BIHEVIORALNI SOCIJALNI RAD

1. Navedite osnovno o bihevioralnom socijalnom radu prema Howe-u? Bihevioralni socijalni rad zahtijeva od svojih praktiara da imaju cilj i budu metodini, organizirani i znanstveni, precizni i jasni. Bihevioralni pristupi socijalnom radniku ukazuju to se dogaa (teorija) i upuuju ga na nain kako treba djelovati (metoda). Bihevioralni socijalni radnici bave se ponaanjima koja se mogu opaati, mjeriti i konkretno opisati. Problemi se ralanjuju u dijelove ponaanja koji se mogu identificirati i svaki se posebno obrauje. Potom se postavljaju ciljevi koji se zajedniki dogovaraju sa klijentom, a rad se odvija u malim sekvencijalnim koracima (Howe, 2003:123). 2. Koje tri osnovne karakteristike prakse bihevioralnog socijalnog rada navodi Howe? Nabrojite. Praksa bihevioralnog socijalnog rada je: fokusirana na problem, usredotoena na zadatak, vremenski ograniena (Howe, 2003:124). 3. Kako Barbara Hudson i Geraldine McDonald definiraju bihevioralni socijalni rad? Bihevioralni socijalni rad smatra se znanou koja primjenjuje principe uenja i teoriju socijalnog uenja u analizi i modifikaciji ponaanja. Ovi principi su izvedeni iz empirijskih istraivanja o nainu na koji se ponaanje ui, odrava i zaboravlja (Howe, 2003:124). 4. Kako bihevioristi tumae klasino uvjetovanje, prema Howe-u? Bihevioristi smatraju da se, kada podraaj izazove reakciju, kae da je ta reakcija uvjetovana pojavom tog podraaja. Kod klasinog uvjetovanja vana je injenica da nakon nekog dogaaja nastaje reakcija (Howe, 2003:125, 126). 5. Objasnite kako Howe tumai to je sistematska desenzibilizacija? Sistematska desenzibilizacija je postupak koji se koristi u lijeenju ljudi koji su izuzetno uznemireni ili uplaeni neim to za druge ljude predstavlja neto normalno ili razumljivo. Taj postupak podrazumijeva da se uvede neto ugodno istovremeno kada nastane stimulans koji izaziva uznemirenost. Tada snaga ugode mora biti vea od snage uznemirenosti (Howe, 2003:127).

6. Kako bihevioristi tumae operantno uvjetovanje, prema Howe-u?

BIHEVIORALNI SOCIJALNI RAD

Kod operantnog uvjetovanja pojedinac izaziva reakciju na koju reagira okolina. Ponaanje pojedinca je instrumentalno u izazivanju jednog dogaaja u okolini. Pojedinac se ponaa na odreeni nain, a potom se neto dogodi. On aktivno, vrlo esto svjesno, utjee na okolinu, osobito kada se pod okolinom misli na druge ljude. Okolina, pak, reagira tako da utjee sa svoje strane na kasniju pojavu prvobitne akcije ili ponaanja (Howe, 2003:128). 7. Tko je zaetnik modeliranja kao jednog od modela uenja ponaanja? Objasnite modeliranje prema Barbari Hudson i Geraldine McDonald? Zaetnik modeliranja je Albert Bandura. Hudsonu i McDonald smatraju da je modeliranje najpogodnije za objanjenje naina na koji se veina ponaanja ui od samog poetka. Modeliranju se pripisuje stjecanje velikog broja razliitih ponaanja, kako jednostavnih sposobnosti tako i sloenih. Djeca ue mnoga ponaanja, loa i dobra, od svojih roditelja uz pomo modeliranja. Imitiranje i uvjebavanje eljenog ponaanja obino vodi uspjenom usvajanju tog ponaanja (Howe, 2003:131). 8. Koje korake modeliranja navodi Brian Sheldon? Identificiranje ponaanja koje treba nauiti. Organiziranje jedne demonstracije. Zamoliti promatraa da oponaa to ponaanje. Osigurati povratnu informaciju i utvrivanje. Ponoviti demonstraciju, ukoliko je to potrebno. Omoguiti promatrau da vjeba dok ne naui to ponaanje (Howe, 2003:132). 9. Kako socijalni radnici koriste modeliranje, prema Howe-u? Howe smatra da socijalni radnici koriste modeliranje kako bi pomogli klijentima da se suoe sa tekim i zabrinjavajuim dogaajima. Pri tome, za uenje drutvenog ponaanja, koriste se mnogi principi drutvenog uenja i postupka modeliranja. Takav pristup moda ne osigurava uspjeh, no dovesti e do poboljanja ponaanja klijenata koji su u prolosti imali neprihvatljiva ponaanja (Howe, 2003:132). 10. Koje korake bihevioralnih intervencija u socijalnom radu navodi Howe? Identifikacija klijentovog problema. Utvrditi to klijent eli promijeniti. Analiza okolnosti koje kontroliraju problematino ponaanje i odreivanje to se moe promijeniti. Odabiranje i postavljanje ciljeva. Planiranje i provoenje tretmana kako bi se postigli ciljevi (Howe, 2003:133).

BIHEVIORALNI SOCIJALNI RAD

11. Kako Howe objanjava ABC analizu? Bihevioralni socijalni rad koristi jednu osnovnu metodu uenja koja se zove ABC analiza. U svakom trenutku, socijalni radnik mora, do posljednjeg detalja utvrditi to se dogaa prije, za vrijeme i nakon problematinog ponaanja. Dakle, socijalni radnik mora obratiti panju na: A) prethodne dogaaje B) ponaanje o kojem se radi C) posljedice Problematino ponaanje mora se opisati tako da ga se moe promatrati i mjeriti. Potrebno je utvrditi njegovu uestalost, intenzitet i trajanje. Problematina ponaanja mogu se podijeliti na prekomjerna i nedovoljna. Opi cilj je da se smanje prekomjerna ponaanja, a poveaju nedovoljna. Takav detaljan opis problema, daje socijalnom radniku "osnovnu liniju" prema kojoj e mjeriti izraavanje, kako problematinog, tako i poeljnog ponaanja, osobito nakon tretmana (Howe, 2003:133,134). 12. Koje ciljeve bihevioralnog socijalnog rada navodi Howe? U praksi bihevioralnog socijalnog rada ele se postii ciljevi u smislu poveanja, smanjenja i odravanja odreenih eljenih ponaanja. Oni se prevode u konkretne, specifine i vidljive reakcije koje e se pojaviti u odreenim situacijama kod pojedinca (Howe, 2003:135). 13. Koja su etiri elementa koja su odreena ciljevima bihevioralne analize, prema Herbertu? etiri elementa su: Tko e uiniti? to e uiniti? U kojoj mjeri e to biti izraeno? Pod kojim uvjetima? (Howe, 2003:135). 14. Koje su razlike izmeu bihevioralnog i psihodinamskog socijalnog rada prema Howe-u? Praksa bihevioralnog socijalnog rada bitno je drugaija od psihodinamske tradicije. Kod bihevioralnog socijalnog rada istie se sadanjost, a ne prolost. Promatra se ono to je vanjsko i uoljivi, a ne ono unutranje i preneseno. No, ipak, oba pristupa dijele miljenje da se nedostaci u pojedincu, te se i tretman usmjerava na pojedinca (Howe, 2003:138).