sastavljenog od pet komponenti, koji je zamijenio sve dosadanje programe pomoi CARDS, PHARE, SAPARD i ISPA). Projekti u sektoru zatite okolia (ukljuujui i vodno gospodarstvo te energetiku) nastavit e se nancirati kroz komponentu IIIb programa IPA. Za upravljanje navedenom komponentom zadueno je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva. Navedena ministarstva izradila su Operativni program, programski dokument u kojem su denirana prioritetna podruja u koja e se usmjeravati sredstva EU te indikativna lista prioritetnih velikih projekta (vrijednosti iznad 10 milijuna eura). Zbog potrebe iznimno velikih ulaganja s ciljem usklaivanja sa zakonodavstvom EU, kao prioritetne aktivnosti za prvo programsko razdoblje (2007.-2009.) odreeni su gospodarenje otpadom te vodno gospodarstvo. Dakle, energetika, ukljuujui obnovljive izvore energije te energetsku uinkovitost, nije identicirana kao prioritetna aktivnost za prvo trogodinje programsko razdoblje. Unutar prioriteta gospodarenje otpadom previeno je sunanciranje uspostave regionalnih sustava gospodarenja otpadom, prvenstveno vezano uz gradnju regionalnih centra za gospodarenje otpadom. Dakle, aktivnost koju ste naveli (zbrinjavanje jestivih ulja) nije izravno navedena kao prioritetna aktivnost. No, za detalje vezane uz Operativni program za zatitu okolia molim da se obratite Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, gi. Vlatki Lucijani-Justi, naelnici, mail: vlatka.lucijanic-justic@mzopu.hr Takoer skreemo pozornost da je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva donijelo Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06), kojim je denirano postupanje s otpadnim uljima (iskoritenim mazivim i jestivim uljima). U vezi s obnovljivim izvorima energije napominjemo da RH sudjeluje u programu Inteligent Energy Europe. Rije je o programu koji je u osnovi namijenjen nanciranju projekata vezanih uz obnovljive izvore energije te energetsku ekasnost, a natjeaj za prijavu projektnih prijedloga je u tijeku i otvoren je do 28. lipnja 2008. Za koordinaciju i provedbu navedenog programa u RH zadueno je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Odsjek za obnovljive izvore i energetsku uinkovitost (tel. 01/ 6106-113), voditelj odsjeka g. Igor Raguzin. Za sva detaljnija pitanja u vezi programa IPA u sektoru zatite okolia slobodno se obratite g. Damiru Tomasoviu, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, tel. 4569-181; e-mail: damir.tomasovic@strategija.hr
140. Koja je uloga vanjskih partnera u sunanciranju? Je li mogua izravna pojava poduzea iz Hrvatske bez partnera?
Partneri nisu nuni (ako drukije nije propisano specinim natjeajem). Pojedini natjeaj utvruje mogue podnositelje projektnih prijedloga i mogue partnere. Partner se nalazi nerijetko zbog jednostavnijeg sunanciranja, ali i zbog zadovoljavanja kriterija ocjenjivanja kvalitete projektnog prijedloga (primjerice iskustvo rada na slinim projektima, nancijska stabilnost predlagatelja projekta, cijene ponuene usluge i sl.). Hrvatskim tvrtkama, posebice onima koje se natjeaju za ugovore o konzultantskim uslugama, preporuljivo je javljati se u okviru konzorcija partnera, koji moe ispuniti uvjete iz natjeaja i biti konkurentan u odnosu na druge, strane ponuae takve usluge.
50
O natjeajima za robu i radove
141. Koja je mogunost koritenja pretpristupnih fondova EU za tvrtku koja se bavi veleprodajom osim prijave na natjeaje za javnu nabavu?
U okviru pretpristupnih fondova to je jedina mogunost.
142. Koji su programi namijenjeni za nanciranje projekata velikih poduzetnika?

Veliki poduzetnici mogu se natjecati za dobivanje ugovora kroz natjeaje Europske unije za isporuku robe, izvoenje radova ili davanjem savjetodavne pomoi u skladu s natjeajnim procedurama Europske unije.
143. U kojem se obliku trai garancija uz ponudu za izvoenje radova, bankovna mjenica ili zadunica?
Sva jamstva (ponudbeno jamstvo, jamstvo za izvrenje ugovora ili jamstvo prilikom povlaenja predujma) pripremaju se prema standardnom obrascu koji je dio natjeajne dokumentacije. Jamstva izdaju nancijske institucije (banke ili osiguravajua drutva).
144. Mora li poduzee imati nancijski promet vei ili jednak ponuenom iznosu ili mora biti samo tehniki osposobljeno?
Ekonomski/nancijski, tehniki i profesionalni kapaciteti deniraju se kroz takozvane kvalikacijske kriterije koji su sastavni dio obavijesti o nabavi (Procurement notice) i u pravilu e se pojaviti kod svih postupaka nabave koji ukljuuju i objavu obavijesti o nabavi. Cilj kvalikacijskih kriterija jest suziti izbor na ponuditelje koji pruaju dostatna jamstva da mogu podnijeti teret ugovora odreene veliine. Zahtijevanost kriterija ovisi o ugovarateljevoj procjeni rizika.
O NATJEAJIMA ZA ROBU I RADOVE
51
145. Ako se obavljanje radova ugovori po nekoj od FIDIC-ovih knjiga, koji se obrasci koriste i kako izgleda tender dossier u tom sluaju?
Smisao natjeajne dokumentacije jest da uvijek prui dostatne informacije ponuditelju o izgledu, redoslijedu i sadraju ponudbene dokumentacije, bez obzira na to temelji li se postupak nabave na PRAG-u ili FIDIC-u. U sluaju bilo kakvih nejasnoa potencijalni ponuditelj ima pravo u deniranom roku postaviti pitanje u cilju razjanjavanja nejasnoa, ukljuujui i tehnika pitanja oko pripreme ponudbene dokumentacije.
146. to se dogaa ako sve ponude za ugovore izvoenja radova budu znatno vie od projekta? I zna li se zapravo postotak koliko je to znatno?
Ako sve formalno, administrativno i tehniki prihvatljive ponude premauju proraun alocirani za pojedini ugovor, natjeajna e se procedura u pravilu ponititi. Pod odreenim uvjetima opisanim u PRAG-u postoji mogunost da se pokrene i pregovorni postupak s najpovoljnijim ponuditeljem.
147. Kod nabave opreme, tko je duan za nabavu naljepnica i sl. za visibility? KK ili nabavlja?
Odredba o vidljivosti sudjelovanja nancijskih sredstava EU u nabavi je standardni dio svakog ugovora koji se sklapa s najpovoljnijim ponuditeljem. U suglasju sa odrednicama navedenim u priruniku EU visibility guidelines (http://ec.europa.eu/europeaid/visibility/index_en.htm) te odredbi ugovora, isporuitelj je u obavezi provesti smjernice o oznaavanju, ukljuujui i ispis te nanoenje naljepnica i drugih oblika oznaavanja predvienih ugovorom/prirunikom o isticanju vidljivosti sudjelovanja EU.
148. Jesu li short listed kandidati obvezni dati nalnu ponudu odnosno zakljuiti ugovor po moguem odabiru?
Nisu. U sluaju da daju ponudu, s njom daju takoer i garanciju (tender guarantee) da e potpisati ugovor ako pobijede.
149. Tenderi i ugovori su na engleskom jeziku. Postoji li pojmovnik (rjenik) koji bi omoguio toan prijevod (kontekst) tih ugovora na hrvatski jezik i obrnuto, koliko bi se hrvatski pojmovi precizno preveli na engleski jezik?
Postoji. Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU 2007. godine je izdao dvojezini Pojmovnik fondova Europske unije upravo s ciljem da slui kao alat za laki i uinkovitiji rad svima onima koji jesu ili se ele ukljuiti u proces koritenja fondova EU. Navedeni Pojmovnik dostupan je na www.strategija.hr. Mogue ga je dobiti i u tiskanoj verziji. Zahtjev moete podnijeti putem elektronske pote: strategija@strategija.hr ili osobno doi u prostorije Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova, Radnika cesta 80, 10 000 Zagreb.
52 O NATJEAJIMA ZA ROBU I RADOVE
150. Mogu li poetnika poduzea sudjelovati na natjeajima EU?

Ovisi. U natjeajnoj dokumentaciji (Procurement Notice, Guidelines for Applicants) uvijek se denira koliko poduzee mora biti staro da bi bilo prihvatljivo kao prijavitelj na natjeaju.
O NATJEAJIMA ZA ROBU I RADOVE
53
Odgovore pripremili:
mr.sc. Tomislav Belovari, naelnik, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Ivana Vlai, naelnica, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Jasminka Bratuli, voditeljica Odsjeka, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Iva Frki, voditeljica Odsjeka, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Damir Tomasovi, voditelj Odsjeka, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Dalibor Dvorny, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Iva Novak, voditeljica Odsjeka, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Suzana Kovaevi, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Marina Drinkovi, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Borislav Bogunovi, naelnik, naelnik Odjela za ocjenjivanje ponuda i ugovaranje, Ministarstvo nancija, Sredinja agencija za nanciranje ugovaranje Mate Ugrina, voditelj Odsjeka za ISPA program, Ministarstvo nancija, Sredinja agencija za nanciranje ugovaranje Danijela Mikovi, voditeljica Odsjeka za Phare, Ministarstvo nancija, Sredinja agencija za nanciranje ugovaranje Ana Kurpres, voditeljica Odsjeka za IPA, Ministarstvo nancija, Sredinja agencija za nanciranje ugovaranje Ivan Serdarui, Ministarstvo nancija, Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje mr.sc. Nensi Radulovi, savjetnik za Europsku uniju, Hrvatska gospodarska komora, Sektor za meunarodne odnose Iva Jandriek, Euro info komunikacijski centar Zagreb, Hrvatska gospodarska komora Vesna Torbarina, voditeljica Euro info komunikacijskog centra Zagreb, Hrvatska gospodarska komora Tatjana Borba, naelnik Odjela, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, Upravna direkcija Sapard programa Zagreb, svibanj, 2008.
Hrvatska gospodarska komora
Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje
55
Impressum:
Izdava: Hrvatska gospodarska komora Za izdavaa: Nadan Vidoevi Pripremio: Euro info komunikacijski centar Zagreb tel: +385 (0)1 45 61 756 +385 (0)1 45 61 526 +385 (0)1 45 61 584 fax: e-mail: +385 (0)1 48 28 380 eicc@hgk.hr
www.euroinfo.hr www.hgk.hr Dizajn: Tisak: Naklada: ISBN: COAX Gipa d.o.o., Zagreb 5000 primjeraka 978-953-6207-86-2
Zagreb, svibanj, 2008.
57
Ova publikacija je izdana uz nancijsku pomo Europske Unije. Sadraj ove publikacije je iskljuivo odgovornost izdavaa i nuno ne predstavlja miljenje i stajalite Europske Unije
58

Kako Do Fondova

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kako Do Fondova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA EURO INFO KOMUNIKACIJSKI CENTAR ZAGREB SUFINANCIRA EUROPSKA UNIJA

150 pitanja gospodarstvenika s odgovorima

10. Pitanja i odgovori o natjeajima za robu i radove

12. Jesu li u programu IPA korisnici upanije, opine i turistike zajednice?

O programu SAPARD / IPARD

O PROGRAMU SAPARD / IPARD

14. Gdje prijaviti projekte povezane uz maslinarstvo i vinogradarstvo?

O PROGRAMU SAPARD / IPARD

20. Kada se oekuje objava natjeaja iz programa SAPARD za 3. mjeru?

O PROGRAMU SAPARD / IPARD

O PROGRAMU SAPARD / IPARD

29. Koje su mogunosti sunanciranja uvoenja certikata ISO?

O mogunostima koritenja fondova Europske unije

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O MOGUNOSTIMA KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

O institucijama u Hrvatskoj koje se bave pitanjima Europske unije

O INSTITUCIJAMA U HRVATSKOJ KOJE SE BAVE PITANJIMA EUROPSKE UNIJE

O INSTITUCIJAMA U HRVATSKOJ KOJE SE BAVE PITANJIMA EUROPSKE UNIJE

94. Kako procijeniti iskusnoga i kvalitetnoga konzultanta?

O INSTITUCIJAMA U HRVATSKOJ KOJE SE BAVE PITANJIMA EUROPSKE UNIJE

115. Mogu li mali hoteli sudjelovati u natjeajima iz ekologije? Koje su subvencije?

127. Moe li aplikant nakon zavretka projekta donirati rezultate projekta?

128. Kada se iz rezultata projekta moe poeti ostvarivati prot?

130. Postoje li trenutano natjeaji EU za rme koje djeluju u podruju turizma?

132. Koliko je vremena (otprilike) potrebno za pripremu jednoga kvalitetnog projekta?

134. Kako ponuditi partnerstvo na projektu?

O natjeajima za robu i radove

142. Koji su programi namijenjeni za nanciranje projekata velikih poduzetnika?

O NATJEAJIMA ZA ROBU I RADOVE

150. Mogu li poetnika poduzea sudjelovati na natjeajima EU?

O NATJEAJIMA ZA ROBU I RADOVE

Hrvatska gospodarska komora

Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje

Zagreb, svibanj, 2008.

You might also like