JUGOISTONA EUROPA

Jugoisto Europa je najmanja europska regija (528 400 km2, oko 47 mil. stan.); zauzima na 5% povrine kontinenta. Pripadaju joj Rumunjska, Bugarska, Srbija i Crna Gora, Makedonija te Bosna i Hercegovina. Regija Jugoistone Europe nalazi se na dodiru triju velikih europskih regija (Srednje, June i Isto ne Europe) i ima veliko prometno zna enje u povezivanju tih europskih regija sa Jugozapadnom Azijom. Izdvaja se na temelju sli nih prirodno-geografskih i demografskih obiljeja, zajedni kih etapa u povijesnom razvoju, suvremenih politi kih obiljeja i sli nog stupnja gospodarske razvijenosti. Jugoisto na Europa nalazi se izmeu Crnog i Mramornog mora na istoku, Egejskog mora na jugu te Jadranskog mora na zapadu. Rije nim dolinama prolaze vrlo vane kopnene prometnice (najzna ajniji pravci su od Srednje Europe prema Istanbulu, s odvojkom prema Egejskom moru), koje povezuju europski kontinent sa Jugozapadnom Azijom, a rijeka Dunav nastavak je plovnoga puta od Sjevernog mora i luke Rotterdam do Crnoga mora. Jugoisto na Europa ima stoga vrlo povoljan prometni poloaj. Najvee prometno zna enje imaju rije ne doline Morave, Vardara, Marice, Dunava, Save, Bosne, Neretve, Iskera, Strume i Olta. Jugoisto na Europa je politi ki nestabilan prostor. Ovdje su se esto vodili ratovi, mijenjale granice, mijeali narodi, jezici, vjere i kulture. Na tom su se prostoru ispreplitali stoljetni utjecaji najmonijih europskih drava (posebice Habsburke Monarhije i Ruskog Carstva) i Osmanlijskog Carstva. U drugoj polovici 20. stoljea, nakon II. svjetskog rata, Rumunjska i Bugarska razvijale su se pod politi kim, vojnim i gospodarskim utjecajem biveg SSSR-a. Zapadni dio JI Europe bio je u sastavu bive Jugoslavije. Nakon 1991., raspadom SSSR-a i Jugoslavije, na istoku regije po ele su demokratske i gospodarske promjene, a zapadni je dio ostao nestabilno podru je u kojem su demokratske promjene po ele, a gospodarske tek predstoje. Prostor Jugoisto ne Europe reljefno je izrazito ras lanjen prostor; isprepliu se planine, stari masivi, rije ne doline, kotline i nizine. Na zapadu regije dominiraju Dinaridi, koji svojim pruanjem sprje avaju prodor klimatskih utjecaja sa Sredozemlja dublje u unutranjost. Na Dinaride se nastavlja ar planina ( arsko-pindsko gorje) u zapadnom dijelu Makedonije. Kroz Rumunjsku se u obliku svinutog luka pruaju Karpati, mlade nabrane planine i najdulji planinski lanac u regiji. Na Karpate (dijele se na Isto ne i June Karpate ili Transilvanske Alpe) se nastavlja luk Stare planine (ili Balkan) u srednjoj Bugarskoj. Sve su te planine nastale od razdoblja tercijara alpskom orogenezom (alpskim nabiranjem). Juno od Stare planine nalazi se staro gromadno gorje Rodopi, paleozojske starosti. U Rodopima je i najvii vrh JI Europe Musala (2925 m). To je gorje bogato rudama (ugljen, eljezna ruda, srebro i dr.). Planinski prostori pruaju i velike mogunosti za razvoj zimskog turizma, a karakterizira ih i umsko bogatstvo. S planina se sputaju brojne rijeke velikog pada, pa se iskoritavaju za proizvodnju hidroenergije. Za ivot ljudi i gospodarstvo najznaajnije reljefne cjeline JI Europe su nizine. Najvee nizine su Vlaka (izmeu Karpata, Dunava i Stare planine), Trakijska uz rijeku Maricu (izmeu Stare planine i Rodopa), te jugoisto ni dio Panonske nizine uz Dunav i njegove pritoke. Gusto su naseljene. Nanosi prapora ili lesa omoguili su nastanak vrlo plodne crnice, pa su nizine JI Europe pogodne za uzgoj raznih poljoprivrednih kultura. U Vlakoj nizini ima i nalazita nafte i prirodnog plina. U nizinama i dolinama rijeka (Dunava, Marice, Morave, Vardara i Strume) nastali su i najvei gradovi JI Europe.

Na klimatska obiljeja regije utje e reljef, koji svojim pruanjem i visinom ograni ava utjecaje mora na usko obalno podru je. Najvei dio JI Europe ima umjereno toplu klimu, s hladnim i suhim zimama te toplim ljetima. Uski obalni pojas te doline Marice, Neretve, Strume i Vardara karakterizira sredozemna klima, s toplijim ljetima i blagim zimama. Visokoplaninska podru ja imaju snjeno-umsku klimu. Koli ina padalina smanjuje se od zapada prema istoku; najvie padalina primaju planine. ume prekrivaju oko 1/3 povrine regije. One su vaan izvor sirovine za razvoj industrije, posebno one graevnog materijala. Brojne i vodom bogate rijeke imaju veliko gospodarsko zna enje, posebice hidroenergetsko i vodoopskrbno. Pod utjecajem tektonskih pokreta i oledbe nastala su i brojna jezera (Skadarsko, Prespansko i Ohridsko), koja su veliki turisti ki potencijal regije. Na prostoru Jugoisto ne Europe danas ivi oko 46 milijuna stanovnika. Stanovnitvo je neravnomjerno rasporeeno; to je posljedica utjecaja ra lanjenog reljefa i klimatskih obiljeja ovog prostora. Prosje na gustoa naseljenosti JI Europe manja je od europskog prosjeka (oko 100 stanovnika na km2). Najvea je koncentracija stanovnitva u jugoisto nom dijelu Panonske nizine, u Vlakoj nizini, te u dolinama rijeka (Dunava, Save, Neretve, Morave, Vardara i Marice). Najveu gustou naseljenosti imaju Srbija i Crna i Gora, a najmanju Bosna i Hercegovina. Etni ki sastav stanovnitva JI Europe vrlo je sloen; ovdje su izmijeani junoslavenski, romanski i drugi indoeuropski narodi sa germanskim, altajskim i drugim narodima. U svakoj dravi uz veinski narod ive i brojne manjine kao posljedica estih promjena granica u ovom dijelu Europe. Najbrojniji narod su Rumunji, a slijede junoslavenski narodi. Drave JI Europe obiljeile su velike migracije stanovnitva; do 1990-ih godina trajale su ekonomske migracije, ponajprije u prekooceanske zemlje, a nakon II. svj. rata u razvijene zemlje Zapadne Europe. Stupanj urbanizacije na jugoistoku je Europe najnii u itavoj Europi; veliki dio stanovnitva jo uvijek ivi u seoskim naseljima i bavi se poljoprivredom te sto arstvom. Malobrojni milijunski gradovi (Bukuret, Beograd, Sofija) posljedica su zakanjelog procesa industrijalizacije i relativno niskog stupnja urbanizacije. U gospodarstvu JI Europe veliko zna enje ima poljoprivreda. Nizinska podru ja na sjeveru orijentirana su na uzgoj itarica i industrijskog bilja (suncokret i eerna repa). U junim se dijelovima, pod utjecajem sredozemne klime, uzgajaju mediteranske kulture (voe, povre, vinova loza). Industrija se zbog zastarjele tehnologije suo ila s tekom krizom krajem 1980-ih. Naputeno je plansko gospodarstvo; predstoji prestrukturiranje i osuvremenjivanje proizvodnje. Politi ka nestabilnost u posljednjem desetljeu utjecala je na neiskoritenost velikih mogunosti tranzitnog prometa. Turisti ki potencijal su crnogorsko i bugarsko primorje, planinski prostori, jezera (Makedonija), gradovi i kulturnopovijesne znamenitosti kojih je mnogo. Sve drave proivljavaju gospodarsku krizu i ubrajaju se u najslabije razvijene europske drave. Unato velikim mogunostima, gospodarski razvoj drava JI Europe jo uvijek zaostaje za Zapadnom Europom. Vie u Atlasu Europe (Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997.).