STRUNI RADOVI UNUTAR TEME

Davor Pavlovi Romana Caput-Jogunica Tomislav Rupi

KOMPLEKS VJEBI U PAROVIMA ZA TRENING PRECIZNOSTI U KOARCI

1. UVOD Razvoj koarkakih vjetina vrsto je u korelaciji s izborom metodikoorganizacijskih oblika trenanog rada. Velik je broj sposobnosti i znanja u koarci koji utjeu na konaan uspjeh i eljeni rezultat. Na razvoj tih sposobnosti i znanja moe se utjecati puno uinkovitije i jedino, ako u sklopu planiranja i programiranja treninga pravilno planiramo i metodikoorganizacijske oblike rada, koji su u tom trenutku pogodni za promjenu stanja sposobnosti i znanja subjekta. Pravilnim izborom metodikih organizacijskih oblika rada proces vjebanja inimo zanimljivijim, a ujedno puno lake moemo dozirati i kontrolirati optereenje. Kojim e se metodikim organizacijskim oblicima trenanog rada koristiti voditelj trenanog procesa ovisi o nizu faktora kao to su: Cilj i zadae koji se ele ostvariti, dob i spol onih koje treniramo, sportska disciplina subjekta, materijalni uvjeti za rad, homogeniziranost skupine, broj subjekata u procesu, razina usvojenih znanja, stupnju razvijenosti motorikih i funkcionalnih sposobnosti. Dobro izabran i pravilno primijenjen moe se smatrati svaki onaj metodiki organizacijski oblik rada koji pridonosi intenzifikaciji i optimalizaciji rada i njegovoj individualizaciji, a na taj nain i istodobno i humanizaciji procesa vjebanja (Findak,1999.) Pri izboru metodiko-organizacijskog oblika rada prednost treba dati onom obliku rada koji u konkretnoj situaciji odgovara spomenutim uvjetima. U ovom radu prikazan je kompleks vjebi u parovima pogodan za razvoj preciznosti koarkaa.

310

18. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

2. VJEBE U PAROVIMA ZA TRENING PRECIZNOSTI U KOARCI Kroz prikaz vjebi moe se vidjeti da se rad u parovima odvija u obliku suradnje dva igraa, ili u obliku aktivnog ili pasivnog partnera. Opisane vjebe u parovima s obzirom na svoju strukturu i sloenost pogodne su za rad sa svim dobnim kategorijama, s igraima razliitih sposobnosti i s oba spola, ali pod uvjetom da su oni koji izvode vjebe kroz kolu koarke sustavno i sistematski savladali elemente tehnike kao to su osnovni stavovi s loptom, dodavanja, zaustavljanja, pivotiranje i polazak u kretanje. Rad u parovima pogodan je i za metodiku obuke skok uta u koli koarke, ili kroz nastavni plan i program za osnovnu kolu kada uenici trebaju usvojiti znanja o tom elementu koarkake tehnike. U tom sluaju koriste se jednostavnije vjebe u parovima poput dolaska u centralnu poziciju iz napadakog stava uz meusobnu korekciju, dodavanja kroz skok ut, tzv. igra amerikanca, utiranje prema paru iz leanja na leima. Poeljno je kod odabira parova da parovi budu podjednakih sposobnosti i motorikih znanja, istog spola te slinih antropolokih obiljeja, jer na taj nain se lake ostvaruju eljeni transformacijski procesi, posebno ako se u vjebama ostvaruje kontakt. Trening preciznosti u parovima: Sve opisane vjebe se izvode u parovima s loptom. Pogodne su za usavravanje skok uta i uta s jednom rukom s grudi ili metodskog uta. Preciznost kao motorika sposobnost je vrlo bitna za koarkae. Uz igraa kojega krasi precizno utiranje, prisiljava se obrambenog igraa na sasvim drugaije postavljanje u obrani. Obrambeni igrai tada moraju biti puno blie napadau, a u tom sluaju postaju osjetljivi na varke, na prodore i cijela obrana mora biti spremna na odreenu rotaciju. Navedene vjebe moemo podijeliti na: ubacivanja iz manjih udaljenosti ubacivanja iz veih udaljenosti ubacivanja nakon zaustavljanja ubacivanja nakon dodane lopte ubacivanja nakon fintiranja i voenja

311

STRUNI RADOVI UNUTAR TEME

1. utiranje po 15 bacanja. Prvo utira jedan 15 lopti iz zadane pozicije, dok drugi iz para ima ulogu dodavaa. Treba inzistirati na pravilnoj tehnici izvoenja svih elemenata koarke ukljuenih u vjebu skok za loptom, dodavanja, pivotiranja - vezano za dodavaa, te pravilnog izvoenja skok ut za onog koji utira. 2. Naizmjenino utiranje. Onaj koji utira tri za loptom te nakon kontrole lopte postaje dodava, dok drugi igra preuzima ulogu utera. Pozicije za ut igrai biraju sami.

3. Naizmjenino utiranje s jednim odskokom lopte. Nakon upuene lopte na ko od strane igraa, isti ide za njom i ne smije dopustiti da lopta nakon ubaaja ili promaaja dotakne pod vie od jedanput. Za to vrijeme drugi igra zauzima poziciju s koje e utirati. Taj nain pogodan je i za vjebanje napadakog skoka.

4. Tko e vie pogoditi Trener odreuje poziciju i broj bacanja, te igrai utiraju i broje tko je vie pogodio.

312

18. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

5. utiranje u paru do postignutog koa Jedan utira i ako postigne ko loptu dodaje partneru, a ako ne postigne utira tako dugo dok ne pogodi ko.

6. ut iz pet pozicija Pozicije su: iz kuta, s krila te sredine terena. Jedan igra je dodava dok drugi utira.

X X

7. ut u postotcima ovisno o udaljenosti. Bacanja na ko se izvode iz srednje pozicije frontalno od koa. Sa svake pozicije utira se deset puta. Prva pozicija udaljena je 1 m od koa i zahtjeva se 90% ubaaja. Druga pozicija udaljena je 2 m od koa i zahtjeva se 90% ubaaja. S linije slobodnih bacanja cilj je 80% ubaaja. S linije za 3 poena 70% ubaaja. Iz zone u kojoj se ne ostvari broj ubaaja igra ponavlja bacanja dok ne ostvari postotak. Drugi prema razini utreniranosti, dobu, spolu onih koje treniramo. Igra je dodava te se meusobno natjeu tko e prije obaviti zadatak. Postotci ubaaja i zone odreuju se

90% 80%

70%

313

STRUNI RADOVI UNUTAR TEME

8. ut na dodanu loptu Kod ove vjebe potrebno je poznavati tehnike zaustavljanja. Igra tri prema kou te se na dodanu loptu od strane dodavaa zaustavlja i izvodi ut. Lopta se dodaje pod razliitim kutovima. Vjeba se izvodi u seriji ili naizmjenino.

9. ut nakon driblinga Igra koji je dodao loptu dolazi do utera te postaje pasivni obrambeni igra. Napada izvodi varku loptom i tijelom te se s jednim voenjem udaljava od obrambenog igraa te izvodi ut na ko.

10. ut nakon izlaska iz bloka Igra koji je dodao loptu dolazi do utera te mu postaje suigra i izvodi bonu blokadu, igra s loptom koristi blok kraj kojeg prolazi te utira na ko. Nakon postavljene blokade igra se deblokira prema kou te izvodi skok za loptom.

11. Vjeba +1,-1 Igrai naizmjenino utiraju na ko cilj je postii 20 poena, s tim da kada pogode ko zbrajaju jedan ubaaj, a kod promaaja oduzimaju jedan. Pozicije za utiranje odreuje trener.

12. utiranje pod optere enjem.

314

18. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

12. utiranje pod optereenjem. Dodava je s loptom izvan eone linije. Igra koji utira tri do linije centra te se vraa i u poziciji kojoj eli primiti loptu rukom trai dodavanje, potom izvodi zaustavljanje i ut na ko. Nagon toga mijenjaju uloge te do centra tri drugi igra. Intenzitet izvoenja kao i ekstenzitet odnosno trajanje vjebe odreuje trener.

13. utiranje s dvije lopte Jedan igra utira 20 lopti dok mu suigra nastoji dodavati lopte brzo i precizno. Vjeba se izvodi s dvije lopte.
X

14. utiranje uz tranje do linija Jedan igra ima ulogu dodavaa, dok drugi tri od koa na koji utira do zadane linije (centar, slobodna bacanja, eona linija), vraa se natrag prima dodanu loptu i utira na ko, potom tri jednu liniju dalje i opet ponavlja zadatak. Trajanje odreuje trener, a moe se raditi i do zadanog broja ubaaja.

15. ut preko aktivne obrane Igra koji je dodao loptu dolazi do utera te postaje aktivni obrambeni igra. Napada moe zavriti akciju jedino utiranjem.

315

STRUNI RADOVI UNUTAR TEME

LEGENDA:

igra koji utira igra koji dodaje loptu kretanje igraa bez lopte blokada dodavanje lopte kretanje igraa s loptom

3. ZAKLJUAK Rad u parovima kroz prizmu koarkake igre vrlo je zanimljiv iz vie razloga, prije svega s taktike strane. Niz koarkakih akcija, za vrijeme igre, odvija se u suradnji dva igraa, kako u obrani tako i u napadakoj igri. Iz ovog razloga esto se u planiranju treninga koristi rad u parovima kao metodiki organizacijski oblik rada na treningu. Jednako tako u koarkakom treningu s radom u parovima esto se susreemo i u drugim dijelovima treninga kako u uvodnom djelu, tako i u pripremi lokomotornog aparata za daljnje napore kroz ope pripremne vjebe i istezanja. Takav oblik rada zbog svoje jednostavnosti ujedno prua jasnu informaciju treneru o usvojenosti znanja i ostvarenju zadanog cilja. Na ovaj nain kvalitetno se utjee na individualna postignua pojedinca, dok je u sloenijim oblicima rada pojedinac esto podreen skupnim zadaama. Koristei se radom u parovima, trener ima jasan pregled, dobru kontrolu trenanog procesa to je vrlo bitno za ispravljanje pogreaka kod onih koji izvode vjebu, a i odreivanja intenziteta vjebe. Mogli bismo utvrditi da je ustvari rad u parovima prijelaz iz individualnog u sloenije skupine oblike rada koje jednako tako esto koristimo u trenanom procesu koarkaa, te da e ciljevi i zadae koje smo postavili biti puno lake ostvarivi pravilnim izborom metodikog organizacijskog oblika rada. Za rad svakog trenera dobro poznavanje i koritenje metodikih organizacijskih oblika rada u samom planiranju treninga ima vrlo vanu ulogu jer uvelike utjee na kvalitetu rada na treningu koji je temelj svakog uspjeha u sportu.

316

18. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

4. LITERATURA 1. Findak, V. (1999.) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Prirunik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb, kolska knjiga. 2. Findak, V., Mironovi, R., chmidt, I., najder, V. (1990.) Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj koli. Prirunik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb, kolska knjiga. 3. Wissel, H. (2008.) Koarka- koraci do uspjeha: Gopal Zagreb. 4. Wright, F.L. (2003.) The ultimate basketball book. A complite shooting guide. Crystal Bay, NE:Sierra Vista Publications.

317