Sadraj

Sadraj................................................................................................................... 1 1. Jaka alkoholna pia.............................................................................................3 1.1. Dodaci te podjela jakih alkoholnih pia.......................................................3 2. Rakije................................................................................................................. 4 2.1. Rakije od groa..........................................................................................5 2.2. Vone rakije.................................................................................................6 2.3. Rakije od vone komine..............................................................................7 2.4. Specijalne rakije..........................................................................................7 3. Inozemne vinske rakije.......................................................................................8 3.1. Cognac (konjak)...........................................................................................9 3.2. Armagnac (armanjak)...................................................................................9 4. Rakije po posebnim postupcima.......................................................................10 4.2. itna rakija.................................................................................................11 4. 3. Rum........................................................................................................... 12 4.4. Gin (din)....................................................................................................12 4.5. Rakije od aromatskoga bilja.......................................................................13 4.6. Rakija od vonoga macerata......................................................................13

5. Jaka alkoholna pia po posebnim postupcima..................................................13 6. Likeri ................................................................................................................ 14 Zakljuak.............................................................................................................. 17 Literatura:............................................................................................................. 18

Uvod
Alkoholna pia su tekui proizvodi koji su namijenjeni uivanju i sadre 2 do najvie 15% vol. alkohola, osim u sluaju pia koja su regulirana posebnim propisima. Jaka alkoholna pia su podvrsta alkoholnih pia. Osim jakih alkoholnih pia, u alkoholna pia jo pripadaju pivo, vino. Osnovu alkoholnih pia ine etilni alkohol, etanol, esta, te pirit kao najvaniji predstavnik iz grupe alkohola. U ovome e se radu prvo opisati znaajke jakih alkoholnih pia i opisati naine na koje se mogu proizvoditi. Nakon toga e se navesti njihova podjela. Opisat e se znaajke svake od pojedinih skupina uz navoenje nekoliko vanijih primjera. U zakljuku e se navesti prednosti i nedostatci te ogranienja primjene.

1. Jaka alkoholna pia

Jaka alkoholna pia su sva pia koja sadre minimalno 15% vol. alkohola, a proizvode se direktno destilacijom alkoholno prevrelih sirovina komina sa ili bez dodavanja arome, ili maceracijom aromatskog bilja i plodova ili dodavanjem aroma, eera i drugih sladila etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, to je sukladno Pravilniku o jakim alkoholnim i alkoholnim piima, (NN 172/04). Registrirana jaka alkoholna pia stavljaju se u promet samo u originalnom pakiranju u bocama od stakla ili kojeg drugog prikladnog materijala s otisnutom deklaracijom koja treba sadravati sve propisane elemente o vrsti proizvoda i ostale podatke koji su vezani za odreene propise.

Slika 1. Jaka alkoholna pia

Jaka alkoholna pia nemaju dugu povijest, pojavila su se u prometu znatno kasnije od piva i vina. Naime, poeci destilacije alkohola seu u XI. stoljee, od kada se kroz sljedeih nekoliko stoljea destilati koriste samo u ljekovite svrhe. Zahvaljujui redovnicima raznih kranskih samostana, zapoinje proizvodnja destilata kao pia, a posebno likera poetkom XVII. stoljea. Osnova svih jakih alkoholnih pia ini etanol ili etilni alkohol (C2H5OH), koja je bezbojna i zapaljiva tekuina, ugodnog, opojnog mirisa i specifinog alkoholnog okusa.

1.1. Dodaci te podjela jakih alkoholnih pia

U proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pia mogu se dodavati radi poboljavanja kakvoe proizvoda: biljni ekstrakti na bazi prirodnih destilata za rakiju; biljni ekstrakti na bazi etilnog alkohola za alkoholna pia i likere, te eer i med; macerati dobiveni iz voa koji sadre eer i aromatske tvari iz tih plodova u proizvodnji specijalnih rakija gdje su ve dodani biljni ekstrakti.

Jaka alkoholna pia se dijele u sljedee skupine: 1. rakije; 2. rakije po posebnim postupcima; 3. jaka alkoholna pia po posebnim postupcima; 4. liker; 5. mijeana jaka alkoholna pia kokteli.

2. Rakije

Rakije pripadaju u jaka alkoholna pia, a proizvode se destilacijom prevrelog soka, masulja ili komine groa ili drugog voa, na manje od 86% vol. alkohola. Senzorna svojstva im moraju biti karakteristina za svaku pojedinu vrstu , to ovisi o upotrjebljenim sirovinama. Rakije od destilata moraju leati u drvenim spremnicima najmanje godinu dana kako bi im bilo dozvoljeno oznaavanje sa nazivom stara, ekstra

-rakije od groa; -vone rakije; -rakije od vone komine; -specijalne rakije.

2.1. Rakije od groa

Na naem tritu su to: vinjak, brandy, lozovaa(loza), komovica, droenka i vinovica. 1. Vinjak pripada u rakiju od groa koji se proizvodi od vinskog destilata ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86% vol. Dok na tritu mora sadravati najmanje 37,5% vol. Mora odleati najmanje godinu dana u hrastovim spremnicima ili najmanje 6 mjeseci u hrastovim bavama. Kada se oznaava zvjezdicama, svaka zvjezdica oznaava jednu godinu odleavanja vinskoga destilata, dobiva naziv stari vinjak ako je destilat odleao najmanje 3 godine u hrastovim bavama. U Hrvatskoj se proizvodi hrvatski konjak, kojemu volumni dio alkohola iznosi od 38 do 45%. Kako bi se poboljala kakvoa boje, mirisa, okusa i ekstrakta tijekom proizvodnje, dozvoljeno je dodavati: destiliranu vodu za smanjenje alkoholnosti, karamel do 1 g/l za popravljanje boje, saharozu do 10g/l za poveanje ekstrakta i biljne ekstrakte i macerate od dijelova odreenoga bilja koji su izloeni u vinskom destilatu. 2. Brandy je internacionalni naziv za vinjak, nizozemskoga je podrijetla, a znai prepeeno vino. Postao je popularan u 15. i 16. stoljeu kada je utvreno da je puno bolje od vina jer se nije toliko esto kvarilo kao vino i jer je podnosilo dugotrajnije transporte od vina. Brandy je rakija od groa koja se dobiva od vinskoga destilata destiliranoga na manje od 86% vol. alkohola, a moe biti mijean s vinskim destilatom destiliranim na manje od 94,8% vol. alkohola, pod uvjetom da vinski destilat ne prelazi vie od 50% od ukupne koliine alkohola u

ukupnom proizvodu, dok na tritu mora sadravati najmanje 36% vol. alkohola. Brandy stari najmanje godinu dana u hrastovim spremnicima ili najmanje 6 mjeseci u hrastovim bavama.
3.

Lozovaa se dobiva destilacijom prevrelog groanog masulja na manje od 86% vol.

alkohola. Na tritu mora imati najmanje 37,5% vol. alkohola.

4. Komovica se dobiva iz fermentirane groane komine. Gotov proizvod mora sadravati

najmanje 37,5% vol. alkohola.

5. Droenka je rakija od groa koja se dobiva destilacijom vinskoga taloga. Treba imati

najmanje 37,5% vol. alkohola.

2.2. Vone rakije

Vone se rakije proizvode iskljuivo destilacijom prevreloga masulja voa ili mota od voa ili soka od voa, destiliranoga na manje od 86% vol. alkohola, tako da ima miris i okus voa. Gotov proizvod na tritu mora sadravati alkoholnu jakost najmanje 37,5% vol. Neke od vonih rakija mogu sadravati i plod voa od kojega su proizvedene, kao to je to sluaj kod vilijamovke. U Hrvatskoj se proizvode vone rakije od: kotuniavog voa (ljiva, trenja), jezgriavog voa (jabuka, kruka) te bobiastog voa (borovnica, kupina). Klasinim kuhanjem vone komine u malim pogonima dobiva se rakija koja ima od 20 do 30% vol. alkohola. Ponovnim kuhanjem dobiva se rakija prepeenica, koja je znatno jaa i ima oko 55% vol. alkohola. Od prevrelog masulja od bresaka, kajsija, kruaka, jabuka, dudova i smokava dobivaju se vone rakije: breskovaa, kajsijevaa, krukovaa, jabukovaa, dudovaa i smokovaa. Mijeanjem vonih rakija dobiva se rakija koja sadri od 25-55% vol. alkohola, na kojoj treba pisati udio pojedine rakije. ljivovica je najpoznatija vona rakija kod nas. Dobiva se destilacijom prevrelog masulja od ljiva. Kada odleava u drvenim bavama od duda i hrasta postaje zlatnoukaste boje, a ako odleava u staklenom suu onda je bezbojna. Sadri od 25 do 55% vol. alkohola Viljamovka uz ljivovicu ima najvei znaaj u ugostiteljskoj ponudi. Proizvodi se destilacijom prevrelog masulja od sorti kruaka viljamovki ije je meso mekano, topljivo i blijedoukaste boje. Sadri 25-55 % vol. alkohola. Calvados je vona rakija jabukovaa, jabuni vinjak, koja potjee iz Normandije u Francuskoj, a proizvodi se destilacijom prevrelog jabunog masulja i soka. Na naem tritu se plasira kao uvozna rakija koja sadri vie od 40% vol. alkohola

2.3. Rakije od vone komine

Proizvode se fermentacijom i destilacijom vone komine, na tritu moraju nositi naziv Rakija od komine npr. ljive, a gotov proizvod mora sadravati najmanje 37,5% vol. alkohola.

2.4. Specijalne rakije

Specijalne se rakije dobivaju aromatiziranjem vinskog destilata i rakija s raznim biljnim plodovima, voem, aromatskim biljem, njihovim maceratima i eterinim uljima. Mogu sadravati dijelove biljaka od kojih su napravljeni. Najmanja alkoholna vrijednost gotovoga proizvoda na tritu je 37,5% vol. Pod specijalne rakije spadaju: travarica, klekovaa, anisonka, mastika i brinjevac. Travarica je specijalna rakija koja se dobije maceracijom ljekovitih trava u komovici ili lozovai. Pripadaju u bistre rakije zelenkaste do ukaste boje. Razlikuju se po boji, mirisu i okusu, a sadraj se kree od 35-55% vol. Klekovaa je destilat prevrele komine od ljiva, kome su u odgovarajuoj koliini dodani plodovi kleke(brinje). Sadri od 40- 52% vol. alkohola Anisonka je destilat prevrele komine ili masulja od groanome je prije destilacije dodana odgovarajua koliina anisa. Sadraj alkohola iznosi 35% vol. Mastika je rakija koja se dobije destilacijom prevrelog koma od voa ili groa kojima je prije destilacije dodana odgovarajua koliina plodova anisa. Ona je bezbojna i bistra rakija koja se zamuti i pobijeli ako joj se doda malo vode. Sadri od 40 do 52% vol. alkohola. Brinjevac je destilat prevrele komine plodova kleke-brinja ili borovice. Treba sadravati od 40 do 52% vol. alkohola. Pripada u vrlo kvalitetne rakije koja se u narodu nudi u ljekovite svrhe

3. Inozemne vinske rakije

U najpoznatije inozemne vinske rakije ubrajamo Cognac (konjak) i Armagnac (armanjak).
8

3.1. Cognac (konjak)

Konjak je inozemna vinska rakija koja je francusko nacionalno jako pie. Proizvodi se destilacijom Charentskog vina u pokrajini Charente u Francuskoj i naziva se prema gradu koji se nalazi u toj pokrajini, Cognac. Radi se o zatienome imenu i nije dozvoljeno da bilo koje drugo slino pie koje se proizvodi izvan ove pokrajine nosi naziv Cognac (konjak). Posebna francuska nacionalna institucija Bureau National Interprofessionel du Cognac brine o proizvodnji, odleavanju i starenju konjaka te kontrolira, odobrava i registrira razlijevanje konjaka u boce i oznaavanje. Dodavanjem ekstrakata raznoga voa, mijeanjem destilata iz razliitih godita uz razblaivanje destiliranom vodom dobivaju se prepoznatljivi miris, boja, okus i jakost konjaka koji odgovaraju odreenome tipu konjaka. Konjak treba sadravati 40% vol. alkohola i prepoznatljivu tamnoutu boju, karakteristinu finu aromu i ugodan okus. Boce konjaka se oznaavaju zvjezdicama, iji broj obino oznaava broj godina odleavanja destilata u bavama te posebnim slovima. Na konjak s tri zvjezdice smije se staviti oznaka V. O., V.S.O.P. Reserve. Slova stoje za engleske nazive: V = very, O = old, S= special, ili superior te P = pale. Na konjak s pet ili vie zvjezdica smiju se staviti oznake Extra E, Vielle Reserve ili Napoleon. U Francuskoj se proizvodi vie vrsta konjaka koji osim osnovnoga naziva nose i neko drugo ime, kao to su konjaci koji su poznati na hrvatskome tritu: Martell, Hennessy, Courvoisier, Remy Martin, Camus, Dubouche i drugi.

3.2. Armagnac (armanjak)

U Francuskoj se osim konjaka proizvodi jo jedna poznata, zatiena vinska rakija i to u pokrajini Armagnac. Posebna francuska nacionalna institucija Bureau National Interprofessionel de lArmagnac nadizire proizvodnju, kvalitetu i potivanje propisa. Proizvodnja armanjaka razlikuje se od proizvodnje konjaka jer se destilacija odvija u drugaijem destilacionom aparatu, a destilat koji se dobiva sadrava od 58 do 63% vol. alkohola te odleava u drvenim bavama. Razblauje se destiliranom vodom na 40% vol. te se oplemenjuje dodavanjem i mijeanjem biljnih ekstrakata. Vrijeme odleavanja utjee na kakvou proizvoda, a gotovi se armanjak oznaava odreenim brojem zvjezdica, od 3 do 7, i slinim oznakama kao i konjak.
9

Slika 2. Cognac: Hennessy.

4. Rakije po posebnim postupcima

10

Ovu skupinu ine alkoholna pia dobivena destilacijom: prevrele itne komine; prevrelih proizvoda eerne trske; prevrelih sirovina siromanih eerom, sa ili bez dodatka etilnoga alkohola; macerata neprevrelih sirovina u etilnom alkoholu. U njih ubrajamo: viski (whiskey); itnu rakiju; rum; din (gin); rakije od aromatskoga bilja i rakije od vonih macerata.

4.1. Whiskey (viski)

Izvorni naziv whisky odnosi se na kotski i kanadski proizvod, dok se irski i ameriki oznaavaju i nazivaju whiskey. Viski se dobiva destilacijom itne komine oeerene diastazom iz slada, sa ili bez drugih prirodnih enzima, alkoholno prevrele uz dodatak kvasca, destilirane na manje od 94,8% vol. alkohola, tako da destilat zadrava miris i okus po sirovini te pod uvjetom da je odleao najmanje 3 godine u opaljenim hrastovim bavama. Takoer se moe dobiti mijeanjem viskija od jemenog slada i itnog alkohola koji je destiliran na manje od 94,8% vol. alkohola, tako da zadrava miris i okus od upotrjebljene sirovine. Treba sadravati najmanje 40% vol. alkohola. Najpoznatije vrste viskija na svjetskom tritu su: 1. kotski viski (Skotch) Johnny Walker, Queen Anna, White Horse, Ballantines, Chivas 2. irski viski (Irish whiskey) Paddy, John Power, Old Forester 3. ameriki viski Bourbon whiskey 4. kanadski viski Canadian Club, Seagrims, Corbis

4.2. itna rakija

Jako alkoholno pie koje se dobiva destilacijom fermentirane itne komine bez dodavanja aroma, boja ili zaslaivaa naziva se itna rakija, a moe se oznaavati i kao itni brendi. Najpoznatija itna rakija, arak, dobiva se destilacijom alkoholno prevrele komine rie i drugih prevrelih eernih sirovina iz egzotinih plodova. Proizvodi se na Cejlonu, u Indiji i Oceaniji kao bezbojna ili svijetlouta tekuina posebnoga mirisa i okusa, a sadrava 50 do 60% vol. alkohola.
11

4. 3. Rum
Ovo poznato alkoholno pie dobiva se iskljuivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka eerne treske, melase, sirupa i drugih nusproizvoda kod prerade eerne trske kod prerade eerne trske na manje od 96% vol. alkohola. Destilat treba sadravati znaajna organoleptika svojstva ruma ija alkoholna jakost na tritu mora biti najmanje 37,5% vol. Nakon prve destilacije dobiva se bezbojan proizvod. Da bi se dobio kvalitetan rum, on mora odleati u drvenim posudama da bi dobio zlatnoutu boju i svojevrsnu aromu i okus. Nakon odleavanja, razrjeuje se destiliranom vodom na jainu od oko 40% vol. alkohola te puni u razliite staklene boce. Najpoznatiji rum proizvodi se na Karipskim otocima i u zemljama June Amerike. Postoje tamni, bijeli i zlatni. Tamni rumovi se dobivaju dodavanjem taloga prethodno sazreloga ruma i dobri su za pripravljanje vruih mjeavina kao to su punevi. Najbolji se proizvode na Jamajci. Bijeli su rumovi zapravo bezbojni rumovi koji trebaju odleati stanovito vrijeme u nepaljenim bavama. Najpoznatiji je Bacardi, koji je pojam za bijeli rum. Zlatni rum prepoznajemo po zlatnoj naljepnici. Poinju se proizvoditi kao bijeli rumovi, no oni moraju odleati u paljenim bavama koji nakon toga dobivaju lijepu zlatnoutu boju. Najpoznatiji su kubanski i jamajanski rumovi. Kubanski Havana club ima posebni znaaj na svjetskome tritu zbog toga to je na granici izmeu zlatnoga i bijeloga ruma.

4.4. Gin (din)

Gin se dobiva mijeanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla i destilata borovnice i drugoga aromatskoga, ulja borovnice i drugoga aromatskoga bilja koje ne smije potisnuti aromu borovnice. Redestilacijom etilnog alkohola poljoprivrednoga podrijetla u kotlovima koji se tradicionalno koriste za dobivanje gina, dobivamo destilirani gin. Gotovi proizvod treba imati alkoholnu jakost od najmanje 37,5 %, a koristi se uglavnom za pripravljanje koktela kao to je martini koji se spravlja od gina i suhoga vermuta te osvjeavajuega pia u kombinaciji s tonikom. U Hrvatskoj su najcjenjenije engleske vrste London Gin, Gordons Gin, Old Tom i Plymouth Gin. Najpoznatiji gin na svijetu je London Dry Gin koji se dobiva dvostrukom destilacijom kukuruza.
12

4.5. Rakije od aromatskoga bilja

Prema vrsti aromatskoga bilja od kojih su izraena, ova pia dijelimo na rakije od: encijana, kima, anisa i borovice. Rakija od encijana dobiva se destilacijom fermentiranoga korijena encijana sa ili bez dodatka etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla. Kimova rakija dobiva se od etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla koji je aromatiziran kimom. Moe se oznaiti kao akvavit, ako je aromatizirana destilatom bilja ili zaina, ali mora prevladavati okusi kima ili kopra. Rakija od anisa se dobiva od etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla koji je aromatiziran prirodnim ekstraktima zvjezdanoga anisa, komoraa ili drugoga bilja. Rakija od borovice proizvodi se od etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla, ili itne rakije, ili itnoga destilata aromatiziranoga bobicama borovice.

4.6. Rakija od vonoga macerata

Maceracijom voa s najmanjim udjelom od 100 kg voa na 20 litara 100 % - nog alkohola djelomino prevrelog ili neprevrelog u etilnom alkoholu poljoprivrednoga podrijetla dobivaju se rakije od vonoga macerata. Gotovi proizvodi moraju sadravati alkoholnu jakost od najmanje 37,5% vol. Oznaavaju se rjeju rakija iza koje slijedi naziv voa, na primjer rakija od jabuka.

5. Jaka alkoholna pia po posebnim postupcima

To su proizvodi dobiveni razrjeivanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla, destilata ili njihovih smjesa, a mogu se aromatizirati ili posebnim postupcima samo proiavati. U ovu skupinu pripadaju votka, domai brendi, domai rum i jaka alkoholna
13

pia od voa. Najpoznatije pie je votka, koja se dobija filtriranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla kroz aktivni ugljen, nakon ega slijedi destilacija. Mogue je dodavanje aroma za dobivanje posebnih organoleptikih svojstava. Naziv dodane arome mora biti naznaen u nazivu, primjerice limun votka. Gotov proizvod na tritu mora imati najmanje 37,5 % vol. alkohola. Ona je bistra i bezbojna tekuina koja se svrstava u najistija alkoholna pia. Znaenje naziva na ruskome jeziku je voda, a smatra se nacionalnim piem Rusije, Poljske i Finske.

6. Likeri
Aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla, jednoga ili vie jakih alkoholnih pia ili njihovih mjeavina dobivaju se likeri. Radi se o zaslaenim piima kojima se mogu dodavati proizvodi poljoprivrednoga podrijetla kao to su vrhnja, mlijeka i mlijeni proizvodi, voe i vone preraevine, vina, biljni macerati, jaja, okolade, kave i slino. Likeri od vonoga soka i voni likeri mogu se oznaavati kao brandy, kao primjerice ljivov
14

brendi, naranin brendi, uz popis propisanih sastojaka na deklaraciji proizvoda koji na tritu mora imati najmanje 15% vol. alkohola ako nije drugaije propisano. Prema vrsti sirovine i tehnolokom postupku dobivanja likere dijelimo na: likere od vonoga soka; vone likere; likere od rakija; biljne likere; likere od kave, aja, kakaa ili okolade; emulzijske likere; likere s vinom; aromatizirane likere i ostale likere. 1. Likeri od vonoga soka se proizvode mijeanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla s jednim ili vie vonih sokova koji moraju sadravati najmanje 200 mililitara matinoga vonog soka po kojemu se liker naziva. Doputeno je dodavanje aroma, ali ne i bojanje. Najpoznatiji su naranin liker koji se zove Curacao, liker od mandarina Mandarinetto, ili vianja Cherry Brandy. 2. Voni likeri proizvode se aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla s maceratima voa ili vonih dijelova u etilnome alkoholu poljoprivrednoga podrijetla i doputeno ih je bojati prirodnim bojama uz eventualno dodavanje vanilina i drugih aroma, osim osnovne vone arome po kojoj su nazvani. Gotovi voni likeri na tritu moraju sadravati najmanje 200 mililitara macerata voa, odnosno 33% udjela destilata. 3. Likeri od rakija se dobivaju zaslaivanjem rakija uz uporabu prirodnih aroma i bojanje, ali ne i dodavanje aroma voa po kojemu je liker nazvan. Gotovi proizvodi na tritu moraju imati alkoholnu jakost od najmanje 15% vol. 4. Biljni likeri se dobivaju aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla maceratima aromatskoga bilja i plodova u etilnome alkoholu poljoprivrednoga podrijetla i iz njih dobivenih destilata, uz doputenu uporabu arome te prirodnih ili umjetnih boja. Ukoliko su lagano gorkastoga okusa, nazivamo ih gorki biljni likeri ili biter likeri. 5. Likeri od kava, aja, kakaa, okolade ili cole se proizvode dodavanjem odreenih destilata ili ekstrakata odreene sirovine s etilnim alkoholom poljoprivrednoga podrijetla uz doputeno dodavanje drugih aroma, vanilina i prirodnih boja, osim arome po kojoj proizvod nosi ime. 6. Emulzijski likeri se dobivaju dodavanjem jaja, kave, okolade, ljenjaka, vonih pasta prethodno emulgiranih s mlijekom ili vrhnjem u etilni alkohol poljoprivrednoga podrijetla uz doputeno dodavanje drugih prirodnih aroma, vanilina ili ruma, ali bez bojanja i dodavanja nadomjestaka za jaja, eer i mlijeko. Zbog upotrebe svjeih namirnica rok trajanja ovih likera ne smije biti dui od jedne godine, a gotovi likeri na tritu moraju sadravati najmanje 15% vol. alkohola, osim likera od jaja koji sadrava najmanje 14% vol. alkohola.
15

7. Likeri s vinom se proizvode mijeanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla s vinom, koji u jednoj litri moraju imati najmanje 200 mililitara vina uz doputeno dodavanje vinskoga destilata, vinjaka i prirodnih aroma. Ukoliko je udio destilata ili vinjaka 20%, a vina 10%, alkoholna jakost najmanje 35% vol. te su sadrani voni i biljni macerati, likeri s vinom mogu nositi naziv kordijalni liker. 8. Aromatizirani se likeri dobivaju aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla uz dodavanje doputenih aroma. 9. Ostali likeri su pun i likeri od meda i drugih sirovina. Pun je mjeavina etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla, ruma, eera, limunske kiseline ili destilata tj. macerata agruma i destilirane vode koji sadri najmanje 40% vol. alkohola, a kod nas se proizvodi Pepita rum pun. Liker od meda mora sadravati najmanje 250 grama prirodnoga meda u jednoj litri, a doputeno je dodavanje prirodnih aroma i boja. Nije doputeno dodavanje onih aroma koje pojaavaju dojam meda.

16

Zakljuak

17

Literatura:
Pravilnik o jakim alkoholnim i alkoholnim piima, Narodne novine broj 172, 2004. imundi, . (...)

18