Professional Documents
Culture Documents
org
Matematika 3
zbirka zadataka sa reenjima i uputstvima za reavanje
Hijavata
www.puskice.org
Predgovor
Pismeni ispit iz matematike 3 obuhvata 4 zadatka. Ova zbirka e biti odraena tematski, za svaki tip zadatka ponaosob.
Prvi zadatak
Obine diferencijalne jednaine prvog reda: Jednaina sa razdvojenim promenljivim Homogene diferencijalne jednaine prvog reda Linearne diferencijalne jednaine prvog reda Bernulijeva jednaina prvog reda Jednaina sa totalnim diferencijalom (sa/bez integracionog faktora)
Prvi zadatak je uvek jedna diferencijalna jednaina prvog reda. Najee dolaze Bernulijeva i Jednaina sa totalnim diferencijalom, mada nema pravila.
Drugi zadatak
Diferencijalne jednaine vieg reda: Diferencijalna jednaina oblika Diferencijalna jednaina oblika Homogene diferencijalne jednaine vieg reda Nehomogene diferencijalne jednaine vieg reda
Sistemi obinih diferencijalnih jednaina prvog reda: Homogeni sistemi odj Nehomogeni sistemi odj Nelinearni sistemi odj
Parcijalne diferencijalne jednaine Linearne parcijalne diferencijalne jednaine Kvazilinearne parcijalne diferencijalne jednaine
www.puskice.org
Trei zadatak
Trei zadatak je neto vezano za funkciju kompleksne promenljive. Dolaze ravnopravno dva tipa zadatka: Koi -Rimanovi uslovi Izraunavanje integrala funkcije kompleksne promenljive (Reziduum)
etvrti zadatak
etvrti zadatak je vezan za Laplasovu transformaciju Reavanje diferencijalne jednaine vieg reda primenom Laplasove transformacije Reavanje sistema diferencijalnih jednaina primenom Laplasove transformacije
www.puskice.org
Prvi zadatak
Jednaina sa razdvojenim promenljivima
Najjednostavniji tip diferencijalne jednaine. Treba imati na umu da vai
Reavanje jednaina:
Dakle, razdvajamo x i y (i njihove diferencijale) na razliite strane znaka jednakosti i nalazimo integrale. Pri reavanju diferencijalnih jednaina, moe se dogoditi da reenje ima drugaiji oblik nego ono dato u ovoj zbirci. Zato pokuajte da transforma cijama, vae reenje svedete na ono dato u zbirci kako biste proverili da li ste tano uradili zadatak. U sluaju da je opte reenje jednaine u zadacima gde se trai partikularno reenje drugaijeg oblika od opteg reenja datog u zbirci, to znai da e najverovatnije i konstanta C biti drugaija nego ovde u zbirci, ali mora se dobiti isto opte reenje.
www.puskice.org
Zadaci:
Reenje:
www.puskice.org
za uslov
imamo:
www.puskice.org
za uslov
imamo:
www.puskice.org
(smena
www.puskice.org
www.puskice.org
Jednaine koje slede svesti smenom na jednaninu sa razdvojenim promenljivim a zatim nai opte reenje
10
www.puskice.org
smena
Ova vrsta jednaine se svodi na jednainu sa razdvojenim promenljivim. Vrlo esto, diferencijalna jednaina se transformacijama izraza (deljenje sa x ili y) svodi na homogenu.
11
www.puskice.org
12
www.puskice.org
13
www.puskice.org
Opti oblik:
Reenje:
Ova vrsta jednaine je lako prepoznatljiva. Reava se primenom ove formule ije izvoenje nije potrebno znati za praktini deo ispita.
Koraci:
14
www.puskice.org
15
www.puskice.org
16
www.puskice.org
Koraci:
17
www.puskice.org
18
www.puskice.org
19
www.puskice.org
Algoritam reavanja:
Postupak re avanja:
20
www.puskice.org
Ukoliko na ispitu doe ovaj zadatak, obino napomenu da treba da se trai odreeni faktor (po x ili y). Ako ne napomenu, svejedno je koji ete, procenite sami koji je lake izraunati.
21
www.puskice.org
22
www.puskice.org
23
www.puskice.org
24
www.puskice.org
Reenja zadataka:
jedan #6 i jedan tablini integral tri tablina integrala dva #7 dva #1 jedan #1 i jedan #8 jedan tablini i jedan slian #2 smena -y=t, pa #1 dva #1 , C=1 , C=0 #6 i jedan tablini jedan tablini i jedan #8
tablini i #1
25
www.puskice.org
smena
smena
#7 smena , slino #7 tablini i #9 tablini i #10 tablini i #1 tablini i #1 dva tablina #11 i tablini dva tablina tablini i #1 tablini tablini i #12 #6 i tablini #13 i tablini #14 i tablini tablini i smena tablini integrali tablini integrali
26
www.puskice.org
tablini integrali tablini i #15 tablini i #16 tablini i #17 #1 i #18 slian #8 i tablini #1 i tablini #1 i tablini slian #5 i 2 tablina tablini i #19 slian #5 i tablini tablini integrali 2 tablina i #15 tablini i #20 tablini i #21 #1 i tablini tablini i #22 tablini i #23 tablini i #23 tablini i #24 tablini i #25 svi tablini svi tablini tablini i #26
27
www.puskice.org
svi tablini tablini i #23 #1 i tablini #8 i tablini tablini tablini i #23 tablini i #23 tablini i slian #26 #1 i #27 tablini i #28 tablini i #29 tablini tablini tablini tablini tablini tablini tablini tablini tablini tablini tablini i #29 #30 i tablini #31 i tablini
28
www.puskice.org
tablini tablini i slian #27 tablini i slian #27 tablini tablini tablini tablini i slian #3 tablini tablini tablini tablini tablini i slian #3 tablini tablini tablini, #32, i slian #16, tablini tablini tablini tablini i #33 tablini tablini i slian #8
29
www.puskice.org
30
www.puskice.org
31
www.puskice.org
32
www.puskice.org
33
www.puskice.org
34
www.puskice.org
35
www.puskice.org
36
www.puskice.org
37
www.puskice.org
38
www.puskice.org
39
www.puskice.org
40
www.puskice.org
Drugi zadatak
Homogene diferencijalne jednaine vieg reda
Kvaka je u tome to dolaze jednaine drugog i treeg (ree etvrtog) reda, pa ovo nije toliko komplikovano kako izgleda na prvi pogled. Kroz primere e biti jasnije.
41
www.puskice.org
42
www.puskice.org
43
www.puskice.org
Postoje dva naina pronalaenja partikularnog reenja : metoda neodreenih koeficijenata i metoda varijacije konstanti. Metoda neodreenih koeficijenata
44
www.puskice.org
Postupak:
45
www.puskice.org
dobijamo iz
46
www.puskice.org
47
www.puskice.org
48
www.puskice.org
49
www.puskice.org
50
www.puskice.org
11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Resenja: 1. 2. 3.
51
www.puskice.org
52
www.puskice.org
18.
19.
53
www.puskice.org
Prvi tip
Reavanje: smena:
gde je
Zadaci:
54
www.puskice.org
Reenja
Drugi tip
Reavanje: smena:
gde je
55
www.puskice.org
Zadaci:
Reenja
56
www.puskice.org
Dakle iz dobijamo tzv. karakteristinu jednainu (jednaina treeg reda po ). Reavanjem ove jednaine dobijemo sopstvene vrednosti . Ostatak emo kroz zadatke, poto je teko jasno objasniti. Ono to je bitno, da li je sopstvena vrednost jednostruka ili viestruka. Formiramo matricu:
Zatim vrimo transformacije matrice. Transformacija II -3I znai da prvi red mnoimo sa 3, i zatim to oduzmemo od drugog reda. Itd. Transformacijama dobijamo matrice formulom (u sluaju jedinstvene sopstvene vrednosti).
57
www.puskice.org
Reenje je oblika:
gde je
58
www.puskice.org
sada za uzimamo neku bilo koju vrednost razliitu od nule. Nije bitno koju, jer e se, kako emo kasnije videti, pomnoiti sa konstantom, pa je svejedno. Uzeemo .
iz drugog reda:
Iz prvog reda:
uzmemo da je
59
www.puskice.org
iz drugog reda:
Iz prvog reda:
60
www.puskice.org
Ovde se vidi da nije bitno koje smo vrednosti birali. Da smo za imali bismo . U reenju bi bilo
birali
to je i bilo prvobitno reenje. Zato ako ne dobijete identino reenje kao u ovoj zbirci, pogledajte da li vam je odnos vrednosti u matrici odgovarajui. U ovom primeru, to je 1:-3:-5.
Reenje:
Odatle dobijemo:
61
www.puskice.org
62
www.puskice.org
Reenje:
Odatle dobijemo:
63
www.puskice.org
Kada imamo dvostruka reenja, radi se malo drugaije. Prvi deo, za (ne isti!)
je slian
www.puskice.org
Matrica
se odreuje iz formule:
Iz prvog reda:
Dakle sad imamo i . Cilj jedna promenljiva: matricu u kojoj treba da promenljiva vezana za matricu
je bio pronai (u kojoj se pojavljuje samo . Onda, kada smo to uradili, pravili smo novu se pojavljuje promenljiva iz i jo jedna : .
65
www.puskice.org
Sledei korak je odreivanje i . Oni se odreuju u dva koraka. U prvom koraku, jedna od vrednosti iz matrice se menja sa 0, a druga sa nekim realnim brojem. U drugom koraku je obrnuto.
se rauna po formuli:
se rauna po formuli:
66
www.puskice.org
Reenje:
Odatle dobijemo:
67
www.puskice.org
Kada imamo dvostruka reenja, radi se malo drugaije. Prvi deo, za (ne isti!)
je slian
Matrica
68
www.puskice.org
69
www.puskice.org
Reenje:
Odatle dobijemo:
www.puskice.org
Na osnovu
odrediemo
71
www.puskice.org
Iz ovoga sledi:
Reenje:
72
www.puskice.org
Odatle dobijemo: Ovo je sad specifino jer imamo trostruko reenje. Reavaemo na drugaiji nain, polazei od reenja. Zadatak je oblika:
Sad to izjednaimo sa
. Pri tom,
Iz ovoga sledi:
73
www.puskice.org
Dobijamo 3 sistema: , ,
tj.
Sistem reavamo po
. Odmah se vidi da je
odnosno
74
www.puskice.org
2. za , ,
3. za , ,
Reenje:
Odatle dobijemo:
75
www.puskice.org
U ovom sluaju, kad su sve vrste linearno zavisne radimo na sledei nain. Izrazimo tu jednu vrstu:
2.
. Odatle sledi
76
www.puskice.org
1.
11.
2.
12.
3.
13.
4.
14.
5.
15.
6.
16.
77
www.puskice.org
7.
17.
8.
18.
9.
19.
10.
Reenja:
1.
2.
3.
4.
5.
78
www.puskice.org
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
79
www.puskice.org
15.
16.
17.
18.
19.
80
www.puskice.org
Nehomogeni sistemi
Sistem je oblika (sistem 3. reda):
gde su
su funkcije.
Postoje dve metode za reavanje ovakvih sistema: metoda neodreenih koeficijenata i Lagranova metoda varijacije konstanti. Metoda neodreenih koeficijenata: Ova metoda se moe koristiti onda kada su svi elementi vektora funkcije oblika:
Odreujemo: 1. m - najvei stepen za P i Q u vektoru 2. k + viestrukost korena u karakteristinoj jednaini. Onda je reenje oblika (polinomi koeficijentima): su stepena m+k, sa neodreenim
81
www.puskice.org
i dobijemo
Sad traimo . Pri reavanju homogenog sitema dobili smo da su reenja karakteristine jednaine , tj. . U ovom nehomogenom sistemu, imamo tri vektora funkcija: 1. Vektor funkcija oblika
odavde je . To se poklapa sa reenjem . To znai da je Poto su polinomi koji stoje uz u samom sistemu nultog stepena, Zato e polinomi uz u reenju biti prvog stepena ( ).
82
. .
www.puskice.org
odavde je . Poto se ovo ne poklapa ni sa jednim reenjem i polinomi uz u sistemu su nultog stepena, polinomi u reenju uz e biti prvog stepena.
odavde je . Poto se ovo ne poklapa ni sa jednim reenjem i polinomi uz u sistemu su nultog stepena, polinomi u reenju uz e biti prvog stepena.
. Za poetak treba da
83
www.puskice.org
Kad izjednaimo 1) 2) 3) 1)
2)
84
www.puskice.org
3)
Reenje:
85
www.puskice.org
odavde je oblika
odavde je oblika
. Za poetak treba da
Kad izjednaimo
86
www.puskice.org
1) 2)
1) 2) Reenje:
. Za poetak treba da
Kad izjednaimo
87
www.puskice.org
1) 2) Odatle dobijamo: .
Konano reenje:
. Za poetak treba da
Kad izjednaimo
Odatle dobijamo:
88
www.puskice.org
Konano reenje:
. Za poetak treba da
89
www.puskice.org
gde je
Izvode
funkcija
dobijamo
iz
Nakon toga, integraljenjem dobijamo funkcije . Njih uvrstimo u homogeno reenje koje onda postaje konano reenje sistema.
90
www.puskice.org
Odreujemo
Odatle sledi:
91
www.puskice.org
Nelinearni sistemi
Nelinearni sistemi su oblika:
Reavaju se tako to se pronau nezavisni prvi integrali. Ima ih uvek onoliko koliko je znakova jednakosti u sistemu, odnosno za jedan manje od broja 'izraza' koje povezuju ti znakovi jendakosti:
Prvi integrali moraju biti meusobno nezavisni. Dobijamo ih nalaenjem integralnih kombinacija i polaznog sistema. Reenja su definisana prvim integralima. Za odreivanje prvih integrala ne postoji jedinstven 'recept'. Zato je potrebno provebati zadatke, kako bi se stekao 'oseaj' za njihovo pronalaenje. Uslov za postojanje reenja je:
92
www.puskice.org
Osobine diferencijala:
Za reavanje nelinearnih sistema, ne postoji uverzalan 'recept' kao to postoji kod linearnih (tu spadaju sistemi koje smo dosad radili). Potrebno je koristei osobine proporcije i diferencijala doi do meusobno linearno nezavisnih prvih integrala. Postoje neki abloni kako se dolazi do njih, a ta rutina se stie vebom.
Reenje:
Dobijamo sistem:
93
www.puskice.org
Provera uslova:
Prema uslovu iz zadatka, ovo je uvek razliito od nule. Prema tome, reenje je odreeno prvim integralima:
Dakle, imamo:
94
www.puskice.org
Oigledno je da su ova dva reenja linearno nezavisna, pa nema potrebe za proverom uslova. Reenje sistema je, dakle, odreeno prvim integralima:
Dakle, imamo:
95
www.puskice.org
Dakle, imamo:
Oigledno je da su ova tri reenja linearno nezavisna, pa nema potrebe za proverom uslova. Reenje sistema je, dakle, odreeno p rvim integralima:
96
www.puskice.org
2.
www.puskice.org
1.
2.
2.
2.
98
www.puskice.org
3.
Reenje:
2.
2.
99
www.puskice.org
2.
2.
100
www.puskice.org
2.
2.
101
www.puskice.org
kvazilinearne:
Prilino lako se svode na nelinarne sisteme i tako se reavaju. Svoenje je: Linearne:
Kvazilinearne
Reenje:
Reavanjem
ovog
sistema
dobije
se
prvi
integral
102
www.puskice.org
Reenje:
Reavanjem
ovog
sistema
dobije
se
prvi
integral
Reenje:
Reavanjem
ovog
sistema
dobiju
se
prvi
integrali
pa
je
konano
reenje
oblika:
Reenje:
Reavanjem
ovog
sistema
dobiju
se
prvi
integrali
103
www.puskice.org
Reenje:
Reavanjem
ovog
sistema
dobiju
se
prvi
integrali
Reenje:
Reavanjem
ovog
sistema
dobiju
se
prvi
integrali
104
www.puskice.org
Reenje:
Reavanjem
ovog
sistema
dobiju
se
prvi
integrali
105
www.puskice.org
Treci zadatak
Funkcija kompleksne promenljive
Funkcija kompleksne promenljive je oblika ( algebarski oblik)
106
www.puskice.org
Vai i:
Ako su i
. Dakle, funkcija
je
Funkcija je regularna (analitika) u ako je diferencijabilna u svakoj taki neke okoline . Take u kojima funkcija nije analitika se nazivaju singularnim takama. Taka je izolovani singularitet ako je analitika u svim takama neke okoline take osim u . Izolovani singularitet je pol funkcije ako je
Ako je funkcija diferencijabilna u taki tada postoje svi parcijalni izbodi funkcija Rimanovi uslovi:
i i vae Koi-
diferencijabilne u diferencijabilna u
i vae Koi-Rimanovi .
107
www.puskice.org
Ako vam ovaj zadatak zapadne, tekst se moe razlikovati tu i tamo, ali je poenta ista: daju ili a vi preko K-R uslova treba da odredite ono drugo. Jedina teina u ovim zadacima mogu biti integrali. Hiperbolike funkcije Ovo je klasa funkcija koje ste dosad uspeno izbegavali, ali vreme je da ih nauite. Za ovaj tip zadataka, ali i za Laplasovu transformaciju (4. zadatak) potrebno je znati hiperboliki sinus i kosinus: hiperboliki sinus naziv definicija izvod integral Odrediti sve analitike funkcije ako je: hiperboliki kosinus
Sada treba da dobijemo . To se najlake radi reavajui odgovarajuu jednainu sa totalnim diferencijalom:
108
www.puskice.org
Dakle,
Reenje:
Sada treba da dobijemo . To se najlake radi reavajui odgovarajuu jednainu sa totalnim diferencijalom:
109
www.puskice.org
Dakle,
Dakle
110
www.puskice.org
111
www.puskice.org
Koja je vrednost
za
Reenje:
112
www.puskice.org
1. 2. 3. 4. 5. 6. Reenja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
113
www.puskice.org
odavde sledi:
Pomou Koijevih formula, mogu da se izraunaju reziduumi u singularitetima koji su polovi: 1. Ako je onda je pol 1. reda i vai:
2. Ako je
114
www.puskice.org
onda je
obratite panju da znai stepen izvoda. Tako, na primer, za treeg stepena), traiemo izvod drugog reda. Neke granine vrednosti:
(pol
Izraunati integral:
Dakle, kontura je krunica sa centrom u taki (0,0) i poluprenikom Zatim traimo polove. Polove nalazimo kad imenilac razlomka u integralu izjednaimo sa nulom:
Polovi su
(jednostruki pol)
115
www.puskice.org
Dakle,
Reenje je zbir reziduuma prema formuli (obratite panju kako se menja znak u zavisnosti od toga kako obilazimo konturu: ).
116
www.puskice.org
Izraunati integral:
Dakle, kontura je krunica sa centrom u taki (1,1) i poluprenikom Zatim traimo polove.
Polovi su (jednostruki pol), (jednostruki pol), pol), (jednostruki pol). Iz uslova (kontura C) vidimo da ne pripadaju konturi, pa ih ne raunamo. Ostaju dva pola:
(jednostruki i
117
www.puskice.org
Reenje je zbir reziduuma prema formuli (obratite panju kako se menja znak u zavisnosti od toga kako obilazimo konturu: ).
Izraunati integral:
Dakle, kontura je krunica sa centrom u taki (1,0) i poluprenikom Zatim traimo polove. Ovde izgleda kao da postoji jedan pol i da je trostruki. Meutim, nije tako (probajte da uradite, dobiete 0 za graninu vrednost, a to ne moe biti reziduum). Zato treba da razvijemo funkciju:
Polovi su
118
www.puskice.org
Poto je pol viestruki, prvo ispitujemo postojanje granine vrednosti (uslov postojanja reziduuma, stavka 2). Ve smo videli ovaj pol nije trostruki. Probajmo za dvostruki.
Dakle, pol
je dvostruki.
uvodimo smenu:
119
www.puskice.org
Izraunati integral:
Polovi su . Iz uslova (kontura C) vidimo da pripada konturi, pa ga ne raunamo. Ostaju dva pola:
ne
120
www.puskice.org
Izraunati integral:
Dakle, kontura je krunica sa centrom u taki (1,0) i poluprenikom Zatim traimo polove.
121
www.puskice.org
Polovi su , . Iz uslova (kontura C) vidimo da ne pripada konturi, pa ga ne raunamo. Ostaju tri pola:
Pol je dvostruki:
122
www.puskice.org
Izraunati integral:
Polovi su i
Pol je dvostruki:
123
www.puskice.org
Konano:
Izraunati integral:
Polovi su
Pol je trostruki:
124
www.puskice.org
Konano: Poto nam nije data oblast D, definisana konturom C, razmatramo sledee sluajeve: 1.
2.
3.
4.
125
www.puskice.org
Izraunati integral:
odavde dobijamo:
Sada traimo vrednosti k (celobrojno) za koje e dobijena taka oblasti ogranienoj konturom C.
pripadati
126
www.puskice.org
Polovi su
127
www.puskice.org
Konano reenje:
Izraunati integral:
Reenje:
128
www.puskice.org
Pol je trostruki:
Konano:
Izraunati integral:
129
www.puskice.org
Dakl Polovi su , ,
Konano reenje:
130
www.puskice.org
131
www.puskice.org
etvrti zadatak
etvrti zadatak je vezan za Laplasovu transformaciju. Laplasova transformacija funkciji realne promenljive pridruuje funkciju kompleksne promenl jive (tj. transformie realnu funkciju u funkciju kompleksne promenljive, koja je algebarskog oblika). Koristi se za reavanje diferencijalnih jednaina i sistema diferencijalnih jednaina. Logika je sledea: 1. Imamo diferencijalnu jednainu realnog argumenta 2. Transformiemo diferencijalnu jednainu u algebarsku jednainu kompleksnog argumenta 3. Reimo algebarsku jednainu 4. Vratimo reenje jednaine inverznom Laplasovom transformacijom u realni domen. Osobine i tablice Laplasove transformacije su date u prilogu na kraju zbirke. A sada malo formalnijih stvari: Data je funkcija realne promenljive . Njoj se pridruuje funkcija kompleksne promenljive . Pravilo po kom se vri ovo pridruivanje naziva se Laplasova transformacija i zapisuje se kao: . Formula po kojoj se pridruivanje vri:
132
www.puskice.org
Nalaenje Laplasove transformacije Trebalo bi da proete one primere na onetovim slajdovima a ovde u dati nekoliko. Dakle koriste se osobine i tablica. Za ispit nisu potrebni neki sloeni primeri.
Inverzna Laplasova transformacija Inverznom Laplasovom transformacijom, vraamo funkciju iz s domena u t domen. Postoje dva naina nalaenja inverzne Laplasove transformacije: Preko inverznih razlomaka i preko reziduuma. Zapis inverzne Laplasove transformacije:
b) viestruki pol
c) konjugovano-kompleksni pol
133
www.puskice.org
Na kraju
Onda se inverzna osobina moe odrediti preko osobine konvolucije (znak *). Pri tom su i :
134
www.puskice.org
Reenje:
2) Razlomci
135
www.puskice.org
Reenje: Ovaj zadatak emo odraditi preko inverznih razlomaka. Vi probajte i preko reziduuma, dobiete isto.
- Ovo je impulsna funkcija. Samo zapamtite da je Laplasova transformacija te funkcije 1, a inverzna L. transformacija od 1 je potrebno znati. Odredi inverznu Laplasovu transformaciju funkcije:
136
www.puskice.org
137
www.puskice.org
Odredi inverznu Laplasovu transformaciju funkcije. Ovaj zadatak je uraen na slajdovima sa vebi netano. Zato emo ga ovde uraditi na oba naina.
138
www.puskice.org
139
www.puskice.org
140
www.puskice.org
141
www.puskice.org
142
www.puskice.org
gde su
143
www.puskice.org
Zadaci za samostalan rad (napominjem da ove zadatke nisam proverio runo, tako da je
mogua greka, samo sam ih prepisao (sa reenjima) iz jedne zbirke). Potrebno je odrediti inverznu Laplasovu sliku za datu funkciju : 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
10.
26.
144
www.puskice.org
16.
32.
145
www.puskice.org
17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32.
146
www.puskice.org
Dakle, upotrebimo ovu osobinu za svako , dobijemo jednainu iz koje izrazimo , zatim ga inverznom transformacijom prevedemo u traenu funkciju. Koristei Laplasovu transformaciju, reite jednainu :
147
www.puskice.org
Odatle:
Nalaenje opteg reenja je slino kao kod partikularnog. Samo, ovog puta emo pretpostaviti da je . Reenje:
Vratimo to u jednainu:
148
www.puskice.org
Odatle:
Neka su
Nalaenje opteg reenja je slino kao kod partikularnog. Samo, ovog puta emo pretpostaviti da je . Reenje:
149
www.puskice.org
Vratimo to u jednainu:
na izloioce
. To
u taki
150
www.puskice.org
Vratimo to:
151
www.puskice.org
Da bismo odredili preostalu Laplasovu transformaciju (integral) Koristimo osobinu 12. (konvolucija) iz tablice Laplasovih transformacija. Osobina glasi
dakle
Vratimo to u jednainu:
Odatle:
152
www.puskice.org
Reenje: Za poetak treba da prevedemo u analitiki oblik. To se radi preko hevisajdove (odskone) funkcije. Prvo pogledamo koliko intervala imamo. U ovom sluaju su dva:
Vratimo to u jednainu:
153
www.puskice.org
Odatle:
154
www.puskice.org
Vratimo to u jednainu:
Odatle:
2.
3.
4. 5.
6.
7.
8.
155
www.puskice.org
Reenja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
156
www.puskice.org
Reenje:
Determinante:
Reenja:
157
www.puskice.org
158
www.puskice.org
159
www.puskice.org
Reenja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
160
www.puskice.org
12.
13.
161
www.puskice.org
JEDNAINA SA RAZDVOJENIM PROMENLJIVIMA.............................................................. 4 HOMOGENA DIFERENCIJALNA JEDNAINA PRVOG REDA ............................................11 LINEARNA DIFERENCIJALNA JEDNAINA PRVOG REDA ...............................................14 BERNULIJEVA DIFERENCIJALNA JEDNAINA ..................................................................17 JEDNAINE SA TOTALNI M DIFERENCIJALOM .................................................................20 REENJA ZADATAKA: ...........................................................................................................25 INTEGRALI POTREBNI ZA REAVANJE ZADATAKA IZ ZBIRKE: ...................................31 HOMOGENE DIFERENCIJALNE JEDNAINE VIEG REDA ...............................................41 NEHOMOGENE DIFERENCI JALNE JEDNAINE VIEG REDA ..........................................44
Zadaci za samostalan rad: ..................................................................................................................................................... 50 Resenja: .................................................................................................................................................................................... 51
www.puskice.org
FUNKCIJA KOMPLEKSNE PROMENLJIVE ....................................................................... 106 IZVOD FUNKCIJE KOMPLEKSNE PROMENLJIVE. KOI-RIMANOVI USLOVI. ............ 107
Zadaci za samostalan rad: ................................................................................................................................................... 112 Reenja: .................................................................................................................................................................................. 113
163
( f ( t ) , g( t ) )
( F ( s) , G( s))
1. f (t ) g (t ) 2. f (at ) 3. f (t a) U (t a) 4. e at f (t ) 5. t f (t ) 6. t n f (t ) 7.
f (t ) t
F ( s ) G( s )
1 s F( ), a > 0 a a
e as F ( s ) , a > 0
F ( s a) F ( s)
( 1) n F ( n ) ( s ) , n
F ( z ) dz
s
8. f (t ) 9. f ( n ) (t ) 10.
sF ( s) f (0)
s n F ( s ) s n 1 f (0) ... f ( n 1) (0)
f ( x) dx
0
F ( s) s
t n 1
t1
F (s) , n sn
12. ( f1 f 2 ) (t ) = f1 (t x) f 2 ( x) dx
0
F1 ( s ) F2 ( s )
T
12. ( t > 0 ) f (t ) = f (t + T )
F ( s) =
1 e st f (t ) dt sT 1 e 0
1 , Re( s ) > 0 s
1. 1 2. t n
3. U (t a) 4. eat 5. sin at 6. cos at 7. (t a ) n U (t a ) 8. sin b(t a) U (t a) 9. cos b(t a) U (t a) 10. e at t n 11. eat sin bt 12. eat cos bt 13. t sin at 14. t cos at 15.
sin at t
n! , Re( s ) > 0, n s n +1
e as , Re( s ) > 0 , a > 0 s 1 , Re( s ) > a sa
a , Re( s ) > 0 s + a2
2
s , Re( s ) > 0 s + a2
2
e as
e as e as
n! , Re( s ) > a , n ( s a ) n +1
b , Re( s ) > a ( s a)2 + b2
s2 a2 , Re( s ) > 0 (s 2 + a 2 )2
2
2
arctg
s , Re( s ) > 0 a
16. sh at 17. ch at
a , Re( s ) > | a | s a2
s , Re( s ) > | a | s a2
2