IVAN MAURANI: SMRT SMAIL-AGE ENGIA

Biljeke o piscu: Ivan Maurani (Novi Vinodolski, 18.7.1814. - Zagreb, 4.8.1890.), pjesnik i politiar. Zavrio pravo u Zagrebu. Nastavnik u gimnaziji u Zagrebu, advokat u Karlovcu. 1850. imenovan vrhovnim dravnim odvjetnikom. U razdoblju 1873. - 1880. g. bio je hrvatski ban. Poslije toga napustio je politiku i ivio povueno, bavei se matematikom i astronomijom. Maurani je poeo pisati pjesme ve kao gimnazijalac u Rijeci. Od 1841. do 1845. bio je suradnik Gajeve Danice. 1844. godine objavio je svoje najvee i najznaajnije djelo, ep Smrt Smail-age engia. Tim djelom, u kojem su prevladali klasini i dubrovaki utjecaji kao i utjecaji narodne poezije, Maurani je stvorio klasian junaki ep koji se kompozicijski i misaono uzdie nad itavu ilirsku poeziju. 1849. godina bila je prijelomnom godinom Mauranieva ivota. Tada je austrijska kontrarevolucija uz pomo Rusije uguila oslobodilake pokrete u monarhiji, Maurani je kao inovnik beke vlade zauzimao najvie poloaje u dravnom aparatu i do kraja vodio popustljivu politiku zastupajui ideju o sporazumu Hrvata i dvora. Kao ban nastoji voditi politiku ekvilibrija izmeu maarskog i dvorskog utjecaja na Hrvatsku, ali vie kao pasivni promatra nego aktivni politiki voa, usmjerujui sva svoja nastojanja na kulturno unapreenje zemlje. Njegov pjesniki rad nije bio zahvaen protuslovljima njegova dranja u politici: svjestan da je njegova politiko-inovnika praksa nespojiva s pozivom pjesnika, Maurani je definitivno prestao pisati.

Kratki sadraj: U Stocu u Hercegovini u svojoj kuli Smail-aga doziva svoje sluge da izvedu zarobljene brane. Smail-aga sie na polje pred kulu i pone zarobljenu raju darivati darovima. Raja gine u mukama ali bez jauka. U silnom sukobu nasilja, bez obzira to gubi, raja pobjeuje nijemim, hrabrim i dostojanstvenim dranjem pred smru. Smail-aga je bijesan, prolio je toliku krv, a svoju silu nije iskazao. Zato poziva starca Duraka, kojeg je zatoio jer mu je svojedobno savjetovano da ne mui raju koja bi se mogla osvjetiti. Smail-aga kanjava starca vjeanjem, koji sa sinom Novicom uzalud moli milost. Durakov sin Novica potajno kree nou crnogorcima da iznenadi Smail-agu. Do toga asa i on je bio krvnik sa turcima. Crnogorci bi ga smjesta ubili da nije dao znak da dolazi kao prijatelj. Novica e izdati agu da bi mu se na taj nain osvetio za vjeanje njegova oca, a on e ujedno i izdati svoj narod i svoju vjeru. Novica sretno stie u Cetinje gdje izvaji strai da se eli boriti na strani crnogoraca. Sluga ga proputa u grad. Sapat saziva junake, eta se sabrala i stigla na obale Morae, hladne vode. Sveenik spominje skoru borbu, a moda i smrt mnogima od njih. Uto stie Novica i obeava, da e ih povesti u Smail-agin logor, a da postane dostojnim vodiem Novica se mora pokrstiti. Sunce zae za planinu i eta krene na put. U etu stupaju i osvetnici kojim snagu daje vjera u osvetu, boga, slobodu. Stranom Smail-agi suprostavlja se glas starca sveenika. Obojici glas podrhtava. Rijei su poviene. To su dvije suprotnosti, iz prvog izbija prijetnja, a iz drugog mirnoa i odlunost. Sad je ve jasno da se ovdje ne radi samo o sukobu dviju vjera, ve i o sukobu dobra i zla. Smail-aga kupi hara po Gackom. Harlije se razioe, a on krati vrijeme junakim igrama. Ima otro oko, hrabro srce i junaku sigurnu ruku. Haraije se vraaju bez haraa i vode raju. Aga je bijesan to nema haraa. U meuvremenu na polju je oluja. eta se pribliava logoru i razvija se borba na ivot i smrt. Aga pogine, ubio ga je Novica, kojeg zadesi ista sudbina, ali unato tome eta je pobijedila.

Analiza glavnog lika: Smail-aga engi Centralni lik oko kojega se odvija sva radnja je turski plemi Smail-aga engi, koji je prikazan kao krvnik i muitelj. Izvana gledajui doima se kao junak, meutim analizirajui njegove postupke dolazi se do spoznaje kako je on ustvari kukavica koja uiva muei nevine i nedune ljude, naslaujui se u njihovim patnjama. Analiza djela: Iz stihova izvire skromnost i jednostavnost naih ljudi, koji voeni ljubavlju i odlunou rtvuju svoje ivote u spas svoje domovine. U pjesmi je naglaen i religiozni moment, koji je bio znaajan u borbi naroda protiv turaka. Vano je bilo koje je vjere bio ovjek, jer se smatralo da je onaj koji je odbacio svoju vjeru priznavao tursku vlast.

Lektire - download lektira:

www.lektire.org